Galue Ina ia Faasaoina Lou Aiga i le Lalolagi Fou a le Atua
“Ieova e, o oe lava o le a leoleo ia te i latou; o le a e faasaoina i latou taitoatasi mai lenei tupulaga e oo i le faavavau.”—SALAMO 12:7.
1, 2. (a) O faapefea ona feagai nisi aiga ma omiga i nei aso e gata ai? (e) E mafai faapefea e aiga Kerisiano ona saili ia faasaoina?
NA FAAILOA mai e se toeaina Kerisiano e igoa ia Ioane: “Ua faatumuina lava loʻu loto i le olioli i lenei aso!” O le ā le pogai o lenei olioli tele? Fai mai lana faamatalaga: “Ona ua papatisoina loʻu atalii e 14 tausaga le matua ma loʻu afafine e 12 tausaga.” Ae sa leʻi gata ai i inā lona olioli. Na ia toe faaopoopo mai: “O loʻu atalii e 17 tausaga le matua ma loʻu afafine e 16 tausaga, sa paeonia lagolago uma i le tausaga na seʻi faatoʻā mavae atu.”
2 E toatele aiga i lo tatou lotolotoi ua oo i ai ni iʻuga lelei faapena a o latou faatatauina mataupu silisili o le Tusi Paia. A o nisi ua maua i ni faafitauli. Na tusi mai se tasi ulugalii Kerisiano faapea: “E toalima la ma fanau, ma ua agaʻi atu ina sili ona faigata le fesagaʻi ma i latou. Ua toatasi la ma tama ua paʻū atu i lenei faiga tuai o mea. E foliga mai ua avea a tatou fanau talavou ma taulaʻiga autū o osofaiga a Satani i le taimi nei.” E iai foi ulugalii ua tofo i omiga matuiā tau i faaipoipoga, ma i nisi taimi ua iʻu ai ina teteʻa po ua tatala foi faaipoipoga. Ae ui i lea, o aiga latou te atiina aʻe uiga faa-Kerisiano, e mafai ona laveaiina mai le “puapuaga tele” ma faasaoina atu ai i le lalolagi fou a le Atua o loo fotuai mai. (Mataio 24:21; 2 Peteru 3:13) O le ā la e mafai ona e faia e faamautinoa ai le faasaoina o lou aiga?
Le Faaleleia o Fesootaiga
3, 4. (a) O le ā le tāua o fesootaiga i le olaga faaleaiga, ma aiseā e masani ai ona tulai mai ni faafitauli? (e) Aiseā e ao ai i tane ona taumafai e faalogologo lelei?
3 O le lelei o fesootaiga, o le faavae lea o se aiga malosi; a leai se fesootaiga, o le a faateleina foi omiga ma mafatiaga. Fai mai le Faataoto 15:22: “E faaleaogaina mafaufauga pe a leai se filifiliga.” E aogā ona mātauina, ua lipotia mai e se tagata faufautua i mea tau faaipoipoga: “O le faitioga aupito sili ona taatele ua ou faalogo ai i avā ou te fautuaina o le ‘E lē talanoa mai o ia ia te aʻu,’ ma ‘E lē faalogo mai o ia ia te aʻu.’ Ma ina ua ou [le tagata faufautua] talanoa atu i a latou tane e uiga i lenei faitioga, latou te lē fia faalogo mai foi ia te aʻu.”
4 O le ā ua faapogaia ai le leai o se fesootaiga? O le tasi o mea, ona e eseese tane ma fafine, ma e masani lava ona iloa e eseese foi a latou auala e fesootai ai. Sa mātauina e se tasi mataupu faapea o le tane, “e manao e tuusaʻo ma ia uigā,” i ana talanoaga, ae atonu “o le mea e sili ona manao i ai [le avā] na i lo o se isi lava mea, o le avea o sē e faalogologo ma lagona.” Afai e aumaia e lenei mea se faafitauli i lau faaipoipoga, ia galue e faaleleia lena faafitauli. Atonu e manaomia e se tane Kerisiano ona galue malosi ina ia avea o sē e sili ona faalogologo lelei. Fai mai Iakopo: “Ia taitasi le tagata ma faataalise ona faalogologo, ia faagesegese ona tautala atu.” (Iakopo 1:19) Ia aʻoaʻo ina ia faamamao ese mai le faatonu atu, le apoapoai atu, po o le aoai atu, ae o loo tau ina manao lau avā i se ‘faalogona alofa faaleuso.’ (1 Peteru 3:8) Auā o loo faapea mai le Faataoto 17:27: “O le ua i ai le poto, e taofia e ia ana upu.”
5. O ā nisi o auala e mafai ai e tane ona faaleleia i lo latou faailoaina atu o manatu ma faalogona?
5 I le isi itu, e iai “ona po e tautala ai,” ma atonu e manaomia ona e aʻoaʻoina ina ia matuā faamatala atu ou mafaufauga ma faalogona. (Failauga 3:7) Mo se faaaʻoaʻoga, po o masani ona e viiviia lau avā ona o ni mea ua ia faataunuuina? (Faataoto 31:28) Po o e faaalia ea lou loto faafetai mo se galuega mamafa ua ia faia e lagolagosua ai ia te oe, ma i le tausiga o le aiga? (Faatusatusa i le Kolose 3:15.) Pe atonu foi e manaomia se faaleleiga i le faaalia o ‘upu faapelepele’ ia te ia. (Pese a Solomona 1:2) Atonu e faigata lou faia faapena i le taimi muamua, ae e mafai ona aogā mo se taimi umi i le fesoasoani ai i lau avā e maua se faalogona saogalemu ona o lou alofa mo ia.
6. O le ā e mafai ona faia e avā e faaleleia ai fesootaiga faaleaiga?
6 Ae faapefea avā Kerisiano? Ua taʻua e se tasi avā faapea, ua iloa e lana tane lona talisapaia o ia, o lea e lē tau manaomia ai ona ia fai atu faapena ia te ia. Ae peitai, e fiafia foi tane latou pe a talisapaia, e faamālō i ai, ma viiviia i latou. (Faataoto 12:8) Pe e manaomia ai ona e mau upu i lea tulaga? I le isi itu, atonu e manaomia ona e matuā faalogologo lelei. Afai e faigata i lau tane ona talanoaina ona faafitauli, atugaluga, ma popolega i se tulaga lautele, po ua e iloa la le auala e faatosina mai ai o ia, e ala i le agalelei ma le faautauta?
7. O le ā e faapogaia ai le mapuna aʻe o finauga i le faaipoipoga, ma e mafai faapefea ona alofia na tulaga?
7 O le mea moni, e oo lava i ulugalii o ē e masani ona sologa lelei i le talatalanoa faatasi, e iai foi taimi e motusia ai le toe talatalanoa faatasi. Atonu ua ufitia e faalogona ootia le manatunatu lelei, ia po o na o sina talanoaga filemu foi ae ua vave ona liua i se taugaupu matuiā. (Faataoto 15:1) “O mea e tele e sese ai i tatou uma”; ae peitai, o sina finauga laitiiti tau le faaipoipoga e lē tatau ona avea lea ma mafuaaga e faamuta ai se faaipoipoga. (Iakopo 3:2) Ae o “le leo tele, ma le upu leaga” e lē tatau, ma e mafai ona faaleagaina ai so o se faiā. (Efeso 4:31) Ia vave ona faia se leleiga o le filemu pe afai sa felafoai ni upu faatigā. (Mataio 5:23, 24) Atonu e mafai ona taofia ni finauga i le amataga pe afai e lua te faatatauina uma upu a Paulo i le Efeso 4:26: “Aua neʻi goto le la o ita pea outou.” Ioe, ia foia faafitauli manū o iti ma o loo mafai ona fofō; aua le faatali seia oo ina lē mafai ona pulea lou ita. O le faaalu o ni nai minute i aso taitasi e talanoaina ai mataupu o fai ma popolega, e tele lava sona sao e faaleleia ai fesootaiga ma taofia ai le lē femalamalamaaʻi.
‘Apoapoaiga Faalemafaufau a Ieova’
8. Aiseā ua paʻūū ese ai nisi talavou mai le upu moni?
8 E foliga mai ua lotomalie lava nisi mātua e faataga a latou fanau e ola aʻe faatasi ma sina taʻitaʻiga itiiti. E auai tamaiti i sauniga ma faia sina sao i le auaunaga i le fanua, ae e masani lava ona latou lē atiina aʻe sa latou lava faiā ma le Atua. I nisi taimi, e mafai ai e “tuʻinanau o le tino, ma le tuʻinanau o mata” ona taʻitaʻieseina le toatele o na talavou mai le upu moni. (1 Ioane 2:16) Pagā se faanoanoa pe afai o le a faasaoina atu mātua ia Amaketo, ae tuua a latou fanau e faaumatia ona o le tuulafoaia i aso ua mavae!
9, 10. (a) O le ā o aafia ai i le tausia aʻe o fanau i ‘aʻoaʻiga ma apoapoaiga faalemafaufau a Ieova’? (e) Aiseā e tāua ai le faataga o tamaiti e faaali mai o latou lagona e aunoa ma le taofiofia?
9 Na tusi mai Paulo: “O outou tamā foi, aua neʻi tou faaonoono atu i a outou fanau, a ia tausi atu i ai i aoaiga ma apoapoaiga [“faalemafaufau a Ieova,” NW].” (Efeso 6:4) Ina ia faia faapea, e tatau ona e matuā masani pe iloa lelei faatulagaga a Ieova. E ao ona e faataatia se faaaʻoaʻoga saʻo pe a oo i mea e pei o le filifilia o faafiafiaga, faia o suesuega totino, le auai i sauniga, ma le auaunaga i le fanua. Ua faaalia foi i upu a Paulo faapea e tatau i se matua ona (1) mataala i le vaavaaia o lana fanau ma ia (2) tausia pea se fesootaiga lelei ma i latou. Ua na o lena lava le auala e mafai ai ona e iloa po o fea le itu o latou manaomia ai ni ‘apoapoaiga faalemafaufau.’
10 E masani lava ona tauivi talavou mo le fia tutoatasi. Ae peitai, e tatau ona e mataala ia iloa lelei faailoga maʻoti o taaʻiga a le lalolagi i a latou upu e tautala ai, o latou mafaufauga, o latou laei ma teuga, ma le filifilia o a latou uō. Na faapea mai se tamā atamai e pei ona faamauina i le Faataoto 23:26: “Loʻu atalii e, au mai ia lou loto ia te au.” Po o saoloto lau fanau e fetufai o latou manatu ma faalogona ma oe? Pe afai e lē fefefe tamaiti i lou muai faaalia o se lē fiafia, atonu o le a sili atu ona gauai e faaalia o latou lagona moni e uiga i na mataupu e pei o gaoioiga faaopoopo i le aʻoga, o tuugatala, aʻoaʻoga maualuluga, po o upu moni lava ia o le Tusi Paia.
11, 12. (a) E mafai faapefea ona faaaogāina le taimi o taumafataga e faia ai talanoaga faaleaiga? (e) O le ā e ono iʻu i ai pe a tausisia pea e se matua ni taumafaiga e faia ni talanoaga ma lana fanau?
11 E toetoe lava i atunuu uma, o se tu masani le aai faatasi o aiga. I lea, o le taimi o le taumafataga e mafai ona saunia ai se avanoa lelei mo sui uma o le aiga e fetufai ai i talanoaga faalaeiau. I le tele o taimi ua masani ona suia le taimi o le ʻaiga a le aiga ona o matamataga i TV ma isi mea e faalavelavea ai. Ma mo le tele o itula, sa taofia ai lau fanau i le aʻoga ma aafia ai i mafaufauga faalelalolagi. O taimi la o taumafataga, o taimi lelei na e talanoa pe fetufaai ai ma lau fanau. Fai mai se tasi matua: “Matou te faaaogāina taimi o taumafataga e talanoa ai e uiga i ni mataupu e tutupu mai i lena aso.” Ae aua foi neʻi avea taimi o taumafataga ma taimi o ni aʻoaʻiga e faamasiasi ai po o le faia ai o ni iloiloga o masei o tamaiti. Ia tausia lena taimi i se tulaga e toʻafilemu ma olioli ai!
12 O le taumafai e faatalanoa atu tamaiti ia te oe e ono avea o se luʻi, ma e manaomia ai lou matuā onosai. Ae ui i lea, e iai se taimi o le a e vaaia ai ni iʻuga faamafanafana loto. Ua manatua ai e se tasi tinā sa tumu i le popole e faapea: “Sa matuā mafatia ma e lē fia talanoa mai la ma tama e 14 tausaga le matua. Ae e ala i a ma tatalo ma le onosai pea, ua amata ai ona tautala ma ua talanoa mai!”
Suesuega Faaleaiga e Atiina aʻe Ai
13. Aiseā e matuā tāua ai le aʻoaʻoina o tamaiti a o laiti, ma e ono mafai faapefea ona faataunuuina?
13 ‘O apoapoaiga faalemafaufau’ e aofia ai foi faatonuga e fuafuaina mai le Afioga a le Atua. I le pei o Timoteo, e ao ona amata lena toleniga i le taimi ‘a o tamaitiiti.’ (2 Timoteo 3:15) O toleniga a o laiti, e faamalosia ai le tamaitiiti mo tofotofoga o le faatuatua na atonu e oo mai i tausaga a o iai i le aʻoga—e pei o le faamanatuina o aso fanau, sauniga faapaupau, po o aso malōlō faalelotu. A aunoa ma le sauniuni mo na tofotofoga, e ono mafai la ona nutililiia le faatuatua o se tamaitiiti. O lea ia faaaogā mea faigaluega ua saunia e le Sosaiete o le Olo Matamata, mo tamaiti laiti, e pei o tusi o le Listening to the Great Teacher ma Laʻu Tusi o Tala o le Tusi Paia.a
14. E mafai faapefea ona faia e lē aunoa suesuega faaleaiga, ma o le ā ua e faia e tausia ai se suesuega faaleaiga e faifai pea?
14 O le isi itu e uaʻi atu i ai, o le suesuega faaleaiga, lena e faigofie lava ona lē toe faia pe avea foi o se mea e fiu ai, ma ua avea o se mataupu faigata i mātua ma fanau. E mafai faapefea ona e faaleleia ia itu? Muamua, e tatau ona e ‘faaavanoa se taimi’ mo le suesuega, ae aua neʻi faatagaina se isi lava mea e fai ma faalavelave e pei o le matamata i ata i le TV. (Efeso 5:15-17) Ua taʻutino mai e le ulu o se tasi aiga: “Sa faigata lava ia i matou ona faia e lē aunoa la matou suesuega. Sa matou taumafai i taimi eseese seia oo ina matou maua mulimuli ane se taimi talafeagai mo i matou i le po. O lea la ua faia nei e lē aunoa la matou suesuega faaleaiga.”
15. E mafai faapefea ona e faafesootai le suesuega faaleaiga ma manaoga o lou aiga?
15 O le isi mea e sosoo ai, ia mafaufau i manaoga patino o lou aiga. E toatele aiga e fiafia e sauniuni faatasi a latou lesona faalevaiaso o Le Olomatamata. Ae mai lea taimi i lea taimi, atonu e iai ni mataupu patino i lou aiga e manaomia ona talanoaina faatasi, e aofia ai faafitauli o loo fesagaʻi i le aʻoga. O le tusi Questions Young People Ask—Answers That Work ma mataupu mai Le Olomatamata ma le Awake! e mafai ona fetaui lelei ma lenei manaoga. Fai mai se tasi tamā: “Afai ma te iloa nisi o uiga o la ma fanau tama e manaomia ona faasaʻoina, ma te taulaʻi atu i se mataupu faapitoa o loo aofia ai lena uiga i le tusi Young People Ask.” Ua faaopoopo mai lana avā: “Ma te taumafai e fetuutuunai. Afai sa ma fuafuaina se mataupu mo la matou suesuega, ae ua tulai mai se manaoga e talanoaina ai se isi mea e ese, ona sui lea ia tusa ma lea manaoga.”
16. (a) E mafai faapefea ona e mautinoa ua malamalama lau fanau i mea o latou aʻoaʻoina? (e) O le ā e ao ona alofia pea pe a faia le suesuega faaleaiga?
16 E mafai faapefea ona e faamautinoa ua malamalama moni lau fanau i mea o latou aʻoaʻoina? Sa fesiligia e le Faiaʻoga Sili o Iesu fesili faatupu manatu, e pei o le fesili lenei, ‘Pe ni a fa oe?’ (Mataio 17:25) E ala i le faia o le mea lava lea, ia taumafai e saili po o le ā moni le mea o i mafaufau o lau fanau. Ia faalaeiau tamaiti taitoatasi ina ia tali mai i ana lava upu. Ae o le mea moni, afai e te talisaʻeā atu ma le ita a o faaalia mai ma le faamaoni o latou faalogona ma manatu, o lona uiga o le a toe suia o latou manatu e faatatau i le toe talanoa atu ia te oulua. O lea, ia e toʻafilemu pea a o sasaa atu o latou faalogona. Ia alofia le faia o le taimi o le suesuega ma taimi o faitioga ma faalumaluma ai. E ao ona avea lena taimi o se taimi e olioli ma atiina aʻe ai. Fai mai se tasi tamā: “Afai ou te iloa ua iai se faafitauli i se tasi o laʻu fanau, e faatoʻā ou talanoa i ai i se isi taimi.” Ua faaopoopo mai se tinā: “Afai e ese se taimi e feutagai ai ma le tamaitiiti, atonu o le a lē masiasi ai o ia ma o le a iʻu ai ina tautala mai e aunoa ma le taofiofia na i lo o le aʻoaʻia i le taimi o le suesuega faaleaiga.”
17. O le ā e mafai ona faia ina ia fiafia ai i le suesuega faaleaiga, ma o le ā se auala ua sologa lelei mo lou aiga?
17 O le faaaofia o tamaiti i se suesuega faaleaiga e mafai ona avea o se luʻi, ae maise lava pe afai o loo e feagai ma tamaiti e eseese le matutua. O tamaiti e laiti tele atonu e lē manofonofo lelei ma lē lava le onosai, pe uaʻi atu foi mo sina taimi puupuu. O le ā e mafai ona e faia? Ia taumafai e faatoʻafilemu le faalogona i le suesuega. Afai e te iloa e puupuu le taimi e mafai ai ona uaʻi atu lau fanau, ia taumafai e faapupuu taimi mo talanoaga ae ia faia i taimi eseese. E fesoasoani foi pe afai e te filigā. “O lē pule, ia faia ma le filigā.” (Roma 12:8) Ia faaaafia tagata uma. E mafai e tamaiti laiti ona fai ni tali i ata po o le taliina foi o fesili faigofie. O fanau talavou e mafai ona taʻu atu i ai ina ia latou faia ni sailiiliga faaopoopo po o le taʻu mai o se faatatauga aogā o le mataupu o loo talanoaina.
18. E mafai faapefea e mātua ona faamamafa le Afioga a le Atua i taimi uma, faatasi ma ā iʻuga?
18 Ae peitai, aua neʻi faatapulaaina taʻiala faaleagaga i le na o le tasi le itula i le vaiaso. Ia tamau i loto o lau fanau le Afioga a le Atua i so o se taimi. (Teuteronome 6:7) Ia faataga se taimi e faalogologo ai ia i latou. Ia apoapoai ma faamafanafana ia i latou pe a tatau ai. (Faatusatusa i le 1 Tesalonia 2:11.) Ia faaalia le tigā alofa ma le alofa mutimutivale. (Salamo 103:13; Malaki 3:17) O le faia faapea, o le a e ‘maua ai le fiafia’ i lau fanau ma lagolagoina ai lo latou faasaoina atu i le lalolagi fou a le Atua.—Faataoto 29:17.
O “Ona Po e ʻAtaʻata Ai”
19, 20. (a) O le ā le vaega e faia e faafiafiaga i le olaga faaleaiga? (e) O ā nisi o auala e mafai ai e mātua ona faatulaga ni faafiafiaga mo o latou aiga?
19 E iai “ona po e ʻataʻata ai, . . . ma ona po e sasaa ai.” (Failauga 3:4) O le upu Eperu mo le “ʻataʻata” e mafai foi ona faaliliuina i faaupuga e pei o le ‘faafiafiaina,’ “taaalo,” ‘tafafao,’ po o le “sisiva.” (2 Samuelu 6:21; Iopu 41:5; Faamasino 16:25; Esoto 32:6; Kenese 26:8) O le taalo e mafai ona avea o se fuafuaga aogā, ma e tāua mo tamaiti ma talavou. I taimi o le Tusi Paia sa fuafuaina ai e mātua faafiafiaga ma evaevaga mo o latou aiga. (Faatusatusa i le Luka 15:25.) Pe e te faia foi faapena?
20 Fai mai se tane Kerisiano: “Matou te faaaogāina malae faitele. Matou te valaaulia nisi o uso talavou ma faia se taaloga ma se tafaoga. E fiafia lava i latou ma olioli i aufaatasiga mamā.” Ua faaopoopo mai foi se tasi matua: “Ma te faatulagaina mea e fai ma la ma fanau tama. Matou te ō e taeele, voli, ma faia ni malōlōga. Ae matou te tausia faafiafiaga i o latou tulaga tatau. Ou te faamamafa lava le manaomia ona tausia o le tulaga paleni.” O faafiafiaga mamā, e pei o faatasitasiga po o ni matamataga i pa o manu ma fale mataaga, e tele mea e mafai ona fai e puipuia ai tamaiti mai le tosina atu i fiafiaga o le lalolagi.
21. E mafai faapefea ona puipuia e mātua a latou fanau ina ia aua neʻi iai se manatu ua latou misia se mea ona o lo latou lē faamanatuina o aso malōlō a le lalolagi?
21 E tāua foi ona aua neʻi manatu lau fanau ua latou misia se mea ona o lo latou lē faamanatuina o aso fanau po o aso malōlo e lē faa-Kerisiano. Afai e te faia ni nai fuafuaga, e mafai ona latou vaavaai atu i luma i le tele o taimi fiafia a o faagasolo le tausaga. Ioe, o se matua lelei na te lē manaomia se aso malōlō e fai ma pogai e faaalia ai lona alofa e ala i se meaalofa faitino. I le pei o lona Tamā faalelagi, na te ‘iloa ona avatu o meaalofa lelei mo lana fanau’—ona o le alofa.—Mataio 7:11.
Faamautinoaina o se Lumanai e Faavavau mo Lou Aiga
22, 23. (a) A o lalata mai le puapuaga tele, o le ā e mafai ona faamautinoa atu i aiga e matataʻu i le Atua? (e) O le ā e mafai e aiga ona fai i le galulue ina ia faasaoina atu i latou i le lalolagi fou a le Atua?
22 Na tatalo le faisalamo: “Ieova e, o oe lava o le a e leoleo ia te i latou; o le a e faasaoina i latou taitoatasi mai lenei tupulaga e oo i le faavavau.” (Salamo 12:7, NW) E mautinoa lava o le a faateleina omiga mai ia Satani—ae maise lava i aiga o Molimau a Ieova. Peitai, e mafai ona faafetaiaia lenei osofaiga ua matuā faateleina i se tulaga sa leʻi faapea ona iai muamua. Faatasi ma le fesoasoani a Ieova faapea ma le filifiliga maumauai ma le galuega mamafa i le itu a tane, avā, ma fanau, ma aiga—e aofia ai ma lou aiga—e mafai ai ona maua le faamoemoe o le faasaoolaina atu i le puapuaga tele.
23 O outou tane ma avā, ia aumaia le filemu ma le sologa lelei i lau faaipoipoga e ala i le faataunuuina o au vaega tofia mai le Atua. Mātua, ia faaauau ona faia se faaaʻoaʻoga saʻo mo lau fanau, ia faaaogā le taimi e avatu ai le toleniga ma le aʻoaʻiga lena o loo latou matuā manaomia. Talanoa ma i latou. Faalogologo ia i latou. O loo i se tulaga lamatia o latou olaga! Fanau e, ia faalogo ma usiusitai i o outou mātua. Faatasi ma le fesoasoani a Ieova, o le a outou manuia ai ma faamautinoaina ai ia te outou lava se lumanai e faavavau i le lalolagi fou a le Atua o le a sau.
[Faaopoopoga i lalo]
a E mafai foi ona maua i kaseti ua uma ona pueina i nisi gagana.
Pe E te Manatua?
◻ E mafai faapefea e tane ma avā ona faaleleia a latou fesootaiga?
◻ E mafai faapefea e mātua ona tausia fanau i ‘aʻoaʻiga ma apoapoaiga faalemafaufau a Ieova’? (Efeso 6:4)
◻ O ā nisi o auala e faia ai suesuega faaleaiga o se mea e atiina aʻe ai ma e sili ona fiafia ai?
◻ O le ā e mafai ona faia e mātua i le faatulagaina o faafiafiaga ma tafaoga mo o latou aiga?
[Pusa i le itulau 62]
MUSIKA—O SE TAAʻIGA SILI ONA MALOSI
Fai mai le tusitala o se tusi e uiga i le tausia aʻe o tamaiti: “Afai ou te tu i luma o se aofia . . . ma lagolagoina ni faafiafiaga a ni onanā, ma onā i fualaau faasāina, po o nisi lava vailaau oona e faaleaga ai le mafaufau, latou te vaavaai mai ia te aʻu ma le matuā maofa tele. . . . [Ae] e masani lava ona tuu atu e mātua i a latou fanau tupe e faatau ai pese po o lipine o loo pueina ai pese e matuā lagolagoina ai na mea.” (Raising Positive Kids in a Negative World, a Zig Ziglar) Mo se faaaʻoaʻoga, I le Iunaite Setete, e usuina ai pea e le toatele o talavou pese e faagaeeina ai feusuaiga lē faaletulafono. Po o e fesoasoani ea i lau fanau ina ia filifili lelei musika, ina ia mafai ona latou alofia na mailei faatemoni?
[Ata i le itulau 61]
E mafai ona avea taimi o taumafataga ma taimi olioli e faateleina ai le autasi ma fesootaiga i le aiga