Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w98 3/15 itu. 3-9
  • Le Manatuaina o Toe Aso o Iesu i le Lalolagi

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Manatuaina o Toe Aso o Iesu i le Lalolagi
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Nisani 9
  • Nisani 10
  • Nisani 11
  • Nisani 12 ma le 13
  • Nisani 14, ua Mavae le Goto o le La
  • Le Soifuaga o Iesu ma Oe
  • “Ua Oo Mai Ona Po”!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
  • Le Toe Aso o le Soifuaga Faaletagata o Iesu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1999
  • Ua Latalata i le Paseka Mulimuli a Iesu
    Iesu—Le Ala, le Upu Moni ma le Ola
  • Ua Latalata le Paseka Faaiu a Iesu
    Le Tagata Silisili o Ē Uma na Soifua Mai
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
w98 3/15 itu. 3-9

Le Manatuaina o Toe Aso o Iesu i le Lalolagi

O LE aso lona fitu o le masina faa-Iutaia o Nisani i le tausaga e 33 T.A. Seʻi faapea la o loo e matauina mea o loo tutupu i le itumalo Roma o Iutaia. Ua tuua Ieriko ma ona laufanua lauolaola, ae ua savavali atu nei Iesu Keriso ma ona soo i se auala pefua ma le fepiopioai solo. E toatele isi tagata o loo faimalaga atu foi e agaʻi i Ierusalema mo le faamanatuga faaletausaga o le Paseka. Peitai, e iai isi mea ia o loo mafaufau i ai soo o Keriso a o latou aʻeaʻe atu ua matuā lē lavavā i lenei savaliga.

O loo moomoo tagata Iutaia mo se Mesia o lē e mafai ona ia aumaia se mapusaga mai le mamafa o le amo a Roma. E toatele e talitonu o Iesu le Nasareta o le Faaola lea ua leva ona faatalitalia. Mo le tolu ma le ʻafa tausaga, ua talanoa atu ai o ia e faatatau i le Malo o le Atua. Ua ia faamaloloina ē mamai ma fafaga i ē matelaina. Ioe, ua ia aumaia moni faamafanafanaga i tagata. Peitai ua matuā tiga le au taʻitaʻi lotu i le mamafa o le tausalaina o i latou e Iesu ma ua latou matuā naunau ai e fasiotia o ia. Peitai, o ia lea, o loo maliu atu i le ala mātūtū e muamua atu i ona soo.—Mareko 10:32.

A o amata ona lilo atu le la i tua o le Mauga o Olive lea o loo i o latou luma atu, ae taunuu loa Iesu ma ana aumea i le nuu o Petania, o iina o le a latou nonofo ai mo isi po e ono o loo sosoo mai. O iina e faafeiloai mai ai i latou e a latou uo mamae o Lasalo, Maria, ma Mareta. Ua manaia le mālū o le afiafi ua mapu ai mai la latou faigamalaga vevela, ma faailogaina ai le amataga o le Sapati o Nisani 8.—Ioane 12:1, 2.

Nisani 9

Ina ua mavae le Sapati, ona matuā faatumulia lea o Ierusalema i mea o loo fai ai. E faitau afe tagata asiasi ua taunuu nei i le aai mo le Paseka. Peitai o le tulaga vāvāō o loo tatou faalogoina e sili atu ona pisa i le taimi lenei o le tausaga nai lo le tulaga e masani ai. O loo lolofi atu le motu o tagata fia iloa i ala vaiti i faitotoa o le aai. A o latou tau faaofiofi atu i faitotoa vaapiapi, maeu se vaaiga o loo faafetauia maia i latou! E toatele tagata ua faatumulia i le fiafia o loo agaʻi mai i le Mauga o Olive i le ala mai Petefake. (Luka 19:37) O le ā le uiga o nei mea uma?

Faauta! O loo tietie mai Iesu le Nasareta i se tamai asini. Ua fola e tagata o latou ofu tele i luga o le auala o loo agaʻi mai ai o ia. O isi o loo latou talotalo atu lau pama faatoʻā tatipi mai ma alalaga atu ma le olioli: “Ia manuia lē afio mai i le suafa o le Alii [Ieova], o le Tupu o Isaraelu!”—Ioane 12:12-15.

A o latalata atu le motu o tagata i Ierusalema, ua silasila atu Iesu i le aai ma ua matuā ootia ai o ia. Ua amata ona tagi o ia, ma tatou te lagona atu o ia o loo vavalo faapea o le a faaumatiaina lenei aai. Ina ua taunuu Iesu i le malumalu i se taimi puupuu mulimuli ane, ona ia aʻoaʻo atu lea o le motu o tagata ma faamalolo tagata tauaso ma ē pipili na ō ane ia te ia.—Mataio 21:14; Luka 19:41-44, 47.

O loo mātau lelei mai lava e le au ositaulaga sili ma le au tusiupu nei mea. Pagā so latou matuā feita a o latou vaaia mea ofoofogia o loo faia e Iesu ma le olioli o le motu o tagata! I le lē mafai lava ona natia lo latou ʻinoʻino, ua faatonu mai ai le au Faresaio e faapea: “Le aʻoaʻo e, ia e aoai atu i ou soo.” Ua tali atu Iesu: “Ou te fai atu ia te outou, a le feganavai i latou nei, e alalaga mai lava o maa.” A o lei maliu ese o ia, ua silafia atu ai e Iesu faiga faapisinisi o loo fai mai i totonu o le malumalu.—Luka 19:39, 40; Mataio 21:15, 16; Mareko 11:11.

Nisani 10

Ua vave taunuu Iesu i le malumalu. O ananafi, sa lē mafai ai ona nanā lona matuā ita i le faia faapisinisi o le tapuaiga i lona Tamā, o Ieova le Atua. O lea, i lona maelega tele, ua amata ai ona ia tutuli ese i latou o loo faia a latou fefaatauaiga i totonu o le malumalu. Ona ia fuli lea i lalo o laulau a le au sui tupe matapeapea ma laulau a i latou sa faatau atu a latou lupe. Ua alaga Iesu: “Ua tusia, E taʻua loʻu fale, o le fale tatalo; a ua faia e outou ma ana o e fao mea.”—Mataio 21:12, 13.

Ua matuā ʻinoʻino ositaulaga sili, le au tusiupu, ma alii o le nuu, i gaoioiga o loo faia e Iesu ma lana aʻoaʻo atu i le lautele. Pagā so latou faananau ina ia fasiotia o ia! Peitai e lē o mafai ona latou faia faapea ona o le motu o tagata, auā o loo matuā maofa tagata i aʻoaʻoga a Iesu ma o loo “naunau le nuu uma i le fia faalogo atu ia te ia.” (Luka 19:47, 48) A o lalata mai le afiafi, ona toe taliu fiafia atu lea o Iesu ma ana aumea i Petania mo se malologa lelei i le po.

Nisani 11

O loo vaveao lava, ae ua amata ona pasia e Iesu ma ona soo le Mauga o Olive e agaʻi atu i Ierusalema. A o latou taunuu atu i le malumalu, ua vave lava ona faafetaiai mai e ositaulaga sili ma toeaina Iesu. O loo latou manatua lelei pea lana gaoioiga tetee lea na faia i le au sui tupe ma le au faatauoa i le malumalu. Ua fesili mai ma le faufau leaga ona fili: “O le a ea le pule e te fai ai na mea? O ai foi na na tuuina atu ia te oe lenei pule?” Ua tali atu Iesu: “Ou te fesili atu foi aʻu ia te outou se upu e tasi; afai tou te taʻu mai lea ia te au, ona ou taʻuina atu lea le pule ou te fai ai nei mea. Se papatisoga ea a Ioane mai ifea? Mai le lagi ea, pe mai tagata?” Ua vave lava ona felafolafoai, ona manatu lea o le au tetee: “Afai tatou te fai atu, Mai le lagi; ona fai mai ai lea o ia ia te i tatou, Se a foi le mea tou te lei talitonu ai ia te ia? Afai foi tatou te fai atu, Mai tagata; ua tatou fefefe i le motu o tagata; auā o la latou lea taofi uma ia Ioane, o le perofeta ia.” I le lē mafai ona toe luʻi mai, ua na ona latou tali mai: “Matou te le iloa.” Ua tali atu ma le toʻafilemu Iesu: “Ou te le taʻu atu foi ia te outou le pule ou te fai ai nei mea.”—Mataio 21:23-27.

Ua taumafai nei fili o Iesu e maileia o ia ina ia fetalai atu i se mea e mafai ai ona latou puʻe o ia. Ua latou fesili: “Pe sa ea ona avatu o lafoga ia Kaisara pe leai?” Ua tali atu Iesu: “Faaali mai ia ia te au se tupe o le lafoga.” Ona ia fesili atu lea: “O ai ea e ona lenei faatagata ma lenei tusi?” Ua latou fai mai: “E o Kaisara.” I lona faamasiasia o i latou, ua fetalai manino atu ai Iesu ina ia lagona mai e tagata uma: “O lenei, o mea a Kaisara, ia outou avatu ia Kaisara; a o mea a le Atua ia avatu ia i le Atua.”—Mataio 22:15-22.

I le faafilemuina o ona fili ma la latou finauga lē saʻo, ua faaauau ai nei ona faaali atu e Iesu lona matuā lē fiafia i luma o le motu o tagata ma ona soo. Seʻi faalogo atu a o ia taʻusalaina ma le lē fefe le au tusiupu ma le au Faresaio. Ua ia fetalai: “Aua tou te faaaʻoaʻo i a latou amio; auā ua latou fai atu, a e latou te le faia.” I se uiga aasa, ua ia folafola atu ai se faasologa o mala ia i latou, i lona taʻua o i latou o loo taitaia e tauaso, ma o tagata pepelo. Ua fetalai Iesu: “O outou gata, o fanau a gata feai, pe faapefea ona outou sosola i le faasala i Kēna?”—Mataio 23:1-33.

O nei taʻusalaina ogaoga e lē faapea ai ua galo ia Iesu uiga lelei o isi. Mulimuli ane, ua ia silafia atu tagata o loo lafo a latou tupe i mea e teu ai tupe i le malumalu. Maeu lona ootia a o ia matauina atu se fafine ua oti lana tane o loo lafo ana mea uma sa totoe ia te ia e ola ai—o tupe iti e lua e itiiti lava se aogā! I le talisapaia ma le mafana, ua faapea atu ai Iesu, o le iuga, e sili mamao atu mea ua lafoina e le fafine nai lo tagata uma o ē sa faia ni foai tetele “mai a latou mea ua tele.” I lona lagona alofa mafana, e matuā talisapaia ai e Iesu so o se mea lava e mafai e se tagata ona fai.—Luka 21:1-4.

Ua tuua nei e Iesu le malumalu mo le toe taimi. O loo taʻua e nisi o ona soo le matagofie o le malumalu, e faapea ua “teuteuina i maa lalelei ma mea alofa.” Ae ua latou teteʻi, ina ua tali atu Iesu: “E oo mai lava ona aso e le toe ai se tasi maa i luga o le tasi maa, a e uma ona soloia i lalo.” (Luka 21:5, 6) A o mulimuli atu le au aposetolo ia Iesu e agaʻi ese atu i fafo o le aai tumutumu, ua latou tau mānatu ai po o le ā tonu lava e uiga i ai ana fetalaiga.

I sina taimi mulimuli ane, ona nonofo ifo ai lea i lalo Iesu ma ona aposetolo seʻi maeva i le toʻafilemu ma le toʻamālie o le Mauga o Olive. A o latou matamata atu i foliga matagofie o Ierusalema ma le malumalu, ona saili ai lea e Peteru, Iakopo, Ioane, ma Aneterea se faamalamalamaga o le valoaga mataina a Iesu. Ua latou faapea atu: “Ia e fetalai mai ia te i matou pe oo afea ia mea? Pe se a foi le faailoga o lou faatasi mai, ma le faaiuiuga o le faiga o mea?”—Mataio 24:3, NW; Mareko 13:3, 4.

I lana tali, ua avatu ai e le Aʻoaʻo Sili se valoaga e matuā ofoofogia. Ua ia valoia taua matautia, o mafuie, o oge, ma faamaʻi. Ua valoia foi e Iesu faapea o le a talaʻia le tala lelei o le Malo i le lalolagi atoa. Ona ia lapatai lea: “O ia ona po e oo ai le puapuaga tele, e leai sona tusa talu le amataga o le lalolagi, ua oo lava i ona po nei; e le toe faapea foi amuli.”—Mataio 24:7, 14, 21; Luka 21:10, 11.

O loo faalologo ma le naunautai aposetolo e toafā a o talanoaina e Iesu isi vala o ‘le faailoga o lona faatasi mai.’ Ua ia faamamafa le manaomia ona “mataala.” Aisea? Fai mai a ia: “Auā tou te le iloa po o le fea aso e sau ai lo outou Alii.”—Mataio 24:42; Mareko 13:33, 35, 37.

O se aso e lē mafaagaloina lenei mo Iesu ma ona aposetolo. O le mea moni, o le toe aso lenei o le faiva a Iesu i le lautele a o lei pueina o ia, faamasinoina, ma faasalaina. Talu ai ua latalata ina po, ona amata lea ona latou toe savavali atu e lē mamao tele, e aʻeaʻe atu i Petania.

Nisani 12 ma le 13

E na o Iesu ma ona soo o loo faatasitasi ma le toafilemu ia Nisani 12. Ua ia silafia o loo lē manofo taʻitaʻi lotu i le fia fasioti ia te ia, ae lē o manao o ia ina ia latou faalavelave mai i lona faamanatuina o le Paseka i le afiafi o loo sosoo mai. (Mareko 14:1, 2) I le aso na sosoo mai, Nisani 13, o loo vevesi solo tagata i le tapenaina o fuafuaga mulimuli mo le Paseka. A o faatoʻā amata le aoauli, ona aauina atu lea e Iesu Peteru ma Ioane e sauniuni le Paseka mo i latou i se afeafe aupito i luga i Ierusalema. (Mareko 14:12-16; Luka 22:8) A o toeitiiti lava goto le la, ae faatasi atu loa i ai Iesu ma isi aposetolo e toasefulu iina mo le faamanatuga o la latou Paseka mulimuli.

Nisani 14, ua Mavae le Goto o le La

Ua amata ona pogipogi ifo Ierusalema a o oso aʻe le masina atoa i luga o le Mauga o Olive. I totonu o se afeafe telē ua uma ona tapena, o loo saofafai faalagolago atu ai Iesu ma le toʻa 12 i se laulau ua uma ona sauniunia. Ua ia fetalai: “Ua tele lava loʻu manao e muai ʻai lenei paseka ma outou, a o lei oo i loʻu tiga.” (Luka 22:14, 15) Ua tau fai sina umi, ae faateia loa le au aposetolo ina ua vaai atu ua tulai Iesu ma toese lona ofu talaloa. Ua ia tago i se solo ma se pesini vai, ona amata mulumulu lea o o latou vae. Maeu se lesona lē mafaagaloina i se auaunaga ma le lotomaulalo!—Ioane 13:2-15.

Ae peitai, o loo silafia e Iesu o se tasi o nei tane—o Iuta le Sekara—ua uma ona ia fuafua e faalataina o ia i taʻitaʻi lotu. O le mea mautinoa lava, ua matuā mafatia ai lona finagalo. Ua ia taʻu atu: “E faalataina aʻu e so outou.” Ua matuā tiga loto o le au aposetolo i lenei tala. (Mataio 26:21, 22) Ina ua mavae le faamanatuina o le Paseka, ona fetalai atu lea o Iesu ia Iuta: “O le mea e te faia, ia vave ia ona fai.”—Ioane 13:27.

Ina ua alu ese Iuta, ona amata lea e Iesu se talisuaga e faamanatu ai lona maliu o loo faaloloʻi mai. Ua ia tago i le areto lē faafefeteina, ua tatalo faafetai, ua vaevae le areto, ona faatonu atu lea i le toʻa 11 ina ia latou taumafaina. Ua ia fetalai: “O loʻu tino lenei, ua foaiina atu mo outou; tou te faia le mea nei e fai ma faamanatuga ia te au.” Ona ia tago foi lea i le ipu o le uaina mūmū. Ina ua uma ona ia faia le faafetai, ona tufa faasolo atu lea o le ipu ia i latou, ma faapea atu ina ia latou inumia. Ua toe fetalai atu Iesu: “O loʻu toto lenei, o le toto o le feagaiga ua faamaligiina mo tagata e toatele e faamagalo aʻi agasala.”—Luka 22:19, 20; Mataio 26:26-28.

A o faagasolo lena afiafi mataina, ua aʻoaʻo atu ai e Iesu i ona aposetolo faamaoni le tele o lesona tāua, ma o se tasi o nei lesona o le tāua o le alofa faaleuso. (Ioane 13:34, 35) Ua ia faamautinoa atu ia i latou faapea o le a latou maua le “Fesoasoani,” o le agaga paia lea. O le a toe faamanatu ai ia i latou mea uma sa ia taʻu atu ia i latou. (Ioane 14:26) Mulimuli ane i le afiafi, atonu ua matuā loto tetele i latou e faalogo atu a o faia e Iesu se tatalo faatauanau mo i latou. (Ioane, mataupu 17) Ina ua maeʻa pesepesega o viiga, ona latou tuua lea o le afeafe aupito i luga ae mulimuli atu ia Iesu a o mālū le ea i le leva o le po.

Ua sopoia atu le Vanu o Ketarono, ona agaʻi atu lea o Iesu ma ona aposetolo i se tasi o nofoaga latou te fiafia tele i ai, o le faatoaga o Ketesemane. (Ioane 18:1, 2) A o faatalitali ona aposetolo, ae ua agaʻi teisi ese atu Iesu ma tatalo. O le mafatiaga o ona lagona e lē mafai e upu ona faamatala a o ia aioi atu ma le naunautai i le Atua mo se fesoasoani. (Luka 22:44) O le manatu i le faalumaina o le a oo i lona Tamā pele faalelagi pe afai e lē taulau o ia, o le mea lena o loo matuā tiga ai.

O lea faatoʻā uma lava le tatalo a Iesu ae taunuu loa Iuta ma se motu o tagata o loo uu mai a latou pelu, uatogi, ma sulu. “Rapi e, si oʻu alofa”! o le tala lea a Iuta, ma sogi atu ia Iesu. O le faailoga lea mo tagata ina ia latou puʻe ai ia Iesu. Ua faafuasei lava ona seʻi aʻe e Peteru lana pelu ma taia ai le taliga o le auauna a le ositaulaga sili. “Ina toe sulu ia o lau pelu i lona faamoega,” o le fetalai atu lea a Iesu a o ia faamaloloina le taliga o le tamaloa. “O i latou uma o e tago i le pelu, e oti i latou i le pelu.”—Mataio 26:47-52.

Ua vave tele le tutupu uma o nei mea! Ua pueina Iesu ma saisaia. I le matatau ma le lē mautonu, ua lafoaia ai e le au aposetolo lo latou Matai ae sosola. Ua taʻitaʻi ese atu Iesu ia Ana, lē sa avea muamua ma ositaulaga sili. Ona avatu ai lea o ia ia Kaiafa, le ositaulaga sili o loo iai i lea taimi, ina ia faamasinoina. I na uluai itula o le taeao, o loo faia ai moliaga pepelo a le au Saniterini e uiga ia Iesu faapea ua upu leaga. Ua sosoo ai ma le avatu o ia e Kaiafa ia Ponotio Pilato le kovana Roma. O ia lea na auina atu Iesu ia Herota Anetipa, le pule o Kalilaia. Ua faifai Herota ma ana leoleo ia Iesu. Ona ia toe faafoi atu lea ia Pilato. Ua faamautinoa e Pilato le leai o se sala a Iesu. Ae ua faamalosia o ia e taʻitaʻi lotu Iutaia ina ia faasalaina i le oti Iesu. Ina ua uma ni faiga leaga i upu ma sasa, ona auina atu lea o Iesu i Kolokota o iina na tutuʻi ai ma le lē alofa o ia i fao i se satauro faaoosala ma puapuagatia ai i se maliu tiga.—Mareko 14:50–15:39; Luka 23:4-25.

Na semanū o se mea e sili ona faanoanoa ai i le talafaasolopito pe ana fai o le maliu o Iesu e faamutaina ai e faavavau lona soifua. Ae o se fiafiaga, auā e lē o le tulaga lena sa iai. Ia Nisani 16, 33 T.A., sa maofa ona soo ina ua latou iloa ua toe faatuina aʻe o ia nai le oti. A o faagasolo taimi, e silia i le 500 tagata sa mafai ona latou faamautinoaina ua toe soifua mai Iesu. Ma i le 40 o aso talu ona toetu mai, na vaai atu ai se vaega o soo faamaoni a o afio aʻe o ia i le lagi.—Galuega 1:9-11; 1 Korinito 15:3-8.

Le Soifuaga o Iesu ma Oe

E faapefea i lenei mea ona aafia ai oe—ioe, i tatou uma lava? Manatua, o le faiva a Iesu, lona maliu, ma lona toetu mai ua faamamaluina ai Ieova le Atua, ma e tāua tele i le galueaiina o Lana fuafuaga sili. (Kolose 1:18-20) E matuā tāua ia i tatou auā ua mafai ona faamagaloina a tatou agasala e faavae mai i le taulaga a Iesu ma mafai ai ona iai sa tatou faiā totino ma Ieova le Atua.—Ioane 14:6; 1 Ioane 2:1, 2.

Ua aogā foi e oo lava i tagata ua maliliu. O le toetu o Iesu ua tatala ai le avanoa e toe faatutūina mai ai i latou e ola i totonu o le lalolagi Parataiso ua folafola mai e le Atua. (Luka 23:39-43; 1 Korinito 15:20-22) Pe afai e te fia silafia atili e uiga i na mataupu, matou te valaaulia oe ina ia e auai atu i le Faamanatuga o le maliu o Keriso ia Aperila 11, 1998, i le Maota o le Malo o Molimau a Ieova i lou lava vaipanoa.

[Pusa i le itulau 6]

‘Le Āna o Ē Faomea’

NA MATUĀ anoanoai mafuaaga a Iesu e fetalai atu ai faapea ua suia e tagata faatauoa matapeapea le malumalu o le Atua e avea ma “ana o e fao mea.” (Mataio 21:12, 13) Ina ia totogia le lafoga o le malumalu, sa tatau ai i tagata Iutaia ma tagata liulotu mai isi nuu ona suia a latou tupe i le tupe sa taliaina mo le lafoga. I lana tusi The Life and Times of Jesus the Messiah, ua faamatala mai ai e Alfred Edersheim e faapea, sa masani ona faatulaga e le au sui tupe a latou pisinisi i ni vaipanoa ia Adar 15, o le masina lea a o lumanai le Paseka. E amata mai ia Adar 25, latou te ō atu ai i totonu o le lotoā o le malumalu i Ierusalema e fai a latou fesuiaiga tupe i le lolofi mai o le anoanoai o tagata Iutaia ma tagata liulotu. E matuā sologa manuia pisinisi a le au sui tupe, e ala i lo latou tāpā o se tupe e totogi mo tupe uma e suia. O le faapea atu o Iesu o i latou o ē faomea, ua iloa ai sa matuā tetelē tupe na totogi atu ia i latou, ua pei ai ua faoa tupe mai ē matitiva.

O nisi tagata e lē mafai ona latou aumaia ni a latou lava manu e fai aʻi a latou taulaga. So o se tasi e aumai sana ia lava manu, e tatau ona iloiloina lea manu e se tagata e suesue i manu i le malumalu—ae totogi foi. Ona o le lē mananao la e maimau le aumai mamao o se manu ae lē faaaogaina, sa toatele ai tagata latou te faatauina se manu ‘ua talia’ e le au sā Levī mai le au faatauoa gaoi i le malumalu. Fai mai se tasi tagata aʻoga atamai: “E toatele nai tagata limavaivai e matuā gaoia uma ai lava a latou tupe iina.”

E iai se faamaoniga faapea, sa amata e Ana o lē sa avea muamua ma ositaulaga sili ma lona aiga sa latou teuga tupe mo lo latou lava lelei faapito ma le au faatauoa o le malumalu. O loo taʻua i tusitusiga faa-Rapi “laulau e faatau ai oloa [i le malumalu] a atalii o Ana.” O tupe sa totogia e tagata na suia a latou tupe ma le faatauina atu o manu i totonu o lotoā o le malumalu sa avea lena o se tasi o a latou alāoa autū o tupe maua. Ua faapea mai se tasi tagata aʻoga atamai, o le gaoioiga a Iesu i le tutuliesea o le au faatauoa “sa faaautū atu e lē gata i le tulaga fia pule o ositaulaga ae faapea foi ma a latou alāoa.” E ui lava i na mafuaaga, ae mautinoa sa mananao ona fili ina ia fasiotia o ia!—Luka 19:45-48.

[Siata i le itulau 4]

O Toe Aso o le Soifuaga Faaletagata o Iesu

Nisani 33 T.A. Mea Tutupu Tagata Silisili*

7 Aso Faraile Malaga Iesu ma ona soo mai 101, pala. 1

Ieriko e agaʻi atu i Ierusalema

(Nisani 7 paʻū i le Aso Sa,

Aperila 5, 1998, e ui o aso faa-

Eperu e amata tau mai i le tasi

afiafi e oo atu i le isi afiafi)

8 Afiafi Aso Faraile Taunuu Iesu ma ona soo i 101, pala. 2-4

Petania; amata le Sapati

Aso Toonai Sapati (Aso Gafua, 101, pala. 4

Aperila 6, 1998)

9 Afiafi Aso Toonai Talisua ma Simona le lepela; 101, pala. 5-9

liligi e Maria le uu nato i le

ao o Iesu; toatele na agaʻi mai

Ierusalema seʻi vāai ma

faalogologo ia Iesu

Aso Sa Le afio manumalo i Ierusalema; 102

aʻoaʻo atu i le malumalu

10 Aso Gafua Faigamalaga usupo atu i 103, 104

Ierusalema; faamamā le malumalu;

fetalai mai Ieova mai le lagi

11 Aso Lua I Ierusalema, aʻoaʻo atu i le 105 e oo i le 112, pala. 1

malumalu e faaaogā ai tala

faatusa; taʻusalaina le au

Faresaio; matauina le foai a le

fafine ua oti lana tane; taʻu atu

le faailoga o lona faatasi mai i

le lumanai

12 Aso Lulu Se aso paganoa ma ona soo i 112, pala. 2-4

Petania; fuafua e Iuta le

faalataina

13 Aso Tofi Faia e Peteru ma Ioane 112, pala. 5 e oo i le 113, pala. 1

sauniuniga mo le Paseka i

Ierusalema; faatoʻā ō atu

Iesu ma isi aposetolo e

toasefulu a ua lata ina afiafi

(Aso Toonai, Aperila 11, 1998)

14 Afiafi Aso Tofi Faamanatuga o le Paseka; 113, pala 2 e oo i le 117

mulumulu e Iesu vae o le au

aposetolo; agaʻi ese atu Iuta

ina ia faalata Iesu, amataina

e Keriso le Faamanatuga o lona

maliu (Mavae le goto o le la,

Aso Toonai Aperila 11, 1998)

Mavae le tulua o Faalataina ma puʻeina i le 118 e oo i le 120

po ma ao faatoaga o Ketesemane;

sosola le au aposetolo;

le faamasinoga i luma o

ositaulaga sili ma le au

Saniterini; faafitia e Peteru

Iesu

Aso Faraile mai le Toe tulai i luma o le au 121 e oo i le 127, pala. 7

le la seia oo ina Saniterini; avatu ia Pilato,

goto le la ona avatu lea ia oso aʻe o

Herota, toe faafoi mai ia

Pilato; faasalaina i le oti;

faatautauina; tanumia

15 Aso Toonai Sapati; faataga e Pilato 127, pala. 8-10

leoleo e leoleoina le tuugamau

o Iesu

16 Aso Sa Toe faatuina mai Iesu 128

*O loo lisi atu iinei numera e maua i ai mataupu i le tusi o Le Tagata Silisili o Ē Uma na Soifua Mai. Mo le faasologa o loo iai faasinoga auiliili o mau mo le faiva mulimuli a Iesu, tagai i le “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial,” itulau 290. O nei tusi ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga