Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
© 2022 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
MATI 6-12
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 NOFOAIGA A TUPU 23-26
“Ua Matuā Maopoopo le Tapuaʻiga i le Malumalu”
it-2 241
ʻAu sa Levī
Na faamaopoopo lelei e Tavita galuega a le ʻau sa Levī. Na ia tofia pule i galuega, leoleo, faamasino, leoleo faitotoʻa, o i latou e vaaia potu teuoloa, ma i latou e fesoasoani i ositaulaga i le malumalu, i lotoā, i potu aʻi, i le faia o taulaga, i le faamamāina o mea paia, i le fuaina o mea, ma le tele o isi tiute tauave. Na faamaopoopoina le ʻau sa Levī fai musika i vaega e 24, e pei lava o le vaevaeina o ositaulaga, ma na galulue feauauaʻi. Na faaaogā le vili e iloa ai o latou tofiga. O le mea foʻi lenā na faia i leoleo faitotoʻa, ina ia iloa ai po o ai e leoleoina faitotoʻa taʻitasi.—1No 23, 25, 26; 2No 35:3-5, 10.
it-2 686
Ositaulaga
E eseese ē na vaaia auaunaga na faia e ositaulaga i le malumalu, ma na faaaogā le vili e iloa ai auaunaga e faia e ositaulaga. E 24 vaega, ma e tasi le vaega e galulue i vaiaso taʻitasi. O lona uiga, e faalua ona galulue le vaega i le tausaga. Ae e foliga mai e galulue ositaulaga uma i vaitaimi o tausamiga, lea e ofo atu i e tagata le faitau afe o taulaga, e pei ona faia i le faapaiaina o le malumalu. (1No 24:1-18, 31; 2No 5:11; faatusatusa i le 2No 29:31-35; 30:23-25; 35:10-19.) E mafai ona galue se ositaulaga i nisi taimi, pe afai e lē o faalavelavea ai galuega a isi ositaulaga o loo galulue i lenā taimi. E tusa ai ma tū masani a le ʻau Rapi a o soifua Iesu i le lalolagi, ona o le toʻatele o ositaulaga, na vaevae ai galuega i aiga eseese na faia aʻe ai le vaega o loo galulue i lenā vaiaso, ma e tasi pe sili atu aso e galulue ai se aiga, e fua i lo latou aofaʻi.
it-2 451-452
Musika
A o faia e Tavita sauniuniga mo le malumalu o Ieova, na ia tofia ni ʻau sa Levī e toʻa 4,000 e faia musika. (1No 23:4, 5) O lenā faitau aofaʻi, na aofia ai ma tagata tomai na aʻoaʻoina i pesega iā Ieova e toʻa 288. (1No 25:7) O lenei faatulagaga atoa na taʻitaʻia e Asafo, Hemana, ma Iutana (o le isi ona igoa o Etano). Talu ai o nei tane na tupuga mai i atalii e toʻatolu o Levi o Keresona, Koato, ma Merari, e foliga mai la na iai sui o aiga autū e tolu o le ʻau sa Levī i le faamaopoopoina o musika i le malumalu. (1No 6:16, 31-33, 39-44; 25:1-6) E toʻa 24 atalii o nei tane e toʻatolu, ma na aofia uma i tagata fai musika tomai e 288 lea na taʻua muamua. Na faaaogā se vili e tofia ai o latou atalii taʻitoʻatasi, e taʻitaʻia vaega taʻitasi o le ʻaufaimusika. I na vaega taʻitasi, na aofia ai ma nisi tagata tomai e toʻa 11, na filifilia mai i o latou atalii ma isi tagata sa Levī. O lea, na vaevaeina tagata sā Levī e toʻa 288 na tomai i le faia o musika i vaega e 24, e pei lava o ositaulaga. Pe a vaevae la le isi toʻa 3,712 o le ʻaufaimusika i vaega e 24, o lona uiga e toʻa 155 isi tane faaopoopo i vaega taʻitasi. Pe a fua la iai, e pe ā ma le 13 tagata sā Levī e aʻoaʻoina e tagata tomai taʻitoʻatasi o loo i nei vaega. (1No 25:1-31) Talu ai o ositaulaga na ilia pū, na aofia ai foʻi la ma i latou i tagata sā Levī na faia musika.—2No 5:12; faatusatusa i le Nu 10:8.
it-1 898
Leoleo Faitotoʻa
I le Malumalu. A o lata ina maliu Tavita, na ia faamaopoopo le ʻau sā Levī ma ē galulue i le malumalu, e aofia ai ma leoleo faitotoʻa e toʻa 4,000. E taʻifitu aso e auauna ai a latou vaega. E latou te leoleoina le fale o Ieova, ma faamautinoa e tatalaina ma tapunia faitotoʻa i le taimi talafeagai. (1No 9:23-27; 23:1-6) E lē gata i lea, o nisi na vaaia foaʻi na faia e tagata i le malumalu. (2Tu 12:9; 22:4) I se taimi mulimuli ane ina ua faauuina e Ioiata le ositaulaga sili Ioasa e avea ma tupu, na tofia faapitoa ni leoleo o faitotoʻa o le malumalu e puipuia le talavou o Ioasa mai le masiofo leaga o Atalia. (2Tu 11:4-8) Ina ua tafiesea e le tupu o Iosia tapuaʻiga i tupua, na fesoasoani i ai leoleo faitotoʻa e aveesea mai le malumalu mea na faaaogā mo le tapuaʻiga iā Paala. Na susunuina nei mea uma i fafo atu o le aai.—2Tu 23:4.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
E Fesoasoani le Tapuaʻiga Moni e Faateleina ai Lou Fiafia
10 E tatou te tapuaʻi iā Ieova pe a tatou usuina ona viiga. (Sala. 28:7) Na avea le usuina o pese o se vaega tāua o le tapuaʻiga a tagata Isaraelu. Na tofia e le tupu o Tavita tagata sā Levi e 288 e pepese i le malumalu. (1 No. 25:1, 6-8) I aso nei, e faailoa atu e tatou te alolofa i le Atua, pe a tatou usuina pese o ona viiga. E lē o le lelei o tatou leo le mea e sili ona tāua. Mātau le manatu lenei: “E sesē i tatou uma i mea e tele” pe a tatou tautatala, ae e lē mafai ona taofia ai lo tatou tautatala i le faapotopotoga ma le talaʻiga. (Iako. 3:2) E lē tatau la ona avea le lē lelei o tatou leo, ma māfuaaga e taofia ai le usuina o pese o viiga o Ieova.
MATI 13-19
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 NOFOAIGA A TUPU 27-29
“Fautuaga Alofa a se Tamā i Lona Atalii”
Puipuimalu lo Tatou Tulaga o ni Kerisiano
9 Ia e suʻesuʻe ina ia e mautinoa o le upu moni lenei. O le iloaina o lo tatou tulaga o ni auauna a Ieova, e mafai ona faavaivaia pe afai e lē faavaeina i le poto mai le Tusi Paia. (Filipi 1:9, 10) O Kerisiano uma lava, pe talavou pe matutua, e ao ona latou matuā mautinoa o le upu moni lenei o loo maua i le Tusi Paia. Na faalaeiau Paulo i uso talitonu: “Ia tofotofo i mea uma lava, ia taofi mau i le mea lelei.” (1 Tesalonia 5:21) E ao ona iloa e talavou Kerisiano i aiga e matataʻu i le Atua, e lē mafai ona avea i latou o ni Kerisiano moni ona o le faatuatua o o latou mātua. Na apoapoaʻi atu Tavita i lona atalii o Solomona, ia iloa “le Atua o lou tamā, ma auauna iā te ia ma le loto atoa.” (1 Nofoaiga a Tupu 28:9) E leʻi lava mo le talavou o Solomona, ona vaavaai atu a o atiina aʻe e lona tamā lona faatuatua iā Ieova. E ao foʻi ona ia iloa Ieova, ma sa ia faia faapea. Na ia augani atu i le Atua: “Ia e foaʻi mai iā te aʻu le poto ma le atamai, ina ia ou fealuaʻi i luma o le nuu nei.”—2 Nofoaiga a Tupu 1:10.
Ia Faatumauina Lou Lotoatoa iā Ieova
13 E manino lava le lesona. E tele atu mea e aofia ai i le auauna iā Ieova ma le lotoatoa, nai lo o le tau ina auai pea i sauniga a le faapotopotoga ma le faiva i le fanua. (2 No. 25:1, 2, 27) Pe afai e faaauau pea ona naunau le loto o se Kerisiano i mea “i tua,” po o mea faafiafia o lenei olaga, o le a iai i se tulaga lamatia lana faiā ma Ieova. (Luka 17:32) O lea la, seʻi vaganā ua tatou matuā “ʻinoʻino i le leaga, ae pipii i le lelei,” ona faatoʻā ʻtatau lea o i tatou mo le malo o le Atua.’ (Roma 12:9; Luka 9:62) E tusa lava pe e foliga mai e aogā pe matagofie nisi o mea i le lalolagi a Satani, ae e tatau pea ona tatou faamautinoa e leai se mea e taofia i tatou mai i le auauna atu i le Atua ma le lotoatoa.—2 Kori. 11:14; faitau le Filipi 3:13, 14.
“Ia E Lototele ma Fai le Galuega”
20 Na faamanatu atu e le tupu o Tavita iā Solomona o le a faatasi Ieova iā te ia seʻia oo ina māeʻa le fausiaina o le malumalu. (1 No. 28:20) Na teuloto e Solomona upu a lona tamā, ma e leʻi faavaivaia o ia ona o lona tulaga talavou ma le leai o sona poto masani. Na matuā lototele Solomona ma fai le galuega, ma o le fesoasoani a Ieova na māeʻa ai lenei malumalu matagofie i le fitu ma le ʻafa tausaga.
21 E pei ona fesoasoani Ieova iā Solomona, e mafai foʻi ona fesoasoani mai Ieova ina ia tatou lototetele ma faataunuu la tatou galuega i totonu o aiga ma faapotopotoga. (Isa. 41:10 13) Ia mautinoa o le a faamanuia i tatou e Ieova i le taimi nei ma le lumanaʻi, pe a tatou lototetele i le tapuaʻiga iā te ia. O lea, ʻia e lototele ma fai le galuega.’
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Ia Avea Oe ma Uō—Pe a Lamatia se Faigāuō
Sa iai isi uō a Tavita na lagolagoina ma le faamaoni o ia i taimi o faigatā. O se tasi o i latou na o Usai, lea e taʻua i le Tusi Paia “o le uō a Tavita.” (2 Samu. 16:16; 1 No. 27:33) Atonu o ia o se tagata aloaʻia sa avea ma uō ma aumea lelei a le tupu, ma o nisi taimi na ia faataunuuina ai ni poloaʻiga faalilolilo.
Ina ua faoa e Apisaloma le nofoālii o lona tamā o Tavita, e toʻatele tagata Isaraelu sa lagolagoina Apisaloma, ae e leʻi faia faapea e Usai. A o fesolasolataʻi Tavita, sa la ō faatasi ma Usai. Sa matuā tigā Tavita ona na fouvale iā te ia lona lava atalii, ma nisi sa ia maufaatuatuaina. Peitaʻi, sa faamaoni pea Usai ma lotomalie e lamatia lona ola, ma faataunuu se tofiga ina ia faalēaogāina ai le fouvalega a Apisaloma. E leʻi tau ina faia faapea e Usai ona na manatu o sona tiute o se tagata aloaʻia. Peitaʻi, sa ia faamaonia atu o ia o se uō e faamaoni.—2 Samu. 15:13-17, 32-37; 16:15–17:16.
MATI 20-26
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 1-4
“Faia e le Tupu o Solomona se Filifiliga Lē Atamai”
it-1 174 ¶5
ʻAutau
O le pulega a Solomona na faamauina ai se isi mea mataʻina i le ʻautau a Isaraelu. Na matuā filemu lana pulega, ae na ia faateleina solofanua ma kariota. (Tagaʻi i le vaega KARIOTA.) O le tele o nei solofanua na faatau ma aumaia mai i Aikupito. Na fausia aai i le malo atoa mo lenei vala fou o le ʻautau. (1Tu 4:26; 9:19; 10:26, 29; 2No 1:14-17) Peitaʻi, e leʻi faamanuiaina e Ieova lenei fuafuaga a Solomona, ma na faaitiitia le ʻautau a Isaraelu ina ua maliu o ia ma vaeluaina le malo. E pei ona tusia mulimuli ane e Isaia: “Oi talofa iā i latou e ō ifo i Aikupito mo se fesoasoani, o ē e faalagolago i solofanua, o ē e faatuatuaina kariota o le taua, auā ua tele ia mea, ma faatuatuaina solofanua ona e malolosi. Ae e latou te lē faamoemoe atu i Lē e Paia o Isaraelu ma ua lē saʻili atu iā Ieova.”—Isa 31:1.
it-1 427
Kariota
E leʻi iai muamua lava se ʻautau tele o kariota i Isaraelu seʻia oo i le taimi o Solomona. Na māfua ona o le faatonuga a le Atua ina ia aua neʻi faateleina e se tupu ni solofanua, e peiseaʻī ua faalagolago i ai le saogalemu o le nuu. O lenei tulafono na tau lē faaaogāina ai kariota auā e manaʻomia solofanua e toso ai. (Te 17:16) Ina ua lapataʻia e Samuelu le nuu i mea o le a faatalitalia e tupu faaletagata mai iā i latou, na ia faapea atu: “E na te aveina o outou atalii e ō i ana kariota o le taua.” (1Sa 8:11) Ina ua taumafai Apisaloma ma Atonia e faoa le tulaga tautupu, na tofu i laʻua ma kariota ma tagata e toʻa 50 e taufetuli i luma. (2Sa 15:1; 1Tu 1:5) Ina ua faatoʻilaloina e Tavita le tupu o Sopa, na ia faasaoina solofanua e 100 e tosoina kariota.—2Sa 8:3, 4; 10:18.
Na faateleina e le tupu o Solomona le aofaʻiga o kariota mo le ʻautau a Isaraelu i le 1,400. (1Tu 10:26, 29; 2No 1:14, 17) Na iai foʻi i Ierusalema ma isi aai e taʻua o aai o kariota, ni nofoaga faapitoa e tausia lelei ai nei mea e faaaogā mo le taua.—1Tu 9:19, 22; 2No 8:6, 9; 9:25.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o le Nofoaiga a Tupu e Lua
1:11, 12. Ua faaalia i le talosaga a Solomona, o le mauaina o le poto ma le atamai o le faanaunauga lea o le tupu. O a tatou tatalo i le Atua, e faaalia ai mea o i o tatou loto. O se mea poto le iloiloina lelei o a tatou tatalo.
MATI 27–APERILA 2
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 5-7
“E Lē Aunoa Ona Faasaga Loʻu Loto i Inā”
Aua le Lafoaʻia le Faapotopoto Faatasi
Mulimuli ane ina ua nofotupu Tavita i Ierusalema, na ia faailoa maia lona naunautaʻiga ina ia fausiaina se fale tumau mo le faamamaluina o Ieova. Talu ai na auai Tavita i le tele o taua, na fetalai atu ai Ieova iā te ia: “E te lē faia se fale mo loʻu igoa.” Na i lo lea, na filifilia e Ieova le atalii o Tavita, o Solomona, e na te fausiaina le malumalu. (1 Nofoaiga a Tupu 22:6-10) Na faapaia e Solomona le malumalu i le 1026 T.L.M., ma e fitu ma le ʻafa tausaga na faaalu e fausia ai. Na finagalo malie Ieova i lenei malumalu, e pei ona ia fetalai: “Ua ou faapaiaina lenei fale ua e faia e tuu ai loʻu igoa e faavavau; e faasaga i ai oʻu mata ma loʻu loto i aso uma.” (1Tu 9:3) O le a faaauau ona faaalia e Ieova lona finagalo malie i lenā malumalu pe afai e tumau pea le faamaoni o le fanauga a Isaraelu. Peitaʻi, afai latou te fulitua mai le faia o le mea saʻo, o le a lē toe finagalo malie Ieova i lenā malumalu ma “o le a avea le fale ma faatamaʻiaga.”—1 Tupu 9:4-9, NW; 2 Nofoaiga a Tupu 7:16, 19, 20.
it-2 1077-1078
Malumalu
Talafaasolopito. Na iai pea lenei malumalu seʻia oo i le 607 T.L.M., ina ua faaumatia e ʻautau a Papelonia i le taʻitaʻiga a le tupu o Nepukanesa. (2Tu 25:9; 2No 36:19; Ie 52:13) Talu ai na liliu atu Isaraelu i tapuaʻiga sesē, na faataga e le Atua isi nuu e osofaʻia Iuta ma Ierusalema ma faoa ʻoa mai le malumalu. Na iai foʻi taimi na tuulafoaʻia ai le malumalu. E na o le 33 tausaga talu ona faapaiaina le malumalu, ae faoa e Sesaka le tupu o Aikupito ʻoa mai i le malumalu (993 T.L.M.) i aso o Reopoamo le atalii o Solomona. (1Tu 14:25, 26; 2No 12:9) Na faaalia e le tupu o Asa (977-937 T.L.M.) le faaaloalo mo le fale o Ieova, ae ina ia puipuia Ierusalema, na ia faia se gaoioiga lē atamai o le avatua iā Peniata le tupu o Suria o auro ma siliva mai i ʻoa o le malumalu, ina ia faalēaogāina ai lana feagaiga ma Paasa le tupu o Isaraelu.—1Tu 15:18, 19; 2No 15:17, 18; 16:2, 3.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
E Silafia e Ia “Loto o le Fanau a Tagata”
E faamāfanafanaina i tatou i le tatalo a Solomona. Atonu e lē o malamalama lelei isi tagata i o tatou faalogona, i o ʻtatou lava malaia’ ma o ʻtatou tigā.’ (Faataoto 14:10) Peitaʻi, e silafia lelei e Ieova o tatou loto, ma e manatu alofa mai o ia iā i tatou. E amogofie a tatou avega pe a sasaa atu o tatou faafitauli iā te ia e ala i le tatalo. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ia taʻu atu o outou popolega uma iā te ia, auā o loo manatu mamafa mai o ia iā te outou.”—1 Peteru 5:7.
APERILA 10-16
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 8-9
“Na Ia Faatāuaina le Atamai”
Pe a Matuā Tele le Limafoaʻi
O le mea moni, na faia foʻi e le tupu fafine o Seepa se faataulagaina tele o lona taimi ma taumafaiga ina ia asiasi atu ai ia Solomona. E foliga mai sa tū Seepa i le vaipanoa lea ua iai i aso nei le Republic of Yemen; ma na faimalaga atu ai le tupu fafine ma ana solo o kamela mo le sili atu i le 1,000 maila (1,600 kilomita) i Ierusalema. E pei ona sa fetalai Iesu, “na sau o ia mai le tuluʻiga o le lalolagi.” Aiseā na faia ai e le tupu fafine nei taumafaiga uma? O le autū na malaga atu ai o ia “e faalogo i le poto o Solomona.”—Luka 11:31.
O se Asiasiga na Matuā Tauia
Po o le ā lava le tulaga, ae na taunuu le tupu tamaʻitaʻi i Ierusalema “ma le ʻaumalaga e matuā toʻatele, ma kamela o aumai ai mea manogi, ma auro e matuā tele, ma maa tāua.” (1 Tupu 10:2a) Ua faapea mai nisi o le “au malaga e matuā toʻatele,” sa aofia ai se au faafeao sa faaauupegaina. E mafai ona ioeina lenā manatu, pe a fua atu o le tupu tamaʻitaʻi o se tagata e maualuga ma mamalu, ma sa malaga atu o ia ma ni oloa e faitau fia sefulu miliona tālā lo latou tau.
Peitaʻi, manatua na faalogo le tupu tamaʻitaʻi i le logologoā o Solomona “ona o le suafa o Ieova.” O lea sa lē na o se malaga faapisinisi lenei malaga. E mautinoa, o le autū o le malaga atu o le tupu tamaʻitaʻi ina ia faalogo i le atamai o Solomona—ma atonu foʻi ina ia aʻoaʻoina mai ai se mea e faatatau i lona Atua, o Ieova. Talu ai e foliga mai sa tupuga mai o ia a lē o Semu o Hamo, o ē sa tapuaʻi iā Ieova, atonu ai sa ia naunau e fia iloa le tapuaʻiga a ona augātamā.
O se Asiasiga na Matuā Tauia
Na matuā maofa le tupu tamaʻitaʻi o Seepa i le atamai o Solomona ma le manuia o lona malo ma na “le toe ai lea o se loto iā te ia.” (1 Tupu 10:4, 5) E faauiga e nisi lenei fuaitau e faapea na tuua le tupu tamaʻitaʻi i se tulaga ua “lē magagana.” Ua faapea mai foʻi le isi tagata atamai faapitoa na matapogia o ia! Po o le ā lava le mea na tupu, ae na matuā maofa le tupu tamaʻitaʻi i mea na ia vaai ma faalogo i ai. Na ia faaamuia atu i auauna a Solomona ona o le mafai ona latou faalogo atu i le atamai o lenei tupu, ma sa ia faamanū atu iā Ieova ona o lona tofia o Solomona i le nofoālii. O lea na ia tuuina atu ai i le tupu ni meaalofa taugatā, o auro lava ia e pe ā ma le $40,000,000 Amerika le tau atoa pe a faatusatusa atu i tau faaonapōnei. Na tuuina atu foʻi e Solomona meaalofa, ma avatu i le tupu tamaʻitaʻi “mea uma na ia finagalo ma faatoga i ai.”—1 Tupu 10:6-13.
it-2 990-991
Solomona
Na mātauina e le tupu tamaʻitaʻi le matagofie o le malumalu ma le maota o Solomona, o meaʻai ma meainu i lana laulau ma ofu o ana auauna, faapea taulaga mū e faia e lē aunoa i le malumalu, “ona matuā maofa ai lea o ia” ma faapea mai, “Faauta! e itiiti lava mea na taʻu atu iā te aʻu. Ua matuā sili atu lava lou atamai ma lou manuia, nai lo o mea na ou faalogo i ai.” Ona ia faapea mai lea, e fiafia i latou e auauna i se tupu faapena. O nei mea uma na uunaʻia ai o ia e viia Ieova le Atua, o lē na faaalia lona alofa iā Isaraelu e ala i le tofia o Solomona e avea ma tupu e faia le faamasinoga ma le amiotonu.—1Tu 10:4-9; 2No 9:3-8.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-2 1097
Nofoālii
O le nofoālii na faia e Solomona, e na o le pau lea o le nofoālii o se tupu Isaraelu o loo faamatala auʻiliʻili mai. (1Tu 10:18-20; 2No 9:17-19) E foliga mai na tū le nofoālii i “le Faapaologa o le Nofoālii,” o se tasi o fale sa i le mauga o Moria i Ierusalema. (1Tu 7:7) O lenei ʻnofoālii mataʻina e faia i nifo elefane ma ufiufi i le auro māoʻi, ma i tua o le nofoālii e iai se mea faaofuofu, e iai foʻi faalagolago o lima.’ E ui e foliga mai o nifo elefane na faia aʻe ai, ae pe a fua i le auala na fausia ai isi mea i le malumalu, e faailoa mai ai na faia aʻe le nofoālii i le laupapa, ona ufiufi lea i le auro māoʻi ma teuteu i nifo elefane. Pe a vaai i ai se tasi, e foliga mai o loo faia aʻe le nofoālii atoa i nifo elefane ma le auro. Na taʻua atili e faatatau i faasitepu e ono o loo i luma o le nofoālii: “E tutū ai foʻi faatusa e lua o leona i tafatafa o faalagolago o lima. E 12 faatusa o leona na tutū i faasitepu e ono, e taʻitasi i itu o faasitepu e ono.” (2No 9:17-19) Ua talafeagai ona faaata mai e le leona le tulaga pule. (Ke 49:9, 10; Fal 5:5) E foliga mai o leona e 12 e faasino atu i ituaiga e 12 o Isaraelu, e faaata mai ai lo latou gauaʻi ma le lagolagosua i le tupu o loo afio i lenei nofoālii. Na iai foʻi i le nofoālii se mea e tū ai vae e faia i auro. O lenei nofoālii e faia i nifo elefane ma le auro, ma e iai se mea faaofuofu i le pito i tua ma leona i le pito i luma, e sili atu ona maualuga nai lo o se isi lava nofoālii i lenā taimi, ia na maua i toega o mea, po o ni ata foʻi ma ni tusitusiga. E pei ona taʻua i le 2 Nofoaiga a Tupu 9:19, “e leai lava se isi malo na faia se mea faapea.”
APERILA 17-23
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 10-12
“E Maua Aogā i Fautuaga Atamai”
Na Ono Mafai Ona Ia Faafiafia le Atua
Atonu na lagona e Reopoamo le lē mautonu. Pe afai e lolo atu o ia i le manaʻoga o tagata, e ono manaʻomia la ona faaitiitia nisi o meafaitino na latou olioli ai ma lona aiga faapea ona tagata aloaʻia, ma faaitiitia foʻi mea e latou te tāpā mai i tagata. Ae afai e lē lolo atu o ia i le manaʻoga o tagata, atonu o le a fouvale tagata iā te ia. O le ā la le mea o le a ia faia? Na muamua talanoa atu lenei tupu fou i toeaina o ē sa avea ma faufautua iā Solomona. Peitaʻi, sa ia saʻili atu foʻi i fautuaga mai i tauleleʻa e latou te tupulaga faatasi. O le iʻuga, na mulimuli o ia i fautuaga a tauleleʻa ma ia faileagaina ai tagata. Na ia tali atu i tagata: “Ou te faamamafa atili a outou avega ma faaopoopo i ai. Na aʻoaʻi outou e loʻu tamā i sasa, a o aʻu, ou te aʻoaʻi outou i sasa matuitui.”—2 No. 10:6-14.
Le Auala e Mafai Ona E Faia ai Filifiliga Atamai
Ua saunia mai foʻi e Ieova tagata taʻumatuaina i le faapotopotoga, o ē e mafai ona tatou talanoaina faatasi a tatou filifiliga. (Efeso 4:11, 12) Peitaʻi, i le talanoa atu i isi, e lē tatau ona tatou faia le mea o loo fai e isi o le talanoa solo atu i lea tagata ma lea tagata seʻiloga lava e maua se tasi o le a faia mai se manatu o loo latou fia faalogo atu i ai. Ona latou mulimuli atu loa lea i lenā fautuaga. Ia tatou manatua foʻi le faaaʻoaʻoga leaga a Reopoamo. Ina ua fesagaʻi o ia ma se filifiliga tāua, sa ia maua se fautuaga sili ona lelei mai tane matutua o ē na auauna faatasi ma lona tamā. Ae peitaʻi, na i lo o le usitaʻia o la latou fautuaga, sa ia toe saʻili atu i tauleleʻa o ē na latou ola aʻe faatasi. I lona mulimuli atu i fautuaga a tauleleʻa, sa ia faia ai se filifiliga na sili ona leaga, ma o le iʻuga na maʻimau atu ai se vaega tele o lona malo.—1 Tupu 12:1-17.
A o saʻili atu mo ni fautuaga, ia saʻili iā i latou o loo iai le utaga poto i le olaga, o loo iai se malamalamaga lelei i le Tusi Paia ma ua manatu mamafa i mataupu silisili tonu. (Faataoto 1:5; 11:14; 13:20) Pe a talafeagai, ia faaalu se taimi e mafaufau loloto ai i mataupu silisili o loo aofia ai, faapea faamatalaga uma sa e suʻesuʻeina. A o amata ona e malamalama i mataupu e tusa ai o le faamalamalamaga a le Afioga a Ieova, o le a atili mautinoa ai le filifiliga tonu e ao ona e faia.—Filipi 4:6, 7.
it-2 768 ¶1
Reopoamo
O le uiga faamaualuga o Reopoamo na vavaeesea ai le toʻatele o tagata. E na o le ituaiga o Iuta ma Peniamina na faaauau ona lagolagoina le aiga o Tavita. Na lagolago atu foʻi i ai ositaulaga ma sa Levī o Isaraelu uma, ma nisi tagata mai i ituaiga e 10.—1Tu 12:16, 17; 2No 10:16, 17; 11:13, 14, 16.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 966-967
Temoni e Pei o ni ʻOti
Ua faailoa mai i le Iosua 24:14, na iai aafiaga i tagata Isaraelu o tapuaʻiga sesē a Aikupito, mai i le taimi na latou aumau ai i inā. Na faailoa mai foʻi e Esekielu, na umi se taimi o latou aafia i na faiga faapaupau. (Esk 23:8, 21) O le avatuina la o le tulafono i tagata Isaraelu a o iai i le toafa, e faasā ai le faia o taulaga i ʻoti, (Le 17:1-7) ma le tofia e Ierepoamo o “ositaulaga mo mea maualuluga, ma mo temoni e pei o ni ʻoti, ma tamaʻi povi poʻa na ia faia” (2No 11:15), ua manatu ai nisi faitofā na faaauau pea ona faia e tagata Isaraelu tapuaʻiga i ʻoti lea na lauiloa i Aikupito, aemaise lava le vaega pito i lalo o Aikupito. Na faapea mai Herodotus (II, 46) o nei tapuaʻiga i Aikupito, na tupuga mai ai talitonuga o tagata Eleni iā Pan ma isi atua o le vaomatua e ʻafa ʻoti toe ʻafa tagata o latou tino, ma e iai o latou seu, siʻusiʻu, ma vae e pei o ni ʻoti. E manatu nisi o foliga o nei atua faapaupau, na faaata mai ai foliga o Satani e iai lona siʻusiʻu, o seu, ma vae magalua, e pei ona talitonu i ai ē na faapea mai o Kerisiano i le vaitaimi o le 500-1000 T.A.
E lē o taʻua manino mai po o le ā e faasino i ai ʻoti taufulufulua (seʽi·rimʹ). E ui e manatu nisi o loo faasino atu i ni ʻoti moni po o ni tupua e foliga e pei o ni ʻoti, ae e lē o faailoa manino mai lenā vala pe faamaonia foʻi i isi mau o le Tusi Paia. E foliga mai o le faaupuga na faaaogā e faailoa mai ai, na manatu i latou na tapuaʻi i na atua sesē o loo latou tapuaʻi i ni meaola taufulufulua pe foliga e pei o ni ʻoti. Pe atonu foʻi o le faaaogāina o le upu ʻoti i nei mau uma, e faailoa mai ai le inosia o tupua uma, auā o le upu tupua i le tele o mau e maua mai i se upu o lona uiga o “otaotavale.” Peitaʻi, e lē faapea ai na faia moni lava nei tupua i otaotavale.—Le 26:30; Te 29:17.
APERILA 24-30
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 13-16
“O le ā le Taimi e Faalagolago ai iā Ieova?”
Uso Talavou—E Faapefea Ona Maufaatuatuaina Outou e Isi?
12 A o talavou le tupu o Asa, sa lotomaulalo ma lototele o ia. O se faataʻitaʻiga, ina ua maliu Avia lona tamā na avea ai o ia ma tupu, ma na ia aveesea uma tupua mai le atunuu. E lē gata i lea, na “ia fai atu foʻi iā Iuta e saʻili iā Ieova le Atua o o latou augātamā, ma ia faia le tulafono ma le poloaʻiga.” (2 No. 14:1-7) Ina ua siitaua atu Sera le Aitiope ma lana ʻautau e miliona iā Iuta, na faia e Asa se faaiʻuga atamai i lona talosaga atu iā Ieova mo le fesoasoani, na ia faapea atu: “Ieova e, e lē o se mea faigatā iā te oe ona fesoasoani mai, e tusa lava pe toʻatele po o ē e leai so latou malosi. Ieova e, lo matou Atua, ia e fesoasoani mai iā i matou, auā e matou te faalagolago atu iā te oe.” O na faaupuga logolelei na faaalia ai le tele o le maufaatuatuaina e Asa o Ieova, e mafai ona ia laveaʻia o ia ma ona tagata. Na faatuatuaina e Asa lona Tamā i le lagi, ma na ʻfaatoʻilaloina e Ieova tagata Aitiope.’—2 No. 14:8-12.
Uso Talavou—E Faapefea Ona Maufaatuatuaina Outou e Isi?
13 O se mea mataʻutia le fesagaʻia o se ʻautau e miliona, ae na manumalo le tupu o Asa ona na faalagolago iā Ieova. Peitaʻi, o le mea e faanoanoa ai, ina ua osofaʻi ane se ʻautau toʻaitiiti e leʻi faalagolago Asa iā Ieova. Ina ua faamataʻu ane le tupu amioleaga o Isaraelu o Paasa, na talosaga atu Asa i le tupu o Suria mo se fesoasoani. Na iʻu leaga lenā faaiʻuga. Na fetalai atu Ieova i le tupu o Asa e ala i lana perofeta o Hanani: “Talu ai ua e faalagolago i le tupu o Suria ae e lē faalagolago iā Ieova lou Atua, o le mea lea, ua sosola ese ai mai i lou lima le ʻautau a le tupu o Suria.” Na iai pea taua i le nofoaiga a Asa talu mai lenā taimi. (2 No. 16:7, 9; 1 Tu. 15:32) O le ā le lesona?
Uso Talavou—E Faapefea Ona Maufaatuatuaina Outou e Isi?
14 Ia lotomaulalo pea ma faaauau ona faalagolago iā Ieova. Ina ua e papatiso, na e faaalia le faatuatua malosi ma maufaatuatuaina Ieova. Maʻeu le fiafia o Ieova e tuu atu le faaeaga o le avea o oe ma se tasi o lona ʻauaiga! O le manatu tāua, ia faalagolago pea iā Ieova. E faigofie ona faalagolago iā Ieova pe a tatou faia filifiliga e sili ona tāua i le olaga, ae faapefea filifiliga e lē tāua tele? E manaʻomia ona tatou matuā maufaatuatuaina Ieova pe a faia filifiliga e aofia ai faafiafiaga, galuega totogi ma sini o le olaga. Aua e te faalagolago i lou lava atamai, ae ia saʻili mataupu silisili o le Tusi Paia e fesoasoani i le faia o se filifiliga, ma faatatau i lou olaga. (Faata. 3:5, 6) O lou faia faapea, o le a e faafiafiaina ai le finagalo o Ieova, ma faaaloalogia ai foʻi oe e le faapotopotoga.—Faitau le 1 Timoteo 4:12.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Ia Auauna iā Ieova ma le Lotoatoa!
7 E ao iā i tatou taʻitoʻatasi ona iloilo o tatou loto po o tuutoina atu atoatoa i le Atua. Ia fesili ifo: ʻPo o oʻu maumauaʻi e faafiafia Ieova, puipuia le tapuaʻiga moni, ma puipuia ona tagata mai i so o se taaʻiga leaga?’ Sei mafaufau i le matuā manaʻomia e Asa o le lototele ina ia aveesea ai Maaka, o lē na avea ma “tamaʻitaʻi tāua” o le atunuu! Atonu e te lē iloaina se tasi e gaoioi e pei Maaka, ae atonu e iai se tulaga e mafai ona e faaaʻoaʻo ai i le maelega o Asa. O se faataʻitaʻiga, e faapefea pe afai ua agasala se tasi o lou aiga po o sau uō vavalalata, ua lē salamō ma manaʻomia ai ona faateʻaina? Po o le a e maumauaʻi e ʻalofia le faifaimea faatasi ma lenā tagata? O le ā o le a uunaʻia oe e lou loto e fai?