Konesetatino le Sili—Pe na Ia Lagolagoina le Faa-Kerisiano?
O Konesetatino le emeperoa o Roma, o loo aofia o ia i se vaega toaitiiti o tane ua faamatagofieina o latou igoa i talafaasolopito i le taʻu “Le Sili.” Ua faaopoopo atu e Kerisinetoma faaupuga e pei o le “sagato,” “aposetolo lona sefulutolu,” “tutusa lona paia ma aposetolo,” ma le faaupuga ‘ua filifilia e le Taitaiga a le Atua ina ia faataunuu se suiga tele i le lalolagi atoa.’ Ae i le isi itu, ua faamatalaina e nisi Konesetatino e faapea o sē e “faamasaatoto, ua mataulia i le lē mafaitaulia o ana solitulafono ma e tumu i togafiti, . . . o se pule sauā amioleaga, e faia solitulafono e sili ona matagā.”
E TOATELE ē ua taʻua o Kerisiano ua latou aʻoaʻoina faapea o Konesetatino le Sili o se tasi o lē na matuā taʻutaʻua i le lagolagoina o le Faa-Kerisiano. Latou te viiviia o ia i le faasaoina o Kerisiano mai le matautia o sauāga a Roma, ma tuu atu ia i latou le saʻolotoga faalelotu. E lē gata i lea, ua taatele le talitonuga faapea, o ia o sē sa mulimuli faamaoni atu ia Iesu Keriso, ma sa malosi lona faanaunauga ina ia faaauilumaina le Faa-Kerisiano. Ua faalauiloa e le Eastern Orthodox Church ma le Lotu Coptic ia Konesetatino ma lona tinā, o Helena, faapea o “sagato.” E faamanatuina lo la tausamiga ia Iuni 3 pe e tusa ai ma le kalena a le lotu, o Me 21.
A o ai moni lava Konesetatino le Sili? O le ā lana matafaioi sa fai i le atiina ae o le Faa-Kerisiano ina ua mavae le au aposetolo? E matuā telē se faapupulaina o le mataupu pe a taliina e le talafaasolopito ma tagata atamamai faapitoa nei fesili.
Le Konesetatino e Tusa ai ma Talafaasolopito
O Konesetatino, le atalii o Constantius Chlorus, na fanau mai i Naissus i Serbia, i le tusa o le tausaga e 275 T.A. Ina ua avea lona tamā ma emeperoa o itumalo i sisifo o Roma i le 293 T.A., sa tau ai o ia i Danube e ala i faatonuga mai le emeperoa o Galerius. Na toe taliu atu Konesetatino i lona tamā ua vaivai toe ina a maliu i Peretania i le tausaga e 306 T.A. E lei umi talu ona mavae le maliu o lona tamā, ae faatulai mai loa e le vaegaau Konesetatino e avea ma emeperoa.
I lena taimi, e toalima isi tagata sa latou faapea mai foi o i latou e tatau ona avea ma emeperoa. O le vaitaimi i le va o le 306 ma le 324 T.A., ina ua mavae ona avea toatasi Konesetatino ma emeperoa, sa avea o se vaitaimi o taua faifai pea i le va o tagata lava o le atunuu. Ina ua faalua ona manumalo i ni tauiviga faavaegaau, sa faamautinoa ai loa le tulaga o Konesetatino i le talafaasolopito o Roma ma avea toatasi ai o ia ma pule i le Emepaea o Roma.
I le 312 T.A., na faatoilalo ai e Konesetatino lē na faatavā atu ia te ia o Maxentius, i le taua o le Milvian Bridge i fafo atu o Roma. Sa taʻua e le au Kerisiano o ē na lagolagoina le faatuatuaga e faapea, i lena tauiviga, sa aliali mai ai i lalo o le la se koluse o loo mumū i le afi, o loo tusia ai upu faa-Latina In hoc signo vinces, o lona faauigaina “Ua iai i le faailoga lenei le manumalo.” Ua faapea mai foi, sa taʻu atu ia Konesetatino i se faalepo, ina ia tusia mataitusi muamua e lua o le suafa o Keriso i le gagana Eleni i luga o talita a lana autau. Peitai, e tele measese o iai i lenei tala. Ua taʻua i le tusi, A History of Christianity e faapea: “O loo iai se feteenaiga i faamaoniga e faatatau i le taimi tonu, le nofoaga tonu, ma auiliiliga tonu o lenei vaaiga.” I le taliaina lelei o Konesetatino i Roma, na faalauiloa atu ai o ia e le Senate faapaupau faapea o le Aokuso sili, ma o le Pontifex Maximus, o lona uiga, o le ositaulaga sili a le lotu faapaupau a le emepaea.
I le 313 T.A., na fuafua ai e Konesetatino se la faifaigamea faatasi ma le emeperoa o Licinius, le pule o itumalo i sasaʻe. E ala i le Edict of Milan (Tulafono na Faavaeina i Milan), na la aufaatasi ai e folafola atu se saʻolotoga o tapuaiga ma aiā tutusa a vaega uma faalotu. Peitai, e toatele tusitala o talafaasolopito latou te faaitiitia le tāua o lenei tulafono, i le faapea mai, sa na o se tusi aloaia lava lena ua masani ai, ae lē o se faatonuga tāua mai le emeperoa e faailoa mai ai se suiga o aiaiga e faatatau i le Faa-Kerisiano.
I totonu o le sefulu tausaga na sosoo ane, na faatoilalo ai e Konesetatino le tagata mulimuli sa faatavā ane ia te ia, o Licinius, ma avea ai loa o ia ma pule toatasi i le aoao o Roma. I le 325 T.A., a o lei papatiso, sa ia taʻitaʻifono ai i le uluai fonotaga tele a le lotu “Kerisiano” lea na tausalaina ai talitonuga a Arius ae sauniunia ai loa se faamatalaga o talitonuga faavae sa taʻua o Nicene Creed (Talitonuga faa-Nicaea).
Sa gasegase tigaina Konesetatino i le tausaga e 337 T.A. I na toe taimi o lona soifuaga, sa papatisoina o ia, ma maliu ai loa. Ina ua mavae lona maliu, na faatulaga e le Senate o ia faatasi ma atua o Roma.
Le Vaega a Lotu i Faufauga a Konesetatino
I le faasino atu i le uiga taatele i lotu sa iai i emeperoa o Roma i senituri lona tolu ma le lona fa, ua faapea mai ai le tusi Istoria tou Ellinikou Ethnous (Talafaasolopito o le Malo o Eleni): “E oo lava ia i latou sa iai i tulaga pule o ē sa leai so latou naunau fiafia i lotu, ae ona o le taaʻina i le agaga sa taatele i lena vaitaimi, na latou manatu ai o se mea talafeagai foi le iai o se tulaga taualoa a lotu i a latou faatulagaga faapolotiki, ia iai sina uiga faalelotu i a latou gaoioiga.”
E mautinoa lava, o Konesetatino o se tagata na ola e tusa ai ma ona vaitaimi. I le amataga o lana galuega, sa ia manaomia ai se puipuiga “tauatua,” ma sa lē mafai ona maua lenei puipuiga mai atua o Roma o ē sa mou atu a latou taaʻiga i tagata. Na faasolosolo ina mou atu le emepaea, e aofia ai lana lotu ma isi faalapotopotoga, ae sa manaomia se isi mea fou ma le olaola e toe faafouina ai. Ua faapea mai le lomifefiloi i talafaasolopito o le Hidria: “Sa sili ona naunau fia iloa Konesetatino i le Faa-Kerisiano auā sa lagolagoina ai e lē gata i lona manumalo ae faapea foi le toe faamaopoopoina o lona emepaea. O lotu Kerisiano sa iai i so o se mea na avea ma ona lagolagosua faapolotiki. . . . Sa ia faifaimea ma taʻitaʻilotu maualuluga o na taimi . . . , ma sa ia talosagaina le tausia o lo latou matuā autasi.”
Na iloa e Konesetatino o le lotu “Kerisiano”—e ui ua iai i se tulaga aposetasi ma le matuā faaletonu i na taimi—ae mafai ona faaaogā lelei e avea o se uunaiga olaola ma le autasi e faataunuu ai lana faufauga sili mo le puleaina o le emepaea. I le faaaogaina o le faavae o le Faa-Kerisiano aposetate ina ia maua le lagolagosua i le faalauteleina o ana lava faufauga faapolotiki, na ia filifili ai e tuufaatasia tagata i se lotu “faakatoliko,” po o se lotu aoao. O tū ma aso faamanatu faapaupau na faaigoa i ni igoa “faa-Kerisiano.” Ma sa tuu atu i taʻtaʻilotu “Kerisiano” ni tulaga maualuluga, ni totogi, ma le paoa e pei ona iai i ositaulaga faapaupau.
I le sailia o se faifaiga lelei faalelotu ona o mafuaaga faapolotiki, na vave ona taofi atu e Konesetatino so o se leo e tau sala ese mai le talitonuga taatele, e lē i ni mafuaaga e tu ai mo mea moni tau i talitonuga, ae faavae i le toatele o tagata latou te taliaina. O eseesega i aʻoaʻoga autū i totonu o le lotu “Kerisiano” lea sa matuā fevaevaeai, na avea lena o se avanoa mo ia e faalaa ane ai e peiseai o se puluvaga “na tofia e le Atua.” I ana feutagaiga ma tagata o le talitonuga Donatism i Aferika i Mātū ma soo o Arius i le vaega i sasaʻe o le emepaea, na vave ai ona ia iloa o le faatauanau e lē lava lena e ati ae ai se faatuatua mausalī ma le autasi.a O se taumafaiga ina ia foia le feteenaiga ma le talitonuga Arianism na māfua ai ona ia taloina se uluai fonotaga i le talafaasolopito o le lotu.—Tagai i le pusa “Konesetatino ma le Fonotaga i Nicaea.”
Ua taʻua e le tusitala o talafaasolopito o Paul Johnson e faatatau ia Konesetatino e faapea: “Atonu o se tasi o ana mafuaaga autū mo le taliaina o le Faa-Kerisiano ona sa avatu ai ia te ia ma le Setete le avanoa e pulea ai aiaiga a le Lotu i tulaga tau i talitonuga.”
Pe na Avea ea o Ia ma se Kerisiano?
Fai mai Johnson: “Sa lē tāitai lafoaia e Konesetatino le tapuaiga i le la ma sa ia lolomia pea le ata o le la i tupe siliva o lona malo.” Ua faapea mai le Catholic Encyclopedia: “Sa tutusa lelei le fiafia o Konesetatino i lotu “Kerisiano” ma lotu faapaupau. I le avea ma ositaulaga sili (pontifex maximus) i le emepaea sa ia vaavaaia ai le tapuaiga faapaupau ma puipuia ana aiā tatau.” “E lei avea lava Konesetatino ma se Kerisiano,” o le faamatalaga lea a le lomifefiloi o talafaasolopito o le Hidria, ona faapea mai atili lea: “Fai mai Eusebius o Kaisareia, o lē na tusia le talaaga o Konesetatino, na faatoʻā avea Konesetatino ma se Kerisiano i toe minute lava o lona soifuaga. E lē o faamaonia ai lona tulaga Kerisiano, auā i le aso a o lei oo i lona papatisoga, na faia ai e [Konesetatino] se taulaga ia Seu e tusa ai o le tofiga faaositaulaga sili (po o le tupusā) o le Pontifex Maximus sa ia te ia foi.”
E oo ane lava i le aso o lona maliu i le 337 T.A., sa iai ia Konesetatino le tofiga faapaupau o le Pontifex Maximus, o le faauluuluga sili o mataupu faalelotu. E tusa ai o lona papatisoga, ua talafeagai ona fesiligia, Pe na uunaia e se salamō moni ma se toe fuataiina, e pei ona manaomia mai i le Tusi Paia? (Galuega 2:38, 40, 41) Pe sa matuā faatofu atoatoa ifo i le vai e fai ma faailoga o le tuuina atu o Konesetatino ia Ieova le Atua?—Faatusatusa i le Galuega 8:36-39.
Po o se “Sagato”?
Ua faapea mai le Encyclopædia Britannica: “Sa tatau ia Konesetatino ona taʻua o le Sili ona o mea na ia ausia nai lo lona tulaga o se tagata. Pe ana faatulaga i le ituaiga o tagata sa iai o ia, o le mea moni lava, e aofia o ia i ē sili ona maulalo o i latou uma e ono faasino atu i ai le taʻu [Sili] i aso anamua po o aso foi nei.” Ma ua taʻu mai e le tusi A History of Christianity ia i tatou e faapea: “Sa iai ni lipoti anamua e faatatau i ona uiga lotoa ma le faasauā pe a ita. . . . Sa leai sona faaaloalo mo le ola faaletagata . . . Sa matuā faateteleina le leaga o lona lava olaga a o faasolosolo aʻe lona matua.”
E foliga mai sa iai ni faafitauli tugā o Konesetatino i ona uiga totino. Ua taʻua e se tagata e suesue i talafaasolopito e faapea “o ona uiga lē pulea o lona ita sa masani ona mafua ai lona faia o solitulafono.” (Tagai i le pusa “Fasiotigatagata i le Nofoaiga.”) Ua taʻutino e le tusitala o talafaasolopito o H. Fisher i lana tusi History of Europe e faapea o Konesetatino sa lē o “se Kerisiano i ona uiga.” E lē o faamatalaina mai e mea moni o ia o se Kerisiano moni o lē ua ‘faaofuina i le tagata fou’ ma o sē e mafai ona maua i ai fua o le agaga o le Atua—le alofa, le olioli, le filemu, le onosai, le agalelei, le mataalofa, le faamaoni, le agamalu, ma le lē gaoia.—Kolose 3:9, 10; Kalatia 5:22, 23.
O Iuga o Ana Taumafaiga
I le avea ma faauluuluga o le lotu faapaupau, le Pontifex Maximus—ma avea ai ma faauluuluga o le lotu a le Emepaea o Roma—na taumafai ai Konesetatino e pulea epikopō o le lotu faaaposetate. Na ia ofoina atu ia i latou tulaga o le pule, le lauiloa, ma le tamaoaiga i le avea ma tagata maualuluga o le lotu a le setete o Roma. Ua tautino mai e le Catholic Encyclopedia e faapea: “O nisi epikopō, ona ua faatauasoina e le matagofie o le tofiga, na oo ai lava ina latou viiviia le emeperoa e peiseai o se agelu a le Atua, e pei o se peresona paia, ma latou vavalo faapea, o le a nofotupu o ia i le lagi e pei o le Alo o le Atua.”
A o faasolo ina faifaimea faatasi le Faa-Kerisiano aposetate ma le faiga malo faapolotiki, na atili avea ai ma vaega o lenei lalolagi, lenei faiga o mea, ma seesee mālie ese atu ai mai aʻoaʻoga a Iesu Keriso. (Ioane 15:19; 17: 14, 16; Faaaliga 17:1, 2) O le iuga, sa fusia faatasi le “Faa-Kerisiano” ma talitonuga ma gaoioiga sese—le Tolutasi, le lē mafai ona oti o le solu, le afi i hele, pulekatolio, o tatalo i ē ua feoti, le faaaogaina o rosalio, o faatusa, o tupua, ma isi mea faapena.—Faatusatusa i le 2 Korinito 6:14-18.
I le amata mai ia Konesetatino, na faasolo mai ai foi e le lotu le faanaunauga o le fia pule malosi. Ua faapea mai tagata suesue faapitoa i mataupu faalelotu o Henderson ma Buck: “Sa faaleagaina le tulaga mamā o le Evagelia, sa amataina tū masani ma sauniga faalotu faalialia, o faaaloaloga ma ni tulaga lelei faalelalolagi sa tuuina atu i aʻoaʻo o le Faa-Kerisiano, ma na tele ina matuā suia le Malo o Keriso e avea o se malo o lenei lalolagi.”
O Fea le Faa-Kerisiano Moni?
Ua faaalia i mea sa tutupu i le talafaasolopito le mea moni lava o loo i tua o le “sili” o Konesetatino. Nai lo le faavaeina e Iesu Keriso, le Ulu o le faapotopotoga Kerisiano moni, i se isi itu, ua avea Kerisinetoma ma iuga o le faiga faapolotiki ma faufauga faatogafiti a se emeperoa faapaupau. Ua matuā fetaui ai le fesili mai o le tusitala o talafaasolopito o Paul Johnson e faapea: “Pe na gauai atu ea le emepaea i le Faa-Kerisiano, po o le Faa-Kerisiano na faafilogia ia lava ina ia ofi atu ai i le emepaea?”
O i latou uma o loo mananao moni e pipii mau atu i le Faa-Kerisiano mamā e mafai ona fesoasoani atu ia i latou ina ia iloa ma auaufaatasi ma le faapotopotoga o Kerisiano moni i aso nei. E matuā naunau Molimau a Ieova i le lalolagi aoao e fesoasoani atu i tagata loto faamaoni ina ia latou mataulia le Faa-Kerisiano moni ma ia tapuai atu i le Atua i le ala e taliaina e ia.—Ioane 4:23, 24.
[Faaopoopoga i lalo]
a O le talitonuga Donatism o se lotu mavae “Kerisiano” o senituri lona fa ma le lona lima T.A. Sa manatu ē lagolagoina faapea o le tulaga aogā o sakalameta lea e faalagolago i le tulaga mamā o le faifeau ma le lotu ma ua tatau ai ona faateʻa ese mai le aufaatasiga faaleuso tagata o ē faia agasala matuia. O le talitonuga Arianism o se vaega “Kerisiano” o le senituri lona fa sa latou faafitia le iai o se amataga tauatua o Iesu Keriso. Na aʻoaʻo e Arius faapea o le Atua e lei tupuga mai i se tasi ma e leai sona amataga. O le Alo, talu ai e iai se isi na tupuga mai ai, e lē mafai la ona tutusa ma le Atua i le tulaga e pei ona iai le Tamā. E lē mai le vavau le Alo ae sa foafoaina ma oo ina iai ona o le finagalo o le Tamā.
[Pusa i le itulau 28]
Konesetatino ma le Fonotaga i Nicaea
O le ā le matafaioi na faia e le emeperoa sa lei papatiso o Konesetatino i le Fonotaga i Nicaea? Ua taʻua e le Encyclopædia Britannica e faapea: “O Konesetatino lava na taʻitaʻifono, ma faatautaia le talanoaga . . . Ona o le matuā meia i le emeperoa, na sainia ai e epikopō uma seʻi vaganā se toalua, le talitonuga faavae, e ui o le toatele o i latou sa matuā lē mananao i ai.”
Ina ua mavae ni masina se lua o fefinauaiga aasa faalelotu, ona faalaa ane lea o lenei tagata faapolotiki faapaupau ma filifili ai e tusa o le talitonuga o i latou o ē na faapea mai o Iesu o le Atua lea. Aisea? Ua faapea mai le A Short History of Christian Doctrine: “E matuā leai lava se malamalamaga o Konesetatino i fesili o loo fesiligia i le talitonuga faalotu a Eleni.” O le mea sa malamalama i ai o ia e faapea, o le fevaevaeai o lotu o se faamataʻuga lea i lona emepaea, ae sa maumauai o ia e faamautuina lona emepaea.
E tusa ai o le faamaumauga mulimuli lea na pasia i Nicaea i lalo o le vaavaaiga a Konesetatino, fai mai le Istoria tou Ellinikou Ethnous (Talafaasolopito o le Malo o Eleni): “E faaalia ai le faalēano o [Konesetatino] i mataupu tau i talitonuga, . . . lona maumauai faauamaaa i le taumafai e toe faamalosia le autasi i totonu o le lotu i so o se auala e mafai ai, ma le mea mulimuli, ona o lona talitonuga maumauai faapea i le avea o se ‘epikopō mo i latou e lē o ni Kerisiano’ e mafai ai ona ia faia le faaiuga mulimuli i so o se mataupu faalelotu.” Pe faamata ea na iai le agaga o le Atua i na faaiuga na faia i lena fonotaga?—Faatusatusa i le Galuega 15:28, 29.
[Pusa i le itulau 29]
Fasiotigatagata i le Nofoaiga
I lalo o lenei ulutala, ua faamatala ai e le tusi Istoria tou Ellinikou Ethnous (Talafaasolopito o le Malo o Eleni) le mea ua taʻua o “solitulafono matagā i totonu o lona malo na faia e Konesetatino.” E lei leva talu ona amata lana nofoaiga, ae galo loa ia te ia le auala e olioli ai i ni mea sa faataulauina ma le lei faatalitalia, ae ua amata ona uaʻi atu i lamatiaga sa siomia ai o ia. Ona o se tagata e masalosalovale ma atonu na faaosoosoina e ni tagata taufaasee, na muamua ai lava masalosalo ia Licinianus le tama a lona tuafafine—le atalii o le Aokuso sa la toalua lea na ia fasiotia—faapea atonu e ono faatavā ane ia te ia. Na sosoo le fasiotiga o lena tama, ma le fasiotiga o le atalii ulumatua o Konesetatino lava ia, o Crispus, o lē na fasiotia e lona tināfai o Fausta, talu ai sa foliga mai e ono avea o ia ma faalavelave i le mauaina e fanau moni a le fafine o le pule atoatoa.
O lenei gaoioiga a Fausta na iu ina avea ma pogai o lona lava oti matautia. E foliga mai o Augusta Helena, o lē sa taaʻina lana tama o Konesetatino seia oo i le iuga, sa aofia ai i lenei fasiotiga. O faalogona valea sa masani ona pulea ai Konesetatino sa faaopoopo atu foi i le anoanoai o fasiotiga o le toatele o ana uo ma ē sa latou auaufaatasi. Ua faaiu mai le tusi History of the Middle Ages: “O le faasalaga—po o le fasiotiga—o lona lava atalii ma lana avā e faaalia ai sa lē uunaia o ia e so o se taaʻiga faaleagaga o le Faa-Kerisiano.”
[Ata i le itulau 30]
O le ala tatala lenei i Roma ua faaaogā e faamamaluina ai Konesetatino
[Ē Ana le Ata i le itulau 26]
Musée du Louvre, Paris