Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w01 11/1 itu. 8-13
  • O Ieova o le Atua Faapalepale

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O Ieova o le Atua Faapalepale
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • E Ōgatusa ma Uiga Autū o le Atua
  • Le Faapalepale o Ieova a o Lumanaʻi le Lolo
  • Faataʻitaʻiga Lelei o le Faapalepale iā Isaraelu
  • E Leʻi Uma le Faapalepale o Ieova
  • Faapalepale Ona o Lona Suafa
  • O le Faapalepale o Ieova ua Iʻu Atu ai i le Faaolataga
  • Manatunatu i Faaa‘oa‘oga o le Onosai
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • ‘Ia Oofu Outou i le Faapalepale’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • Ia Onosai i Tagata Uma Lava
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • Ia Faapalepale
    Pepese Atu iā Ieova
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
w01 11/1 itu. 8-13

O Ieova o le Atua Faapalepale

“O Ieova, o le Atua alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese lona toasa, a e tele le alofa.”—ESOTO 34:6.

1, 2. (a) O ai i aso anamua na mauaina aogā mai le faapalepale o Ieova? (e) O le ā le uiga o le upu “faapalepale”?

O TAGATA i aso o Noa, le faigāmalaga a tagata Isaraelu ma Mose i le vaomatua, o tagata Iutaia na soifua a o femaliuaʻi Iesu i le lalolagi—o nei tagata uma e eseese lava tulaga na soifua ai. Ae o i latou uma lava, na mauaina aogā mai le uiga agalelei lea e tasi o Ieova—o le faapalepale. Mo nisi, sa uiga atu i le faasaoina o o latou lava ola. O le faapalepale la o Ieova e mafai ona uiga i le faasaoina o o tatou foʻi ola.

2 O le ā le faapalepale? O fea le taimi e faaalia ai e Ieova, ma aiseā? O le “faapalepale” e faamatalaina, o “le tumau i le onosai i sesē po o faiga faatigā, e tuufaatasi ma le musu e lafoaʻi se faamoemoe mo le toe faaleleia o se faiā ua pagatia.” O lenei la uiga, o loo iai se fuafuaga. O loo taulaʻi patino atu i le lelei o lē o loo māfua ai se tulaga lē fiafia. Peitaʻi, o le faapalepale e lē faapea o le a lē amanaʻiaina ai le sesē. Pe a faataunuuina le fuafuaga mo le faapalepale, po ua lē o toe iai foʻi se māfuaaga e toe faapalepale ai fua, ona uma ai loa lea i inā o le faapalepale.

3. O le ā le fuafuaga o le faapalepale o Ieova, ma o fea e gata mai ai?

3 A o mafai e tagata ona faapalepale, ae o Ieova o le faataʻitaʻiga silisili lea o lenei uiga. I le gasologa mai o tausaga talu ona faaleagaina e le agasala le faiā a Ieova ma lana foafoaga faaletagata, ua faaalia ai e Lē na Foafoaina i tatou le onosai tele ma saunia le auala e mafai ai e tagata ua salamō ona faaleleia la latou faiā ma ia. (2 Peteru 3:9; 1 Ioane 4:10) Ae pe a faataunuuina le fuafuaga o lona faapalepale, o le a faasalaina loa e le Atua ē faia ma le loto i ai mea sesē, ma aumaia ai le faiga o mea amioleaga o loo iai nei i lona mutaaga.—2 Peteru 3:7.

E Ōgatusa ma Uiga Autū o le Atua

4. (a) O faapefea ona faamatalaina le faapalepale i Tusitusiga Eperu? (Tagaʻi foʻi i le faaopoopoga i le pito i lalo.) (e) O faapefea ona faamatalaina e le perofeta o Nauma ia Ieova, ma o le ā ua faaalia ai e lenei mea e faatatau i le faapalepale o Ieova?

4 I Tusitusiga Eperu, o le manatu e faatatau i le faapalepale o loo faamatalaina e upu Eperu e lua ia e uiga moni lava i le “uumi o pūisu” ma e faaliliuina o le “faagesegese ona ita” i le New World Translation.a O le tautala e faatatau i le faapalepale o le Atua, na taʻua ai e le perofeta o Nauma e faapea: “O Ieova e tele gese lona toasa, a e tele lona mana; na te le faasaoina lava e ua agasala.” (Nauma 1:3) O lea, o le faapalepale o Ieova e lē o se faailoga o le vaivai ma e lē faapea ua aunoa ai ma ni tapulaa. Ona o le mea moni faapea, o le Atua e ona le malosi uma lava e telegese lona toʻasa ae i le taimi e tasi e tele lona mana, ua faaalia ai o lona faapalepale, o le iʻuga lea o le pulea totino ona o se fuafuaga. E iā te ia le pule e faasala ai, ae ua ia finagalo malie e taofiofia le vave ona faia o lenā faasalaga, ina ia tuuina ai i le tagata faimea sesē le avanoa e suia ai. (Esekielu 18:31, 32) O lea la, o le faapalepale o Ieova, o se faailoaga o lona alofa, ma e faaalia ai lona atamai i le faaaogāina o lana pule.

5. O le ā le auala ua ōgatusa ai le faapalepale o Ieova ma lona faamasinotonu?

5 O le faapalepale o Ieova e ōgatusa foʻi ma lona faamasinotonu ma le amiotonu. Na ia faaalia atu o ia iā Mose o le “Atua alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese lona toasa [po o le faapalepale], a e tele le alofa ma le faamaoni.” (Esoto 34:6) I tausaga mulimuli ane, na pese ai e Mose viiga o Ieova e faapea: “E tonu [“faamasino tonu,” NW ] ona ala uma lava; o le Atua faamaoni, e le o ia te ia se amioletonu, o le amiotonu ma le amio saʻo lava ia.” (Teuteronome 32:4) Ioe o le alofa mutimutivale o Ieova, o lona faapalepale, faamasinotonu, ma le amio saʻo e mauaina mai ai se iʻuga lelei.

Le Faapalepale o Ieova a o Lumanaʻi le Lolo

6. O le ā le faamaoniga mataʻina o le faapalepale o Ieova na faaalia i ē na tupuga mai iā Atamu ma Eva?

6 O le fouvale a Atamu ma Eva i Etena na faaleagaina ai e faavavau le la faiā tautele ma Lē e alofa na Foafoaina i laʻua, o Ieova. (Kenese 3:8-13, 23, 24) O lenei faaesea na aafia ai ē na tupuga mai iā i laʻua, o ē na tuufaasolo mai i ai le agasala, le lē lelei atoatoa, ma le oti. (Roma 5:17-19) E ui lava ina agasala ma le loto i ai le uluaʻi ulugalii faaletagata, ae na faataga i laʻua e Ieova e fai ni a la fanau. Mulimuli ane, na ia saunia ma le alofa le auala e maua ai e ē na tupuga mai iā Atamu ma Eva se leleiga ma ia. (Ioane 3:16, 36) Na faamatalaina e le aposetolo o Paulo e faapea: “Ua faaalitinoina mai e le Atua lona lava alofa ia te i tatou, ina ua maliu Keriso ma sui o i tatou, a o tatou agasala pea. O lenei, ua taʻuamiotonuina nei i tatou i lona toto, e le faaolaina ea i tatou e ia ai le toʻasa i se ā? Auā afai ua lelei i tatou ma le Atua i le maliu o lona Alo, ina o fai i tatou mona fili, e matuā faaolaina lava i tatou i lona soifua, o i tatou ua lelei ma ia.”—Roma 5:8-10.

7. Na faapefea ona faaalia e Ieova le faapalepale a o lumanaʻi le Lolo, ma aiseā na matuā talafeagai ai le faaumatiaga o le tupulaga lea na iai a o leʻi oo i le Lolo?

7 Na iloa le faapalepale o Ieova i aso o Noa. E silia ma le senituri a o lumanaʻi le Lolo, “ua silasila mai le Atua i le lalolagi, faauta foi, ua leaga lava; auā o tagata uma ua leaga ia i latou a latou amio i le lalolagi.” (Kenese 6:12) Peitaʻi, mo se taimi faatapulaaina, na faaalia ai e Ieova lona faapalepale i tagata. Na ia fetalai e faapea: “E le faavavau ona finau o loʻu Agaga ma tagata, auā ua na o tagata i latou; a o latou aso e selau ma le luafulu o tausaga ia.” (Kenese 6:3) O na tausaga e 120 na maua ai e le tagata faamaoni o Noa le taimi e faia ai sana fanau ma—ina ua taʻuina atu iā te ia le poloaʻiga a le Atua—ia fausia se vaa ma lapataʻia i latou na soifua i lona vaitaimi i le oo mai o le Lolo. Na tusi le aposetolo o Peteru e faapea: “[Sa] faatalitali mai le onosai [o se uiga e fesootaʻi atu i le faapalepale] o le Atua anamua i ona po o Noa, a o sauni ai le vaa, na faasaoina ai tagata e toaitiiti, e toavalu lava ia, i le vai.” (1 Peteru 3:20) O le mea moni, o i latou na lē aofia i le ʻauaiga vavalalata o Noa “sa latou leʻi ano atu” i lana talaʻiga. (Mataio 24:38, 39, NW ) Ae o le fausiaina e Noa o le vaa ma auauna ai mo ni nai sefulu o tausaga e avea ma “lē talaʻi le amiotonu,” na telē le avanoa na ofoina atu ai e Ieova iā i latou na soifua i aso o Noa, e salamō ai i o latou ala sauā ma liliu mai e auauna atu iā te Ia. (2 Peteru 2:5; Eperu 11:7) O le oo ane o le faaumatiaga o lenā tupulaga amioleaga na matuā talafeagai atoatoa.

Faataʻitaʻiga Lelei o le Faapalepale iā Isaraelu

8. Na faapefea ona faaalia le faapalepale o Ieova i le nuu o Isaraelu?

8 O le faapalepale o Ieova iā Isaraelu na sili mamao atu ma le 120 tausaga. I le vaitaimi e silia ma le 1,500 tausaga o lo latou talaaga i le avea ai ma nuu filifilia o le Atua, o le tele lava o taimi na tofotofoina ai e tagata Isaraelu le faapalepale o le Atua seʻia oo i le taimi na muta ai. E leʻi tele ni vaiaso talu lo latou faasaoina faavavega mai Aikupito, ae latou liliu atu i tapuaʻiga i tupua, ma faaalia ai lo latou matuā lē faaaloalo mo lo latou Faaola. (Esoto 32:4; Salamo 106:21) A o faagasolo le faitau sefulu o tausaga na mulimuli ane, na muimui ai tagata Isaraelu i meaʻai na saunia faavavega e Ieova i le toafa, na muimui e faatatau iā Mose ma Arona, na tautatala faitio iā Ieova, ma faia le faitaaga ma tagata faapaupau, na oo lava ina auai i le tapuaʻiga iā Paala. (Numera 11:4-6; 14:2-4; 21:5; 25:1-3; 1 Korinito 10:6-11) Na mafai ona faaumatia ma le tonu e Ieova ona tagata, ae na i lo lenā, sa ia faaalia le faapalepale.—Numera 14:11-21.

9. Na faapefea ona faamaonia e Ieova o ia o le Atua faapalepale i le vaitaimi o Faamasino ma le vaitaimi o pulega a tupu?

9 I taimi o Faamasino, na faia pea lava pea e tagata Isaraelu le ifoga i tupua. Pe a latou faia faapea, ona lē puipuia lea o i latou e Ieova mai o latou fili. Ae a latou salamō ma valaau iā te ia mo le fesoasoani, ona ia faaalia lea o le faapalepale ma faatulaʻi mai faamasino e laveaʻia i latou. (Faamasino 2:17, 18) A o faagasolo se vaitaimi umi o pulega a tupu, e toʻaitiiti lava nai tupu na faaalia le tuutoina atoatoa atu iā Ieova. E oo lava i pulega a tupu faamaoni, na masani lava ona faafenumiaʻi ai e tagata le tapuaʻiga moni ma tapuaʻiga sesē. Pe a faatulaʻi mai e Ieova perofeta e avatua lapataʻiga faasaga i le lē faamaoni, na masani lava ona sili atu ona mananaʻo tagata e faalogo i faitaulaga amio piʻopiʻo ma perofeta pepelo. (Ieremia 5:31; 25:4-7) O le mea moni, na sauāina e tagata Isaraelu ia perofeta faamaoni a Ieova ma na oo lava ina fasiotia nisi o i latou. (2 Nofoaiga a Tupu 24:20, 21; Galuega 7:51, 52) E ui i lea, na faaauau pea ona faaalia e Ieova le faapalepale.—2 Nofoaiga a Tupu 36:15.

E Leʻi Uma le Faapalepale o Ieova

10. O anafea na muta ai le faapalepale o Ieova?

10 Ae peitaʻi, ua faaalia e talafaasolopito e faapea, e muta mai le faapalepale o le Atua. I le 740 T.L.M., na ia faatagaina ai ʻautau a Asuria e faatoʻilaloina le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu ma taʻitaʻiina ona tagata e faaaunuua. (2 Tupu 17:5, 6) I le faaiʻuga o le senituri na sosoo ai, na ia faataga ai ʻautau a Papelonia e osofaʻia le malo o ituaiga e lua o Iuta ma faaumatia Ierusalema ma lona malumalu.—2 Nofoaiga a Tupu 36:16-19.

11. Na faapefea ona faataʻitaʻia e Ieova le faapalepale e oo lava i le taimi na ia faaooina ai ana sala faafaamasinoga?

11 Ae peitaʻi, e oo lava i le taimi sa ia faaooina ai ana sala faafaamasinoga iā Isaraelu ma Iuta, na leʻi faagaloina lava e Ieova lona faapalepale. E ala i lana perofeta o Ieremia, na valoia ai e Ieova se toe faafoʻisiaina o ona tagata filifilia. Na ia fetalai e faapea: “A faaatoatoaina tausaga e fitugafulu i Papelonia, ona ou asiasi ai lea ia te outou, ma ou faataunuuina laʻu upu lelei ia te outou, i le faafoisia mai [o] outou i lenei mea. E maua lava aʻu e outou . . . ou te faafoisia la outou tafeaga, ma ou faapotopotoina outou ai nuu uma, ma mea uma na ou tulia ai outou.”—Ieremia 29:10, 14.

12. Na faapefea i le toe faafoʻisia o le vaega totoe o tagata Iutaia i Iuta, ona faamaonia le iai i se taʻitaʻiga tauatua e tusa ai ma le afio mai o le Mesia?

12 O se vaega totoe mai tagata Iutaia na faaaunuuaina na toe foʻi i Iuta ma toe faaolaola le tapuaʻiga iā Ieova i le malumalu na toe fausia i Ierusalema. I le faataunuuina o fuafuaga a Ieova, o le a avea ai lenei vaega totoe e pei o le “sau mai ia Ieova,” lea e aumaia ai le faafouina ma le manuia. E tatau foʻi ona latou lototetele ma malolosi e pei o “le leona i manu o le vao.” (Mika 5:7, 8) O lenei faaupuga mulimuli atonu na faataunuuina i le vaitaimi o le ʻau Makapaio, ina ua tutuliesea e tagata Siū na iai i aiga o le ʻau Makapaio o latou fili mai le Nuu o le Folafolaga ma toe faapaiaina lo latou malumalu, lea na faaleagaina. O lea na faasaoina ai le laueleele ma le malumalu ina ia mafai e le isi vaega totoe faamaoni ona taliaina ma le fiafia le Alo o le Atua pe a aliaʻi mai e avea ma Mesia.—Tanielu 9:25; Luka 1:13-17, 67-79; 3:15, 21, 22.

13. E oo lava foʻi ina ua mavae le fasiotia o lona Alo e tagata Iutaia, na faapefea ona faaauau pea ona faaalia e Ieova le faapalepale iā i latou?

13 E oo lava foʻi ina ua mavae le fasiotia o lona Alo e tagata Iutaia, na faaauau pea ona faaalia e Ieova le faapalepale iā i latou mo se vaitaimi e tolu ma le ʻafa tausaga, i le tuuina atu iā i latou o le avanoa faapitoa e avea ai ma vaega o le fanau faaleagaga a Aperaamo. (Tanielu 9:27)b A o leʻi oo i le tausaga e 36 T.A. ma ina ua mavae atu foʻi lenā tausaga, na taliaina e nisi o tagata Iutaia lenei valaau, ma o lea e pei ona faaupuina ai e Paulo, o “e ua totoe e tusa ma le filifiliga o le alofa tunoa.”—Roma 11:5.

14. (a) I le 36 T.A., o ai na faasalafa atu i ai le faaeaga o le avea ma vaega o le fanau faaleagaga a Aperaamo? (e) Na faapefea ona faaalia e Paulo ona faalogona e faatatau i le auala ua filifilia ai e Ieova sui o le Isaraelu faaleagaga?

14 I le 36 T.A., o le taimi muamua lea na faasalafa atu ai le faaeaga o le avea ai ma se vaega o le fanau faaleagaga a Aperaamo iā i latou e lē o ni tagata Iutaia, e lē o ni tagata Iutaia liulotu foʻi. So o se tasi lava na tali ane, na mauaina le alofa tunoa o Ieova ma lona faapalepale. (Kalatia 3:26-29; Efeso 2:4-7) I le faailoaina o le talisapaia loloto mo le atamai ma fuafuaga o loo i tua o le alofa faapalepale o Ieova, lea ua ia saunia ai le aofaʻiga atoa o i latou ua valaauina ina ia faaatoa ai le Isaraelu faaleagaga, na alaga ai Paulo e faapea: “Aue! le loloto o le tamaoaiga o le poto atoa ma le silafaga a le Atua. E le masuesueina ana faamasinoga; e le mafai foi ona iloa ona ala.”—Roma 11:25, 26, 33; Kalatia 6:15, 16.

Faapalepale Ona o Lona Suafa

15. O le ā le māfuaaga muamua mo le faapalepale o le Atua, ma o le ā le finauga na manaʻomia se taimi e foʻia ai?

15 Aiseā ua faaalia ai e Ieova le faapalepale? Muamua ina ia viia ai lona suafa paia ma faasilisilia ai lana pule silisili ese. (1 Samuelu 12:20-22) O le finauga na lāgā e Satani e tusa o le auala e faaaogā ai e Ieova Lana pule silisili ese, e manaʻomia se taimi e foʻia ai ma le manuia i luma o foafoaga uma. (Iopu 1:9-11; 42:2, 5, 6) O lea, a o faapologaina ona tagata i Aikupito, na fetalai atu Ieova iā Farao e faapea: “O le mea lava lea ua ou faatuina ai oe, ina ia ou faaali ai loʻu mana ia te oe, ma ia taʻua loʻu igoa i le lalolagi uma lava.”—Esoto 9:16.

16. (a) Na faapefea i le faapalepale o Ieova ona mafai ai ona sauniunia se nuu mo lona suafa? (e) O le a faapefea ona faapaiaina le suafa o Ieova ma faaeaeaina lana pule silisili ese?

16 O fetalaiga a Ieova iā Farao na toe sii mai ina ua faamatalaina e le aposetolo o Paulo le matafaioi a le faapalepale o le Atua i le faamamaluina o Lona suafa paia. Ona tusi lea o Paulo e faapea: “Afai ua onosai le Atua, ma ua matuā faapalepale i ipu o le toasa ua faatatauina i le malaia, ina ua finagalo o ia e faaali mai ai lona toasa, ma faailoa mai ai lona mana; e faailoa mai ai foi le faulai o lona viiga i ipu o le alofa, na ia muai saunia e oo i le manuia; o i tatou foi na valaauina e ia, e le gata i Iutaia, a e atoa foi ma nuu ese. Pei ona fetalai mai o ia i le Hosea, Ou te taʻua lea nuu o loʻu nuu, sa le soʻu nuu.” (Roma 9:17, 21-25) Ona na faatinoina e Ieova le faapalepale, lea na ia mafai ai ona aumaia mai atunuu “se nuu mo lona suafa.” (Galuega 15:14) I le taʻitaʻiga a lo latou Ulu, o Iesu Keriso, ua avea ai lenei “au paia” ma suli o le Malo lea o le a faaaogā e Ieova e faapaiaina ai Lona suafa silisili ma faaeaeaina Lana pule silisili ese.—Tanielu 2:44; 7:13, 14, 27; Faaaliga 4:9-11; 5:9, 10.

O le Faapalepale o Ieova ua Iʻu Atu ai i le Faaolataga

17, 18. (a) O le faia o le ā e tatou te faitioina ai ma le lē iloa Ieova mo lona faatinoina o le faapalepale? (e) Ua faapefea ona faalaeiauina i tatou e manatu i le faapalepale o Ieova?

17 Mai lava i le uluaʻi paʻū malaia o le tagata i le agasala seʻia oo mai i le taimi nei, o loo faaalia pea e Ieova o ia o le Atua e faapalepale. O lona faapalepale a o lumanaʻi le Lolo na maua ai le taimi e avatu ai le lapataʻiga tatau ma le fausiaina o le auala i le mauaina o le faaolataga. Ae na oo atu lona onosai i le mutaaga, ona oo mai loa lea o le Lolo. I se tulaga tutusa i aso nei, o loo faaalia e Ieova le faapalepale tele, ae ua umi tele lenā na i lo le mea na manatu i ai nisi. Peitaʻi, e lē o se māfuaaga lenā e fiu ai. O le faia o lenā mea e tutusa ma le faitioina o le Atua ona o le faapalepale. Na fesili Paulo: “Po ua faatauvaa ea ia te oe le faulai o lona agamalu, ma lona faapalepale, ma lona onosai, o loo e le iloa e taʻitaʻiina oe e le agamalu o le Atua i le salamo?”—Roma 2:4.

18 E leai se tasi o i tatou e mafai ona iloa le umi atoatoa e tatou te manaʻomia ai le faapalepale o le Atua, ina ia faamautinoa ai ua tatou maua lana faamaoniga mo le faaolataga. Ua fautua mai Paulo iā i tatou ina “ia [tatou] galueaiina pea lo [tatou] faaolataga i le mataʻu ma le gatete.” (Filipi 2:12, LF) Na tusi le aposetolo o Peteru i ona uso Kerisiano: “E le faatuai mai le Alii i le mea na folafolaina mai, faapei o le manatu a isi tagata i le faatuai; a e peitai ua onosai mai lava o ia ia te outou, ona ua le finagalo ia fano se tasi, a ia oo uma lava i le salamo.”—2 Peteru 3:9.

19. O le ā le auala e tatou te faaaogā tatau ai le faapalepale o Ieova?

19 O lea, seʻi aua lava neʻi o tatou lē onosai i le auala o loo tauaaoina ai mea e Ieova. Na i lo lenā, seʻi o tatou mulimuli atu i fautuaga atili a Peteru ma “manatu o le onosai o lo tatou Alii o le faaolataga lea.” O le faaolataga o ai? O i tatou, ma le faaolataga o le lē mafaitaulia o isi o loo manaʻomia pea ona faalogo atu i le “tala lelei o le malo.” (2 Peteru 3:15, LF; Mataio 24:14) O le a fesoasoani lea iā i tatou e talisapaia ai le tele o le agaalofa o Ieova i lona faapalepale, ma uunaʻia ai i tatou ina ia faapalepale i a tatou feutagaʻiga ma isi.

[Faamatalaga pito i lalo]

a I le faa-Eperu, o le upu mo le “isu” po o “pūisu” (ʼaph) e masani lava ona faaaogāina faafaatusa mo le ita. Ua māfua ona o le mānavanava tetele po o le faapupusa mai i pūisu o le mānava a se tagata ua matuā lotoa.

b Mo se faamalamalamaga atili o lenei valoaga, tagaʻi i le tusi Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!, itulau e 191-194, lomia e Molimau a Ieova.

Pe Mafai Ona E Faamatala?

• O le ā le uiga o loo i le Tusi Paia o le upu “faapalepale”?

• Na faapefea ona faaalia e Ieova lona faapalepale a o lumanaʻi le Lolo, ina ua mavae le faaaunuuaina i Papelonia, ma i le uluaʻi senituri T.A.?

• Mo ā māfuaaga tāua na faaalia ai e Ieova le faapalepale?

• E tatau faapefea ona tatou manatu i le faapalepale o Ieova?

[Ata i le itulau 9]

O le faapalepale o Ieova a o lumanaʻi le Lolo na avatu ai i tagata le avanoa telē e salamō ai

[Ata i le itulau 10]

Ina ua mavae le paʻū o Papelonia, na maua e tagata Iutaia aogā mai le faapalepale o Ieova

[Ata i le itulau 11]

I le uluaʻi senituri, na maua ai e tagata Iutaia ma ē e lē o ni Iutaia aogā mai le faapalepale o Ieova

[Ata i le itulau 12]

Ua faaaogā tatau e Kerisiano i aso nei le faapalepale o Ieova

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga