Matuā Faatāuaina Faaeaga o le Auaunaga Paia
O TOFIGA o le auaunaga paia e lē tatau ona manatu māmā i ai. Ina ua faaalia e ositaulaga o Iuta i aso anamua se uiga o le lē manatu mamafa i o latou faaeaga e fesootai atu ma le malumalu o Ieova, na ia aoaia mamafa i latou. (Malaki 1:6-14) Ma ina ua uunaia e nisi i Isaraelu le au Naseri e manatu māmā i o latou tiute tauave ia na latou taliaina e fesootai atu i a latou auaunaga paia, na aoaia e Ieova na tagata Isaraelu agasala. (Amosa 2:11-16) O Kerisiano moni foi e auai i le auaunaga paia, ma latou te faia ma le faamaoni. (Roma 12:1) O lenei auaunaga paia e tele ona vala, ma e tāua uma lava.
A o iai Iesu i le lalolagi ma ona soo, na ia toleniina ai i latou e avea ma ē e folafola le Malo o le Atua. I se taimi, o le a oo atu ai la latou feau i tuluʻiga o le lalolagi. (Mataio 28:19, 20; Galuega 1:8) O lenei talaʻiga ua faia nei i se faanatinati e sili atu a o faagasolo aso e gata ai o lenei faiga o mea.
O Molimau a Ieova uma lava e fai sao i lenei galuega. E faitau selau afe ua mauaina le olioli ona o le faia faapea i le avea o ni paeonia. Ina ia faamalieina manaoga tāua o le galuega i le lalolagi aoao, e faitau afe ua faaavanoa atu i latou mo le auaunaga faapitoa faataimi atoa i Peteli, i le galuega femalagaai o ni ovasia matagaluega ma ovasia itumalo, po o le auaunaga faamisionare. O le ā e ono aofia ai i le vaega a i latou o ē mananao e faaauau pea i lena auaunaga faapitoa?
Pe a Iai ni Manaoga Tāua o le Aiga
A o lei auai i le auaunaga faataimi atoa, e masani lava ona tatau i se tagata ona faia nisi o fetuutuunaiga i lona olaga. E lē o tagata uma e mafai ona faia lenei mea. Atonu o avega tauave faale-Tusi Paia ua iai i se tagata o le a lē mafai ai e ia ona faia faapea. E ui i lea, o le ā e tupu pe afai ua iai ni manaoga faanatinati faaleaiga, atonu e aofia ai mātua ua matutua, ua fesagaia ma i latou ua iai i le auaunaga faapitoa? O mataupu silisili ma fautuaga faale-Tusi Paia o loo mulimuli mai ua aumaia ai taiala manaomia.
E tatau ona fafau aʻe lo tatou olaga atoa i le fesootai atu i la tatou faiā ma Ieova. (Failauga 12:13; Mareko 12:28-30) O mea paia ia ua faatuatuaina mai i tatou e tausi e tatau ona matuā faatāuaina. (Luka 1:74, 75; Eperu 12:16) I se tasi taimi, na faatonuina ai e Iesu se tagata o lē na manaomia ona suia mea sa faamuamua i lona olaga ina ia uaʻi atoatoa atu ai i le faalauiloaina o le Malo o le Atua. E mautinoa na faanaunau lenei tagata e faataatia ese lena galuega seia maliu lona tamā. (Luka 9:59, 60) I le isi itu, na faaalialia e Iesu mafaufauga sese o so o se tasi e faapea mai ua tuuina atu mea uma i le Atua ae mulimuli ane e lei “faia se mea mā lona tamā po o lona tinā.” (Mareko 7:9-13) Na faaalia foi e le aposetolo o Paulo le avega tauave mamafa mo i ʻlatou lava e patino ia te ia’ e aofia ai mātua ma mātua o mātua.—1 Timoteo 5:3-8.
Po o le uiga ea o lenei mea afai e tulai mai manaoga faanatinati, e tatau ia i latou o loo i le auaunaga faapitoa ona tuua o latou tofiga ae tuuina atu le tausiga? E tele vala e mafai ona aofia ai i le tali. E tuu lava i le filifiliga totino a le tagata. (Kalatia 6:5) E toatele tagata e iai lena faalogona, e ui latou te faapelepele i o latou tofiga, ae o se mea atamai le faatasi ma o latou mātua ina ia avatu ia te i latou le fesoasoani manaomia. Aisea? Pe atonu e matuā faigata le manaoga, ma atonu e leai se isi sui o le aiga e mafai ona tuuina atu le fesoasoani, po o ua lē mafai foi e le faapotopotoga ona fai le mea o loo manaomia. O nisi o loo mafai lava ona paeonia ma tuuina atu lena fesoasoani. O isi ua mafai ona toe auai i le auaunaga faapitoa faataimi atoa ina ua maeʻa ona tuuina atu le tausiga i le aiga. Ae peitai, i le tele o tulaga, e mafai ona taulimaina i nisi o auala.
Amoina o a Latou Avega Tauave
Pe a tulai mai ni manaoga faapitoa, e mafai e nisi o i le auaunaga faapitoa faataimi atoa ona uaʻi atu i na manaoga e aunoa ma le tuua o o latou tofiga. Seʻi iloilo ni nai faaaoaoga mai le tele o isi faaaoaoga.
O se tasi ulugalii o loo auauna i le ofisa ulu o Molimau a Ieova i le lalolagi na ulu atu i le auaunaga i Peteli i le 1978, ina ua maeʻa ona auai i le galuega faamatagaluega ma faaitumalo. Sa aofia ai i le tofiga o le uso se avega mamafa o tiute tauave i le faalapotopotoga faatiokarate. Ae sa manaomia foi e ona mātua se fesoasoani. O lenei ulugalii Peteli na asiasi atu e faatolu i le faafa i le tausaga, pe ā ma le 2,200 maila (3,500 kilomita) i le alu ma le toe foi mai, ina ia tausia mātua. Na la fausia se fale e faamalieina ai manaoga o mātua. E iai foi malaga mo le vaavaaia o togafitiga faafomai e faafuasei ona tulai ane. Na la faaaogaina ai le toetoe lava o o la taimi mo faigamalologa uma mo le 20 o tausaga i le tauaveina o lenei tiute tauave. E la te alolofa ma faaaloalo i mātua, ae la te faapelepele foi i lo la faaeaga o le auaunaga paia.
O se tasi uso na auai i le galuega femalagaai mo le 36 tausaga ina ua fesagaia se tasi o tulaga na sili ona luia ai lona olaga e pei ona ia faamatalaina mai. O le tinā o lona toalua ua 85 tausaga le matua, o se auauna faamaoni a Ieova, na manaomia ona nonofo ma se tasi e mafai ona fesoasoani ia te ia. I le taimi lena na manatu ai le toatele o lana fanau faapea ua lē talafeagai ona latou nonofo faatasi ma ia. Ona fautua atu lea o se tasi o tauaiga i le ovasia femalagai faapea ua tatau ia te ia ma lana avā ona tuua le auaunaga ae avea ma sui o le aiga e tausia le tinā. Peitai e lei lafoaia ai e le ulugalii le la auaunaga tautele, e la te lei manatu māmā foi i manaoga o le tinā. Mo le isi iva tausaga na sosoo ai, na toetoe ai lava o taimi uma na faatasi ai i laua ma ia. Muamua sa latou nonofo i se fale e mafai ona fetosoai, ona sosoo ai lea ma fale mautotogi eseese sa saunia e matagaluega. Mo vaitaimi uumi, e faimalaga ai pea le uso, o lē na avea ma ovasia itumalo i lena taimi, ae nonofo lana avā ma lona tinā ina ia tuuina atu le tausiga alofa i taimi uma. I vaiaso taitasi pe a maeʻa le sauniga i le Aso Sa, e toe foi atu ai le tane i ni malaga uumi e tuuina atu se fesoasoani mo i laua. O le toatele na malamalama i lea tulaga na faaalia le talisapaia loloto mo mea na faia e lenei ulugalii. I se taimi mulimuli ane, na uunaia ai nisi o sui o le aiga e tuuina atu se fesoasoani. E faitau afe tagata o Ieova o loo faaauau ona maua aogā mai le auaunaga a lena ulugalii faataulagaina totino ona o lo la taofi mau i lo la faaeaga o le auaunaga faapitoa faataimi atoa.
Faatasi ai ma le Lagolagosua a le Aiga
Pe a talisapaia e sui eseese o le aiga le tāua o le auaunaga faapitoa faataimi atoa, latou te ono lagolagosua ai ina ia mafai e nisi o i latou ona faia se sao.
O se agaga lagolagosua faapena o se aiga na avea ma fesoasoani i se ulugalii Kanata o ē na auauna o ni misionare i Aferika i le itu i Sisifo. E latou te lei faatali seiloga e tulai mai se faalavelave, pe na ona faamoemoe faapea talosia ia aua neʻi iai se mea e tupu. A o la lei ō atu i le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata e sauniuni ai mo le auaunaga i isi atunuu, na talanoaina ai e le tane faatasi ai ma lona uso laititi le tausiga o lo la tinā i le taimi e maʻi ai pe lē atoatoa ai foi le malosi o le tino. O le faaalia o le alofa mo lo la tinā faapena foi le talisapaia o le aogā o le galuega faamisionare, na faapea mai ai lona uso laititi: “O lea ua iai loʻu aiga i le taimi nei. E lē mafai ona ou toe alu mamao ma faia mea o loo e mafai ona fai. O lea, pe afai e tupu se mea ia Tinā, o le a ou tausi ia te ia.”
Na mauaina e se ulugalii o loo auauna i Amerika i Saute se lagolagosua tele mai le aiga o le avā i le tausia o lona tinā ua matua. Na tausia e se tasi o ona uso e matua atu ma lana tane lona tinā seia oo ina aafia lona uso i se maʻi faigata. Ona ā lea? Ina ia aveesea so o se popolega, na tusi atu ai le tane a lona uso e faapea: “O le umi lava matou te ola ai ma laʻu fanau, o le a lē tāitai ai lava ona tuua ai la oulua auaunaga faamisionare.” Na ala mai se isi fesoasoani faaopoopo mai le aiga ina ua tuua e le isi ona uso laititi ma lana tane lo latou aiga ae siitia atu i le nofoaga o le tinā ma nonofo ai ina ia tausia o ia ma sa la faia faapea seia oo lava i lona maliu. Maeu se uiga lelei o le lagolagosua! Na fesoasoani uma lava i latou e lagolagosua i le auaunaga faamisionare.
O Mātua ua Matuā Foai Atu ia Ieova
Ua masani ona faaalia e mātua se talisapaia mataina mo le auaunaga paia. I a latou oa e pito sili ona aogā ia e mafai ona latou āva atu ai ia Ieova o a latou lava fanau. (Faataoto 3:9) O le toatele o mātua Kerisiano e faamalosia a latou fanau ina ia auai i le auaunaga faataimi atoa. Ma o nisi o i latou e iai le faalogona e pei o Hana, o lē na ofoina atu lana tama o Samuelu ia Ieova mo lana auaunaga ʻe faavavau,’ o lona uiga e mo “aso uma e ola ai o ia.”—1 Samuelu 1:22, 28.
O se tasi o matua faapena sa tusi atu i lana tama teine i Aferika e faapea: “E ma te faafetai ia Ieova mo le faaeaga ofoofogia ua ia te oe. Ua e faataunuuina o ma faamoemoega silisili.” A o le isi taimi na ia faapea mai ai: “E moni e tatau ona tatou faataulagaina ona o le nofovalavala, ae maeu se olioli i le vaai atu i le auala a Ieova o loo tausia ai oe!”
Ina ua maeʻa ona autaluina tulaga eseese ia sa tulai mai i le saunia o le tausiga manaomia mo mātua ua matutua, na tusi atu ai se misionare i Ekutoa e faapea: “Ou te manatu faapea o le fesoasoani sili lea ua ma mauaina ma laʻu avā o tatalo ia a loʻu tamā. Ina ua maliu, na taʻu mai ai e loʻu tinā ia i maʻua: ʻE lē mafai ona mavae se aso e aunoa ma le tatalo o lou tamā ia Ieova e faataga oulua e tutumau i lo oulua tofiga.’”
Na fiafia se ulugalii matutua i Kalifonia, i le Iunaite Setete, e auai se tasi o o la alo tama i le auaunaga faataimi atoa. Na iai lena tama ma lana avā i Sepania ina ua maliu le tinā. Na manatu isi sui o le aiga faapea e manaomia ona faia ni faatulagaga mo le tausia o le tamā. Talu ai ona sa latou pisi tele i galuega faaletino ma le tausia aʻe o a latou fanau, latou te lei lagona ai faapea latou te mafai ona faia lena avega tauave. Nai lo lena na latou tauanau malosi le ulugalii o ē na iai i le auaunaga faataimi atoa e toe foi i le aiga ma tausia le tamā. Peitai, o le tamā e ui ua 79 tausaga o lona soifuaga, ae sa tumau pea ona ola soifua maloloina, ma sa manino foi lana vaaiga faaleagaga. I se talanoaga a le aiga, ina ua maeʻa ona faailoa mai lava e le tagata lava ia lona manatu, na tulai le tamā ma faapea mai ma le maumauai: “Ou te manao ia te i laua e toe foi i Sepania ma faaauau la laua galuega.” Na la faia faapea, ae sa la fesoasoani atu foi ia te ia i auala faaalia. O lo la tofiga i le taimi nei o loo galulue i matagaluega i Sepania. Talu mai lena talanoaga a le aiga, ua faaalia ai e isi sui o le aiga le talisapaia mo mea o loo faia e le ulugalii i isi atunuu. Ina ua mavae ni nai tausaga, ona ave ai lea e le isi tama lona tamā i lona aiga ma tausi ia te ia seia oo ina maliu.
I Pennsylvania, i le Iunaite Setete, e iai se uso faauuina o lē na paeonia mo le 40 tausaga ma ua silia ma le 90 tausaga o lona soifuaga ae gasegase tigaina loa lana avā ma maliu ai. E iai sona atalii ma lana fanau teine e toatolu, e ese ai mai le tele o fanau faaleagaga. O se tasi o ona afafine na auai i le auaunaga faataimi atoa e silia ma le 40 tausaga, na auauna ma lana tane o se misionare, i le galuega femalagaai ma Peteli. Na fesoasoani o ia e faia faatulagaga ina ia avatu le tausiga talafeagai i lona tamā. Na fesoasoani atu foi uso iina i le aveina o ia i sauniga i le Maota o le Malo. Mulimuli ane, ina ua maliu lana tane, ona ia fesili atu ai loa lea i lona tamā pe manao e tuua Peteli ae foi atu e tausi o ia. Na ia matuā faatāuaina mea paia, ma sa ia lagona faapea e mafai ona tausia i nisi auala ona manaoga. O lea na ia tali atu ai: “O le mea pito sili lena ona leaga e mafai ona e faia, ma e silisili atu ona leaga pe afai ou te faataga oe e te faia lena mea.”
Faapotopotoga e Lagolagosua
O nisi faapotopotoga e matuā fesoasoani lava i le tausia o mātua ua matutua o i latou o ē o loo auai i le auaunaga faapitoa faataimi atoa. E latou te talisapaia faapitoa i latou o ē ua tuutoina atu mo le tele o tausaga i na auaunaga. E ui e lē o aveesea ai e faapotopotoga mai ia i latou lo latou tiute tauave faale-Tusi Paia, ua faia e nei faapotopotoga se mea sili atu e faamāmā avega ai ina ia lē tuua ai e le fanau o latou tofiga faapitoa.
O se ulugalii mai Siamani na iai i lo la tofiga i se isi atunuu mo le 17 o tausaga, o le tele o lena taimi sa iai i le galuega femalagaai, ina ua faateleina manaoga o le tinā matua o le uso. O tausaga taitasi la te faaaogā ai o la aso mālōlō e fesoasoani ai ia te ia. Na fesoasoani atu foi Molimau tuaoi e saunia fesoasoani agaalofa. O lea a o iai faatasi lenei ulugalii i le auaunaga faataimi atoa faatasi ma lona tinā a o faagasolo vaitaimi faigata, na fuafua ai e toeaina o le faapotopotoga e feiloai ma laua. Na latou malamalama lelei i mea sa faia e lē aunoa e le ulugalii mo le tinā. Na latou talisapaia foi le aogā o le auaunaga faapitoa lea sa auauna ai le ulugalii. Ona faatulaga ai lea e toeaina se faasologa o le tausiaina o le tinā ma faapea mai ai: “Ua lē mafai ona oulua tausia o ia e sili atu nai lo mea o loo oulua faia; o le a matou fesoasoani atu ia te oulua ina ia mafai ai ona lua tumau i lo oulua tofiga i Sepania.” Mo le fitu o tausaga ua tuanai, ua faaauau pea ona faia faapea e nei toeaina.
E faapena foi i se uso o loo auauna i Senegal talu mai le 1967 ona ia mauaina le tele o le lagolagosua alofa mai le faapotopotoga lea na iai lona tamā. Ina ua tulai mai se faafitauli, na malaga atu ai le uso faatasi ma le maliega a lana avā alofa i le Iunaite Setete e fesoasoani i ona mātua. Na ia iloaina ai e tatau ona nofo ai iina mo ni nai masina. Na faafaigata le tulaga, ae ina ua faataunuu le mea na te mafaia, na fesoasoani ane le faapotopotoga ina ia mafai ai ona faaauau lana auauanaga faamisionare. E silia ma le 18 tausaga na saunia ai e le faapotopotoga le fesoasoani alofa i le tele o auala, muamua mo le tamā (e ui ua lē toe iloaina e ia le toatele o i latou) ma le tinā foi. Pe na saʻoloto mai ai la le atalii mai lana tiute tauave? E leai; e masani ona ia malaga mai Senegal ma faaaogā ana malologa e saunia ai se fesoasoani e manaomia. Ae o le toatele i lena faapotopotoga ua iai le fiafiaga o le iloaina faapea ua faia so latou sao i le faaauauina o le auaunaga faapitoa faataimi atoa a le ulugalii i Senegal.
Na fetalai Iesu, o i latou ua tuua mea uma ona o le tala lelei o le a latou mauaina le tele o uso, tuafāfine, tinā, ma fanau. (Mareko 10:29, 30) Ua matuā moni lena mea i auauna a Ieova. O se ulugalii o loo auauna nei i Benin, i Aferika i le itu i Sisifo, ua tofo i lenei mea i se auala faapitoa ina ua taʻu atu e ni Molimau se toalua o le faapotopotoga a ona mātua ia te i laua ina ia aua le popole i o la mātua. Ua faaopoopo atu i laua faapea: “O o oulua mātua o o ma mātua foi na.”
Ioe, e tele auala e mafai ona tatou faaalia ai o loo tatou faatāuaina faaeaga o le auaunaga paia. Pe e iai ni auala e ono mafai ona faia ai faapea i se tulaga e sili atu?
[Ata i le itulau 26]
Ua latou faaavanoa i latou lava mo le auaunaga faapitoa faataimi atoa