Ierome—O Sē na Muaimalae i le Faaliliuina o le Tusi Paia ma sa Fesagai ma Feteenaiga
IA Aperila 8, 1546, na aumaia ai e le Fonotaga a le aai o Trent se poloaiga e faapea o le faaliliuga faa-Latina o le Vulgate “ua faamaonia nei e le Lotu [Katoliko] . . . ma ia aua lava neʻi iai se tasi e tofotofo pe taumafai i so o sana taumafaiga e teena ai.” E ui na maeʻa sauniunia le Vulgate i le silia ma le afe tausaga muamua atu, ae ua leva ona avea lea faaliliuga, ma lē na faaliliuina, o Ierome, ma taulaʻiga o feteenaiga. O ai Ierome? Aisea na tutupu ai feteenaiga ia te ia ma lana faaliliuga o le Tusi Paia? E faapefea i lana galuega ona aafia ai le faaliliuga o le Tusi Paia i aso nei?
Le Tulaga Auiluma o se Tagata Suesue Atamai
O le igoa faa-Latina o Ierome, o Eusebius Hieronymus. Na fanau mai o ia pe tusa o le 346 T.A. i Stridon, i le itumalo Roma o Dalmatia, o se taulaga sa iai e latalata i le tuaoi o aso nei i le va o Italia ma Slovenia.a Sa feoloolo le tulaga tau tamaoaiga o ona mātua, e mai lava la i le amatamataga o lona olaga sa ia maua aogā o le iai o tupe, ma sa aʻoaʻoina o ia i Roma e le faiaʻoga sa taʻutaʻua i le kalama, o Donatus. Na faamaonia o Ierome o se tama aʻoga sa iai le taleni o le kalama, le tomai e tautala ma tusitusi i se tulaga sili ona lelei, ma i tulaga tau filosofia. O le vaitaimi foi lena na amata ai ona ia sailiili i le gagana Eleni.
Ina ua ia tuua Roma i le 366 T.A., sa fealualuai solo ai lava Ierome, seia oo ina ua faamautū atu i le taulaga o Aquileia, i Italia, o iina na ia aʻoaʻoina ai le aʻoaʻoga o le faafitia e se tasi o ona faanaunauga totino. Ona o lona fiafia i nei manatu e faatatau i le faafitia e se tasi o ona manaoga totino, sa faaaluina ai loa e ia ma ana uo isi tausaga na sosoo ai, i le ola aʻe i se olaga e faafitia ai o latou faanaunauga totino.
I le 373 T.A., na toe taape ai le latou vaega i se mafuaaga e lē o mailoa. I lona lē mautonu, na faimalaga solo atu ai Ierome agaʻi i sasaʻe ma sopoia atu Pitunia, Kalatia, ma Kilikia ma iu ai ina taunuu i Anetioka, i Suria.
Sa ogaoga āuga o le malaga umi ia te ia. Ona o le matuā lē lavā ma ua faaletonu lona soifua maloloina, na toetoe ai lava faaletonu Ierome i le malosi o lona fiva. I sana tusi atu i se uo, na ia faapea ai: “Maimau e, pe ana vave avatu aʻu e le Alii o Iesu Keriso ia te oe. Talofa e, i si oʻu tino, ua matuā vāivai lava e ui ou te lē o maʻi, ae ua matuā leaga faia lava.”
E ui sa fesagai ma maʻi, le tuuatoatasi, ma feteenaiga i ona lava mafaufauga, ae na peiseai e lei lava na mea, auā e lei pine ae fesagai foi Ierome ma se isi faigata—se faigata faaleagaga. I se faalepo na ia vaai atu ai ia te ia lava o “toso faatātā atu i luma o le nofoa faamasino” o le Atua. Ina ua fesiligia e taʻu atu po o ai o ia, na tali Ierome: “O aʻu o se Kerisiano.” Ae na tali vave mai i ai lē o loo faafoeina le faamasinoga e faapea: “Lou mea pepelo, o oe o le soo o Cicero ae lē o se soo o Keriso.”
Muamua atu seia oo mai i lena taimi, sa faaautū ai le faanaunauga fia aʻoaʻo o Ierome i le suesueina o tusitusiga faapaupau, na i lo le suesueina o le Afioga a le Atua. Na ia faapea mai: “Sa faapuapuagatiaina aʻu i le afi o loʻu loto fuatiaifo.” I lona naunau e faasaʻoina mea, na tauto ai Ierome i lenei faalepo: “Le Alii e, pe afai ou te toe tago i ni tusi faalelalolagi, pe ou te toe faitauina, o loʻu matuā teena lea o oe.”
Mulimuli ane, sa finau Ierome faapea e lē mafai ona saisaitia o ia i se tautoga na ia faia i se faalepo. Ae peitai sa ia filifili pea e faataunuu lana tautoga—e tusa ai ma lona manaoga moni. O lea na tuua ai loa e Ierome Anetioka ae alu atu ma nofo na o ia i Chalcis i le toafa i Suria. A o nofo na o ia, sa matuā tuu uma atu lona malosi i le suesueina o le Tusi Paia ma tusi o mataupu faalelotu. Na faapea mai Ierome: “Sa ou faitauina tusi a le Atua i se maelega na sili atu na i lo le maelega sa ou faitauina ai muamua tusi a tagata.” Sa ia aʻoaʻoina foi se gagana tusitusia faa-Arama o le Syriac, ma amata ona ia suesue i le gagana Eperu e ala i le fesoasoani a se tagata Iutaia o lē na liliu i le Faa-Kerisiano.
Le Poloaiga a le Pope
Ina ua mavae le tusa o le lima tausaga o nofo pei o se monike, ona toe taliu atu lea o Ierome i Anetioka e faaauau ana suesuega. Peitai, ina ua taunuu atu, sa ia iloa ai ua matuā fevaevaeai lava le lotu. O le mea moni lava, a o nofo pea i le toafa, sa talosaga mai ai Ierome i le pope o Damasus mo sana fautuaga, i le faapea mai: “Ua vaevaeina le lotu i vaega faatavā e tolu, ma o loo naunau uma nei vaega taitasi e maua aʻu ina ia ou lagolago atu ia i latou.”
Mulimuli ane, ona filifili lea o Ierome e lagolago atu ia Paulinus, o se tasi mai tane e toatolu o ē sa faapea mai e iai a latou aiā e oo ai i le tofiga o le epikopo o Anetioka. Sa malie Ierome e faauuina o ia e Paulinus i lalo o tuutuuga e lua. Muamua, sa manao ia tuusaoloto mai o ia e faaauau pea ona faanaunauga faamonike. Ma lona lua, sa ia maumauai pea e lē faia sana vaega i so o se tiute faafaifeau lea e auauna atu ai i se lotu maʻoti.
I le 381 T.A., na ō atu faatasi ai Ierome ma Paulinus i le Fonotaga a Constantinople ma ina ua mavae lea, ona la ō atu ai lava lea i Roma. Na vave ona matauina e Pope Damasus tomai o Ierome e aʻoaʻo ai ma tautala ma le matuā sologa lelei i mea tau gagana. E lei atoa la se tausaga, ae faaeaina loa Ierome i se tulaga sili ona taualoa o le avea ma failautusi totino a Damasus.
I lona avea ma failautusi, sa lei alo ese ai Ierome mai feteenaiga. E foliga mai o ia lea sa faasagasaga atu i ai feteenaiga. Mo se faaaoaoga, sa faaauau pea lona ola o se tagata na te faafitia ona faanaunauga totino, e ui ina nofo i totonu o le lotoā a le pope e sili ona tele mea e faamalieina ai. E lē gata i lena, e ala i lona faaauilumaina o lea ituaiga o olaga o le faafitia o ia lava, ma lona tautala tetee i le faalelalolagi o le tele o mea a taʻitaʻi lotu, na atili ai ona toatele fili o Ierome.
Peitai, e ui i faitioga faasaga ia te ia, ae sa lagolago atoatoa atu le pope o Damasus ia Ierome. Sa iai mafuaaga lelei a le pope na ala ai ona ia faamalosiau ia Ierome e faaauau pea ana sailiiliga i le Tusi Paia. I lena taimi, sa anoanoai faaliliuga eseese faa-Latina o le Tusi Paia na faaaogā. O le tele o nei faaliliuga sa lei faia faalelei, e matuā matilatila ni mea sese na iai. O le isi popolega o Damasus talu ai ua avea le gagana ma mafuaaga ua vaeluaina ai i vaega o Sasaʻe ma Sisifo le lotu. E toalaiti tagata i le itu i Sasaʻe sa malamalama i le faa-Latina; ae sili atu ai ona toalaiti tagata i le itu i Sisifo sa malamalama i le faa-Eleni.
O lea na naunau ai Pope Damasus i se toe teuteuga o le faaliliuga faa-Latina o Evagelia. Sa manao Damasus i se faaliliuga o le a matuā atagia saʻo mai ai le uluai gagana Eleni, ae ia sologa lelei ma manino i le faa-Latina. O Ierome la, o ia o se tasi o ni tagata aʻoga atamamai toaitiiti e mafaia ona saunia se ituaiga o faaliliuga faapena. Ona o le matuā lelei o lana tautala i le gagana Eleni, le gagana Latina, ma le gagana Syriac, ma sa lava foi sona iloa i le faa-Eperu, sa agavaa lelei ai o ia mo le galuega. O lea la, e ala i le poloaiga a Damasus, na amata ai loa e Ierome se galuega tele lea na alu ai le isi silia i le 20 tausaga o lona olaga.
Ua Faifai Tetele Feteenaiga
E ui sa matuā vave lona faaliliuina o Evagelia, ae sa faaalia e Ierome se faiga e manino, ma tomai faapitoa. I le faatusatusaina o manusikulipi Eleni uma sa maua i lena taimi, na ia faia ai faasaʻoga i tusitusiga Latina, e lē gata o le auala e faaliliu ai, ae i uiga autū, ina ia atili ona ogatusa ma tusitusiga Eleni.
Sa talia lelei e le lautele le faaliliuga a Ierome o Evagelia e fa, sa faapena foi i lana toe teuteuga o le Salamo, lea na faavae mai i le tusitusiga Eleni o le Septuagint. E ui i lea, sa iai pea nisi na faitioina o ia. Na tusi mai faapea Ierome: “Sa iai lava nisi tagata inosia na fuafua ma le loto i ai e osofaia aʻu i se moliaga faapea sa ou matuā taumafai e faasaʻo ni fuaitau i evagelia, ua lē tusa ai ma le pule a tagata o nuu aʻoaʻoina anamua ma le manatu o le lalolagi atoa.” O na faamatalaga taufaaleaga sa faifai tetele ina ua maliu le pope o Damasus i le 384 T.A. Sa leai se faiā lelei a Ierome ma le pope fou na sosoo ane, o lea na filifili ai loa o ia e alu ese mai Roma. Ona toe agaʻi atu foi lea o Ierome i le itu i sasaʻe.
Le Tulaga Auiluma o se Tagata Aʻoga Atamai Eperu
I le 386 T.A., na faamautu ai Ierome i Ierusalema, o iina sa nofo ai loa seia oo ina uma lona soifua. Sa faatasi atu ia te ia sina vaega toalaiti o nisi na lagolago ma le faamaoni ia te ia, e aofia ai Paula, o se fafine mauoa o se aiga maualuga mai Roma. Ona o le talaʻiga a Ierome na iu ai ina faataitai Paula i le olaga lea e faafitia ai ona faanaunauga totino. O le lagolagosua tau tupe a Paula, na oo ai ina faatuina se monaseri i lalo o le vaavaaiga a Ierome. O iina na faaauau ai ana galuega faaleaoaoga ma faamaeʻa ai lana galuega sili ona tāua i lona olaga.
O le nofo ai i Palesitina na maua ai e Ierome se avanoa e faaleleia atili ai lona malamalama i le gagana Eperu. Na ia totogia nisi o faiaʻoga Iutaia e fesoasoani ia te ia ina ia malamalama i nisi o vala e sili ona faigata o le gagana. Ae ui lava foi ina iai se faiaʻoga, sa lē faigofie pea. E faatatau i se tasi faiaʻoga, o Baraninas mai Tiperia, na faapea mai Ierome: “Pagā ni faigata ma le tele o tupe na ou faaaluina ina ia mafai ai e Baraninas ona aʻoaʻoina aʻu i le po.” Aisea na la suesue ai i le po? Talu ai sa fefe Baraninas i le manatu o tagata Iutaia i lana auaufaatasiga ma se “Kerisiano”!
I aso o Ierome, sa masani ona faatauemu tagata Iutaia i tagata o Nuu Ese e tautatala i le faa-Eperu, ona o le lē mafai ona latou faaleo saʻo leo ia e pei e sau i totonu o le faaī (guttural sounds). Peitai ina ua mavae le tele o ni taumafaiga, sa mafai e Ierome ona faaleo lelei mai nei leo. Sa faaliliu foi e Ierome le tele o ni upu Eperu i ni upu Latina. O lenei laasaga sa lē gata na fesoasoani ia te ia e manatua ai upu ae na faaolaola ai pea le faaleoga faa-Eperu o upu i lena taimi.
Feteenaiga Sili na Fesagai ma Ierome
E lē o manino po o le ā le telē o le Tusi Paia na manao Pope Damasus e faaliliu e Ierome. Ae ua manino mai lava le tulaga sa manatu ai Ierome i le mataupu. O Ierome o se tagata e tuu tasi lona mafaufau i se mea ma e maumauai lava e faauma. O lona faanaunauga sili na iai ina ia faia se mea “e mafai ona faaaogā e le Lotu, e aogā mo tupulaga fai mai.” O lea na ia filifili ai e saunia se toe teuteuga o le faaliliuga faa-Latina o le Tusi Paia atoa.
Sa fuafua Ierome e faavae lona faaliliuina o Tusitusiga Eperu, mai le Septuagint. O lenei faaliliuga faa-Eleni o Tusitusiga Eperu, lea na uluai faaliliuina i le senituri lona tolu T.L.M., sa manatu i ai le toatele o tagata faapea na faagaeeina tuusaʻo mai e le Atua. O lea, na matuā toatele ai Kerisiano o ē tautatala i le gagana Eleni i lena taimi sa latou taliaina le Septuagint.
Ae peitai, a o faagasolo le galuega a Ierome, na ia matauina ai le lē tutusa i taimi uma o faamatalaga i manusikulipi Eleni, e tai pei o ia sa ia maua i le gagana Latina. Sa tuputupu pea le lē fiafia o Ierome. Na iu ai lava ina fai lana faaiuga faapea, ina ia faia se faaliliuga e maufaatuatuaina, e sili ai pe a ia lē faaaogaina manusikulipi Eleni, e aofia ai le faaliliuga o le Septuagint lea sa tele ina faaaloalogia, ae alu atu saʻo loa i uluai tusitusiga Eperu.
O lenei faaiuga na faapogaia ai se vevesi tele. O nisi ua latou taʻua faapea ua faasese e Ierome tusitusiga, o sē e upuleaga i le Atua, ua ia faaleaogaina tu masani a le lotu ona o le faaʻauʻau i tagata Iutaia. E oo lava ia Aokusotino—le faifeau sa taulamua i le lotu i lena taimi—sa ia aioi atu ia Ierome ina ia toe foi i tusitusiga a le Septuagint, i lona faapea atu: “Pe afai e amata ona faitauina faalauaitele lau faaliliuga i le tele o lotu, o le a avea o se mea e faanoanoa ai, auā o le faitauina o le Tusi Paia, o le a ono aliae ai ni eseesega i le va o Lotu Latina ma Lotu Eleni.”
Ioe, o le popolega o Aokusotino faapea e ono taape le lotu pe afai e faaaogā e lotu mai Sisifo tusitusiga faa-Latina a Ierome—lea e faavae mai tusitusiga Eperu—ae o lea e faaaogā pea e lotu Eleni mai Sasaʻe le faaliliuga o le Septuagint.b E lē gata i lea, sa taʻua e Aokusotino ni ona lagona lē mautonu pe afai e tuu ese le Septuagint ona o se faaliliuga e na o Ierome e mafai ona ia tulai e puipuia.
Na faapeī le tali atu a Ierome i nei tagata tetee uma? E pei lava o le uiga masani o Ierome, sa ia lē amanaia na tagata faitio. Sa faaauau pea ona ia galue tuusaʻo mai le Eperu, ma e oo ane i le tausaga e 405 T.A., ua faamaeʻaina lana Tusi Paia faa-Latina. I tausaga mulimuli ane, ua faaigoa lana faaliliuga o le Vulgate, lea e faasino atu i se faaliliuga o loo taatele ona taliaina (o le upu Latina vulgatus e uiga i le “taatele, lea e lauiloa”).
Mea na Ausia e Umi le Aogā
O le faaliliuga a Ierome o Tusitusiga Eperu sa sili mamao atu na i lo o se toe teuteuga o se faaliliuga ua leva ona iai. Mo tupulaga mulimuli ane, ua suia ai le auala e suesue ma faaliliuina ai le Tusi Paia. Ua faapea mai le tusitala o talafaasolopito o Will Durant: “O loo avea pea le Vulgate o se tusitusiga o le senituri lona fa e sili ma telē sona aafiaga.”
E ui o Ierome o se tagata sa fai tala tutui ma iai sona uiga faatupu vevesi, ae sa ia galue toatasi e toe tataʻi uma sailiiliga o le Tusi Paia i tua i tusitusiga faagaeeina Eperu. I sona uiga naunautai, na ia suesue ai ma faatusatusa tusitusiga anamua faa-Eperu ma manusikulipi o le Tusi Paia Eleni, na tatou te lē o toe maua i aso nei. Na muamua faia lana galuega i lo galuega a le au Masoreta Iutaia. O lea, o le Vulgate o se tusitusiga aogā tele mo le faatusatusaina o faaupuga fesuisuiai o mau o le Tusi Paia.
E lē taliaina e i latou o ē alolofa i le Afioga a le Atua, ona uiga lē talafeagai po o ona manatu faalelotu, peitai latou te talisapaia taumafaiga maelega a lenei tagata na muaimalae i le faaliliuina o le Tusi Paia, o lē na fesagai ma feteenaiga. Ioe, sa faataunuu e Ierome lona sini—sa ia faia se mea “e aogā mo tupulaga fai mai.”
[Faaopoopoga i lalo]
a E lē ioe uma tusitala o talafaasolopito i aso ma le faasologa o mea na tutupu i le olaga o Ierome.
b O le iuga, na oo ina avea le faaliliuga a Ierome ma Tusi Paia autū mo Kerisinetoma mai Sisifo, ae faaaogā pea le Septuagint e Kerisinetoma mai Sasaʻe e oo mai i aso nei.
[Ata i le itulau 28]
Faatusa o Ierome i Peteleema
[Ē Ana le Ata]
Garo Nalbandian
[Ē Ana le Ata i le itulau 26]
Itu agavale i luga, manusikulipi faa-Eperu: Courtesy of the Shrine of the Book, Israel Museum, Jerusalem; Itu agavale i lalo, manusikulipi gagana Syriac: Reproduced by kind permission of The Trustees of the Chester Beatty Library, Dublin; Itu ogatotonu i luga, manusikulipi faa-Eleni: Courtesy of Israel Antiquities Authority