O se Tupua Faavaloaga—O le ā le Uiga o Lona Paʻū?
O le a na vaaia e Nepukanesa, le tupu malosi o Papelonia, i lona tofaga, ua sili atu ma le 2,500 tausaga ua mavae? Pe a na mafai ona ia manatu i lona maleifua mai, pe na ia silafia faapea i se faatusa e tasi na ia tagaʻi ai i se otootoga o le lumanaʻi o le lalolagi?
Ina ua maleifua mai, ua valaaulia ai e Nepukanesa le Tupu o le Emepaea o Papelonia ana tagata vaai fetu ma lana ʻau popoto. Sa ia manao ina ia latou faamanatu ia te ia lana miti ma faamatala atu.
Peitaʻi o ai e mafai ona faamatala se mea na te lē o iloa? Na matuā iso le ʻau popoto. Peitaʻi, sa mafai e Ieova ona faailoa atu i se tasi o le tafeaga a Iuta o Tanielu le miti ma le faamatalaga ma i lea ua taʻu atu ai i le tupu mea e oo mai i le lumanaʻi. Seʻi o tatou mulimuli i le faamatalaga a Tanielu o lenei miti, talu ai e aafia ai o tatou lava aso.
O Tupua a Faalilolilo
Na amata e Tanielu i lona faamatalaina o se tupua tele o lona ulu o le auro, o le fatafata o ogālima o le siliva, o le manava ma ogavae o le apamemea, o vae o le uamea ma omea. Ua taia vae o le tupua e se maa ma ua faaumatia atoatoa ai. Ona sosoʻo ai lea, ma le tupu aʻe o le maa ma avea o se mauga ua tumu ai le lalolagi atoa. (Tanielu 2:31-35) O le miti lenei na galo i le tupu! O le ā lona uiga atoa?
Na taʻu atu e Tanielu i le tupu o vaega o le tupua e fai ma sui o malo malolosi o le lalolagi o le a tulaʻi mai pe a mavae le isi. E toatele tagata popoto i mea faalelotu e ioe i le manatu o loo aumai i se encyclopedia faale—Tusi Paia ua faapea mai: “O le upu moni faavae i le (Tanielu mataupu e 2) e faapea i se aso o le a suia ai e le malo o le Atua emepaea uma faaletagata.” O afea o le a oo mai ai lea aso? Ua aumaia e le valoaga a Tanielu faamatalaga tāua e i ai sana vaega i lena fesili.
Le Ulu ma le Tino
“Le Tupu e, o le tupu o tupu; auā ua foaiina mai ia te oe e le Atua o le lagi le malo, ma le malosi, ma le mamalu, ma le viiga; . . . o le ulu o le auro o oe lava lea.” O lea, ua fai ai le ulu ma sui o le Tupu o Nepukanesa ma suli tupu na soloaʻi ane na amata mai ia te ia.—Tanielu 2:37,38.
“A mavae atu oe, ona tu lea o le tasi malo, e le tusa ma oe; ma le tasi o lona tolu foi o malo, o le ʻapa memea lea, e pule foi lea i le lalolagi uma.” (Tanielu 2:39) Na sosoʻo ma Papelonia, sa tauave e le Emepaea o Metai ma Peresia lona taimi e pule ai o se malo malosi o le lalolagi i faamaumauga a le Tusi Paia. Na mulimuli mai ai le Emepaea o Eleni, i lalo o Alesana le Sili, lea na faalautele atu lana pule i se oganuu e sili atu ona telē na i lo o se isi lava emepaea muamua o le lalolagi.
“O Lona Fa Foi o Malo”—O le Ki i le Misiterio
O uluaʻi malo e tolu na aliaʻi mai ma toe mou atu mai le vaaiga o ni malo malolosi o le lalolagi e pei lava ona sa valoia e Tanielu i lalo o faagaeega tauatua. A e mo i tatou, e sili atu ona tāua le iloa “o lona fa foi o malo.” Ai se ā? Auā o le taimi o lenei malo e tatau ai ona paʻū le tupua o le miti, ma e manaomia ona tatou iloa mea e aafia ai i lona paʻū. Faalogo a o tuuina mai e Tanielu faamatalaga atili.
“O lona fa foi o malo e malosi ia pei o le uamea; auā e nutililii ma tuʻimomomo mea uma i le uamea, e pei o le uamea ona tuʻimomomo o ia mea uma e faapea lea malo ona nutililii na tuʻimomomo.” (Tanielu 2:40) Pe e na o le Emepaea ea o Roma na fai ma sui o lenei malo lona fa, lea na mulimuli mai ia Eleni e avea ma malo malosi o le lalolagi? E leai, e mo ni mafuaaga eseese.
Ua tuuina mai e le tusi lava ia a Tanielu ia i tatou se faasologa o taimi mo lenei tupua, auā na faapea mai: “[O le Atua] na te . . . faailoa mai ia Nepukanesa le tupu o mea e oo mai i aso amuli.” (Tanielu 2:28) Ua faaalia i nei upu faapea o le faataunuuga mulimuli o le faaaliga o le a fai sina mamao i le lumanaʻi pe a mavae le taimi o emepaea o Eleni ma Roma.
O se tasi tusitala o le Tusi Paia, o le aposetolo o Ioane, na ia taʻua foʻi “tupu,” po o malo malolosi o le lalolagi. Na tusi mai e faatatau ia i latou: “O tupu foi ia e toafitu; e toalima ua pauu, o loo i ai le tasi, e lei oo mai nei foi le tasi.” A o leʻi faalaʻa ane le Malo o le Atua, e toe tasi le malo malosi sa tatau ona oo mai (pe a mavae le Emepaea o Roma, lena ‘na i ai i aso o Ioane). O lena malo malosi o le lalolagi o le a aofia ai i “lona fa foi o malo” o le valoaga a Tanielu. (Faaaliga 17:10-14; Tanielu 2:40) Mai talafaasolopito, o le ā ua tatou aʻoaʻoina mai lenei mea?
I le faatuina e malosi faavaegaau, sa leʻi faaiʻuina ai Roma le Malo Malosi o le Lalolagi, ina ua aveesea lo latou emepaea mulimuli i Roma e le taʻitaʻi Siamani o Odoacer, i le 476 T.A. Mo le tele o senituri, na faaauau pea e Roma ona faagaoioia faiga faapolotiki, ma a e maise faiga faalotu, na pulea ai Europa ona o faiga feainaʻi i le umia o laueleele na faia ai tagata uma ia muamua lava ona usiusitai atu i lona alii, sosoʻo ai ma le tupu, a e mulimuli ai ona usiusitai i le pope. E moni lava, o le pope na faamasinoina mataupu tāua e avea o le faamasinoga o faaiʻuga mulimuli ma sa mafai ona ia loloʻu mai ai tupu i lona finagalo e ala i le tuuese o i latou mai lotu ma le taofiofia o o latou tofiga.a E pei ona taʻua e le The Columbia History of the World: “O le lotu sa avea o le malo silisili o Europa.”
I le 1534 na tofia ai e le Tupu o Enele Vlll o Egelani o ia lava ma ulu o le Lotu Egelani, e toatasi ai mai ia Roma. O lea na ia momotu ai lenei fesoʻotaʻiga. Peitaʻi na ia amata foʻi ona faagaoioia le auupega autū o le malosi faavaegaau o Peretania, e pei ona tusia e Eric Delderfield i lana tusi Kings and Queens of England: “Na faaauau pea ona tauaveina e Enele le galuega a lona tamā o le fausia aʻe o se Fuāvaʻa malosi . . . E oo mai i lona maliu, sa faaopoopo atu e Enele ni vaa se valusefulu i le malosi Faafuāvaʻa ma sa amata ai loa ona luʻia le malosi o le fuāmanuao a Sepania.”
I le faagasologa o senituri na suia ai le malosi o Peretania i se emepaea telē e pei ona faamatalaina e le tagata faapolotiki Amerika o le 19 senituri o Daniel Webster, faapea “o se malosi na faia mo fuafuaga ia manumalo i nuu ese ma ia faatoilaloina ma pulea atoatoa, o Roma i le aasa o lona mamalu e lē mafaatusaina,— o se malosi na lautogia i luga o le kelope atoa ona o lona tamaoaiga ma ana tulaga faavaegaau.” Sa leʻi pine a e faia se soʻotaga vavalalata a le Emepaea o Peretania i faiga faapolotiki ma faavaegaau ma ona uluaʻi kolone i Amerika i Matu. O lea sa aliaʻi mai ai le tupu lona fitu o le Faaaliga 17:10, le Malo Soʻofaatasi Malosi o le Lalolagi o Peretania-Amerika.
E tusa ai ma le mea na taʻua e uiga i le tupua o le miti, “o le fanau a tagata”, po o tagata lautele, o le a faia sa latou vaega tele i malo i le taimi o lenei “tupu” mulimuli. (Tanielu 2:23, 24) Ua faamaonia e talafaasolopito i ona po nei faapea na tupu lenei mea, i malo faatemokalasi po o ‘malo o tagata’ ua suia ai le tele o tupu ma tupu tamaitaʻi, po o isi malosi faatautalatasi. I totonu o malo i aso nei, ua fai ma sui o tamatamaʻi vae e sefulu o le tupua, o nisi ua pei o le uamea, o lona uiga ua pulea faatautalatasi po o pulega sāua. A e o isi, ua pulea e aiā tatau a tagata uma po o pulega faatemokalasi, e sili atu ona agavaivai e pei o le omea.
O le Paʻū
E pei ona faaalia i le valoaga a Tanielu, ina ua tulaʻi mai malo na fai ma sui o vae i le pule— o lona uiga i o tatou aso—ua latalata mai le iʻuga o le tupua tele. O le a paʻū, e lē ona o le vaivai o vae na faia i le uamea ua filogia ma omea, a e ona ua taia ma olopalaina e le maa faafaatusa. O le ā lea “maa”? O le Malo faa-Mesia o lē na te “tuʻimomomoina ma faaumatia ia malo uma lava,” ma avea o se ‘mauga tele e tumu ai le lalolagi uma.’—Tanielu 2:34, 35, 44.b
“E moni lava le liʻa, e faamaoni foi lona uiga,” na fai atu ai Tanielu. (Tanielu 2:45) O uluaʻi faataunuuga o nei valoaga e lua— o le tasi e faatatau i le faaumatiaga o Papelonia ma le tasi e faatatau i le faasologa o malo malolosi o le lalolagi ua faamautinoa ai ia i tatou faapea o le vaega o totoe e leʻi faataunuuina o le a oo mai i lona taimi e tatau ai. O le a aofia ai i lenei le faaumatiaina o le tupua o le miti faavaloaga e ala i le aiā a le Malo o le Atua.
O isi tusi o le Tusi Paia o loo i ai valoaga tāua e uiga i fuafuaga a le Atua. Ua talanoaina e lea lomiga ma lea lomiga o Le Olomatamata, le tele o nei valoaga ma faamatalaina o latou uiga mo o tatou taimi. O le a afai e leʻi avea oe o sē faitau e lē aunoa o lenei mekasini, ai se ā e lē avea ai oe ma se tasi? I lea e mafai ai ona e aʻoaʻoina le tele o mea e uiga ia Ieova le Atua, “o le na te faaalia mea ua lilo,” ma le lē mafaitaulia o faamanuiga ua toeitiiti ona aumaia lea e lona Malo i luga o le lalolagi.—Tanielu 2:28
[Faaopoopoga i lalo]
a Pe a faamalosia le taofia o tofi sa leai ni Misasā, leai ni faaipoipoga, ma oo lava foʻi ina leai ni falelauasiga faafailauga o maliu i le oganuu o loo aafia ai.
b O uluaʻi lomiga e tolu o Le Olomatamata na iloiloina ai le isi faamaoniga faapea ua tatou ola “i aso amuli” o le a faaumatia ai le tupua o le miti.