Tusi o le Tusi Paia Numera 27—Tanielu
Lē na Tusia: Tanielu
Nofoaga na Tusia Ai: Papelonia
Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 536 T.L.M.
Vaitaimi o Aofia Ai: 618 e oo i le pe tusa o le 536 T.L.M.
1. O le ā le ituaiga o talafaasolopito o loo iai i le Tanielu, ma o le ā o faamatilatila mai ai?
I NEI aso a o tulata atu atunuu uma o le lalolagi i puapuaga, ua aumaia ai iā i tatou e le tusi o Tanielu ni feʻau faavaloaga e matuā tāua lava. O tusi o le Tusi Paia o Samuelu, o Tupu, ma Nofoaiga Tupu, e faavae mai i faamaumauga a ē na molimautino lava i mea na tutupu o le talafaasolopito o le malo na faaata mai ai le malo o le Atua (le malo sa iai le nofoaiga tautupu o le aiga o Tavita), ae sa faasino atu Tanielu i atunuu o le lalolagi ma aumai ni ata faavaloaga o feteenaʻiga o le a iai i malo malolosi mai lava i le taimi o Tanielu seʻia oo mai i “ona po o le iuga.” O le talafaasolopito lenei o le lalolagi na muamua tusia a o leʻi faataunuuina. E taʻitaʻia atu ai i se tumutumuga mataʻina i le faaaliaina o mea o le a taunuu “i ona po amuli.” I le pei o Nepukanesa, o le a aʻoaʻoina foʻi e nuu ese i se tulaga faigatā le mea moni e faapea “ua pule lē Silisili Ese i le malo o tagata” ma mulimuli ane o le a ia tuuina atu i lē e “pei o le Atalii o le tagata,” le Mesia ma le Taʻitaʻi, o Keriso Iesu. (Tani. 12:4; 10:14; 4:25; 7:13, 14; 9:25; Ioa. 3:13-16) O lo tatou uaʻi totoʻa atu i faataunuuga faavaloaga o le tusi faagaeeina o Tanielu, o le a tatou matuā talisapaia atili ai le mana o Ieova i valoaga atoa ma ana faamautinoaga mai o le puipuiga ma faamanuiaga mo ona tagata.—2 Pete. 1:19.
2. O le ā e faamaonia ai o Tanielu o se tagata sa soifua moni lava, ma o le ā le vaitaimi e tumu i mea mataʻina na tutupu sa valoia mai?
2 O loo faaigoa le tusi i lē na tusiaina. O “Tanielu” (i le faa-Eperu, Da·ni·yeʼlʹ ) o lona uiga “O Loʻu Faamasino o le Atua.” O loo faamaonia mai e Esekielu, o lē na soifua foʻi i le taimi lava lenā, e faapea, o Tanielu o se tagata soifua moni lava sa iai, o loo taʻua lona igoa faatasi ma Noa ma Iopu. (Eseki. 14:14, 20; 28:3) O loo taʻua e Tanielu na amata lana tusi i “le tausaga e tolu o le nofoaiga a Ioakima le tupu o Iuta.” O le tausaga lenā e 618 T.L.M., o lona tolu o tausaga o le nofoaiga a Ioakima o se tupu sa auauna i le pule a Nepukanesa.a Sa faaauau mai pea ia vaaiga faavaloaga a Tanielu seʻi oo mai lava i le tausaga lona tolu o le pulega a Kuresa, pe tusa o le 536 T.L.M. (Tani. 1:1; 2:1; 10:1, 4) Maʻeu ni tausaga e tumu i mea mataʻina na tutupu lea sa soifua ai Tanielu! O tausaga amata o lona soifuaga sa soifua ai i le malo o le Atua i Iuta. A o avea ma aloalii talavou, faatasi ai ma ana aumea taualoa Iutaia, na avatua o ia i Papelonia e soifua ai i le taimi o le tulaʻi mai ma le paʻū o lenā malo malosi lona tolu o le lalolagi i le talafaasolopito o le Tusi Paia. Sa soifua mai pea Tanielu ma auauna ai o se tagata taualoa o le malo malosi lona fā o le lalolagi, o Metai ma Peresia. Na toeitiiti lava atoa le selau tausaga o le soifuaga o Tanielu.
3. O le ā e faamaonia ai le avea o le tusi o Tanielu ma vaega moni o le kanona o le Tusia Paia, atoa foʻi ma lona moni aʻiaʻi?
3 E lē aunoa ona faaaofia ai le tusi o Tanielu i le lisi faa-Iutaia o Tusi Paia faagaeeina. O loo maua foʻi nai vaega iti o le Tanielu faatasi ma isi tusi o le kanona moni i Tusi Tāʻai o le Sami Mate, o nisi o nei tusi e mai i tuā lava i le ʻafa muamua o le uluaʻi senituri T.L.M. Peitaʻi ane, o se faamaoniga sili ona tāua o le moni aʻiaʻi o le tusi o loo maua lea i faasinoga i le tusi o loo i Tusitusiga Kerisiano Eleni. Sa taʻua patino lava e Iesu ia Tanielu i lana valoaga i “le gataaga o le lalolagi,” lea sa ia siitia mai ai ni nai vaega o le tusi.—Mata 24:3; tagaʻi foʻi i le Tani. 9:27; 11:31; ma le 12:11—Mata. 24:15 ma le Mare. 13:14; Tani. 12:1—Mata. 24:21; Tani. 7:13, 14—Mata. 24:30.
4, 5. Ua faapefea i suʻesuʻega i toēga o mea e maua mai i le eleele ona faasaʻoina ai faitioga agaʻi i le Tanielu a le ʻaufaimanatu o le Tusi Paia?
4 E ui lava e fesiligia e le ʻaufaitio o le Tusi Paia le faamaoni faatalafaasolopito o le tusi o Tanielu, o mea ua maua mai i suʻesuʻega i toēga o mea mai i le eleele a o faagasolo mai tausaga ua matuā taʻusesēina ai lava a latou faitioga. O se faaaʻoaʻoga, e lē faamaoniaina e i latou nei le faamatalaga a Tanielu e faapea o Pelesara sa fai ma tupu i Papelonia i le taimi e foliga mai sa lauiloa ai Naponita o ia sa pule. (Tani. 5:1) O lea ua faamautūina nei e aunoa ma se masalosalo mai i suʻesuʻega i toēga o mea e maua mai i le eleele e faapea o Pelesara o se tagata moni lava sa iai ma sa avea o ia ma tupu faatasi ma Naponita i tausaga faaiʻuiʻu o le Emepaea o Papelonia. O se faaaʻoaʻoga, o se faamaumauga i tusitusiga cuneiform mai anamua lea sa taʻua o le “Faamatalaga Patino a Naponita” o loo faamaonia manino ai e faapea o Pelesara sa pule o se tupu i Papelonia ma o loo faamatala ai le auala na la pule faatasi ai ma Naponita.b O isi faamaoniga i tusitusiga cuneiform e lagolagoina ai le manatu e faapea sa faatinoina e Pelesara ia tiute tautupu. O se papa maa, mai i tuā i le tausaga lona 12 o le nofoaiga a Naponita, o loo iai se tautoga na faia i le igoa o Naponita le tupu, ma Pelesara le alo o le tupu, ua faaalia ai e faapea sa tulaga tutusa Pelesara ma lona tamā.c E aogā foʻi ona mātauina le mea lenei i le faamalamalamaina o le māfuaaga na ofo atu ai Pelesara e na te tofia Tanielu e ‘na o le toalua e sili ia te ia’ pe afai na te mafai ona faamatalaina le tusilima i le pā. O lona uiga o Naponita e tulaga muamua, o Pelesara e lona lua, ae o Tanielu o le a faalauiloa o le pule lona tolu. (5:16, 29) Na faapea mai se tasi o tagata suʻesuʻe: “O faamatalaga i tusitusiga cuneiform e faatatau iā Pelesara ua matuā faamalamalamaina ai lava lana matafaioi sa iai ma ua faaalia manino ai lona tulaga i talafaasolopito. E tele faamaumauga o loo faaalia ai e faapea e toeitiiti lava tutusa tulaga ma mamalu sa iā Pelesara ma Naponita. E faamaonia foʻi le mea moni e faapea i le tele o taimi o le pulega mulimuli i Papelonia i lea vaitaimi o le toe faafouina, e toʻalua tupu sa pule faatasi ai. Sa pule Naponita i se tulaga e maualuga aʻe mai i lona maota i Tema i Arapi, a o Pelesara sa avea ma tupu faatasi ma ia i le nuu ae sa faaautū i Papelonia. E mautinoa mai sa leʻi avea Pelesara ma ofisa sa itiiti sona pule; sa tuu atu iā te ia ‘le tulaga tautupu.’”d
5 Ua taumafai nisi e taʻusesēina le faamatalaga a Tanielu e faatatau i le ogaumu aasa (matau. 3), i le faapea mai o se talafatu faafagogo. E faitauina faapenei se tusi Papelonia tuai sa tusia i sona vaega: “Ua faapea mai Rîm-Sin lou alii: Talu ai ua ia lafoina le pologa talavou i totonu o le ogaumu, e te lafoina foʻi le pologa i le ogaumu aasa.” E mataʻina le faamatalaga e faatatau i lenei mea a G. R. Driver, fai mai o lenei faasalaga “o loo iai i le tala i Tamāloloa Paia e Toʻatolu (Tani. III 3: 6, 15, 19-27).”e
6. O ā vaega e lua o loo fai aʻe ai le tusi o Tanielu?
6 E faaaofia ai e tagata Iutaia le tusi o Tanielu, e lē tuufaatasia ma Perofeta, ae tuufaatasi ma Tusitusiga. I le isi itu, e mulimuli le Tusi Paia faa-Peretania i le faasologa o tusi o le Septuagint faa-Eleni ma le Vulgate faa-Latina e ala i le tuu o Tanielu i le va o perofeta tetele ma perofeta laiti. O le mea moni lava ia e lua vaega o le tusi. O le vaega muamua, o le mataupu 1 e oo i le 6, o loo taʻua ai faasolosolo i le faasologa na tutupu ai, ia mea na oo iā Tanielu ma ana aumea i le auaunaga faalemalo mai i le 617 T.L.M. e oo i le 538 T.L.M. (Tani. 1:1, 21) O le vaega lona lua, e aofia ai le mataupu e 7 e oo i le 12, o loo tusia ai e Tanielu i le suinauna peresona muamua ma faasino atu iā te ia o lē na tusia ma faamatala ai vaaiga na ia iloa na o ia atoa ma talanoaga a Tanielu ma agelu mai i le pe tusa o le 553 T.L.M.f e oo i le pe tusa o le 536 T.L.M. (7:2, 28; 8:2; 9:2; 12:5, 7, 8) O le tuufaatasia o nei vaega e lua ua faia aʻe ai le tusi autasi e tasi o Tanielu.
LE POGAI E AOGĀ AI
19. O ā faaaʻoaʻoga lelei o le faamaoni ma le faalagolago e ala i le tatalo iā Ieova o loo maua ai i le tusi o Tanielu?
19 O i latou uma e maumauaʻi e faatumauina le faamaoni i se lalolagi e lē o naunau mai, o le a sili ona lelei le iloiloina o le faaaʻoaʻoga lelei a Tanielu ma ana aumea e toʻatolu. E ui lava i le sauā o faamataʻuga sa iai, sa faaauau pea e i latou nei ona ola i mataupu silisili tauatua. Ina ua lamatia o latou ola, sa gaoioi loa Tanielu “ma le faautauta ma le poto” faatasi ai ma le faaaloalo i pule e silisili atu a le tupu. (2:14-16) Ina ua oo ina fai i se tulaga faifaamalosi le mataupu, sa sili atu i sā Eperū e toʻatolu le ogaumu e mū ai i le afi na i lo o se gaoioiga e ifo i tupua, ma sa sili foʻi iā Tanielu le lua o leona na i lo o le lafoaʻia o lona faaeaga o le tatalo iā Ieova. I nei mea uma na tutupu na saunia e Ieova le puipuiga. (3:4-6, 16-18, 27; 6:10, 11, 23) Na saunia e Tanielu lava ia se faaaʻoaʻoga matagofie o le faalagolago e ala i le tatalo iā Ieova le Atua.—2:19-23; 9:3-23; 10:12.
20. O ā vaaiga e fā o loo faamauina ai e faatatau i malo malolosi o le lalolagi, ma aiseā e faamalosia ai le faatuatua i le iloiloina o ia vaaiga i aso nei?
20 E mataʻina ma e faamalosia ai le faatuatua i le iloiloina o vaaiga a Tanielu. Muamua, manatu i vaaiga e fā e faatatau i malo malolosi o le lalolagi: (1) O le vaaiga o le tupua mataʻutia, o lona ulu o le auro sa faaata mai ai le nofoaiga tupu o le malo o Papelonia e amata mai iā Nepukanesa, a mavae atu lenā ona tulaʻi mai ai lea o isi malo e tolu, e pei ona faaata mai e isi vaega o le tupua. O malo nei o le a tuʻimomomoina e le “maa,” lea a uma ona avea lea o le maa ma “malo e le faaumatia e faavavau,” le Malo o le Atua. (2:31-45) (2) Na sosoo ai ma vaaiga na o Tanielu lava na vaai i ai, o le vaaiga mumua o meaola e fā, sa faaata mai ai “tupu e toʻafa.” O nei meaola e foliga i se leona, se urosa, se nameri e fā ona ulu, atoa ai ma se manu feʻai e iai ona nifo uʻamea tetele, ma nifo (seu) e sefulu, ma mulimuli ane ai le isi tamaʻi seu. (7:1-8, 17-28) (3) Ona sosoo ai lea ma le vaaiga o le mamoe poʻa (Metai-Peresia), le ʻoti poʻa (Eleni), ma le tamaʻi seu. (8:1-27) (4) Mulimuli lava, ua tatou maua ai le vaaiga o le tupu o le itu i toga (saute) ma le tupu o le itu i mātū. O loo saʻo lelei ona faamatalaina e le Tanielu 11:5-19 ia feteenaʻiga i le va o le pulega a Aikupito ma le ʻau Seleucid o ē na mānu aʻe mai le Emepaea o Alesana le Sili i Eleni ina ua mavae le oti o Alesana i le 323 T.L.M. E mai i le 11 fuaiupu 20 o loo faaauau le valoaga e faailoa mai malo o le a auauaʻi e pule i le itu i toga ma mātū. O le taʻua e Iesu o “le mea inosia e faatafunaina ai” (11:31), i lana valoaga e faatatau i le faailoga o lona faatasi mai, ua faaalia ai e faapea o lenei tauiviga mo le pule i le va o tupu e lua e faaauau pea seʻia oo mai i “le gataaga o le lalolagi.” (Mata. 24:3) Maʻeu le faamāfanafanaina ai i le faamautinoa mai e le valoaga e faapea a “oo mai foi aso vale, e leai sona tusa talu ona faatoa tupu o nuu, ua oo i ia lava aso,” o le a tulaʻi mai Mekaeli lava ia e aveesea atunuu faalēmataʻu ae aumai le filemu i le fanau a tagata usiusitai!—Tani. 11:20–12:1.
21. Sa faapefea ona iai se faataunuuga mataʻina o le valoaga a Tanielu i “vaiasosa e fitugafulu”?
21 E iai foʻi le valoaga a Tanielu i “vaiasosa e fitugafulu.” A uma vaiasosa e 69 ona oo ane ai lea o “le Mesia le Alii (Taʻitaʻi).” O le mea mataʻina na tupu, i le 483 tausaga (69 faatele i le 7 tausaga) ina ua mavae “le oo atu o le poloaiga” ia toe faia ma ia atiina aʻe Ierusalema, e pei ona faatagaina mai e Aretaseta i le tausaga e 20 o lana nofoaiga ma sa faataunuuina e Neemia i Ierusalema, na papatiso ai Iesu le Nasareta i le vaitafe o le Ioritana ma faauuina i le agaga paia, lea sa avea ai ma Keriso, po o le Mesia (o lona uiga, o Lē ua Faauuina).g O le tausaga lenā e 29 T.A. Ina ua uma lenā, e pei lava ona valoia mai e Tanielu, ona oo ane ai lea o “le iuga” ina ua faaumatia Ierusalema i le 70 T.A.—Tani. 9:24-27; Luka 3:21-23; 21:20.
22. O le ā le lesona tatou te aʻoaʻoina mai i le faamaulaloina o Nepukanesa?
22 I le miti a Nepukanesa e faatatau i le laau na tuuina i lalo, e pei ona faamauina e Tanielu i le mataupu e 4, o loo faamatalaina ai e faapea o le tupu, o lē sa mitamitavale i mea sa mafai ona ia faataunuuina ma faamoemoe i lona lava malosi, sa faamaulaloina e Ieova le Atua. Sa avea o ia ina ia ola e pei o se manu o le vao seʻia oo ina ua ia iloa “ua pule lē Silisili ese i le malo o tagata, na te tuuina atu i ai foi i le ua ia finagalo i ai.” (Tani. 4:32) Pe o le a pei ea i tatou i aso nei o Nepukanesa, e mitamitavale i mea ua tatou faataunuuina ma tuu atu lo tatou faamoemoe i le malosi o tagata, ma faapogaia ai le Atua e faasalaina i tatou, pe o le a tatou taʻutino atu ma le atamai e faapea o Ia o le Pule i malo o tagata ma tuu atu lo tatou faamoemoe i lona Malo?
23. (a) O faapefea ona faamamafaina le faamoemoe o le Malo i le tusi atoa o Tanielu? (e) O le ā e ao ona faalaeiauina i tatou e fai e lenei tusi o valoaga?
23 O loo faamamafaina le faamoemoe o le Malo i le tusi atoa o Tanielu i se auala e faagaeeina ai le faatuatua! O loo faaalia ai Ieova le Atua o ia o le Pule Silisili Ese o lē ua faatūina le Malo e lē faaumatia e faavavau ae na te tuʻimomomoina ma faaumatia isi malo uma lava. (2:19-23, 44; 4:25) E oo lava i tupu faapaupau o Nepukanesa ma Tariu sa faamalosia i laʻua e taʻutino le silisili ese o Ieova. (3:28, 29; 4:2, 3, 37; 6:25-27) O loo faasilisilia ma faamamaluina Ieova o Lē ua mai Anamuā ona Aso, o lē na te faamasinoina le finauga e tusa ai o le Malo ma avatu i “Lē e pei o le Atalii o le tagata . . . le pule, ma le viiga, ma le malo” e faavavau, “ina ia auauna iā te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese.” O “le au paia a lē Silisili ese” latou te pule faatasi ma Iesu Keriso, “le Atalii o le tagata,” i le Malo. (Tani. 7:13, 14, 18, 22; Mata. 24:30; Faaa. 14:14) O ia lenā o Mekaeli, le alii sili, o lē o le a faaaogā le mana o lona Malo e tuʻimomomoina ma faaumatia ai malo uma lava o lenei lalolagi tuai. (Tani. 12:1; 2:44; Mata. 24:3, 21; Faaa. 12:7-10) O le maua o le malamalamaga e uiga i nei valoaga ma vaaiga, e ao ona faalaeiauina ai ē e naunau i le amiotonu ina ia matuā tinoū ma saʻili i le Afioga a le Atua, ina ia maua “mea e ofo ai” o fuafuaga o le Malo o le Atua ia o loo faaalia mai iā i tatou e ala mai i le tusi faagaeeina ma aogā o Tanielu.—Tani. 12:2, 3, 6.
[Faaopoopoga i lalo]
c Archaeology and the Bible, 1949, George A. Barton, itulau 483.
d The Yale Oriental Series Researches, Tusi XV, 1929.
e Archiv für Orientforschung, Tusi 18, 1957-1958, itulau 129.
f E foliga mai na amata ona pule Pelesara o se tupu faatasi ma Naponita mai i le tausaga lona tolu o le nofoaiga a Naponita ma faasolo mai ai. Talu ai e talitonuina na amata le pulega a Naponita i le 556 T.L.M., o le tausaga lona tolu o lana pulega ma o “le tausaga muamua o Pelesara,” o le 553 T.L.M.—Tanielu 7:1; tagaʻi i le Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 283; Tusi 2, itulau 457.
g Neemia 2:1-8; tagaʻi foʻi i le Insight on the Scriptures, Tusi 2, itulau e 899-901.