Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 4/15 itu. 8-13
  • A‘oa‘oga Aogā mo o Tatou Aso Faigata

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • A‘oa‘oga Aogā mo o Tatou Aso Faigata
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Se Lesona Mai Talafaasolopito
  • Se Valoaga e Uiga i o Tatou Taimi
  • Selesele Aogā Faaoaina
  • Po o Tatou Ola Moni i “Aso e Gata Ai”?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2006
  • Po ua Tatou Ola i “Aso e Gata Ai”?
    O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?
  • O le ā le Uiga o ia Mea Uma?
    Ia Faaauau Ona Mataala!
  • O le ā le Faailoga o “Aso e Gata ai,” po o le Taimi o “le Iʻuga”?
    Tali i Fesili Faale-Tusi Paia
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 4/15 itu. 8-13

Aʻoaʻoga Aogā mo o Tatou Aso Faigata

“Ia e iloa e oe lenei mea, o ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigata. . . . O tagata amio leaga ma e taupelopelo, e alualu pea lava lo latou leaga, o loo faasese atu, ua faaseseina foi i latou.”—2 TIMOTEO 3:1, 13.

1, 2. Aisea e ao ai ona tatou naunau i aʻoaʻoga tatou te mulimuli i ai?

O FESOASOANIA ea oe, po o faatiga ia te oe? O foia ea ou faafitauli, po ua faateleina le leaga? E ala i le ā? E ala i aʻoaʻoga. Ioe, e mafai e aʻoaʻoga ona matuā taaina ai lou olaga, ia sili atu ona lelei, po o le sili atu ona leaga.

2 E leʻi mamao atu, na suesueina ai e ni polofesa se toatolu e galulue faatasi lenei mataupu, ma tusia ai mea na latou maua i se mekasini o le Journal for the Scientific Study of Religion. E moni atonu latou te leʻi suesueina oe po o lou aiga. Ae o mea na latou maua ua faaalia ai se sootaga i le va o aʻoaʻoga ma le taulau manuia po o le lē taulau manuia foi o se tasi, i le feagai ai ma o tatou aso faigata. I le isi mataupu, o le a tatou talanoaina maʻoti ai mea na latou mauaina.

3, 4. O ā nisi o faamaoniga e iloa ai ua tatou ola i aso e faigata?

3 Ae muamua lava, manatu i le fesili lenei: Tou te ioe ea ua tatou ola i aso faigata? Afai o lea, e mautinoa la ua outou matauina e faapea ua faamaonia e faamaoniga o aso nei, o “aso faigata.” (2 Timoteo 3:1-5) E eseese auala o loo aafia ai tagata. Mo se faaaoaoga, atonu ua e silafia atunuu o loo fevaevaeai ma vevesi, a o fetauai vaega eseese ona o le manao i le pule faaupufai. I isi nofoaga, ua faapogaia ai le fasiotia o tagata ona o feeseeseaiga i lotu po o tu ma aganuu. E lē na o fitafita o loo manunua ai. Manatu i le lē mafaitaulia o fafine ma teine o ē ua fasia faamoamoa ai, le lē mauaina e tagata matutua o meaai, le leai o ni mea e faamafanafana ai, ma ni fale e nonofo ai. E lē mafaitaulia le aofaiga o tagata ua matuā faileagaina, le tupu tele o le aofai o tagata sulufai, ma le tele o puapuaga faapea.

4 Ua faailogaina foi o tatou aso i faafitauli tau tamaoaiga, ua iu ai i le tapunia o fale faigaluega, le leai o ni galuega, leai ni tupe maua mo aiga ma ni penisione, le femoumouai o le aogā o le tupe; le faaitiitia po o le tau leai foi o ni meaai. Pe e mafai ona e faaopoopo atu i le lisi o faafitauli? Atonu e mafai. O le isi faitau miliona i le lalolagi atoa o loo pagatia i oge ma faamaʻi. Atonu ua e tagai i ata matautia mai Aferika i Sasaʻe o loo faaalia ai tamaloloa, fafine, ma tamaiti paeee. O loo faapena foi ona pagatia le faitau miliona o tagata i atunuu i Asia.

5, 6. Aisea e mafai ai ona faapea atu o faamaʻi, o se tasi lea o vala ua sili ona faateleina i o tatou aso faigata?

5 Ua tatou faalogo uma lava foi i le faateleina o faamaʻi matautia tau faamataʻu. Ia Ianuari 25, 1993, na taʻua ai e le New York Times e faapea: “O le tupu tele o le lē pulea o faiga tau feusuaiga, le pepelo ma le lē mautu o puipuiga, ua tuputupu aʻe le mala o le AIDS i Amerika Latina i se tulaga ua sili ona faateleina ua sili mamao atu ai lava i lo le Iunaite Setete . . . O le tele o le faatupuina e mafua mai i le faatupulaia o ē ua aafia ai . . . o fafine.” Ia Oketopa 1992, na faapea mai ai le U.S.News & World Report: “Sa na o le luasefulu lava tausaga ua mavae na faalauiloa mai ai e fomai tipitipi sili o Amerika se tasi o manumalo aupito sili o le soifua maloloina e faapea, e aua le toe popole i ni faamaʻi pipisi.’” Ae faapefea le taimi nei? “Ua matuā faatumulia falemai i tagata mamai i mala sa manatu ua foia. . . . Ua sili atu ona malolosi ma vave le tuputupu aʻe o siama ninii o faamaʻi na i lo o le gaosiga o fualaau fou. . . . ‘Ua tatou ulu atu i se vaitaimi fou o faamaʻi pipisi.’”

6 O se tasi o faaaoaoga, na lipotia mai e le Newsweek o Ianuari 11, 1993, e faapea: “O siama o le faamaʻi o le malaria, ua aafia ai nei se faatatauga e 270 miliona tagata i tausaga taitasi, fasiotia ai pe tusa o le 2 miliona . . . ma faapogaia ai ni tulaga o maʻi matautia a itiiti mai e 100 miliona. . . . I le taimi lava e tasi, ua tupu aʻe ai le faamaʻi i se tulaga e sili atu ona tetee i fualaau sa mafai ona muai togafitia ai le maʻi. . . . Ma e ono lē mafai ona togafitia nisi o maʻi faigata.” E mafai ona faamatauina ai oe.

7. Ua faapefea ona tali atu le toatele i aso nei i aso faigata?

7 Atonu ua e matauina e faapea, i nei aso faigata, e toatele tagata o loo saili mo se fesoasoani e foia ai o latou faafitauli. Seʻi manatu ia i latou ua liliu atu i tusi e uiga i le faafetaiaia o mafatiaga po o ni faamaʻi fou. O isi o loo matuā naunau lava mo ni fautuaga e uiga i faaipoipoga ua lē taulau, le tausiga o tamaiti, o faalavelave e uiga i le ʻava malosi ma fualaau faasaina, po o le auala foi e faapaleni ai le pulea e a latou galuega ma omiga i le aiga. Ioe, ua latou manaomia moni lava se fesoasoani! Po o e tauivi ea ma se faafitauli totino po ua tofo foi i nisi o faalavelave e faapogaia e taua, oge, po o mala? E tusa lava pe e foliga mai ua lē maua se vaifofo o se faafitauli faigata, e tatau lava ona e fesili ifo, ‘Aisea ua tatou oo ai i lenei tulaga e sili ona faigata?’

8. Aisea e ao ai ona tatou liliu atu i le Tusi Paia mo le malamalama ma le taitaiga?

8 A o leʻi oo ina mafai ona tatou feagai ma le manuia ma maua le loto malie i le olaga i le taimi nei ma lo tatou lumanai, e manaomia ona tatou iloa le pogai ua tatou fesagai ai ma nei aso faigata. Ma o le mea moni, ua saunia ai e lena mea mo i tatou taitoatasi le pogai e suesueina ai le Tusi Paia. Aisea tatou te faasino atu ai i le Tusi Paia? Auā ua na o lea le tusi o loo iai valoaga saʻo, o talafaasolopito na muai tusia, ua faasino mai ai ia i tatou mafuaaga mo o tatou tulaga faigata, o fea o tatou iai, ma o le ā lo tatou lumanai.

Se Lesona Mai Talafaasolopito

9, 10. Na faapefea ona faataunuuina le valoaga a Iesu i le Mataio mataupu e 24 i le uluai senituri?

9 Ua saunia e Le Olomatamata o Fepuari 15, 1994, se autaluga aogā o le valoaga auiliili a Iesu i le Mataio mataupu 24. Afai e tatala lau Tusi Paia i le mataupu lena, o le a mafai ona e iloa ai i le fuaiupu e 3 le fesili a le au aposetolo o Iesu mo se faailoga e uiga i lona faatasi mai i le lumanai ma le faaiuga o le faiga o mea. Ma i fuaiupu e 5 e oo i le 14, na valoia ai e Iesu ia Keriso pepelo, o taua, o oge, le sauaina o Kerisiano, solitulafono, ma le faalauteleina o le talaʻiga e uiga i le Malo o le Atua.

10 Ua faamaonia e talafaasolopito, sa tutupu na mea i le taimi o le faaiuga o le faiga o mea faa-Iutaia. Pe ana fai na e soifua ai i lena vaitaimi, pe sa lē avea ea na taimi o ni aso faigata? Ae peitai, sa agaʻi atu na mea i sona tumutumuga, se puapuaga tele e leai sona tusa ia Ierusalema ma le faiga o mea faa-Iutaia. E amata la tatou faitau i le fuaiupu e 15 e uiga i mea na tutupu mulimuli ane ina ua uma ona osofaia e autau a Roma Ierusalema i le 66 T.A. Na avea lena o se taualuga i le puapuaga tele na taʻua e Iesu i le fuaiupu e 21—le faaumatiaga o Ierusalema i le 70 T.A., le puapuaga aupito sili ona leaga na i lo o se isi lava na oo i lena aai. Ua outou silafia foi sa leʻi iu ai talafaasolopito i lena taimi, ma e leʻi fetalai mai foi Iesu o le a iu ai i inā. I le fuaiupu e 23 e oo i le 28, na ia faaalia ai e faapea, pe a mavae le puapuaga tele i le 70 T.A., o le a toe tutupu foi isi mea.

11. I le ā le auala e fesootai ai le faataunuuga o le Mataio mataupu e 24 i le uluai senituri ma o tatou aso?

11 O nisi tagata i aso nei atonu ua latou faaleamanaiaina na mea ua teʻa i le faapea mai, “Aisea e faafaatauaina ai lena mea?” O se mea sese lena. O le faataunuuga o le valoaga i tuā i le uluai senituri e matuā tāua. Aisea? Ia, o taua, oge, mafuie, mala, ma sauaga i le taimi o le faaiuga o le faiga o mea faa-Iutaia, e ao ona faaalia i se faataunuuga e sili mamao atu pe a mavae le “taimi atofaina o nuu ese” i le 1914. (Luka 21:24) E toatele o loo soifua i le taimi nei o ni molimau vaaitino i le Taua Muamua a le Lalolagi ina ua amata ona faataunuuina lenei mea i aso nei. Ae e tusa lava pe na e soifua ina ua mavae le 1914, ae ua e molimauina le faataunuuga o le valoaga a Iesu talu mai lena taimi. O mea tutupu i lenei 20 o senituri, ua faamaonia aʻiaʻi ai ua tatou ola i le faaiuga o lenei faiga amio leaga o mea.

12. E tusa ai ma upu a Iesu, o le ā o loo tatou faatalitalia e vāai i ai?

12 O le uiga o lenei mea, ua taatia mai i o tatou luma “le puapuaga” o i le Mataio 24:29. O le a aofia ai ni mea ofoofogia faalelagi e lē mafaatusalia. Ua faaalia i le fuaiupu e 30 e faapea, ona vaaia ai lea e tagata se faailoga e ese—se faailoga e faamaonia ai ua matuā lalata tele mai le faaumatiaga. E tusa ai ma le faamatalaga faapena i le Luka 21:25-28, i lena taimi i le lumanai, ‘o le a matapogia foi tagata ona o le matatau ma le faatalitali i le oo mai o na mea i le lalolagi.’ Ua faapea mai foi le faamatalaga a Luka, o le a ea i luga ulu o Kerisiano auā ua latalata lo latou faaolataga.

13. O ā manatu autū e lua e ao ona tatou taulai i ai?

13 Atonu o le a e faapea mai, ‘Ou te ioe foi i lena mea, ae e faapea lava aʻu o loo tatou talanoa e uiga i le auala e mafai ai ona ou malamalama ma faafetaiaia o tatou aso faigata?’ E saʻo. O la tatou manatu autū muamua, o le matauina lea o faafitauli autū, ma vaai pe mafai faapefea ona tatou alofiaina. E sosoo atu ai i lena le manatu lona lua, le auala e mafai ona fesoasoani ai aʻoaʻoga mai le Tusi Paia ia i tatou ina ia olioli ai i se olaga e sili ona lelei i le taimi nei. E tusa ai ma lenei manatu, suʻe ane lau Tusi Paia i le 2 Timoteo mataupu e 3, ma tagai i ai pe mafai faapefea ona fesoasoani upu a le aposetolo o Pauro ia te oe i le feagai ai ma taimi faigata.

Se Valoaga e Uiga i o Tatou Taimi

14. Aisea e iai ai se mafuaaga e talitonu ai e faapea, o le manatunatu i le 2 Timoteo 3:1-5 e mafai ona aogā ia i tatou?

14 Na faagaeeina e le Atua Pauro e tusi atu i le Kerisiano faamaoni o Timoteo se fautuaga e sili ona lelei, na fesoasoani ia te ia e ola ai i se olaga e sili ona taulau manuia ma fiafia. O se vaega o le fautuaga na tusia e Pauro, ua iai foi sona faatatauga sili mo o tatou aso. E tusa lava pe e te manatu ua e iloa lelei na mea, ae mulimulitui mai pea i upu faavaloaga o loo i le 2 Timoteo 3:1-5. Na tusi Pauro e faapea: “A e ia e iloa e oe lenei mea, o ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigata; auā e avea tagata ma e alolofa i latou ia i latou, o e mananao i tupe, o e loto vii, o e faamaualuga, o e upu leaga, o e le faalogo i mātua, o e le loto faafetai, o e amio leaga, o e le lotoaiga, o e tuumavaega, o e faatuaupua, o e le taofi manao o le tino, o e faasaua, o e le alolofa i tagata amio lelei, o e faalata, o e soona fai, o e ua faafefeteina, o e ua tele le manao i mea faafiafia a e leai se manao i le Atua; o e ua peiseai ua amio Atua, a o le mana ua i lea mea ua latou teena; ia e ʻalo ese lava i tagata faapena.”

15. Aisea e ao ai ona tatou naunau faapitoa i le 2 Timoteo 3:1 i le taimi nei?

15 Faamolemole mātau, e 19 manatu o loo lisiina. Ae tatou te leʻi iloiloina nei mea ma maua ai ni aogā, seʻi toe foi lava i tua mo sina minute ma mafaufau i le valoaga atoa. Tagai i le fuaiupu 1. Na valoia ai e Pauro e faapea: “O ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigata.” O ā “aso e gata ai?” E tele lava isi aso e gata ai sa iai muamua, e pei o aso e gata ai o Pomepei anamua, po o aso e gata ai o se tupu po o se aiga sa pule. O loo taʻua foi i le Tusi Paia nisi o aso e gata ai, e pei o aso e gata ai o le faiga o mea faa-Iutaia. (Galuega 2:16, 17) Ae peitai, ua faataatia e Iesu se faavae mo i tatou e malamalama ai faapea, o “aso e gata ai” o loo taʻua e Pauro e faatatau i o tatou taimi.

16. O le ā le tulaga na valoia mai e le faataoto i le saito ma le titania mo o tatou taimi?

16 Sa faia faapea e Iesu i le faataoto e uiga i le saito ma le titania. Sa luluina nei fatu i le fanua ma tuu ai seʻi tutupu aʻe. Na fetalai o ia e faapea, o le saito ma le titania o loo faaatagiaina ai tagata—o Kerisiano moni ma Kerisiano pepelo. Ua tatou aumaia lenei faataoto ona e faamaonia ai e mavae atu se vaitaimi umi a o leʻi oo i le faaiuga o lenei faiga aoao o mea leaga. Pe a oo mai lena faaiuga, o le a iai se mea o le a tupu olaola. O le ā lena mea? O le faaaposetasi, po o le liliu ese mai le faa-Kerisiano moni, ma iu ai i se seleselega tele o amioga leaga. Ua faamautinoa mai foi i isi valoaga o le Tusi Paia e faapea, o le a tupu lenei mea i aso e gata ai o le faiga amio leaga o mea. O le vaitaimi tonu lava lea ua tatou iai, i le faaiuga o le faiga o mea.—Mataio 13:24-30, 36-43.

17. O le ā le faamatalaga tutusa ua saunia e le 2 Timoteo 3:1-5 e faatatau i le faaiuga o le faiga o mea?

17 O e silafia le tāua o lenei mea? Ua aumaia i le 2 Timoteo 3:1-5 ia i tatou se faailoaga tutusa e iloa ai, o le a matuā leaga lava mea o le a siomia ai Kerisiano i le vaitaimi o le faaiuga o lenei faiga o mea, po o aso e gata ai, o fua uma o loo siomia ai Kerisiano o le a leaga. Sa leʻi faapea mai Pauro o mea e 19 ia na lisiina mai, o le a avea ma vala autū e faamaonia ai le oo mai o aso e gata ai. Na i lo o lea, sa ia lapatai mai e uiga i mea e ao ona tatou feagai ai a o faagasolo aso e gata ai. O loo tautala le fuaiupu 1 e uiga i “aso faigata.” O lena faaupuga e mai le gagana Eleni, ma o lona uiga moni “e matautia taimi atofaina.” (Kingdom Interlinear) E te lē ioe ea la o le upu “matautia” ua fetaui lelei ona faamatala ai tulaga o tatou fesagai i aso nei? O lenei tala faagaeeina o loo faaauau pea ina ia aumaia ai se malamalamaga mai le Atua i o tatou taimi.

18. O le ā e ao ona tatou uai i ai a o tatou suesueina upu faavaloaga a Pauro?

18 O lo tatou naunau i lenei valoaga e ao ona faatagaina ai i tatou ina ia iloa faaaoaoga pagātia o o tatou vaitaimi faigata po o le matautia. Ia manatua a tatou manatu autū e lua: (1) ia mataulia faafitauli ua faigata ai o tatou aso, ma ia tagai i ai pe faapefea ona alofia na faafitauli; (2) ia mulimuli i aʻoaʻoga e aogā moni ma e mafai ona fesoasoani ia i tatou e olioli ai i se olaga e sili ona lelei. O lea, na i lo o le faamamafa o faafitauli i o tatou aso faigata, o le a tatou taulai atu i aʻoaʻoga e mafai ona fesoasoani ia i tatou ma o tatou aiga i nei aso faigata.

Selesele Aogā Faaoaina

19. O le ā le faamaoniga ua e vaaia e faapea ua alofa ifo lava le tagata ia te ia lava?

19 O loo amata e Pauro lana lisi e ala i lona valoia faapea o aso e gata ai, “o le a avea tagata ma e alolofa i latou ia i latou.” (2 Timoteo 3:2) O le ā sa uiga i ai lana faamatalaga? E saʻo pe a e faapea mai, i le gasologa atoa o talafaasolopito, sa iai tane ma fafine sa manatu mamafa tele ia i latou lava, i o latou manatu, e faamuamua lava i latou. Peitai, e lē taumatea ua matuā taatele lava lenei tulaga faalemanuia i aso nei. Ua matuā moni lava i le toatele o tagata. E toetoe lava o se uiga masani i le lalolagi o faiga faapolotiki ma itu tau tamaoaiga. Ua saili e tane ma fafine ina ia maua le pule ma ia tautaua e tusa lava po o ā aafiaga. O lona uiga, e tusa po o le ā le matuā afaina ai o isi, e lē popole nei tagata manatu faapito po o faapefea ona latou faamanualia isi tagata. E vave lava ona latou molia i le tulafono pe faaʻoleʻoleina foi isi. E mafai la ona e malamalama i le mafuaaga ua taʻua ai e le toatele lenei mea o le “tupulaga fia mata muamua.” Ua matuā taatele le loto vii ma le faamuamua o le tagata lava ia.

20. E faapefea ona eseese le fautuaga a le Tusi Paia ma le agaga o loo taatele nei, o le alofa faapito?

20 Tatou te lē mananao e toe faamanatu mai ia i tatou mea matuitui na oo ia tatou feutagaiga ma tagata o ē “alolofa ia i latou lava.” E matuā moni lenei mea i le faailoa saʻo atu o lenei faafitauli, ua fesoasoani mai le Tusi Paia ia i tatou, auā o loo ia aʻoaʻoina i tatou i le auala tatou te alofia ai lenei mailei. O le mea lenei ua fai mai le Tusi Paia: “Aua neʻi faia se mea e tasi ona o le fiasili, po ona o le mitamitavale; a ia loto maulalo le tasi i le isi, ia manatu pea e sili isi ia te outou. Ma ia vaavaai mo le lelei o le isi, ae lē na o lou lava lelei.” “Aua neʻi e faasili lou manatu ia te oe lava na i lo o le mea e ao ona manatu ai, a ia mamā le manatu.” O lena fautuaga silisili ona lelei o loo maua i le Filipi 2:3, 4 ma le Roma 12:3, e pei ona faaliliuina ai i le Today’s English Version.

21, 22. (a) O le ā le faamaoniga lautele e iloa ai o loo iai se fautuaga e mafai ona aogā i aso nei? (e) O ā iuga ua aumaia e le fautuaga a le Atua mo tagata lautele taitoatasi?

21 Atonu o le a tetee mai se tasi e faapea, ‘E manaia tele lena, ae e lē aogā.’ Peitai, e mafai ona aogā. E mafai ona taulau manuia, ma ua taulau foi i tagata lautele i aso nei. I le 1990, na lomia ai e le tagata lomitusi o le Iunivesite o Oxford le mekasini The Social Dimensions of Sectarianism. Sa faaulutalaina le mataupu e 8 e faapea, “Molimau a Ieova i se Atunuu e Lotu Katoliko,” ma sa faamatalaina ai se suesuega na faia i Peleseuma. Tatou te faitau ai e faapea: “Pe a liliu atu i faatosinaga mautinoa e avea ma Molimau a Ieova, e ese ai mai le faatosinaga a le ‘Upu Moni’ lava ia, i nisi taimi e toe taʻua ai e ē o tali mai uiga e sili atu na i lo o le na o le tasi o se suiga. . . . Mafana, faauo, alofa, ma le autasi, o uiga na ua tele ina taʻua soo, ae o le faamaoni, ma le fai ma masani totino le ‘ola ai i mataupu silisili faale-Tusi Paia,’ o uiga foi na sa faafaatauaina e Molimau.”

22 E ono mafai ona tatou faatusaina lena tala i se ata ua tuufaatasia ai ni mea se tele, ae pe a faaaogāina se lētioata e faalapopoa ai mea ma vaai ai i mea taitasi, ona mafai loa lea ona matuā manino le vaaiga saʻo e uiga i mea taitasi. O le a aofia ai i nei mea tane mitavale, fia pule, po o le leoleoā i le manatu faapito, ae ua avea nei ma tagata e agamalu, o ni tane ma tamā ua sili atu ona faaalia le alofa ma le agalelei i a latou paaga, i fanau ma isi. O le a aofia ai foi ma fafine o ē na masani ona fia pule ma lē alolofa, ma ua fesoasoani atu nei i isi e aʻoaʻoina le ala faa-Kerisiano moni. E faitau selau afe isi faaaoaoga faapena o loo iai. O lea, faamolemole, seʻi tautala saʻo. Pe e lē sili ea ona lelei le siomia o i tatou e tagata faapena na i lo o le fesagai pea ma tane ma fafine o ē e muamua ona alolofa ia i latou lava ma faasausili? Pe e lē faafaigofie ai ea e lena mea ona faafesagaia o tatou aso faigata? O lea, pe e lē o le mulimuli atu ea i na faaaoaoga faale-Tusi Paia o le a faafiafiaina ai oe?

23. Aisea e aogā ai ona uai atili atu i le 2 Timoteo 3:2-5?

23 O lea, ua uma ona tatou suesueina na o le vaega muamua o le lisi a Pauro ua faamauina i le 2 Timoteo 3:2-5. Ae faapefea isi mea? Pe o le a e suesueina foi ma le faaeteete na mea ina ia fesoasoani ia te oe e iloa ai le faafitauli autū o o tatou taimi ina ia mafai ai ona alofia i latou, ma mafai ai ona e malamalama i le auala o le a aumaia ai ia te oe ma ē pele ia te oe le fiafiaga sili? O le mataupu o loo sosoo mai o le a fesoasoani ia te oe e taliina na fesili, ma maua ai le tele o faamanuiaga.

Manatu ia Manatua

◻ O ā nisi o faamaoniga e iloa ai ua tatou ola i aso faigata?

◻ Aisea e mafai ai ona tatou mautinoa ua tatou ola i aso e gata ai?

◻ O ā manatu autū e lua e mafai ona tatou maua mai i le suesueina o le 2 Timoteo 3:1-5?

◻ I le faagasologa o lenei vaitaimi a o toatele ē e alolofa ia i latou lava, ua faapefea ona fesoasoani aʻoaʻoga a le Tusi Paia i tagata o Ieova?

[Ē Ana le Ata i le itulau 8]

Photo top left: Andy Hernandez/Sipa Press; photo bottom right: Jose Nicolas/Sipa Press

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga