Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w08 2/1 itu. 28-31
  • Faamalieina i le Avea ma Tinā

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Faamalieina i le Avea ma Tinā
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2008
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Māfuaaga ua Faigaluega ai Tinā
  • Le Tulaga Moni o Loo Iai
  • Le Fesoasoani Mai i Tane
  • Le Tiute Tāua o Tinā Kerisiano
  • O Tinā na Taulau Manuia
  • Le Filifiliga e Sili Ona Faamalieina Ai
  • Lesona e Aʻoaʻoina e Tinā Mai i le Faaaʻoaʻoga a Eunike
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2022
  • Talisapaia o Fafine ma a Latou Galuega
    Ala Mai!—1998
  • Saunia o Mea e Mana‘omia e Tamaiti
    Ala Mai!—2004
  • E Pele Fafine Kerisiano Faamaoni o Ē Tapua‘i i le Atua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2003
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2008
w08 2/1 itu. 28-31

Faamalieina i le Avea ma Tinā

O LE toʻatele o fafine i le lalolagi i aso nei o loo faigaluega. I atunuu tamaoaiga, e toetoe lava tutusa le aofaʻi o fafine e faigaluega, ma le aofaʻi o tamāloloa o loo faigaluega. I atunuu tauatiaʻe, e masani ona faigaluega fafine mo le tele o itula i galuega faafaatoʻaga, ina ia fesoasoani e tausia ai o latou aiga.

E toʻatele fafine ua lē mautonu i le galulue ina ia maua tupe o loo manaʻomia, ae mananaʻo foʻi e nonofo e tausi o latou aiga. E lē gata o loo saʻilia e nei tinā tupe ina ia faatau ai meaʻai, lavalava ma fai ai fale, ae o loo latou kukaina foʻi meaʻai, faamamā lavalava ma fale.

E lē gata i lea, o loo taumafai tinā Kerisiano e aʻoaʻo a latou fanau i le auala e atiaʻe ai se faiā lelei ma le Atua. Ua faapea mai Christina, o se tinā e toʻalua sana fanau teine laiti: “E matuā faigatā tele ona faapaleni galuega ma tiute tauave i le aiga, aemaise lava pe a iai sau fanau laiti. E lē faigofie ona uaʻi atoa atu i fanau, e tusa ai o o latou manaʻoga.”

O le ā ua uunaʻia ai tinā e ō e faigaluega? O ā luʻi o loo latou fesagaʻia? Ma pe e talafeagai i se tinā ona faigaluega ina ia lagona ai o loo iai sona aogā?

Māfuaaga ua Faigaluega ai Tinā

I le tele o tinā, o le faigaluega, o se mea e matuā tatau ona fai. O nisi ua leai ni tane e fesoasoani i le tausiaina o le aiga. O isi ulugalii ua latou iloaina e lē lava le totogi o le tagata faigaluega e toʻatasi, e tausia ai mea e manaʻomia e le aiga.

E moni e lē o tinā uma ua faigaluega faataimi atoa ona o le tulaga tau tamaoaiga. O le toʻatele o i latou e faigaluega, ina ia lagona ai o loo iai so latou aogā. O nisi atonu o loo galulue ina ia filifili i le auala e faaalu ai a latou tupe, pe faatau ai foʻi mea taugatā. Ae o le isi toʻatele, o loo fiafia tele i a latou galuega.

Atonu o le isi māfuaaga ua tauivi malosi ai nisi tinā e faigaluega, ona o taaʻiga mai i isi. E ui lava ua iloa e le toʻatele, e oo i tinā faigaluega faigatā ma lagona le vaivai, ae e masani ona faaʻamuʻamu pe lē malamalama foʻi i fafine ua filifili e nonofo e tausi o latou aiga. Ua faapea mai se tasi fafine: “Ou te matamuli tele e faamatala i isi o aʻu o se tinā tausi aiga. Ona e foliga mai i faamatalaga a tagata, o loo maʻimau loʻu taimi.” Ua faapea mai Repeka, o se tinā e iai sana tama teine e lua tausaga: “E ui e manatu tagata o le tiute o fafine le tausia o a latou fanau, ae ou te lagona foʻi, o loo latou vaai maulalo i tinā e lē faigaluega.”

Le Tulaga Moni o Loo Iai

I nisi vaipanoa o le lalolagi, ua latou faafoliga mai e faapea, o le “fafine lelei” e taulau i lana galuega, e lelei lona totogi, e lavalava lelei, ma e sologa lelei mea uma iā te ia. Pe a taunuu o ia i le fale, e lava lona malosi e foʻia ai faafitauli o lana fanau, faasaʻo ai sesē o lana tane, ma taulima ai so o se faafitauli e tulaʻi mai i le aiga. Ona o lea, e seāseā iai ni fafine e mafai ona faia e tusa ma lea manatu lē saʻo.

O le mea o loo tupu, o le tele o galuega o loo faigaluega ai fafine e lagona ai le fiu, ma e lē lelei totogi. O lea ua lē fiafia ai tinā faigaluega, ona e lē o mafai ona faaaogā uma ai o latou tomai. Ua taʻua i le tusi Social Psychology e faapea: “E ui o loo faapea mai e tutusa tagata uma, ae o loo sili atu galuega ma totogi o loo maua e tamāloloa nai lo o fafine o loo faigaluega. O lea la, o fafine na manatu o le a lagona lo latou aogā pe a faigaluega, e lē o atoa ona latou taulau.” Ua faapea mai le nusipepa Sepania o le El País: “I le tulaga o fafine, a fua iai, e faatoluina ona sili atu le popole ma le mafatia o fafine nai lo o tamāloloa, ona o le toʻatele o i latou e faigaluega toe tausi aiga.”

Le Fesoasoani Mai i Tane

O le mea moni, o se filifiliga a le tagata lava ia pe tatau ona faigaluega se tinā Kerisiano, pe leai foʻi. Peitaʻi, pe afai ua faaipoipo, e ao iā i laʻua ma lana tane ona filifili pe a uma ona talanoaina le mataupu, ma iloilo lelei mea uma o loo aofia ai.—Faataoto 14:15.

Ae faapefea pe afai e filifili se ulugalii e la te tau fai faigaluega uma, ina ia maua ai tupe manaʻomia mo le aiga? I lenā tulaga, o le a uaʻi faapitoa atu se tane faautauta i le fautuaga lenei a le Tusi Paia: “Ia faapea foʻi outou tane ona nonofo faatasi ma i latou e tusa ma le malamalama, ia āva i fafine e pei o se ipu e sili ona vaivai iā te outou, auā o outou foʻi o suli faatasi ma i latou i le meaalofa foaʻi fua o le ola.” (1 Peteru 3:7) E faaalia le āva o se tane i lana avā, e ala i le magafagafa i le mea e gata mai ai le mafai o lana avā i le itu faaletino, ma le itu tau faalogona. O le a fesoasoani o ia i lana avā i feʻau o le aiga i so o se taimi e mafai ai. I le pei o Iesu, o le a lotomalie se tane e faia ma le lotomaulalo ni feʻau faatauvaa, e ala i le lē musu e fai na feʻau ona e faapea e māsiasi ai o ia. (Ioane 13:12-15) Nai lo lea, o le a ia manatu i nei galuega o se avanoa e faaalia ai lona alofa mo lana avā o lē o loo galue mamafa. E mautinoa o le a matuā talisapaia e lana avā lenā fesoasoani.—Efeso 5:25, 28, 29.

Ma le mautinoa lava, pe afai e tau fai faigaluega uma se ulugalii, e tāua tele la le lagolagosua i le aiga. Ua faamamafa mai lenā vala i se lipoti mai se nusipepa i Sepania o le ABC. I se suʻesuʻega na faia e le Matagaluega o Mataupu Tau i Aiga, na faapea mai le mataupu ua faateleina le fuainumera o talaga faaipoipoga i Sepania, ona ua “mou atu tapulaa tau tapuaʻiga ma tau amio,” faapea foʻi ma nisi vala se lua, “o le ō lea o fafine e faigaluega, ma le lē taulau o tane e fesoasoani i feʻau e fai i le fale.”

Le Tiute Tāua o Tinā Kerisiano

E ui ua tofia atu e Ieova i tamā le matafaioi autū o le aʻoaʻoina o a latou fanau, ae ua iloa foʻi e tinā Kerisiano, ua iā i latou foʻi se tiute tāua, aemaise lava le taimi a o pepe le tamaitiiti. (Faataoto 1:8; Efeso 6:4) Ina ua faatonu e Ieova tagata Isaraelu e aʻoaʻo pea i loto o a latou fanau lana Tulafono, sa ia faasino atu i tamā ma tinā. Sa ia silafia o lenei faiga e manaʻomia ai le taimi ma le onosai, aemaise lava i uluaʻi tausaga o le tamaitiiti. O le māfuaaga lenā na fetalai ai le Atua i mātua, e ao ona aʻoaʻo a latou fanau pe a nofo i le fale, pe a savali i le ala, pe a tulaʻi, ma pe a taoto.—Teuteronome 6:4-7.

O loo faaalia i le Afioga a le Atua le vaega tāua ma le mamalu a tinā, ina ua faatonuina fanau e faapea: “Aua foʻi e te tuulafoaʻiina le upu e aʻoaʻo atu a lou tinā.” (Faataoto 6:20) Ioe, e talanoa faatasi se avā faaipoipo ma lana tane a o leʻi tuu atu so o se tulafono mo le fanau. Peitaʻi, e pei ona faaalia i lenā mau, e iai i tinā le aiā e faia ai tulafono. Ma o le a telē se aogā i fanau e taliaina tulafono faaleagaga ma tau amio, lea na aʻoaʻo e se tinā e mataʻu i le Atua. (Faataoto 6:21, 22) Na faamatala e Teresa, o se tinā e iai sana fanau tama laiti e toʻalua, le māfuaaga ua ia lē faigaluega ai. Na faapea mai o ia: “O le galuega pito i sili ona tāua iā te aʻu, o le tausia lea o laʻu fanau ia auauna i le Atua. Ou te manaʻo e fai lenei galuega i se auala e sili ona lelei.”

O Tinā na Taulau Manuia

E mautinoa na aogā i le tupu Isaraelu o Lemuelu taumafaiga faamaoni a lona tinā. Sa avea ma vaega o le Afioga faagaeeina a le Atua “le valoaga na aʻoaʻoina ai o ia e lona tinā.” (Faataoto 31:1; 2 Timoteo 3:16) O loo aogā pea faamatalaga a lenei tinā amio lelei, e fesoasoani i fanau tama ina ia fai ai se filifiliga atamai mo se paaga faaipoipo. Ma o loo aogā foʻi i aso nei ana lapataʻiga e faatatau i faiga tau feusuaʻiga ma le inu tele i le ava malosi, e pei lava o le taimi na uluaʻi tusia ai.—Faataoto 31:3-5, 10-31.

I le uluaʻi senituri, na viiviia ai e le aposetolo o Paulo galuega lelei na faia e Eunike, e aʻoaʻoina ai lana tama o Timoteo. Talu ai ona atonu na tapuaʻi lana tane lē talitonu i atua o Eleni, o lea na manaʻomia ai ona faalaeiau e Eunike Timoteo ina ia faatuatua i “tusitusiga paia.” O le ā le taimi na amata ai ona aʻoaʻo e Eunike Timoteo i le Tusi Paia? O loo taʻua i faamaumauga faagaeeina e faapea, na amata mai a o “laʻitiiti,” pe i se isi faaupuga, mai le taimi a o pepe Timoteo. (2 Timoteo 1:5; 3:14, 15) O le faatuatua o Eunike ma lana faaaʻoaʻoga, faatasi ai ma ana aʻoaʻoga, e manino lava na saunia ai Timoteo mo lana auaunaga faamisionare i le lumanaʻi.—Filipi 2:19-22.

O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia tinā na faaalia le agaga talimālō i auauna faamaoni a le Atua, ma na mafai ai e a latou fanau ona iloa lelei auauna a le Atua, o ē sa fai ma faaaʻoaʻoga lelei iā i latou. O se faaaʻoaʻoga, sa masani ona faaafe e se fafine Sunema le perofeta o Elisaia i lona fale. Na mulimuli ane toe faatū e Elisaia lana tama mai le oti. (2 Tupu 4:8-10, 32-37) Seʻi manatu foʻi i le faaaʻoaʻoga a Maria le tinā o le tusitala o le Tusi Paia, o Mareko. Sa ia ofo atu lona fale i Ierusalema e feiloaʻi ai uluaʻi soo. (Galuega 12:12) E mautinoa sa aogā iā Mareko le faauōga a le ʻauaposetolo ma isi Kerisiano, o ē na masani ona ō atu i lo latou fale.

E manino mai, e matuā tāua iā Ieova galuega a tinā faatuatua, o ē o loo tāmauina i loto o a latou fanau ana taʻiala. E alofa o ia i nei fafine ona o lo latou faamaoni, ma a latou taumafaiga e atiaʻe se siʻomaga faaleagaga i le aiga.—2 Samuelu 22:26; Faataoto 14:1.

Le Filifiliga e Sili Ona Faamalieina Ai

E pei ona faaalia i faaaʻoaʻoga o le Tusi Paia na muamua atu, o le tausiaina o manaʻoga faaletino, faaleagaga, ma tau faalogona o le aiga, e aumaia ai taui mataʻina. Peitaʻi, e lē faigofie ona faia faapea. E foliga mai e masani ona sili atu mea e manaʻomia i le tiute o se tinā i le aiga, nai lo o so o se isi lava tulaga maualuga i se galuega.

Ioe, pe a uma ona saʻilia e se tinā le manatu o lana tane, ma filifili ai e faaitiitia le taimi e faigaluega ai, e ono mafai ona faafaigofie le olaga o le aiga. E lelei foʻi ona ia onosaia nisi tauemuga mai iā i latou, o ē e lē malamalama i le māfuaaga ua ia filifili ai e nofo i le fale. Ae e sili atu aogā e maua mai ai nai lo o ni tupe e maua mai le galuega. E toʻatolu le fanau a Paqui, ma e manaʻomia ona ia faigaluega faavaitaimi. Ua ia faapea mai: “Ou te manaʻo ia iai i le fale i le taimi e tuua mai ai tamaiti mai le aʻoga, ina ia iai se isi e latou te talanoa i ai.” O le ā se aogā i lana fanau? Ua ia faapea mai, “Ou te fesoasoani i a latou meaaʻoga, ma afai e iai ni faafitauli e taʻua, o le taimi lava lenā ou te fesoasoani ai i na faafitauli. E aogā iā i matou taimi e faatasitasi ai i aso uma, ina ia faatumauina ai pea a matou fesootaʻiga. E tāua tele iā te aʻu lenei taimi faatasi ma laʻu fanau, ma o lea na ou lē talia ai se avanoa e faigaluega faataimi atoa ai.”

Ua iloa e le tele o tinā Kerisiano e faapea, afai e mafai ona latou faaitiitia le taimi e faigaluega ai, o le a aogā i tagata uma o le aiga. Ua faamatala mai e Cristina lea na muaʻi taʻua e faapea, “Ina ua ou lē toe faigaluega, na foliga mai ua faaitiitia faafitauli o lo matou aiga. Ua maua le taimi ou te talanoa ai i laʻu fanau, ma fesoasoani ai i laʻu tane i le tele o auala aogā. Ua ou fiafia lava i le aʻoaʻoina o laʻu fanau teine, ona ua vaai atu ua la aʻoaʻoina ni mea ma agaʻigaʻi i luma.” Ae sa iai se mea mataʻina e tasi sa sili ona matilatila i le mafaufau o Cristina. Ua ia faapea mai: “Na iloa e laʻu tama teine matua savali, a o iai i se nofoaga e tausi ai tamaiti, peitaʻi na iloa e laʻu tama lona lua savali, a o ou iai i le fale. Sa ia laa mo le taimi muamua ma faapalasi mai i oʻu lima. Sa ou matuā lagona le fiafia i lenā taimi!”

O le isi vala ia mafaufau i ai, o ni faataulagaina tau tupe lea sa manatu o le a iʻu i ai pe a faaitiitia le taimi e faigaluega ai se tinā, e lē o le tulaga moni lenā e oo i ai. Ua faamatala mai e Cristina e faapea, “O le tele o loʻu totogi na alu i le feaveaʻiga o laʻu tama, atoa ai ma le nofoaga e tausi ai tamaiti. Ina ua iloiloina lelei lo matou tulaga, na matou iloa ai e lē o tele se tupe o maua e lo matou aiga mai loʻu totogi.”

Pe a uma ona iloilo lo latou tulaga, e filifili nisi ulugalii e sili atu aogā e maua mai le nofo o le tinā e tausi le aiga, nai lo o aogā o tupe e maua pe a faigaluega. Ua faapea mai Paulo, le toʻalua o Cristina, “Ua ou fiafia lava ona ua nofo loʻu toʻalua i le fale e tausi le ma fanau laiti e toʻalua. Sa matuā faigatā le taimi na ma faigaluega uma ai.” O ā ni aogā o lenei filifiliga i le fanau teine e toʻalua a lenei ulugalii? Ua faapea mai Paulo, “E lē gata ua la lagona le saogalemu, ae ua puipuia foʻi i laʻua mai le tele o aafiaga leaga a o laiti.” Aiseā ua manatu ai lenei ulugalii e tāua ona faaalu le tele o lo la taimi i le la fanau? Ua tali mai Paulo: “Ou te talitonu, pe afai e tatou te lē aʻoaʻoina loto ma mafaufau o a tatou fanau, o le a aʻoaʻoina la e isi.”

E manino mai, e ao i ulugalii taʻitasi ona iloilo lo laʻua lava tulaga, ma e lē tatau ona aiā fua se tasi i faaiʻuga a isi. (Roma 14:4; 1 Tesalonia 4:11) Peitaʻi ane, e tāua tele ona iloilo le tele o aogā ua maua e le aiga ona o le nofo o le tinā e tausi le aiga. Ua faaiʻu mai manatu o Teresa lea na taʻua muamua, e uiga i lenei mataupu, ina ua ia faapea mai: “E leai se isi mea e sili ona faamalieina ai, nai lo o le faaalu o le tele o le taimi e tausia ma aʻoaʻoina ai lau lava fanau.”—Salamo 127:3.

[Ata i le itulau 31]

E lagolagosua tinā Kerisiano i le tiute tāua o le aʻoaʻoina o a latou fanau

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga