Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w89 2/1 itu. 22-25
  • Eleni—Le Malo Malosi Lona Lima o le Lalolagi

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Eleni—Le Malo Malosi Lona Lima o le Lalolagi
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1989
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Na Valoia i Valoaga o le Tusi Paia
  • Faataunuu Valoaga
  • Vaevaeina le Malo o Alesana
  • Faamoemoega Sili ona Pupula o loo i Luma mo le Fanau a Tagata
  • O Ai o le a Pulea le Lalolagi?
    Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!
  • Na Muaʻi Silafia e Ieova le Lumanaʻi o Tupu
    La Tatou Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano—Polokalame mo le Sauniga—2017
  • O Ai e Mafai Ona Tula‘i Atu e Tetee i le Alii o Alii?
    Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!
  • Valoaga, o ni Faamaumauga e Sa‘o A‘ia‘i
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2012
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1989
w89 2/1 itu. 22-25

Eleni—Le Malo Malosi Lona Lima o le Lalolagi

E pei o le nameri e fa ona apaau le aale o le osofai atu o Alesana mai Eleni ina ia faatoilaloina Asia Itiiti (o Take i aso nei), Pelesetina, Aikupito, ma le malo o Metai ma Peresia e oo atu lava i le faatausiusiuga o Initia. E te manao e fia iloa atili e uiga i lenei manumalo uiga ese ma po o le ā o fai mai ai le Tusi Paia e uiga ia te ia?

I LE NA o le 20 o ona tausaga, na soloai ane ai Alesana talavou i le nofoalii o Maketoni. I le lua tausaga mulimuli ane, na agaʻi atu ai Alesana e mulimuli atu i le fuafuaga a lona tamā o Filipo, ma faia loa se taua o le taui ma sui faasaga ia Peresia malosi, o lona emepaea o loo taatia i le itu i sasae. Sa faatoilaloina e Alesana le lalolagi o ona aso, a o leʻi taofia.

O lenei tagata talavou tiotio na tomai i mea tau vaegaau, na ia osofaia Asia Itiiti, Suria, Palesetina, Aikupito, Papelonia, ma le emepaea atoa o Metai ma Peresia e oo atu lava i faitotoa o Initia anamua! Seʻi manatu, atonu i le avea o ia ma taʻitaʻi au sili i aso anamua, ua lauiloa ai o ia i aso nei o Alesana le Sili.

I sina taimi puupuu lava e ofo ai, a e avea loa Eleni ma malo malosi lona lima o le lalolagi i tala faasolopito o le Tusi Paia—sa sili atu ona tele na i lo o se isi lava malo na muamua atu ia te ia. Na faapefea ona tupu sea mea faapea? Ua faapefea ona fesootai atu ma le Afioga a le Atua? O le ā lona uiga ia te oe?

Na Valoia i Valoaga o le Tusi Paia

I le luaselau tausaga a o leʻi oo i aso o Alesana, i le taimi lea a o pule Papelonia e leʻi oo mai Metai ma Peresia e avea o se malo malosi o le lalolagi, na tuuina atu ai i le perofeta a Ieova o Tanielu faaaliga faavaloaga mataʻina se lua o loo faaauivi mai ai le tala faasolopito o le lalolagi i le lumanai. O lea, ina ua mavae le paʻū o Papelonia, na maua ai e Tanielu lona tolu o valoaga e faatatau i mea o le a tutupu i se taimi umi lava pe a mavae atu lona taimi. Na tusi ai e Tanielu. O nei valoaga, sa leʻi faataunuuina seia oo ina mavae ni senituri se lua mulimli ane, o loo taʻua ai faamatalaga aʻiaʻi e uiga i mea o le a tutupu ia Alesana ma lona malo.

O le ā na faaali atu ia Tanielu? E mafai ona e maua valoaga i le tusi a le Tusi Paia o Tanielu, na tusia e tusa o le tausaga e 536 T.L.M. I lona faapuupuuga, o mea nei na ia iloa e fesootai atu i le malo malosi lona lima o le lalolagi, o Eleni:

I le uluai faaaliga faavaloaga, na faaatagia ai Eleni e se nameri ua faaauupegaina ma se gaoioiga vave. “Ua i lona tua foi o apaau e fa o le manu lele; . . . sa tuuina atu fai i ai le pule.”—Tanielu 7:6.

I le faaaliga faavaloaga lona lua, na vaaia ai se oti poʻa “ua sau mai sisifo [le goto o le la, NW] i le fagāeleele uma, sa televave atu lava o ia i se saoasaoa ua le “pai [ai] i le laueleele.” Na sau mamao lava o ia ina ia alu atu i le mamoe poʻa ua i ai nifo e lua lea na faapea mai ai le agelu e faaatagia ai “tupu ia o Metai ma Peresia.” Na faalatalata atu le oti poʻa ma ia “tuia le mamae poa, ua gaugau ai ona nifo e lua.” Na taʻu atu ia Tanielu: “O le ʻoti taufulufulua foi, o le tupu lea o Iavana [Eleni].”—Tanielu 8:5-8, 20, 21.

I le faataʻitaʻiga lona tolu, na taʻu atu ai ia Tanielu faapea o se tupu o “Peresia. .. na te lagaina mai ai i latou uma e tau ma le malo o Iavana [Eleni). E tulai foi le tupu lima malosi, e pule lava ia i malo e tele, ma fai mea na te loto i ai.”—Tanielu 11:2, 3.

O le ā sa uiga i ai nei mea faafaatusa? Pe na tutupu ea nei mea i le auala na taʻu atu ai ia Tanielu o le a tutupu ai? Seʻi tatou vaai.

Faataunuu Valoaga

I le tau e tatogo ai mea i le 334 T.L.M., na ulu atu ai Alesana i totonu o Asia i vainuu o Dardanelles (Hellespont anamua) ma se vaegaau e 30,000 fitafita savavali ma le 5,000 o tagata tietie i solofanua. E pei o le tele vave o se nameri faafaatusa e fa apaau, po o le ʻoti e foliga e lē paʻi i le laueleele, na pepesi atu i laueleele i lalo o le pulega a le emepaea o Peresia—e faa 50 taimi le tele na i lo o le tele o lona lava malo! Pe o le a ia “pule lava ia i malo e tele, ma faia mea na te loto i ai? Ua tali mai tala faasolopito.

I le Vaitafe o le Granicus i le tulimanu i matu i sisifo o Asia Itiiti (Take i ona po nei) na manumalo ai Alesana i lana uluai taua faasaga ia Peresia. I lena tau malulu na ia faatoilaloina ai le itu i sisifo o Asia Itiiti. I le tau e afu ai mea na sosoo ai i Issus i le tulimanu i saute i sasaʻe o Asia Itiiti, na ia matuā faatoilaloina ai se au tau Peresia pe tusa ma le afa miliona tane pe a fua atu i ai, ma na sola ai le tupu sili o Tariu III o Peresia, ma lafoai atu lona aiga i lima o Alesana.

Na i lo o le tuliloa o tagata Peresia ua sosola, sa agaʻi atu loa le savaliga a Alesana i le itu i saute agaʻi i le talafatai o le Metitirani, ma faatoilaloina uma nofoaga sa faaaogāina e le fuavaa malosi a Peresia. Na maumauai pea le aai o Turo mo masina e fitu. Mulimuli ane, i le faaaogāina o otaota o mea na faaleagaina e Nepukanesa i le aai tuai, na faia ai e Alesana se auala i le motu o le aai. O loo iloa e oo mai i aso nei toega o lena auala, e faamaonia ai le faataunuuga o le valoaga a Esekielu faapea o le a lafoina le efuefu o Turo i le sami.—Esekielu 26:4,12.

I le faasaoina o Ierusalema lea na siilima ane ia te ia, na faateleai atu ai Alesana i le itu i saute, faatoilaloina Kasa ma faalauteleina ai ona “malo e tele” ma faia mea “na te loto i ai” i Aikupito, o i inā na faafeiloaia ai o ia e pei o sē faaola. I Mafi (Memphis) sa ia faia ai se taulaga i le Apis bull (le povi ola sa tapuai i ai Aikupito), o lea ua faamalieina ai ositaulaga a Aikupito. Na ia faavaeina foi le aai o Alesania, lea na mulimuli ane tauva ai le aai o Atenai e avea o le ogatotonu o aʻoaʻoga ma o loo tauaveina ai pea lona igoa.

O sini uma lava o le fuafuaga a Filipa na faafetaiaia lava ma sa faateleina foi, a e sa leʻi taitai ona uma ia Alesana. I le pei o le oti poʻa tele vave, na ia toe taliu mai ai i matu i sasae, i Palesetina ma oo atu ai lava i le Vaitafe o Tikelu. O i inā, i le tausaga e 331 T.L.M., na ia puʻea ai tagata Peresia i Gaugamela, e lē mamao mai i faatafunaiga ua nutililiia o le uluai laumua o Asuria, o Nineva. Na faatoilaloina e tagata tau a Alesana e toʻa 47,000 le au tau na toe faamaopoopoina a Peresia e 1,000,000. Na sola Tariu III ma na mulimuli ane fasiotia e ona lava tagata.

Faatumuina i manumalo, na liliu atu ai Alesana i le itu i saute ma avea le laumua o le tau malulu o Peresia, o Papelania. Na ia nofoia foi laumua i Susa [Susana] ma Persepolis, puea le oa tele a Peresia ma susunu le maota tele o Aretaseta. Mulimuli ane ona ia maua loa lea o le laumua o Akemeta. O lenei manumalo faanatinati na mulimuli ane faatoilaloina ai le laueleele o totoe i lalo o le pulega a Peresia, ma alu atu ai i le mamao sasaʻe e oo atu i le Vaitafe o le Indus i Pakisitana i ona po nei. Sa lē mafesiligia ai lava le avea o Eleni ma malo malosi lona lima i tala faasolopito o le Tusi Paia.

Na avea foi le manumalo o Alesana ma mea na salalau atu ai le gagana ma aganuu faa-Eleni i lenei laueleele tele. Ona sa faatutuina kolone a Eleni i nuu na faatoilaloina, na oo ai ina avea le gagana taatele a Eleni o le Koine Greek ma gagana faavaomalo i na aso. O le gagana lena na mulimuli ane faaaogā i le faamauina o Tusitusiga Eleni Faa-Kerisiano o le Tusi Paia.

Vaevaeina le Malo o Alesana

Na manao Alesana ia toe fausia Papelonia e avea ma laumua o lona emepaea. A e o le a lē tupu lenei mea. Na faamatalaina e valoaga le ʻoti poʻa taufulufulua e i ai lona nifo umi, e tusa ai ma lea na taʻu atu ia Tanielu:

“Ona faasilisili lava lea o le ʻoti poa; ua oo ina malosi o ia, ona gauiesea lea o le nifo tele; a ua tutupu ae ni nifo tetele se fa e sui aʻi, ua faasaga foi i matagi e fa o le lagi . . . O le ʻoti taufulufulua foi, o le tupu lea o Iavana [Eleni); a o le nifo tele o i le va o ona mata, o le tupu muamua lea. Ua gau foi lena nifo, a ua tutū mai ai isi e fa e sui aʻi, e tutū mai malo e fa mai le atu nuu, a e le o i ai lona malosi.”—Tanielu 8:8, 21, 22.

“A oo ina tulai o ia, ona lepetia lea o lona malo, ma vaevaeina i matagi e fa o le lagi, a e le fai ma ana fanau, e le tusa foi ma lana pule e pule ai o ia; auā e liaiina lona malo, e fai foi mo nisi a e le o i latou.”—Tanielu 11:4.

E pei ona valoia mai e oe Tusi Paia faapea, o le olioli o Alesana i le pulea o le lalolagi sa puupuu. I le tumutumuga lava o lana galuega manumalo, i le na o le 32 o ona tausaga, na oo ai manumalo sauā a Alesana i ona iʻuga. Na taia o ia i le fiva malaria, a o faaauau ona fai se faigaʻai tele seia oo i le onā, ma faafuasei ai ona oti i Papelania i le 323 T.L.M. Ona avea ai lea o lona tino i Aikupito ma tanu ai i Alesania. Ua gau ai le “nifo tele” lea na sui tulaga i le tupu muamua. O le ā la na tupu i lana emepaea?

Na faapea mai le valoaga, o le a vaevaeina lona malo “a e le fai ma ana fanau.” Sa pule mo sina taimi puupuu le uso o Alesana o Filipo Arrhidaeus a e leʻi agavaa ma na fasiotia o ia. O lea, sa faapena foi Alesana (Allou) le atalii o Alesana i lana avā faaipoipo ma lona atalii o Heracles (Hercules) i lana avā faapouliuli. O lea, ua mou atu ai le gafa o le faamasaa toto sili, o Alesana le Sili.

Na valoia foi faapea “e tutū mai malo e fa mai lona malo, a e le o i ai lona malosi” ma o lona malo foi o le a “vaevaeina i matagi e fa o le lagi, a e . . . e le tusa foi ma lana pule e pule ai o ia.” Pe sa tupu lenei mea?

I le faagasaloga o taimi, na vaevaeina ai le emepaea tele lava o Alesana i ana taʻitaʻi ʻau sili e toafa: (1) O le Taʻitaʻi ʻau sili o Cassander—Maketonia ma Eleni. (2) O le Taʻitaʻi ʻau sili o Lysimachus—Asia Itiiti ma Thrace faa-Europa. (3) Taʻitaʻi ʻau sili a Seleucus Nicator—Papelonia, Metai, Suria, Peresia ma nuu i fafo atu o le itu i sasaʻe e oo atu i le Vaitafe o le Indus. (4) Taʻitaʻi ʻau sili o Ptolemy Lagus—Aikupito, Libya, ma Palesetina. E pei lava ona valoia, mai le malo tele e tasi o Alesana na tutupu aʻe ai malo e fa faa-Eleni.a

O le malo sa sili atu ona umi lana pulega o nei malo, o le malo lea o Ptolemy i Aikupito. Na paʻū ia Roma i le 30 T.L.M., lea na suia ai e Roma Eleni, ma avea ai o le malo malosi lona ono o le lalolagi.

Faamoemoega Sili ona Pupula o loo i Luma mo le Fanau a Tagata

Pe o le a faaauau pea ona faasolo ai pulega a malo malolosi faasauā o le lalolagi e faavavau? E leai, auā ua taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou e faapea ua tatou ola nei e latalata atu i le iʻuga o le malo mulimuli o na malo.—Faaaliga 17:10.

Ina ua uma ona vaaia o nei malo faaletagata e pei o ni manu feai, na vaaia ai foi e Tanielu se mea e ese. Sa tuuina atu ia te ia se faaaliga mataʻina o le lagi lava ia, lea ma na ia iloa ai “Lē ua mai anamuā ona aso,” le Atua lava ia, o tuuina atu le Malo, e lē i se taʻitaʻi faaletagata o le a faia se mūmūfa1o i le lumanai, a e i “Lē e pei o le Atalii o le tagata”—ia Iesu Keriso o lē ua toe faatuina i le lagi!—Tanielu 7:9,10, 13.

Pagā se eseesega! Maeu le ese o lena Malo faalelagi ma lana pulega mai na uluai tupu faaletagata fai taua o le lalolagi. Na fai mai Tanielu e uiga i lenei “Atalii o le tagata” faalelagi ua faaeaina: “Ua foaiina atu ia te ia le pule, ma le viiga, ma le malo, ina ia auauna ia te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese; o lana pule o le pule e faavavau lea, e le mavae atu ia, o lona malo foi e le faaumatia.” (Tanielu 7:14) O le a avea o le Malo o le filemu ma le amiotonu.—Isaia 9:6, 7.

Pe a tatou toe tepa i tua i le matapeapea ma le sauā o pule faaletagata, maeu so tatou fiafia e iloa faapea o lenei Malo faalelagi ua uma nei ona faavaeina ma ua lata tele mai lana pulega amiotonu i le lalolagi aoao!—Faaaliga 12:10, 12.

“Auā o le faaaliga ua tuuina mo ona aso ua tuupoina, a e tautala mai pe a oo i le iʻuga, e le pepelo lava; e ui lava ina tuai mai, a ia faatalitali pea i ai; auā e oo mai lava, e le faatuai mai.”—Sapakuka 2:3.

[Faaopoopoga i lalo]

a O mea na tutupu e faateia ai lea na mulimuli mai i le vaevaeina o le emepaea o Alesana sa valoia mai i le valoaga o le “tupu o le itu i matu” ma le “tupu o le itu i toga.” O lenei valoaga, o loo faamauina i le Tanielu mataupu 11, o loo talanoa auiliili mai i itulau e 229-248 o le tusi “Your Will Be Done on Earth,” ua faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Faafanua i le itulau 23]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Le telē na oo i ai le pulega a Alesana

Pela

Sarataisa

Issus

Tamaseko

Turo

Ierusalema

Alesania

Mafi

Tipesa

Vaitafe o le Eufirate

Vaitafe o le Tikelu

Gaugamela

Papelonia

Akemeta

Susana

Persepolis

Alesania Eschate

Taxila

Vaitafe o le Indus

[Faafanua i le itulau 25]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Vaevaeina o le emepaea o Alesana

Sami tele

CASSANDER

Pela

LYSIMACHUS

Lysimachia

PTOLEMY LAGUS

Alesania

SELEUCUS NICATOR

Anetioka

Seleucia

[Ata i le itulau 24]

Talafatai e latalata i Alesania o aso nei.

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga