-
O Ieova—O le Atua o Taimi ma TauLe Olomatamata—1986 | Oketopa 1
-
-
15. Ina ia oo mai suiga autu aogā mo le lelei o le lalolagi, o le a le mea taua lava e tasi e tatau ona tupu?
15 A e peitai, ina ia faia na suiga e manaomia ai se toe liliuina o tulaga o mea o loo i ai nei. O lea mea lava e tasi, o le a aveesea o pulega uma o le lalolagi o loo i ai nei, auā ua le taulau ona aumaia e pulega faaletagata tulaga manaomia. Peitai o nei suiga e gatete ai le lalolagi ua fitoi tonu lava lea i le tomai o Ieova. Mo se faaaʻoaʻoga, ua taʻu mai e le Tusi Paia: “O ia foi na te liua tausaga ma tau; e aveeseina e ia o tupu, e tofia foi e ia o tupu.”—Tanielu 2:21.
Aveesea o Ē Tetee
16, 17. (a) Na faapefea ona feutagai Ieova ma Farao o lē na tetee i Lana Fuafuaga? (e) Na faapefea ona faamaonia le upu faavaloaga a Ieova?
16 Sei manatu i mea na faia e Ieova i malo malolosi ma pulega i aso ua mavae, a e maise lava i latou sa taumafai e aiā fua i ana fuafuaga. Na gausia i latou ma faataapeapeina i matagi e pei o le pefu, e faapena foi ma o latou emepaea. Faataʻitaʻi, le Farao o Aikupito, o lē na faapologaina tagata o le Atua. A e peitai sa i ai se fuafuaga a Ieova mo ana auauna, ma na ia auina atu Mose e taʻu atu ia Farao ina ia faasaoloto mai i latou. Na i lo o le usiusitai o Farao sa ia taʻu atu ma le ua maaʻa faapea: “O ai ea Ieova ou te faalogo ai i lana upu.” Na ia toe faapea atu: “Ou te lei iloa Ieova, ou te le tuuina atu foi Isaraelu e ō.—Esoto 5:2.
17 Na tuuina atu e Ieova ia Farao le tele o avanoa e suia ai lona mafaufau. Peitai, i lea taimi ma lea taimi, e pei ona fai mai le Esoto 11:10 ‘a ua faamaaa le loto o Farao.’ Peitai, e ia Ieova se malosi e le ma faatoilaloina. Ina ua oo mai lana taimi atofaina, sa ia faamalelemoina Farao ma ana ʻau i le Sami Ulaula. Fai mai le Esoto 14:28: “E leai se tasi na toe o i latou.” I le isi itu na puipuia ma faasaolotoina auauna Ieova. E le gata i lea o lenei mea, na oo tonu mai lava i le taimi na tuupoina lea na valoia mai i le Afioga faavaloaga a Ieova, i le faaiʻuga o le vaitaimi e 400 tausaga na ia fetalaia i lana auauna faamaoni o Aperaamo i senituri ua mavae.
18. O le a na faia e Ieova ia Nepukanesa o Papelonia? Ai se ā?
18 Ona i ai lea o le Tupu o Nepukanesa o Papelonia. Sa ia gugutu e uiga i lona malosi ma mea na ia faia, e pei o se atua. A e ua faapea mai le Tanielu 4:31: “A o tautala mai le tupu, ua tulei ifo le siufofoga mai le lagi, ua faapea mai, ‘Nepukanesa e, le tupu, “o le fai atu nei ia te oe, ua teʻa ma oe le malo.” Na taʻu atu e Ieova ia te ia o le a faamaulaloina o ia e pei o se manu o le vao seia, e pei ona fai mai le Tan 37 fuaiupu e 32, e iloa “ua pule lē Silisili ese i le malo o tagata, na te tuuina i ai foi i le ua ia finagalo i ai.” O le mea moni lava lena na tupu i le taimi tonu na fuafuaina e Ieova mo lena mea.
19. Ai se ā na matua faamamafa ai e Ieova le faamasinoga faasaga ia Papelonia ma lona tupu o Pelesara?
19 O le tupu mulimuli o Papelonia o Pelesara. O le taimi tonu lava lena a Ieova na tuupoina e paʻū ai lena emepaea faamanu. Ai se ā? Aua na faatagataotauaina e Papelonia tagata o Ieova ma faalumaina o Ia. Ua faailoa mai e le Tanielu mataupu e 5 faapea sa faia e Pelesara se faigaai tele mo le toaafe o alii sa ia te ia. Ua fai ane Pelesara “ia aami i ipu auro ma ario na aumaia e Nepukanesa lona tamā na i le malumalu [o Ieova] i Ierusalema . . . ona feinu ai lea o le tupu, ma alii sa ia te ia, ma ana avā, atoa ma ana palake.” (Tanielu 5:2, 3) Matau le isi mea na latou faia e sosoo ai: “Sa latou feinu uaina, ma latou vivii atu i atua auro, ma ario, o apa memea, o uamea, o laau ma maa.” (Tanielu 5:4) A o latou feinu i ipu paia sa faaaogaina i le tapuaiga ia Ieova, sa latou tauemu ma faifai ia Ieova. I lo latou tapuai atu i atua pepelo ua latou tapuai atu ai ia Satani.
20, 21. O le a le feau na faaoʻoina atu e Tanielu ia Pelesara, ma na faapefea ona faataunuuina?
20 A e peitai, i le taimi lava lena na tupu ai se mea uiga ese. O ni tamatamai lima na vaaia o tusi i luga o puipui o le maota! Na matuā faateia lava le tupu “ona liua lea o fofoga o le tupu, ua atuatuvale o ia i lona manatunatu, ua tatalaina sootaga o lona papatua, o ona tulivae foi ua faafetoai le tasi i le isi.” (Tanielu 5:6) Sa leai se tasi o faufautua faalotu a Pelesara na mafai ona malamalama i le tusilima, o lea na valaauina ai le auauna a le Atua o Tanielu na te faamatalaina le tusilima. Sa faailoa atu e Tanielu i le tupu faapea o le feau e mai ia Ieova, ma o le feau lenei: “Ua faitaulia e le Atua lou malo ma ua faaiuina . . . Ua fuatia oe i le fua faatautau, a ua iloa oe ua mamasagaia . . . Ua vaeveaina lou malo, ua foaiina atu ia Metai ma Peresia.”—Tanielu 5:26-28.
21 I lena po, na osofaia ai e ʻau a Metai ma Peresia le aai na ui atu i faitotoa sa matala ona sa nofo faatalanoa. E pei ona faaiu mai e le Tanielu 5:30: “O le po lava lea na fasiotia ai Pelesara.” O le pau o Papelonia na faatagaina ai tagata o Ieova e toe foi atu i lo latou laueleele i le 70 tonu lava o tausaga e amata ma le faatagataotauaina o i latou. Na matua fetaui tonu lava lena mea ma le fua po o le faasologa a Ieova, e pei ona faailoa mai e le Ieremia 29:10.
22, 23. Na faapefea ona feutagai Ieova ma le Tupu o Herota Akeripa I o le na teena Kerisiano o le uluai senituri?
22 I le uluai senituri, sa avea ai Herota Akeripa l ma le pule i Palesetina, o se vaega o le Emepaea o Roma. Sa faafalepuipuiina e Herota le aposetolo o Peteru, ma sauaina isi Kerisiano. Sa oo lava foi ina ia poloaiina le fasiotia o le aposetolo o Iakopo. (Galuega 12:1, 2) Sa fuafuaina foi e Herota ni faaaliga o ni tauvaga fasioti tagata e tau ai tagata ma manu feai i malae mataaga ma isi faaaliga faapaupau,. O nei mea uma na faamaonia ai e le o ia o se tagata tapuai moni i le Atua.
23 A e peitai, ua oo mai le taimi atofaina a Ieova e faasalaina ai lenei tagata tetee. Ua taʻu mai e le Galuega 12:21 e oo i le 23 ia i tatou e faapea: “O le aso foi na atofaina, ua ofu ai Herota i ona ofu alii, ma nofo i le nofoālii, ua lauga atu ia te i latou. Ona alalalaga lea o le nuu, ‘o le siufofoga o se atua, a e le se leo o se tagata!’” O le a le mea na tupu e sosoo ai? Ua fai mai le Tusi Paia: “Ona taia loa lea o ia e le agelu a le Alii, auā ua le avatu e ia le viiga i le Atua; ona atiolaina lea o ia e anufe ua oti ai.” O se tasi lenei o faaaʻoaʻoga o le “aveesea o tupu” e Ieova, e pei ona tusia i le Tanielu 2:21.
-
-
O le Uiga o Taimi ma Tau a Ieova mo O Tatou AsoLe Olomatamata—1986 | Oketopa 1
-
-
O le Uiga o Taimi ma Tau a Ieova mo O Tatou Aso
“O laau uma e le fua mai fua lelei, e taia ma lafoina i le afi.”—MATAIO 7:19.
1. O le a e mafai ona tatou iloa mai i auala sa feutagai ai Ieova ma nisi o pule i aso ua mavae?
FAAMAUMAUGA o mea tutupu i talatuufaasolo e faamaonia ai le mea moni e mafai ona suia e Ieova taimi “ma tau, e aveeseina e ia o tupu, e tofia foi e ia o tupu.” (Tanielu 2:21) I senituri talu ai, ina ua talafeagai ma ana fuafuaga, na ia aveesea Farao, Nepukanesa, Pelesara, Herota Akeripa l, ma isi. ‘A e peitai,’ atonu o le a faapea mai nisi, ‘o na mea uma lava na tutupu o talatuufaasolo anamua. O le a la latou mea e fai ia i tatou?’ E tele naunau mea latou te faia mo i tatou auā o loo i ai le tele o lesona aoga ma malolosi mo i tatou. O mea ua tatou aʻoaʻoina mai ina mea na tutupu e faapea a oo mai le taimi tuupoina a Ieova mo ia mea, o le a ia faamutaina pulega a taʻitaʻi o le lalolagi. Ma pe afai ua filifilia e faia faapea, o le a ia faatuina i lona mana le pulega ua ia finagalo i ai.
2. Mo le a ua oo mai ai le taimi a Ieova i o tatou aso?
2 I o tatou aso, ua toe oo mai foi le taimi a Ieova “e aveesea e ia tupu, e tofia foi e ia o tupu.” Peitai ua uma ona “tofia” nei e ia le Tupu ua ia finagalo ai, e le pine ae tafiesea e le Atua nei pulega uma lava a le lalolagi, faapea foi ma lenei faiga aoao o mea o loo pulea nei e i latou. Ai se ā? Auā ua pei lava i latou o Pelesara o Papelonia anamua, ‘ua fuatia i le fuafaatautau, a ua iloa ua mamasagia.’ O tulaga i aso nei ua pei lava o le taimi na taʻu atu ai e le auauna a le Atua o Tanielu ia Pelesara e faapea: “Ua faitaulia e le Atua lou malo, ua faaiuina.” (Tanielu 5:26, 27) O le mea lea, i o tatou aso o Ieova lava o le a “fasi e ia o tupu i le aso o lona toasa. E faamasino e ia o nuuese.”—Salamo 110:5, 6.
‘Iloa ua Mamasagia’
3, 4. E tusa ai ma le filemu, ua faapefea ona ‘iloa ua mamasagia’ pule o le lalolagi i aso nei?
3 Ua faapefea ona “iloa ua mamasagia” pulega a taʻitaʻi o le lalolagi e tusa ai ma taumafaiga a le lalolagi? E tatau ona avatu ia i latou le autu o faitioga po o tuuaiga ona o mea o loo tutupu i le aiga faaletagata i o tatou aso, le vaitaimi ua faatumulia i ala e lei faapea ona i ai i so o se isi lava vaitaimi. O se faataʻitaʻiga, i le na o le vaitaimi lava talu mai le 1914 e tusa o le selau miliona tagata na fasiotia i taua eseese! I aso nei ua faamataʻuina e auupega faaniukelea le faasaoina o ola i luga o le lalolagi. I lenei lava taimi, e faitau afe mea tau faatonutonu alu mamao faaniukelea, ma o latou au vaa ua nofo sauni nei, ua faatonutonu saʻo atu nei i le mea o lo matua toatele ai le faitau aofai o tagata o loo mau ai.
4 E faatatau i taua faaniukelea, ua lipotia mai e le mekasini o le Science se faaiuga e mogea ai le tino: ‘I so o se fetogiaiga tele faaniukelea, atonu o le a faamamateina ai se vaega tele o laau ma ola o manu o loo i luga o le lalolagi. A e le taumatea o lea aofia ai foi le faaumatiaina o le fanau a tagata.’ Sa fai mai se ofisa o le malo i Europa: “O mea faatamaia o le a le faatusatusaina i ni aai a e tusa o le konetineta atoa.” Na taʻua e le peresitene o atunuu Amerika Latina e uiga i le tau mo le puipuiga: “O le fanau a tagata o loo folau i luga o se vaa tele e faigofie ona goto . . . Pe a goto, e avatu uma ai lava ma tagata o loo i ai?” Ua iloa foi e se tasi nusipepa Iapani faapea: “E foliga mai ua matua mamao ese atu le lalolagi ma le [filemu] na i lo o se isi lava taimi i talatuufaasolo.”
5, 6. O a tulaga tau tamaoaiga i le tele o atonu ma tagata?
5 A e peitai, o loo faaaluina pea e malo le tele o tupe i le fausia auupega. Ua oso ae nei le tau i le tusa o le tiliona talā (U.S.) i le tausaga! Ua matauina e se tasi tusitala faapea ua faaaluina e le lalolagi le tusa e faa 50 taimi le tele o tupe i se fitafita e toatasi na i lo o tupe o loo faaaluina i se tamaitiiti aoga. Manatu foi i se lipoti a Malo Aufaatasi e faaalia faapea atonu e sili atu i le 450 miliona tagata i le lalolagi atoa o loo matelaina, ma o loo faateleina pea lo latou faitau aofai. O se isi lipoti ua taʻua ai faapea e “30 i le 40 miliona tagata ua matelaina i le fia ʻaai i tausaga taitasi” i atunuu tau atiae. Ua faapea mai foi le lipoti, o le afa o i latou ua feoti i le fia ʻaai o tamaiti i lalo ifo o le lima tausaga.
6 O se tagata ofisa o le malo o se atunuu i Amerika i Saute ua faapea mai e “40 pasene o tagata faigaluega ua matuā ola matitiva lava.” I le isi atunuu i ina, o le leai o ni galuega i lena aai sili ua afaina ai le 51 pasene o tagata leipa. Ua faaiu mai le lipoti faapea: “O se konitineta e 260 miliona tagata o loo i ai ua matua goto atu i le loloto o se tulaga faanoanoa i le afa senituri.” Ia, sei matua nei talatomua mai atunuu eseese nei e tolu: “Ua ‘Mataʻutia’ le Faitau Aofai o le Au Matitiva.” “O le Mativa, o Se Mea Matua Tiga.” Po o nei lipoti e mai atunuu tau atiae? E leai, e mai tagata ofisa o le malo o Kanata, le Unaite Setete, ma Malo foi o Siamani. Ioe, e oo lava i nuu ua taʻua e tamaoaiga ua matuā oo lava i faigata.
7. O a ni iloiloga ua faia nei e uiga i le solitulafono ma le saua ua toatele i o tatou aso?
7 I le tele o atunuu o nei faafitauli ua faaatagia i le tele o le solitulafono, sauā, ma le faamataʻu. O se faaaʻoaʻoga, i le Unaite Setete ua matauina e le Federal Centers for Disease Control faapea, i tausaga taitasi e sili atu i le 50,000 tagata Amerika ua fasiotia po o le pule lava i o latou ola! O lea ua faaiʻu mai ai se faatonu o le nusipepa o le New York Times faapea: “Ua le pulea mea uma.” Ua matauina foi e le isi faatonu: “O le taimi lenei o le lē pulea faavaomalo.” O lea na i lo o ni senituri o taumafaiga, o le poto masani, ma le agaigai i luma i matāta eseese, ua le mafai e taʻitaʻi o le lalolagi ona avatu i le toatele o ō latou tagata mea sili ona latou manaomia.
8. O le a ua faamaonia i faamaumauga o talatuufaasolo?
8 O le mea moni, o faamaumauga o talatuufaasolo, i aso anamua ma aso nei, ua faamaonia ai faapea, i taumafaiga a le tagata na o ia lava, ua le aumaia ai ni tali. O taʻitaʻiga faapolotiki, tautamaoaiga, ma faalotu a lenei lalolagi e le mafai ona aumaia ai le filemu, le saogalemu, le fiafia, le soifua maloloina ma le olaga o loo tatou manaomia ma e tatau foi ona maua. O le mea lea, ua tatau ai ona alu ese le lalolagi lenei! Ma o le a aveesea lava, auā o le mea lena ua fuafuaina e Ieova mo ia. E pei lava ona fai mai ai le Tusi Paia: “O loo tu nei foi le matau i tafuʻe o laau; o laau uma foi e le fua mai i fua lelei, e taia ma lafoina i le afi.”—Luka 3:9.
Le Isi Mafuaaga mo le Faamasinoga
9. O a uiga masani o taʻitaʻi o le lalolagi faatatau i fuafuaga a Ieova?
9 O fua leaga o loo faaalia mai e lenei lalolagi ma ona taʻitaʻi o le tasi lea mafuaaga ua fuaina ai e Ieova lenei lalolagi i le fuafaatautau, ma ua iloa ua mamasagia ma o le a faaumatia o ia. A e e i ai foi se isi mafuaaga: Ua tuua e taʻitaʻi o le lalolagi Ieova—Lē na faia mea ma le Silisili i le Vateatea— i tua mai a latou filifiliga. E leai so latou fiafia i ana fuafuaga po o taimi ma tau. O le mea lena ua taʻu saʻo mai ai lava e le 1 Korinito 2:8 e uiga ia i latou: “O le mea [o le poto faaleatua] na le iloa e se alii e tasi o lenei lalolagi.” O lea, ua faatonu mai foi ia i tatou le Salamo 146:3: “Aua tou te faatuatua i alii po o le fanau a tagata e le o i ai se olataga.”
10, 11. (a) O le ā e ao ona fai e i latou o ē mananao ia iloa Ieova? (e) Ua faapefea ona mafai ona iloa e auauna a le Atua mea e le o iloa e isi?
10 Na i lo o lea, ua uunaia i tatou e le Faataoto 3:5, 6: “Ia e faatuatua ia Ieova ma lou loto atoa; a e aua le faalagolago i lou lava atamai. Ia e manatua o ia i ou ala uma, ona faatonuina ai lea e ia lava ou ala.” O tagata latou te faia lenei mea o le a le tumau i lenei lalolagi pogisa ma le leai o se faamoemoe. O le a faamanuia i latou e Ieova e ala i lona agaga ina ia latou iloa ana fuafuaga ma ana taimi ma tau mo i latou. E pei ona fai mai le Galuega 5:32, ua foaiina e Ieova lona Agaga Paia i “e anaana ia te ia” o le pule.
11 O lea, ua iloa e auauna a le Atua le mea e le o iloa e taʻitaʻi o le lalolagi. Ua latou iloa fuafuaga ma tau a Ieova. Ua faapea mai le 1 Peteru 1:11 i aso ua mavae o auauna a le Atua “na sailiili po o afea ona po, ma le uiga o ona po na faailoa mai e le Agaga.” I le faaalia mai e le agaga o le Atua o lenei mea, sa mafai ai ona faapea atu le aposetolo o Paulo i uso talitonu faamaoni o ē tapuai faatasi: “Ua tatou iloa ona po.” (Roma 13:11) Talu ai le usiusitai o auauna a Ieova i aso nei ia te ia o lē pule, o lea foi ua faaalia ai e le agaga paia o le Atua ia i latou po o le a le tau ua i ai nei e tusa ai ma lana silafaga. Fai mai le Amosa 3:7: “E le faia lava se mea e le Alii o Ieova, a e faaalia lona finagalo i ana auauna o perofeta.”
E I ai Pea se Isi Mafuaaga
12, 13. O le ā le isi mafuaaga malosi ua silafia ai e Ieova ua mamasagia lenei lalolagi ma ona taʻitaʻi?
12 Ua aumaia e lenei mea i tatou i se isi foi lava mafuaaga ua silafia ai e Ieova lenei lalolagi ma ona taʻitaʻi ua mamasagia ma o le a faaumaina i latou. Manatu i mea na faia e Farao, Pelesara, Herota ma isi taʻitaʻi i le taimi ua mavae i auauna a Ieova. Na latou teena, sauaina, ma na oo lava ina latou teena, sauaina, ma na oo lava ina latou fasiotia i latou. Ua taofia nei e le Atua na taʻitaʻi o le lalolagi ua nofo aitalafu ia te ia i lena mea.
13 E faapena foi ō tatou aso. O le tele o taʻitaʻi o le lalolagi ua latou teena, sauaina, ma oo lava ina latou fasiotia auauna fifilemu a Ieova. O nei foi taʻitaʻi ua oo lava ia latou “fai upu i lē Silisili Ese, ma faaumatia le au paia lē Silisili Ese.” (Tanielu 7:25; 11:36) A e ua faailoa mai i tala faagaeeina i le Isaia 54:17: “O auupega uma e faia e tau ma oe e le manuia ia . . . o le tofi lena o auauna a Ieova.” O lea, o ē uma e tetee, o le a faamaualaloina, e pei foi o isi i taimi ua mavae. I le isi itu, ua folafolaina mai e Ieova le faasaoina ma faamanuiaga o ona tagata.
Ua Lata mai Le Taimi Faaiu
14, 15. (a) O le a le vaitaimi lea ua tatou ola ia, ma ole a le lapataiga e ao ona tatou utagia? (e) E ui lava i ni taumafaiga a taʻitaʻi o le lalolagi, o le a ua toe o se aga oo mai?
14 O lea la, o le a le taimi ua i ai nei i le silafaga a le Atua? O le taimi faaiu mo lenei lalolagi. Ua amata ona goto ifo lona la. Ua vave tele le taimi e po ai o ia. Ua toeitiiti lava oo i ona luga lona taumalulu. O faamaoniga uma lava i le faataunuuga o valoaga o le Tusi Paia ma le faasologa o taimi a Ieova, ua faaalia ai ua tatou ola i “aso e gata ai” o le “faaiuga o lenei faiga o mea.” (2 Timoteo 3:1-5; Mataio 24:3-14,NW) O lea e manaomia ai ona tatou teu i loto upu o le lapataiga a Iesu: “Ia outou tatalo neʻi outou sosola i le tausaga maalili.” (Mataio 24:20) Pe a oo mai le po o le tau malulu i luga o lenei lalolagi, o le a tuai mo i latou e sailia le finagalo lelei o Ieova.
15 Ua toe o se aga ona aumaia lea o le iʻuga i luga o lenei lalolagi le faaaloalo i le Atua. Pe a oo mai, ona faamalosia lea ona aveesea e Ieova pulega uma mai o latou tulaga nei. Tusa lava po o le ā lo latou faamaoni atonu sa i ai, o le a faamutaina a latou fuafuaga le aoga ma leai se faamoemoe. E moni, atonu o loo taumafai taʻitaʻi o le lalolagi e faafiafia o latou tagata i le faia o feagaiga tau meatau ma fuafuaga eseese mo le filemu ma le saogalemu, e oo lava i le faia o ‘tausaga paia’, a e o loo faaauau pea le savaliga i le faaaliga faaiu o le taua a le Atua ia Amaketo.—Faaaliga 16:13-16.
16. O ai ua tuuina atu i ai e Ieova le pulega o le lalolagi?
16 A e ia manatua foi o Ieova e le gata ina aveesea e ia o tupu,” a e “tofia foi e ia o tupu.” (Tanielu 2:21) O ʻau faalelagi o le a faaaogaina e Ieova e faia lana faaoosala ia Amaketo o le a taʻitaʻia e le Pule ua “tofia” mo le lalolagi uma. O Ia lena o lona Alo faamaoni, o Iesu Keriso, a i ai nei i le mana faalelagi ma le mamalu tele. Ua taʻua o ia e le Faaaliga 19:16 o le Tupu o tupu ma le Alii o alii.” Fai mai le Tanielu 7:14: “Ua foaiina atu ia te ia le pule, ma le viiga, ma le malo, ina ia auauna ia te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese; o lana pule o le pule e faavavau lea, e le faaumatia.”—Tagai foi i le Tanielu 2:44.
17, 18. (a) O le ā ua fai mai ai le Afioga a le Atua o le a oo ia i latou e le amanaia e Ieova ma lana Pule tofia mo lenei lalolagi? (e) O ai le isi ua iloa ua puupuu le taimi o totoe mo ia?
17 I se gagana faigofie ua taʻu mai e le Afioga faavaloaga a le Atua le mea o le a tupu ia i latou e le amanaia Ieova ma lana Pule tofia mo le lalolagi uma. Ua faapea mai: “Na aʻu iloa foi le tasi agelu ua tu i le la; ua alaga foi o ia ma le leo tele, ua faapea atu i manu uma e felelei i le taulotoaiga o le lagi: ‘O mai ia, ina outou faapotopoto ane i le faigaai a le Atua silisili, ina ia outou aai i tino o tupu, ma tino o taʻitaʻi o ʻau taitoaafe, ma tino o tagata malolosi, ma tino o solofanua ma e tietie ai, ma tino o tagata uma, o e saʻoloto atoa ma pologa, tagatānuu atoa ma alii.”—Faaaliga 19:17, 18.
18 Ua faamatalaina e le Ieremia 25:33 e faapenei: “O le fasi a Ieova i lea aso e afua mai le tasi pito lalolagi e oo atu i le tasi pito lalolagi; e leai ni e taufaitagituʻi ia te i latou e le aofia i latou; e le tanumia foi i latou e fai i latou ma otaota i luga o le laueleele.” Ioe, o le taimi faaiu lenei mo le faiga aoao iuvale o mea a Satani. Ma ua ia iloa lava lena mea! Ua tusia i le Faaaliga 12:12 faapea ua ia iloa ua “saasaa ona po” o totoe nei.
-