Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w90 9/1 itu. 9-14
  • Lau Vaaiga i le Solu e Aafia ai Lou Ola

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Lau Vaaiga i le Solu e Aafia ai Lou Ola
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Pe na Foafoaina ma se Solu e Lē Mafai ona Oti?
  • Le Faaaogāina e le Tusi Paia o le Upu “Solu”
  • Ua Ioe le Tele o Tagata Suesue
  • E Lē o le Tusi Paia ae o le Faafilosofia
  • Pe Ola Pea le Solu pe a Mavae le Oti?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • O le ā le Agaga?
    Tali i Fesili Faale-Tusi Paia
  • Talitonuga 1: E Ola Pea le Tagata pe a Oti
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2009
  • Se Faamoemoe e Sili Atu Ona Lelei mo le Solu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
w90 9/1 itu. 9-14

Lau Vaaiga i le Solu e Aafia ai Lou Ola

“Ona avea ai lea o le tagata ma solu ola.”—KENESE 2:7, “NW.”

1, 2. O le ā o talitonu i ai le tele o lotu faatatau i le tagata ma le solu?

TOETOE LAVA o lotu uma latou te aʻoaʻo faapea e iai i le tagata se solu (agaga) e lē mafai ona oti. Ua faapea mai le New Catholic Encyclopedia o le solu ua “foafoaina e le Atua ma tuuina i totonu o le tino i le taimi na afuafua ai.” Ua faapea ai foi o le aʻoaʻoga i le solu e lē mafai ona oti “o se tasi o maatulimanu” a lotu a Kerisinetoma. Ua faapena foi i “le manatu faa-Mosalemi,” ua taʻua ai e The New Encyclopædia Britannica, “ua taofi faapea o le solu e oo ina iai faatasi ma le tino i le taimi lava e tasi; mulimuli ane o le a iai lona lava ola, o lona tuufaatasia ma le tino o se tulaga e lē tumau.”

2 Ua talitonu ai na lotu faapea e tuua e le solu le tino i le taimi lava e oti ai ma ola ai pea e faavavau, o lona taunuuga o le fiafiaga faalelagi, o se nofoaga lē tumau i pulekatolio, po o le faapuapuagatiaina i le afi i hele e faavavau. Ua manatu i le oti o le faitotoa lea i le ola e faavavau i le nofoaga o agaga. E pei ona sa fai mai ai se tasi tusitala i le tusi We Believe in Immortality (Matou te Talitonu i le Lē Mafai ona Oti): “Ou te manatu i le Oti e avea o se mea ofoofogia sili ma le faamamaluina. Ou te vaai i le Oti o se siitiaga tauatua.”

3. O le ā le talitonuga o ni lotu eseese i Sasae?

3 E talitonu tagata Hinitu, tagata Puta, ma isi i le tuua o le tino ma le fealuai o le solu. E aofia ai i lenei le talitonuga faapea i le oti, ua toe tuu ai le solu i totonu o se tino, e toe fanau o se isi tagata po o se isi mea faiola. Afai sa lelei se tagata, ona faapea mai lea o le a toe fanau lona solu e avea o se tagata i se tulaga sili ona maualuga. Ae afai sa leaga, o le a toe fanau o ia e avea o se tagata o le tulaga sili ona maulalo po o le oo lava ina pei o se manu vaefa po o se iniseti.

4, 5. Aiseā e tāua ai le iloa o le upu moni e uiga i le solu?

4 Ae peitai, e faapefea pe a leai ni solu e lē mafai ona oti o tagata? Faapefea pe afai o le oti e lē o “se siitiaga tauatua,” e lē o se faitotoa e oo vave atu ai i le olaga faaleagaga e faavavau po o le iai o se tino fou mo ē uma ua maliliu? Ona taʻitaʻiina ai lea o le talitonuga o le solu e lē mafai ona oti i le itulagi sese. Ua faapea mai le tusi Official Catholic Teachings e tausisi atu le lotu i le talitonuga o le lē mafai ona oti o le solu talu ai o le lē talitonu i ai “o le a aveesea ai le uiga ma le malamalama i ana tatalo, o ana faiga tau i maliu ma gaoioiga faalotu ua faia mo ē ua maliliu.” O lea ua aafia ai le ala o le olaga o se tasi, le tapuaiga, ma le lumanai e faavavau.—Faataoto 14:12; Mataio 15:9.

5 E tāua le iloaina o le upu moni e uiga i lenei talitonuga. Na fetalai Iesu: “O e tapuai [i le Atua] e tatau ona tapuai atu ai ma le agaga ma le upu moni.” (Ioane 4:24, NW) O loo maua i le Afioga a le Atua, le Tusi Paia, le upu moni e uiga i le solu faaletagata. Ua iai i le Tusi Paia faagaeeina le faaaliga a le Atua o ana fuafuaga, o lea e mafai ai ona tatou mautinoa faapea o loo ia taʻu mai ia i tatou le upu moni. (1 Tesalonia 2:13; 2 Timoteo 3:16, 17) Na fetalai Iesu i le tatalo i le Atua: “O lau afioga o le upu moni lea.”—Ioane 17:17.

Pe na Foafoaina ma se Solu e Lē Mafai ona Oti?

6. O le ā ua taʻu manino mai i le faamatalaga a le Kenese ia i tatou e uiga i le foafoaina o le tagata?

6 Ua taʻu mai e le Kenese 2:7 ia i tatou: “Ona faia lea e Ieova le Atua o le tagata i le efuefu o le eleele, ma ua mānava i ona pogaiisu o le mānava ola; ona avea ai lea o le tagata ma [solu] ola.” E lē o faapea mai le faamatalaga sa tuuina e le Atua i totonu o le tagata se solu e lē mafai ona oti. Ua faapea mai ina ua faamalosia e le mana o le Atua le tino o Atamu, ona ia ‘avea ai lea ma solu ola.’ O lea o le tagata o le solu. E lē faapea ua maua e ia se solu.

7. Aiseā na tuu ai tagata i luga o le lalolagi?

7 Na foafoaina e le Atua Atamu ina ia ola i luga o le lalolagi, ae lē o i le lagi. E leʻi faapea o le lalolagi sa na o se fogaeleele e sue ai pe sa agavaa Atamu mo le lagi. Na faia e le Atua le lalolagi “ina ia āina,” ma o Atamu o lana uluai tagata lea na ʻaināina. (Isaia 45:18; 1 Korinito 15:45) Mulimuli ane, ina ua foafoaina e le Atua Eva e fai ma avā mo Atamu, o le fuafuaga a le Atua mo i laua ina ia la faatumuina le lalolagi ma liliuina i se parataiso e avea ma aiga e faavavau o le tagata.—Kenese 1:26-31; Salamo 37:29.

8. (a) O le ā le tulaga sa faalagolago i ai le iai o Atamu? (e) Afai sa leʻi agasala Atamu, o fea la o le a faaauau ona ola ai o ia?

8 E leai se mea o fai mai ai le Tusi Paia faapea e iai se vaega o Atamu sa lē mafai ona oti. I le tuufaafeagai, o lona iai sa faalagolago i le faavae o le usiusitai i le tulafono a le Atua. Afai la sa ia solia lea tulafono, ona ā lea? Le ola e faavavau i le nofoaga o agaga? E matuā leai lava. Na i lo o lea, o le a “oti ai lava” o ia. (Kenese 2:17) O le a toe foi atu o ia i le mea na sau ai o ia: “O le efuefu oe, e te toe foi atu lava i le efuefu.” (Kenese 2:7; 3:19) Sa leʻi iai Atamu a o leʻi foafoaina o ia, ma o le a lē toe iai foi pe a oti. O lea sa na o le lua lava ana filifiliga: (1) usiusitai ma ola po o le (2) lē usiusitai ma oti. Ana faapea e lē agasala Atamu, semanū e ola o ia i le lalolagi e faavavau. E lē taitai lava ona alu o ia i le lagi.

9. O le ā ua taʻua ma le saʻo e le Tusi Paia o le oti, ma aiseā?

9 Sa lē usiusitai Atamu, ma na oti ai o ia. (Kenese 5:5) O lona faasalaga o le oti. Sa lē o se faitotoa i se “mea ofoofogia sili ma le faamamaluina” ae o se faitotoa i le lē toe iai. I lea, ua lē avea ai le oti o se uo ae e pei ona taʻua i le Tusi Paia o se “fili.” (1 Korinito 15:26) Ana faapea sa iai se solu e lē mafai ona oti o Atamu lea e alu atu i le lagi pe ana fai e usiusitai o ia, semanū la o se faamanuiaga le oti. Ae sa lē faapena. Sa o se faamalaiaina. Ma ona o le agasala a Atamu, ua salalau atu ai le faamalaiaina o le oti i tagata uma auā o i latou uma o lana fanau.—Roma 5:12.

10. O le ā le faafitauli matuiā ua mapuna aʻe i le talitonuina faapea o Atamu sa iai sona solu e lē mafai ona oti?

10 E lē gata i lea, ana faapea sa foafoaina Atamu ma se solu e lē mafai ona oti lea e faapuapuagatiaina e faavavau i le afi i hele pe afai sa agasala o ia, aiseā la sa lē lapataia ai o ia i lenei mea? Aiseā sa na ona taʻu atu ai ia te ia faapea o le a oti o ia ma toe foi atu i le efuefu? Pagā se lē fetaui pe afai na faasalaina Atamu i se faapuapuagaina e faavavau mo le lē usiusitai, ae sa leʻi lapataia o ia e faatatau i ai! Ae peitai, i le Atua, “e le o ia te ia se amioletonu.” (Teuteronome 32:4) Sa lē manaomia ona lapataia Atamu e uiga i se afi i hele mo ni solu e lē mafai ona oti o ē amio leaga. Sa leʻi iai se hele faapena, sa leʻi iai foi ni solu e lē mafai ona oti. (Ieremia 19:5; 32:35) E leai se faapuapuagatiaina e faavavau i le efuefu o le eleele.

Le Faaaogāina e le Tusi Paia o le Upu “Solu”

11. (a) I le Tusi Paia o le upu faa-Peretania o le “soul [solu]” e sau mai i le ā le upu Eperu ma le upu Eleni? (e) Ua faapefea ona faaliliuina e le King James Version le upu Eperu ma le upu Eleni mo le “solu”?

11 I Tusitusiga Eperu, o le upu faa-Peretania o le “soul” [“solu,” faa-Samoa] e sau mai le upu Eperu o le neʹphesh, lea e aliaʻi mai e sili atu i le 750 taimi. O lona upu e tutusa i Tusitusiga Eleni o le psy·kheʹ, lea e aliaʻi mai e sili atu i le 100 taimi. Ua tausisia i le New World Translation of the Holy Scriptures le faaliliuina o nei upu o le “soul [solu].” Atonu o faaaogā e isi Tusi Paia ni nai upu eseese. O nisi o auala o loo faaliliu ai e le King James Version le neʹphesh e faapea: mataʻai, manu, tino, mānava, mea faiola, (tino) oti, faanaunauga, loto, olaga, tagata, mafaufau, peresona, ia lava, solu, mea. Ma ua ia faaliliuina le psy·kheʹ e faapea: loto, olaga, mafaufau, solu.

12. O faapefea ona faaaogā e le Tusi Paia le upu Eperu ma le upu Eleni mo le “solu”?

12 Ua taʻua e le Tusi Paia mea faiola o le sami o neʹphesh: “O . . . mea ola [solu ola, NW] uma o i le vai.” (Levitiko 11:10) E mafai ona faatatau atu le upu i manu vaefa o le laueleele: “Ia tutupu mea ola [solu ola, NW] mai le laueleele, e taitasi ma lona uiga, o manu vaefa fanua, ma mea fetolofi, ma manu vaefa o le vao.” (Kenese 1:24) E faitau selau taimi e faauiga atu ai le neʹphesh i tagata. “O tagata [solu, NW] uma na fanaua e Iakopo e toafitugafulu i latou.” (Esoto 1:5) O se faaaʻoaʻoga o le faaaogāina o le psy·kheʹ i lenei auala o le 1 Peteru 3:20. Ua taʻu mai ai e uiga i le vaa o Noa, “na faasaoina ai tagata e toaitiiti, e toavalu lava ia [solu e toavalu, NW], i le vai.”

13. I ā auala ua faaaogā ai e le Tusi Paia le upu “solu”?

13 Ua faaaogāina e le Tusi Paia le upu “solu” i le tele o isi auala. Ua faapea mai le Kenese 9:5: “Ou te taui atu lo outou toto o lo outou ola [lo outou solu, NW].” I inei ua taʻua ai e iai le toto o le solu. Ua faapea mai le Esoto 12:16: “Tau lava o mea e ʻai a tagata [solu, NW] uma, na o lea tou te faia.” I lenei itu ua taʻua ai e ʻai le solu. Ua tautala le Teuteronome 24:7 e uiga i le tagata faapea ua “gaoi i se tasi [ se solu, NW] o ona uso.” O le mea mautinoa sa lē o le solu e lē mafai ona oti lea na gaoia. Ua faapea mai le Salamo 119:28 (NW): “Sa lē moe loʻu solu ona o le loto momomo.” O lea e mafai foi e le solu ona lē moe. Ua faaalia foi e le Tusi Paia faapea e mafai ona oti le solu. E oti ia. “E vavaeeseina lea tagata [lea solu, NW] ai lona nuu.” (Levitiko 7:20) “Aua neʻi papai atu o ia i se tagata oti [solu oti, NW].” (Numera 6:6) “O maua ola [solu, NW] e sui aʻi ia te outou i le oti.” (Iosua 2:14) “E iu foi ina faaumatia nai le nuu o tagata [solu, NW] uma lava o e le faalogo i lena perofeta.” (Galuega 3:23) “Ona mamate ai lea o mea ola uma [solu ola uma, NW].”—Faaaliga 16:3.

14. O le ā ua faaalia manino e le Tusi Paia faapea o le solu?

14 E manino, o le faaaogāina e le Tusi Paia o le upu neʹphesh ma le upu psy·kheʹ ua faaalia ai faapea o le solu, o le tagata po o, i le tulaga o manu vaefa, o le mea faiola. E lē o se vaega e lē mafai ona oti o se tasi. O le mea moni, o le neʹphesh ua oo foi ina faaaogā mo le Atua lava ia: “Ua inosia e lona finagalo [Lona solu, NW] lē . . . fiafia i le faasaua.”—Salamo 11:5.

Ua Ioe le Tele o Tagata Suesue

15. Ua faapefea i nisi o tusi a tagata suesue popoto ona faamatala e uiga i le aʻoaʻoga o le lē mafai ona oti o le solu?

15 E toatele tagata suesue ua ioe faapea e lē o tautala le Tusi Paia e uiga i se solu e lē mafai ona oti. Ua taʻua e The Conci se Jewish Encyclopedia e faapea: “E lē o taʻua e le Tusi Paia se aʻoaʻoga e uiga i le solu e lē mafai ona oti, e lē o aliaʻe manino mai foi i uluai lomiga faarapi.” Ua faapea mai The Jewish Encyclopedia: “O le talitonuga faapea e faaauau pea ona iai se solu pe a uma ona faaumatia le tino o se mataupu o taumatematega faafilosofia po o faalelotu na i lo le faatuatua faigofie, ma e tusa ai lava ma lea ona leai se mea o aʻoaʻoina manino ai i le Tusi Paia.” Ua taʻua e The Interpreter’s Dictionary of the Bible e faapea: “O le nephesh . . . e lē faaauau ona iai na o ia e ese mai i le tino, ae e oti faatasi ma le tino. . . . E leai se mau faale-tusi paia o faatagaina ai le faamatalaga faapea o le ‘solu’ e vavaeese mai le tino i le taimi e oti ai.”

16. Ua faapefea i nisi tagata suesue lauiloa ona faamatala e uiga i le solu?

16 Ua faapea mai foi le Expository Dictionary of Bible Words: “O le ‘solu’ i le F[eagaiga] T[uai], na te lē o faaalia ai se vaega e lē faaletino o le tagata faapea e faaauau pea pe a mavae le oti. O le [neʹphesh] ua autū ona uiga i le ola ona ua matuā tutasi ona tofo i ai peresona. . . . O le uiga faavae o le [psy·kheʹ] ua faavaeina e ala i lona upu tutusa i le F[eagaiga] T[uai], na i lo lona uiga i le aganuu faa-Eleni.” Ma ua taʻua i The Eerdmans Bible Dictionary e faapea i le Tusi Paia, o le upu solu “e lē o faasino i se vaega o le tagata, ae na i lo o lea, o le tagata atoa. . . . I lenei uiga o tagata ola e lē maua ni o latou solu—ae o i latou lava o solu.”—O upu faasisipa o a matou.

17. O le ā ua faailoa mai e ni tusi faa-Katoliko se lua e uiga i le “solu”?

17 E oo lava i le New Catholic Encyclopedia ua na faailoa mai faapea: “O upu faale-Tusi Paia mo le solu e masani ona uiga i le tagata atoa.” Ua ia faaopoopo mai: “E leai se vaevaega o le tino ma le solu i le F[eagaiga] T[uai]. . . . O le faaupuga [neʹphesh], e ui lava na faaliliuina i la tatou upu o le solu, ae lē taitai lava ona uiga o le solu e ese mai i le tino po o le tagata lava ia. . . . O le faaupuga [psy·kheʹ] o le upu o le F[eagaiga] F[ou] ua tutusa le uiga ma le [neʹphesh]. . . . O le manatu o le faasaoina o le solu pe a mavae le oti e lē iloagofie i le Tusi Paia.” Ma ua tusi Georges Auzou, o le Polofesa Katoliko Falani o Tusitusiga Paia, i lana tusi La Parole de Dieu (Le Afioga a le Atua): “O le manatu o le ‘solu,’ i le uiga o se mea moni e na o le faaleagaga, e lē faitino, e vavaeese mai i le ‘tino,’ . . . e lē o iai i le Tusi Paia.”

18. (a) Ua faapefea ona taʻua e se tusi o faamatalaga le faaaogāina e le Tusi Paia o le upu “solu”? (e) O fea na maua mai ai e aʻoaʻo faalelotu le manatu faapea e faasaoina se mea pe a oti le tino?

18 I lea, ua matauina e The Encyclopedia Americana e faapea: “O le manatu i le Feagaiga Tuai e uiga i le tagata e autasi, e lē o le autasia o le solu ma le tino. E ui lava o le upu Eperu [neʹphesh] e faaliliuina soo i le ‘solu,’ ae o le a avea o se mea lē saʻo le faitau i ai o se uiga faa-Eleni. . . . O le [neʹphesh] e leʻi taitai ona malamalama i ai faapea e gaoioi e vavaeese mai le tino. I le Feagaiga Fou o le upu Eleni [psy·kheʹ] e masani ona faaliliuina i le ‘solu’ ae ua toe faapea ai foi ona lē nofo sauni e faamalamalamaina le uiga o le upu o faaaogāina e tagata filosofia Eleni. . . . E lē o saunia e le Tusi Paia se faamatalaga manino pe ua faapefea ona ola le tagata pe a mavae le oti.” Ua ia faaopoopo mai: “Sa manaomia i aʻoaʻo faalelotu ona lolo atu i talanoaga a tagata filosofia mo ni auala ia lava e faamatala ai le faasaoina o se tasi pe a mavae le oti.”

E Lē o le Tusi Paia ae o le Faafilosofia

19. Ua faapefea ona faafesootai le faafilosofia Eleni i le talitonuga e lē mafai ona oti le solu?

19 E moni faapea ua talia e aʻoaʻo faalelotu manatu o tagata filosofia faapaupau ina ia fausia aʻe le aʻoaʻoga o le lē mafai ona oti o le solu. Ua faapea mai le Dictionnaire Encyclopédique de la Bible faa-Falani (Lomifefiloi Faafaamatalaga a le Tusi Paia): “O le manatu i le lē mafai ona oti o se fua o mafaufauga faa-Eleni.” Ua faamautinoa mai e The Jewish Encyclopedia e faapea: “O le talitonuga i le lē mafai ona oti o le solu na oo mai i tagata Iutaia mai i fesootaiga ma manatu faa-Eleni maae maise lava e ala i le faafilosofia a Plato, o lē sili na te faamatalaina,” o lē na ola i lona fa o senituri a o leʻi afio mai Keriso. Sa talitonu Plato e faapea: “O le solu e lē mafai ona oti ma e lē mafai ona faaumatia, ma o o tatou solu o le a iai moni i se isi lalolagi!”—The Dialogues of Plato.

20. O anafea ma na faapefea ona tolotolo atu le faafilosofia faapaupau i le Faa-Kerisiano.?

20 O anafea na tolotolo atu ai lenei faafilosofia faapaupau i le Faa-Kerisiano? Ua faapea mai The New Encyclopædia Britannica: “Mai le ogatotonu o lona 2 senituri T.A., o Kerisiano o ē na aʻoaʻoina i nisi o faafilosofia Eleni sa amata ona lagona le manaomia ona faailoa atu lo latou faatuatua i ana faaupuga, e lē gata mo le faamalieina o o latou lava mafaufau ae ina ia faaliliuina ai tagata faapaupau aʻoaʻoina. O le faafilosofia na sili ona fetaui ma i latou o aʻoaʻoga ia a Plato.” O lea, e pei ona fai mai le Britannica, “o uluai tagata filosofia faa-Kerisiano na latou talia le aʻoaʻoga Eleni o le lē mafai ona oti o le solu.” E oo lava ia Pope Ioane Paulo II na ia faailoa atu faapea o le aʻoaʻoga i le lē mafai ona oti o le solu ua aofia ai “aʻoaʻoga a nisi o aʻoga a filosofia Eleni.” Ae o le talia o aʻoaʻoga taumatemate o filosofia Eleni sa uiga faapea na lafoaia ai e Kerisinetoma le upu moni faigofie o loo faamatalaina i le Kenese 2:7: “Ona avea ai lea o le tagata ma solu ola.”—NW.

21. O le ā le mamao na oo atu ai i tuā le talitonuga i le iai o se solu e lē mafai ona oti?

21 Ae peitai, o le aʻoaʻoga i le lē mafai ona oti o le solu ua toe foi atu i tuā lava i le mamao atu na i lo o Plato. I le tusi The Religion of Babylonia and Assyria (Le Lotu o Papelonia ma Asuria), a Morris Jastrow, ua tatou faitau ai: “O le mataupu o le lē mafai ona oti . . . ua na puea le uaʻi totoʻa atu o aʻoaʻo faalelotu o Papelonia. . . . O le oti sa avea o se auala i se isi ituaiga o olaga.” E faapea foi i le tusi Egyptian Religion (Lotu Aikupito), a Siegfried Morenz, ua taʻua ai: “Sa manatu tagata Aikupito anamua i le ola pe a mavae le oti ua na o se faaauauina o le ola i luga o le lalolagi.” Ua matauina e The Jewish Encyclopedia le fesootai atu o nei lotu anamua ma Plato ina ua ia faapea mai sa taʻitaʻiina Plato i le manatu o le lē mafai ona oti o le solu “e ala i mea lilo Orphic ma Eleusinian na sa palu faatasi ai i se auala uiga ese manatu o tagata Aikupito ma Papelonia.”

22. Aiseā ua mafai ai ona faapea atu o fatu o le aʻoaʻoga o le lē mafai ona oti o le solu sa lūlūina moni i le tafa o ata o le talafaasolopito o le tagata?

22 I lea, e faaanamua le manatu i le lē mafai ona oti o le solu. O le mea moni, o ona aa e toe foi atu i tuā lava i le tafa o ata o le talafaasolopito o tagata! Ina ua uma ona taʻu atu ia Atamu faapea o le a oti o ia pe afai e lē usiusitai i le Atua, ae ua faamatala atu i le avā a Atamu, o Eva, se isi manatu tuufaafeagai. Na taʻu atu ia te ia: “Lua te le oti lava.” I inei na lūlū ai fatu o le aʻoaʻoga o le lē mafai ona oti o le solu. Ma talu mai ai lena taimi, na talia ai e lea aganuu ma lea aganuu le manatu faapaupau faapea ‘e te lē oti moni ae o le a faaauau ona ola pea.’ Ua aofia ai i lenei Kerisinetoma, lea na faaaposetasiina ē na mulimuli atu ia te ia i le tetee atu i fuafuaga ma le finagalo o le Atua.—Kenese 3:1-5; Mataio 7:15-23; 13:36-43; Galuega 20:29, 30; 2 Tesalonia 2:3, 7.

23. O ai na faatupuina le aʻoaʻoga i le lē mafai ona oti o le solu, ma aiseā?

23 O ai na taʻitaʻiina le fanau a tagata e talitonu i lena pepelo? Na faailoa o ia e Iesu ina ua ia fetalai atu i taʻitaʻi lotu o ona aso: “O outou nai lo outou tamā le tiapolo, tou te fia faia foi mea e tuʻinanau i ai lo outou tamā. . . . A tautala ia i le tala pepelo, o lana lava lea e tautala aʻi, auā o le pepelo ia, ma le tamā o le pepelo.” (Ioane 8:44) Ioe, o Satani o lē na faatupuina le manatu i le lē mafai ona oti o le solu ina ia faaliliueseina ai tagata mai le tapuaiga moni. O lea, o le auala o le olaga o se tasi ma lona faamoemoe mo le lumanai ua tuu atu i le auala sese e ala i le talitonu i aʻoaʻoga na tupu aʻe mai i le uluai pepelo na faamauina i le Tusi Paia, e ui lava i lena taimi e lē taumatea sa malamalama Eva i le uiga o le tala a le gata faapea o le a lē oti lava o ia i le tino.

24. O ā fesili e mafai ona fesiligia ma le tonu faatatau i le ola e faavavau ma le lē mafai ona oti?

24 E lē o aʻoaʻoina e le Tusi Paia faapea o tagata e iai se solu e lē mafai ona oti. O lea, aiseā ua tautala ai e uiga i le faamoemoe o le ola e faavavau? E lē gata i lea, pe ua lē o faapea mai ea le Tusi Paia i le 1 Korinito 15:53 faapea: “Ia ofu foi lenei tino oti i le tino le oti lava [lē mafai ona oti, NW]”? Ma pe sa leʻi afio atu ea Iesu i le lagi ina ua uma ona toe faatuina o ia, ma pe sa leʻi aʻoaʻoina ea e ia faapea e mafai foi e isi ona ō atu i le lagi? O nei ma isi fesili o le a iloiloina i la matou mataupu o sosoo mai.

Fesili mo le Autaluga

◻ O le ā le talitonuga o le tele o lotu faatatau i le solu?

◻ Ua faapefea ona faaalia e le Tusi Paia faapea sa leʻi foafoaina le tagata faatasi ma se solu e lē mafai ona oti?

◻ O le ā ua manino mai le faaaogāina e le Tusi Paia o upu Eperu ma le Eleni mo le “solu”?

◻ O le ā ua fai mai ai le toatele o tagata suesue e uiga i le manatu o le Tusi Paia i le solu?

◻ O le ā le mamao i tuā o le talafaasolopito ua oo atu i ai le aʻoaʻoga i le lē mafai ona oti o le solu?

[Ata i le itulau 12]

O ia mea uma o solu

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga