Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w90 3/15 itu. 20-21
  • Maa Tāua mai le Evagelia a Ioane

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Maa Tāua mai le Evagelia a Ioane
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O le Tele o se Faaopoopoga
  • Loto Maulalo ma le Olioli
  • Le Manatu o Iesu mo Tagata
  • O loo Tausi mai le Leoleo Mamoe Lelei!
  • Le Alo Faamaoni Pea o le Atua
  • Le Leoleo Mamoe Lelei ma Lotoā o Mamoe
    Iesu—Le Ala, le Upu Moni ma le Ola
  • O Lotoā Mamoe ma le Leoleo Mamoe
    Le Tagata Silisili o Ē Uma na Soifua Mai
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
w90 3/15 itu. 20-21

Maa Tāua mai le Evagelia a Ioane

NA FAAGAEEINA e le agaga o Ieova le aposetolo matua o Ioane e tusia se faamatalaga faagaeeina e uiga i le soifuaga o Iesu Keriso ma lana faiva. O lenei Evagelia na tusia i totonu pe latalata ane i Efeso pe a ma le 98 T.A. Ae o le ā le uiga autū o lenei tala? Ma o ā nisi o maa tāua o loo iai?

O le Tele o se Faaopoopoga

Sa filifili lelei Ioane, i le toe taʻua na o ni nai mea iti na tusia e Mataio, Mareko, ma Luka. O le mea moni, o le tele o lana tala molimau vaai tino o se faaopoopoga lea ua sili atu ai i le 90 pasene o lena mea o loo aofia ai mataupu e lē o taʻua i isi Evagelia. Mo se faataʻitaʻiga, na o ia lava o loo faamatala mai ia i tatou e uiga i le uluai soifuaga o Iesu a o leʻi avea ma tagata ma faapea “ua liu tino tagata le Lokou.” (1:1-14) A o faapea mai isi tusitala o le Evagelia faapea na faamamāina e Iesu le malumalu i le faaiʻuga o lana faiva, ua faapea mai Ioane na faia faapea foi e Keriso i le amataga o lana faiva. (2:13-17) Ua na o le aposetolo matua foi o loo ia taʻu mai ia i tatou e uiga i ni vavega patino na faia e Iesu, e pei o le liliuina o le vai e avea ma uaina, le toe faatuina o Lasalo na oti, ma le pueina faavavega o iʻa ina ua mavae Lona toetu mai.—2:1-11; 11:38-44; 21:4-14.

Ua taʻu mai e tusitala uma lava o le Evagelia le auala na faatuina ai e Iesu le Faamanatuga o lona maliu, ae ua na o Ioane o loo faaalia ai faapea na tuuina atu e Keriso i aposetolo se lesona o le loto maulalo e ala i le mulumuluina o latou vae i lena po. Ae lē gata i lea, ua na o Ioane foi o loo faamauina lauga mafana na tuuina mai e Iesu ma le tatalo na ia ofoina atu e fai ma sui o i latou i lena taimi.—13:1–17:26.

I lenei Evagelia, o le igoa Ioane ua faasino atu i lē na Papatiso ai, ae ua taʻua ai e le tusitala o ia lava ‘o le soʻo ua alofaina e Iesu.’ (13:23) E mautinoa lava sa alofa le aposetolo ia Iesu, ma ua aofia ai ma lo tatou lava alofa mo Keriso ina ua faaatagia o ia e Ioane o le Upu [Lokou], o le areto ola, o le malamalama o le lalolagi, o le Leoleo Mamoe Lelei, o le ala, o le upu moni, ma le ola. (1:1-3, 14; 6:35; 8:12; 10:11; 14:6) Ua faia e lenei mea le faamatalaga tusia a Ioane: “Ua tusia ia mea, ina ia talitonu ai outou, o Iesu o le Keriso lava ia, o le Alo o le Atua; ina ia maua ai foi le ola i lona suafa e outou o e talitonu.”—20:31.

Loto Maulalo ma le Olioli

Ua faailoa mai e le Evagelia a Ioane faapea o Iesu o le Upu [Lokou] ma o le Tamai Mamoe na te togiolaina agasala ma taʻua ai vavega e faamaonia ai o Ia “o Lē [Paia, NW] o le Atua.” (1:1–9:41) Faatasi ai ma isi mea, ua faatāuaina e le tala le loto maulalo ma le olioli o Ioane le Papatiso. O ia o le teuteu ala a Keriso ae na faapea mai: “Ou te le aoga ona ou tatalaina le nonoa o lona seevae.” (1:27) O seevae sa nonoaina e ala i nonoa e faia i le paʻu, po o laise. O se pologa e mafai ona ia tatalaina nonoa o seevae o se tasi ma ave ma ia, ona o le tiute tautua lenei. I lea na faaalia ai e Ioane le Papatiso le loto maulalo ma lona iloa o lona tulaga i le faatusatusa atu i lona Matai. O se lesona lelei, auā na o ē loto maulalo ua fetaui mo le auaunaga ia Ieova ma lana Tupu faa-Mesia!—Salamo 138:6; Faataoto 21:4.

Na i lo o le faamaualuga ma le ita ia Iesu, na faapea mai Ioane le Papatiso: “O le uo a le faatoafaiavā, e tu mai ma faalogo ia te ia, e tele lona olioli i le leo o le faatoafaiavā. O lea foi ua atoatoa ai loʻu nei olioli.” (3:29) I le avea ma sui o le faatoafaiava, na faia ai e le uo a le faatoafaiava fuafuaga mo le faaipoipoga, i nisi taimi e fuafuaina ai le aveina atu e lana paaga o ni meaalofa i le faatoanofotane ma tuuina atu le tau o le faatoanofotane i lona tamā. O lenei sui lagolago ua iai se mafuaaga e fiafia ai ina ua faataunuuina lona tiute. Ua faapena foi ona olioli Ioane i le aumaia o Iesu faatasi ma uluai sui o Lana faatoanofotane. (Faaaliga 21:2, 9) Ona sa itiiti se taimi o auaunaga a le uo a le faatoafaiava, o lea sa leʻi pine ae iʻu ai le galuega a Ioane. Sa faaitiitia pea o ia, ae na faaauau ona faateleina Iesu.—Ioane 3:30.

Le Manatu o Iesu mo Tagata

I se vaieli e latalata ane i le aai o Sukara, na taʻu atu ai e Iesu i se fafine Samaria e uiga i se vai faafaatusa na te avatua le ola e faavavau. Ina ua taunuu mai ona soʻo, sa latou “ofo ina ua tautala i laua ma le fafine.” (4:27) Aiseā ua iai ai sea uiga faaalia? Ia, sa inoino tagata Iutaia i tagata Samaria ma sa leai ni a latou feutagaiga ma i latou. (4:9; 8:48) Sa lē o se mea e masani ai foi mo se aʻoaʻo Iutaia ona talanoa atu i se fafine i nofoaga faitele. Ae ona o le manatu tiga alofa o Iesu mo tagata, na uunaia ai o ia e avatu lenei molimau, ma ona o lea, na “o mai ia te ia,” tagata o le aai.—4:28-30.

O le manatu mo tagata na uunaia ai Iesu e fetalai atu: “Afai e fia inu se tasi, ina sau ia ia te au e inu ai.” (7:37) Atonu, i lea sa ia faasino atu ai i se tu e faaopoopo atu i aso e valu o le Tausamiga o Fale Apitaga. I taeao taitasi mo aso e fitu, sa aumaia ai e le faitaulaga vai mai le taelega i Seloa ma sasaa i luga o le fata faitaulaga i le malumalu. Faatasi ai ma isi mea, o lenei mea sa faapea mai e fai ma sui o le liligiina ifo o le agaga. I le amata atu i le Penetekoso 33 T.A., na uunaia ai e le agaga o le Atua soʻo o Iesu ina ia latou avatu le vai o le ola i tagata i le lalolagi aoao. E na o Ieova lava, o “le puna o le vai ola,” e ala ia Keriso ua mafai ai e so o se tasi ona maua mai ai le ola e faavavau.—Ieremia 2:13; Isaia 12:3; Ioane 17:3.

O loo Tausi mai le Leoleo Mamoe Lelei!

O le manatu o Iesu mo tagata ua faaalia lea i lana vaega e avea o le Leoleo Mamoe Lelei o lē e tausi i ona soʻo pei ni mamoe. E oo lava i le taimi ua latalata i lona maliu, na avatu ai e Iesu ni fautuaga alofa i ona soʻo ma tatalo e fai ma sui o i latou. (10:1–17:26) I le lē pei o se tagata gaoi po o sē faomea, e ulu atu o ia i le lotoā mamoe e ala i le faitotoa. (10:1-5) O le lotoā mamoe o se pa puipui e tausia ai mamoe mo le po e puipuia ai mai ē gaoi ma manu feai. E iai ona pa maa, atonu ma ni mea matuitui i luga, ma e iai se leoleo faitotoa i le mea e ui atu ai.

O lafu a isi leoleo mamoe e mafai ona taofia i le lotoā mamoe e tasi, ae tali atu lava mamoe latou i le na o le leo o lo latou leoleo mamoe moni. I lana tusi Manners and Customs of Bible Lands, a Fred H. Wight ua faapea mai: “Pe a faapea ua tatau ona vavaeeseina isi lafu mamoe, o le a auauai atu leoleo mamoe ma tutū ma valaau atu: ‘Tahhoo! Tahhoo!’ po o se valaau tali tutusa faapena i lana lava filifiliga. O le a tutū i luga ulu o mamoe ma pe a mavae sina fenuminumiai, ona amata loa lea ona mulimuli atu le mamoe lava ia i lona leoleo mamoe. E matuā masani lelei lava ma le leo o lo latou leoleo mamoe. E masani lava ona faaaogā e tagata ese lea lava valaau, ae o a latou taumafaiga ina ia mulimuli atu mamoe ia i latou e masani lava ona lē taulau.” E fiafia lava, ona na fetalai Iesu: “O aʻu mamoe e faalogo mai i latou i loʻu leo, ua ou iloa foi i latou, ua latou mulimuli mai foi ia te au; ou te avatu foi le ola e faavavau ia te i latou.” (10:27, 28) Na tali uma atu le “lafu mamoe itiiti” ma “isi mamoe” i le leo o Iesu, mulimuli atu i lana taʻitaʻiga, ma olioli i lana tausiga alofa.—Luka 12:32; Ioane 10:16.

Le Alo Faamaoni Pea o le Atua

O Keriso sa faamaoni pea i le Atua ma fai ma faaaʻoaʻo o se leoleo mamoe alofa i le taimi atoa o lona soifuaga faalelalolagi. Na faaalia foi lona tiga alofa i taimi na faaalia mai ai o ia ina ua mavae lona toe faatuina. Sa o le tiga alofa faatatau i isi o lea na uunaia ai Iesu e uunai atu ia Peteru ina ia fafaga i Ana mamoe.—18:1–21:25.

I le avea o sē e faasalaina fua i le satauro, na faataatia ai e Iesu le faaaʻoaʻo sili o le faamaoni seia oo i le oti. O le tasi tulaga faigata na ia uia i le faataunuuina o le valoaga faapea o fitafita ‘sa latou tufatufaina ona ofu ia i latou.’ (Salamo 22:18) Na latou faia le vili ina ia iloa ai po o ai o le a maua lona ofu lelei tele i totonu (faa-Eleni, khi·tonʹ), na lalagaina e leai ni sooga. (19:23, 24) O se ofu faapena atonu sa lalagaina i le vulu po o le ie lino i se fasi ie e tasi ma atonu sa o le paepae po o ni lanu eseese foi. E masani ona leai ni lima, e ofu i totonu e pito i lona tino ma e oo i tuli po o ona tapuvae. O le mea moni, o Iesu sa lē manao tele i mea faitino, ae sa ia laeiina se ofu sili ona lelei, lona ofu e leai ni sooga.

I se tasi o faailoa mai o Iesu ina ua mavae lona toetu, na ia faafeiloai ai ona soʻo i upu nei: “Ia outou manuia.” (20:19) O lenei faafeiloaiga o se mea masani i Iutaia. (Mataio 10:12, 13) Mo le toatele, o le faaaogāina o na upu atonu sa lē manatu mamafa i ai. Ae sa lē faapena Iesu, auā muamua lava na ia taʻu atu i ona soʻo: “Ou te tuuina atu ia te outou le manuia; o loʻu manuia ou te avatu ai ia te outou.” (Ioane 14:27) O le manuia na tuuina atu e Iesu i ona soʻo sa faavae i lo latou faatuatua atu ia te ia i le avea o le Alo o le Atua ma na fesoasoani ina ia faamafanafanaina ai o latou loto ma mafaufau.

E mafai foi ona tatou olioli faapena i le “manuia mai le Atua.” Seʻi o tatou faapelepeleina lenei uiga tautele lē mafaatusaina ua iʻu i ai ona o le faiā vavalalata ma Ieova e ala i lona Alo pele.—Filipi 4:6, 7.

[Ē Ana le Ata i le itulau 21]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga