Na Matuā Alofagia o Ia e Ieova
“SI OʻU ALOFA ia te oe, le ua alofaina, ua ia te oe le Alii.” Maeu se faafeiloaiga uigaese! O le agelu o Kaperielu o loo tautala. O loo ia faalagilagi atu i se tamaitai talavou e loto maulalo—o Maria, le afafine o Heli. O le tausaga e 3 T.L.M., i le aai o Nasareta.—Luka 1:26-28.
Ua faamau Maria i a Iosefa le kamuta. E tusa ai ma le tulafono ma tu a Iutaia, ua manatu i a te ia e pei lava o lana avā. (Mataio 1:18) I le pei o ia, e faapena foi ona lē taualoa le tulaga o Iosefa i le olaga. Aisea la ua faafeiloai atu ai le agelu i a te ia e faapea o se tasi ua alofagia tele?
Lona Faaeaga Matagofie
Ua faapea atu atili Kaperielu: “Maria e, aua e te fefe; auā ua alofaina mai oe e le Atua. Faauta foi, o le a to oe, ma e fanauina se tama tane, e te faaigoa ia te ia o Iesu. E sili o ia, e taʻua foi o le Alo o le Silisili ese; e foai atu e le Alii le Atua ia te ia le nofoaiga a Tavita lona tamā, e fai o ia ma tupu i le aiga o Iakopo e faavavau; o lona malo foi e leai sona gataaga.”—Luka 1:29-33.
I lona ofo ma lona fememeai, na fesili atu ai Maria e faapea: “A faapefea le mea nei; auā ou te lei iloa se tane?” Ua tali atu Kaperielu: “E afio ifo le Agaga Paia i luga ia te oe, e faamalumalu ifo foi ia te oe le mana o le Silisili ese; o le mea lea e taʻua ai le tama paia e fanau mai, o le Alo o le Atua.” Ina ia aveesea ai ni masalosaloga, sa fai atu atili le agelu: “Faauta foi, o lou aiga o Elisapeta, ua to o ia ina ua loomatua, o le tama tane foi lana tama; o le onoga masina lenei i lē na taʻua e pa; auā e leai lava se mea e tasi e le mafaia e le Atua.”—Luka 1:34-37.
Na talia loa e Maria lenei faaeaga matagofie e auauna atu ai. I lona gauai ma le faamaulalo, na ia tali atu ai e faapea: “Faauta, o aʻu nei o le auauna a le Alii; ia faia ia te au e tusa ma lau fetalaiga.” Ona tuumuli ai lea o Kaperielu. Sa faanatinati atu Maria i se aai e tu i atumauga i le vaipanoa o Iutaia. Ina ua ia taunuu atu i le fale o le ositaulaga o Sakaria ma lana avā o Elisapeta, na ia iloa ai, ua pei lava ona faamatalaina e le agelu. Maeu le olioli na faatumulia ai lona loto! Na puna aʻe i ona laugutu ia upu e viia ai Ieova.—Luka 1:38-55.
Ua Avea o Ia ma Avā a Iosefa
O le a fanaua mai e se taupou ia Iesu i lona tino faaletagata, auā ua uma ona valoia lea fanau mai. (Isaia 7:14; Mataio 1:22, 23) Ae aisea na manaomia ai se taupou ua uma ona faamau i se tane? Ina ia maua ai se tamāfai o lē e mafai ona tuuina atu i le tama le aiā tatau i le nofoalii o le tupu o Tavita. O Iosefa ma Maria, o i laua uma e mai i le ituaiga o Iuta ma e tupuaga mai i le tupu o Tavita. O lea ua faaluaina ai ona faamaonia aiā a Iesu i le tofiga tau tupu. (Mataio 1:2-16; Luka 3:23-33) O le mafuaaga lea na faamautinoa atu ai mulimuli ane e le agelu i a Iosefa e faapea, e lē tatau ona ia faalotolotolua e avea Maria ma ana avā e tusa ai ma le tulafono, e ui lava ua to o ia.—Mataio 1:19-25.a
O se tulafono e faatatau i lafoga, na poloaia e Kaisara Aokuso, na mafua ai ona malaga atu Iosefa ma Maria e lesitala i Peteleema. A o iai i inā, na ia fanaua ai lana tama ulumatua. Na asiasi atu leoleo mamoe i le tamameamea, ma ua latou vivii atu i lona Tamā, o Ieova. Ina ua mavae le 40 aso o le faamamāina e tusa ai ma le Tulafono Faa-Mose, na alu atu ai Maria i le malumalu i Ierusalema e faia se togiola mo ana agasala. (Levitiko 12:1-8; Luka 2:22-24) Ioe, talu ai e leʻi fanau mai o ia e aunoa ma se agasala, ma e lē o sao ai mai le pisia i le agasala, ua manaomia ai ona ufitia lona lē lelei atoatoa na fanau mai ma ia e ala i taulaga togisala.—Salamo 51:5.
A o iai Maria ma Iosefa i le malumalu, na maua ai e le toeaina matua o Simeona ma le perofeta fafine ua matua o Ana le faaeaga e vāai ai i le Alo o le Atua. E lē o Maria na uaʻi atu i ai. (Luka 2:25-38) Mulimuli ane, e lē o ia na ifo atu i ai le au makoi ae o Iesu.—Mataio 2:1-12.
Ina ua mavae le solaaga i Aikupito ma faatali ai i inā seia maliu Herota amioleaga, na toe taliu mai mātua o Iesu ma faamautu i le aai laitiiti o Nasareta. (Mataio 2:13-23; Luka 2:39) O i inā na tausia ai e Iosefa ma Maria ia Iesu i tulaga o se aiga amioatua.
Sa Iai Isi Fanau a Maria
A o faagasolo le taimi, na fanaua ai e Maria ma Iosefa ni uso ma ni tuafāfine faaletino o Iesu. Ina ua oʻo atu le auaunaga a Iesu i lona nuu o Nasareta, sa iloa o ia e ē na latou masani a o latou laiti. “E le o le atalii ea lenei o le tufuga?” o la latou fesili atu lea. “E le o Maria ea le igoa o lona tinā, o ona uso foi o Iakopo, ma Iosefa, ma Simona, ma Iuta? E le o ia te i tatou ea ona tuafāfine uma?” (Mataio 13:55, 56) O loo faatatau tala a tagata Nasareta i le aiga faaletino o Iosefa ma Maria, e aofia ai lana fanau tama ma teine, lea ua latou taʻua o uso ma tuafāfine faaletino o Iesu.
O nei uso ma tuafāfine, e lē na o ni tauusoga i a Iesu. E lē o ni ona soo foi i latou, pe o ni uso ma ni tuafāfine faaleagaga, auā o loo faia se faaeseesega manino i le va o nei vaega e lua i le Ioane 2:12 e ala i le faapea mai: “Ua maliu ifo ai i Kapanaumi, o ia [Iesu] ma lona tinā ma ona uso, ma ona soo.” Ina ua mavae le tele o tausaga mulimuli ane i Ierusalema, ina ua vaaia e le aposetolo o Pauro ia Kefa, po o Peteru, na ia faaopoopo mai e faapea: “E ma te lei feiloai ma se tasi o le au aposetolo, ua na o Iakopo le uso o le Alii.” (Kalatia 1:19, The Jerusalem Bible) E lē gata i lea, o le faamatalaga e faapea, “e lei feiloai [Iosefa ma Maria] ua oo ina fanau mai e ia o lana tama tane,” ua faaalia ai sa faia mulimuli ane ni a la feusuaiga ma avea ai Iosefa ma tamā o isi ana fanau. (Mataio 1:25) E tusa o lea tulaga, ua taʻua ai e le Luka 2:7 ia Iesu o lana tama “ulumatua.”
O se Tinā e Mataʻu i le Atua
I le avea o se tinā e mataʻu i le Atua, sa aufaatasi atu ai Maria i a Iosefa i le aoaiina o lana fanau i le amiotonu. (Faataoto 22:6) O ana upu loloto faaleagaga ina ua faafeiloaia o ia e Elisapeta, tatou te iloa ai o ia o se tagata e naunau tele i le suesueina o le Tusi Paia. O le taimi lena na toe taʻua ai e le tinā o Iesu ia faalogona mai le pese a Hana ma faaalia ai lona iloa o salāmo, o tusitusiga tau talafaasolopito ma tusitusiga a perofeta, ma tusi a Mose. (Kenese 30:13; 1 Samuelu 2:1-10; Faataoto 31:28; Malaki 3:12; Luka 1:46-55) Sa taurotoina e Maria mea na tutupu ma upu faavaloaga, ma teulotoina, ma manatunatu i ai. O lea, ua lava saunia ai o ia e faia sana vaega i le avatuina o le aʻoaʻoga faamātua i le tama o Iesu.—Luka 2:19, 33.
Na faaalia e Iesu, o lē sa lelei ona aʻoaʻoina, i le sefulu lua o ona tausaga se poto i le Tusi Paia lea na maofa ai ia tane popoto o ē sa i le malumalu. Talu ai ona ua latou ō eseese ma ona mātua i le vaitaimi o le Paseka lena, na faapea atu ai lona tinā: “Laʻu tama e, se a le mea ua e faapea mai ai ia te i maua? Faauta, o i maua ma lou tamā sa ma saili lava ia te oe ma le tiga.” Na tali atu Iesu: “Se a ea le mea na oulua saili mai ai ia te au? Lua te le iloa ea e tatau ona ou i le fale o loʻu Tamā?” Ona o lona lē malamalama i le uiga o lea tali, na teuina ai e Maria i lona loto. Ina ua toe foi atu i Nasareta, sa faaauau ona “tupu le poto ma le tino o Iesu, ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata.”—Luka 2:42-52.
Avea o Maria o se Soo o Iesu
Maeu le talafeagai ona avea mulimuli ane o Maria o se soo tuutoina o Iesu! E agamalu o ia ma e leai sona faanaunauga e fia sili e ui lava i lona tofiga tutasi mai le Atua. Sa iloa e Maria le Tusi Paia. Afai e te suesue lava oe i ai, o le a e iloa ai e lē o taʻua o ia faapea e iai se malamalama e faataamilo i lona ulu (halo) pe faapea o loo nofo i se nofoalii e avea o se “tupu fafine” o loo lilo i se malamalama mai le mamalu o Keriso. Na i lo lena, e lē o taulai atu i a te ia le faamuamua.—Mataio 13:53-56; Ioane 2:12.
Sa leʻi faatagaina e Iesu se tapuaiga i a Maria i ona soo. I se tasi taimi a o tautala ai o ia, “ua alaga tele mai ai le tasi fafine mai le motu o tagata, ua faapea mai ia te ia, ‘Amuia le manava na fanau mai ai oe, ma susu na e susu ai!’ Ae na ia tali atu, ‘A e sili ona manuia o e faalogo i le afioga a le Atua, ma tausi i ai.’” (Luka 11:27, 28, The New American Bible, faaliliuina e sui o le Catholic Biblical Association of America) I le faigaai o se faaipoipoga, na faapea atu ai Iesu i a Maria: “Funa e, se a ea lau na ia te au? e lei oo i loʻu itu aso.” (Ioane 2:4) Ua faapea mai isi faaliliuga: “Ia tuu mai le mataupu i a te aʻu.” (Weymouth) “Aua e te taumafai e faatonu mai aʻu.” (An American Translation) Ioe, sa faaaloalo Iesu i lona tinā, ae na te leʻi faapaiaina o ia.
Faaeaga e Faavavau
Maeu ni faaeaga na olioli ai Maria! Na ia fanaua Iesu. Ona ia tausia lea ma aʻoaʻoina lenei tamaitiiti. Ma na iu ai i lona faaalia o le faatuatua, ma avea ma soo, ma tuafafine faaleagaga o Iesu. I la tatou vaaiga mulimuli ua faailoa mai i le Tusi Paia i a Maria, o loo iai o ia i se afeafe aupitoaluga i Ierusalema. O loo iai faatasi o ia i inā ma aposetolo o Iesu, o isi ana fanau tama, ma nisi o fafine faatuatua—o ē uma e tapuai i a Ieova.—Galuega 1:13, 14.
Mulimuli ane, ona oti lea o Maria ma toe foi atu lona tino i le efuefu. Sa ia mālōlō i le oti, e pei foi o isi soo faauuina o si ana tama pele, seia oo i le taimi atofaina a le Atua e faatuina ai o ia o se foafoaga faiola agaga i le ola e lē mafai ona oti i le lagi. (1 Korinito 15:44, 50; 2 Timoteo 4:8) Maeu se fiafiaga ua tatau nei ona iai i lē “ua alofaina” i le auai faatasi ma Ieova le Atua ma Iesu Keriso!
[Faaopoopoga i lalo]
a Pe faamata o ai o le a fia faaipoipo i a Maria pe a na faapea e lē o ia o se taupou? Sa tausisia pea e Iutaia le manaomia ona iai o se teine i le tulaga taupou.—Teuteronome 22:13-19; faatusatusa i le Kenese 38:24-26.
[Ata i le itulau 31]
Na alofaina Maria e fai ma tina o Iesu