Pe Tutusa Lua Faatuatua ma Elia?
O LOO faavaivaia le faatuatua e le sosaiete faaletagata i aso nei. E amuamu le au atamamai i le soifua pea o le Atua. E faatauemu tagata lotu talapepelo i le Atua. Ma ua faateteleina ona gaoioi le lalolagi i se tulaga e pei e lē popole i le Atua. E tusa lava la pe o nei uiga e faamataʻuina ai se tagata, pe faalotovaivaia ai, pe aafia ai o ia i le faanoanoa, ae tasi lava le iʻuga: Ua faavaivaiina ai lona faatuatua. E lētioa ona taʻua e le aposetolo o Paulo le leai o se faatuatua o “le agasala e faalavelavegofie ai i tatou”!—Eperu 12:1.
Atonu o le pogai lena na taumafai faapitoa ai Paulo e tataʻi atu o tatou manatu i olaga o tane ma fafine sa malolosi o latou faatuatua. (Eperu, mataupu 11) O na faaaʻoaʻoga e mafai ona faagaeetia ai i tatou ma faamalosia ai lo tatou faatuatua. Mo se faataʻitaʻiga, seʻi o tatou iloiloina le perofeta o Elia, i le uaʻi atu i le na o le uluai vaega o lana galuega faaperofeta faasauatoa ma le faaumiumi. Na ola o ia i le vaitaimi o le nofoaiga a le Tupu o Aapo ma lana avā faapaupau, le Masiofo o Iesepela, o le vaitaimi sa matuā paʻū maulalo ai le faatuatua i le Atua moni, e pei ona iai foi i aso nei.
Le Malo Faamalaiaina o Ituaiga e Sefulu
Pagā le tutusa pau na iai i laua! O Aapo, o le tupu lona fitu o le Malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu. E ui ina sa amioleaga isi tupu e toaono na muamua atu ia te ia, ae o Aapo na sili atu ona amioleaga. E lē gata na ia faaauauina le faiga tapuaiga malaia a le nuu i se tamai povi poʻa, ae sa faaipoipo atu foi o ia i le afafine o se tupu o nuu ese, o Iesepela, ma o i inā na matuā faaolaolaina ai le tapuaiga i le atua sese o Paala, ua sili atu i lo so o se isi lava taimi.—1 Tupu 16:30-33.
Na matuā aafia Iesepela i faiga faa-Paala mai lava i lona laitiiti. O lona tamā o Etepaala, o se ositaulaga o Asaira (le avā a Paala), na ia fasiotia isi ina ia avea ai o ia ma tupu o Saitonu, o le malo sa i le itu i matu o Isaraelu. Sa taaʻina e Iesepela lana tane o lē e vaivai i le faavasegaina o le tulaga saʻo ma le lelei, ina ia amata le tapuaiga ia Paala i Isaraelu. E leʻi umi, ae iai le toʻa 450 o perofeta a lena atua sese ma le toʻa 400 o perofeta a le atua fafine o Asaira i le nuu, o ē sa aai uma i le laʻoai a le tupu. Pagā le inosia o la latou tapuaiga i le silafaga a le Atua moni, o Ieova! O faatusa o totoga faafanautama o tane, o tu faalotu o le fanautama, o talitane i le malumalu (o tane ma fafine), e oo lava i taulaga e osia i tamaiti—o vala inosia na a lenei tapuaiga sili ona matagā. Sa salalau atu ma le lē mataofiofia lenei lotu i le malo atoa, faatasi ai ma faamanuiaga a Aapo.
E faitau miliona tagata Isaraelu na galo ia i latou Ieova, o Lē na Foafoaina le lalolagi ma lona faataamilosaga o le vai. Na latou manatu o Paala na ia faamanuiaina le laueleele i timuga i le faaiʻuga o le tau matūtū. I tausaga uma lava, na latou faamoemoe atu ai i lenei ‘Puna o Uaga,’ lenei atua o le fanautama ma le tau o timuga, ina ia faaiʻuina le tau matūtū. Sa totō timuga i tausaga taitasi. Sa viiviia foi la Paala i tausaga taitasi.
Folafola e Elia se Lāmala
Pe tusa o le faaiʻuga o se tau mafanafana umi e aunoa ma se timu—o le taimi tonu foi lea sa amata faatalitalia ai e tagata Paala ina ia faatotō mai timuga faasaoola—na aliaʻi mai ai loa Elia i tala a le Tusi Paia.a Ua aliaʻe faafuasei o ia i le faamaumauga a le Tusi Paia e pei o le pa a se faititili. E itiiti sona talaaga ua taʻu mai ia i tatou, ae lē o taʻua mai ai ni ona mātua. Ae e leʻi pei Elia o se faititili, auā sa leʻi muamua mai o ia i ni timuga mamafa. Na ia faasilasila atu ia Aapo: “O loo soifua Ieova le Atua o Isaraelu, o ia ou te tu ai i ona luma, e leai se sau po o se timu i nisi tausaga seʻi iloga ou [te] fai atu.”—1 Tupu 17:1.
Seʻi vaai faalemafaufau i lenei tamaloa, e taufulufulua atoa lona tino. O ia o se tagatānuu moni mai atumauga gaoā o Kiliata, e foliga mai na ola aʻe mai le au leoleo mamoe faatauvaa. Ua tulai o ia i luma o Aapo le tupu malosi, atonu i le totonugalemu o lona maota tele, ma lona fale taʻutaʻua e faia i nifo elefane, ona teuteuga papanu uigaese ma ona tupua lapopoa. O i inā i le aai pisapisaō o sulufaiga o Samaria, lea ua toetoe lava galo atu ai le tapuaiga ia Ieova, ua ia taʻu atu ai ia Aapo faapea o lona atua, o Paala, e leai se malosi o iai, o se meanoa. Ua faalauiloa atu e Elia, o lenei tausaga ma isi tausaga o fotuai mai, o le a leai se timu, e leai foi se sau!
Sa faapefea ona ia te ia sea faatuatua? Pe sa ia leʻi mataʻu ea, i le tulai atu i luma o lenei tupu faasausili, ma le tetee? Atonu na ia te ia lena lagona. I le sili atu i le afe tausaga mulimuli ane, ua faamautinoa mai ai i tatou e Iakopo le ʻafa uso o Iesu faapea o Elia o “le tagata ia e tusa ma i tatou.” (Iakopo 5:17) Ae matau upu a Elia: “O loo soifua Ieova le Atua o Isaraelu, o ia ou te tu ai i ona luma.” Na manatua e Elia faapea o le avea o ia ma auauna a Ieova, sa ia tulai ai i luma o se nofoālii e sili mamao atu lona maualuga na i lo le nofoālii o Aapo—le nofoālii lea o le Alii Pule Silisiliese o le vateatea! O ia sa fai ma sui, o se avefeau, o lena nofoālii. I le iloaina o lea tulaga, aiseā la o le a ia mataʻu ai ia Aapo, ua na o sina tupu faaletagata faatauvaa o lē sa lē toe mauaina se faamanuiaga mai ia Ieova?
Sa lē tau masalomia na matuā moni Ieova ia Elia. E mautinoa na suesueina e le perofeta le faamaumauga o feutagaiga a le Atua ma Lona nuu. Na lapataia e Ieova sa Iutā i lona faasalaina o i latou i le lāmala ma le oge pe a latou liliu atu e tapuai i atua sese. (Teuteronome 11:16, 17) I le mautinoa faapea e faataunuu lava e Ieova lana fetalaiga, na “tatalo [ai Elia] ina ia le ua.”—Iakopo 5:17.
Ua Faailoa le Faatuatua i le Mulimuli i Taʻiala
E ui i lea, o folafolaga a Elia na oo ai ni lamatiaga ia te ia e ono oo i le oti i lea lava taimi. O se taimi sa manaomia ai se isi vala o lona faatuatua. Ina ia faasaoina lona ola, sa tatau ona ia faamaoni i le mulimuli atu i faatonuga a Ieova: “Tuu ia lenei mea, ma e liliu ane i le itu i sasae, ma e lafi i le alia o Kirita, e feagai ma Ioritana. E te inu foi i le alia; ua ou fai atu foi i oreva latou te fafaga ia te oe i lea mea.”—1 Tupu 17:3, 4.
Na vave ona usitai atu Elia. Afai sa ia manao e sao mai le lāmala ma le oge na taia ai lona nuu, sa tatau la ona ia faalagolago i so o se sauniuniga lava na faia e Ieova mo ia. E matuā lē faigofie lenei mea. O lona uiga o le a natia o ia, i le ola i se nofoaga tuufua mo le tele o masina. Sa uiga foi i lona ʻaina o aano o manu ma areto na laʻu atu i ai e oreva—o ni manufelelei e ʻaai i tino o manu mamate, o ni manufelelei e lē mamā i le Tulafono faa-Mose—ma i lona faatuatua ia Ieova faapea o na aano o manu e lē o ni aano o ni manu mamate ae o ni aano o manu sa sasaaina ma le talafeagai o latou toto e tusa ai ma le tulafono. E talitonu gatā i nisi tagata faaliliu o le Tusi Paia lenei vavega faaumiumi, o lea na latou manatu ai o le uluai upu i inei ua uiga i “tagata Arapi” ae lē o ni “oreva.” Peitai sa talafeagai le taʻua o oreva. E leai lava se isi o le a masalosalo e felelei atu nei manufelelei lē mamā i le vaomatua ma a latou toēga meaʻai ma fafaga moni ai Elia, o lē sa matuā sue faataamilo e Aapo ma Iesepela i malo uma!—1 Tupu 18:3, 4, 10.
A o malosi pea le lāmala, atonu sa amata ona popole Elia i ni ana vai mai le ālia o Kirita. Ua tele ina matūtū ālia o Isaraelu i taimi o le lāmala, ma i le ‘mavae o ni aso’ sa matūtū foi lenei ālia. Pe mafai ona e vaai faalemafaufau i lagona o Elia a o faasolosolo malie ona tau leai se suavai ma ua maui atu lava le vai i lea aso ma lea aso? E mautinoa atonu sa ia tau mānatu i se mea o le a tupu pe a uma le vai. E ui i lea, sa onosai pea Elia. Ina ua matūtū le vai, ona faatoʻā toe avatu loa lea e Ieova ia te ia isi faatonuga. Na faatonuina le perofeta ina ia alu i Sarefata. O i inā o le a ia maua ai meaʻai i le fale o se fafine ua oti lana tane.—1 Tupu 17:7-9.
I Sarefata! O le taulaga lena o le aai o Saitonu, le nuu e tupuga mai ai Iesepela ma o i inā na avea ai lona tamā ma tupu! Atonu sa tau mānatu Elia, pe o le a saogalemu ea? Peitai na “tulai [lava] o ia, ma alu.”—1 Tupu 17:10.
Ua Saunia e Ieova Meaʻai ma le Ola
E leʻi umi ae tauia lona usiusitai. Na la fetaiai ma le fafine ua oti lana tane e pei ona valoia, ma na ia iloa i lenei fafine le ituaiga o faatuatua tonu lava lea ua matuā lē toe iai i tagata o lona nuu. Sa toe tasi lava se ʻaiga e maua i le falaoamata ma le suāuu na totoe i lenei fafine mativa mo ia ma lana tama. Peitai, e ui ina ia te ia se manaoga tele, ae na naunau e fai muamua se potoi areto mo Elia, auā na ia faatuatua i le folafolaga a Elia faapea o le a faatumuina pea e Ieova lana fagu suāuu ma lana fagu falaoamata [a le fafine] i le umi lava e manaomia ai. E lētioa ona toe faamanatu mai e Iesu Keriso le faaaʻoaʻoga faamaoni a lenei fafine ua oti lana tane, a o ia fetuuina tagata Isaraelu lē faatuatua o ona aso!—1 Tupu 17:13-16; Luka 4:25, 26.
E ui lava i lenei vavega, ae sa lalata atu ona fesagaʻi le faatuatua o le fafine ua oti lana tane ma Elia, i ni tofotofoga matuitui. Na faafuasei ona oti le tama a le fafine. I le popolevale, na pau lava le mate a le fafine o lenei mala ua taia ai, o se mea e fesootai ma Elia, le “tagata o le Atua.” Sa ia tau mānatu pe ua faasalaina o ia ona o ni agasala i taimi ua tuanai. Peitai na sii ese mai ia te ia e Elia lana tama ua oti ma avatu i le afeafe aluga. Na iloa e Elia e sili atu isi mea e mafai ona saunia e Ieova i lo na o meaʻai. O Ieova o le puna o le ola! Ona faifai pea lea ona tatalo faatauanau atu Elia ina ia toe faafoi mai le ola o le tamaitiiti.
E lē na o Elia se uluai tagata na faatuatua i le toetu, ae ua faaalia i faamaumauga a le Tusi Paia, o ia o le uluai tagata na faatinoina le faia o se toetu. Ona “ola ai lea” o le tama! Atonu o se vaaiga mataʻina le olioli o lona tinā a o toe tuu atu e Elia lana tama ia te ia i ni nai upu faigofie: “Faauta mai, ua ola lau tama.” E mautinoa na faapea atu ma loimata le fafine: “O lenei, ua ou iloa i lenei mea o le tagata o le Atua oe; o le afioga foi a Ieova ua oo mai i lou fofoga e moni lea.”—1 Tupu 17:17-24.
“O Ieova Loʻu Atua”
Maeu le uigā, le talafeagai, o le uiga o le igoa o Elia “O Ieova Loʻu Atua”! I le taimi o le lāmala ma le oge na foai atu ai e Ieova ia te ia meaʻai ma vai; i le taimi o le pogisa tau amio, na tuu atu ai e Ieova ia te ia ni taʻiala aogā; i le taimi na oti ai se tasi, sa faaaogā o ia e Ieova ina ia toe faafoisia mai ai le ola. Ma e foliga mai o taimi uma lava sa ao ai ona faaalia e Elia lona faatuatua i lona Atua—i le faatuatua ia te Ia e saunia mea, i le mulimuli atu i Ana taʻitaʻiga, i le faalagolago ia te Ia na te faapaiaina Lona suafa—sa tauia ai lava o ia i le tele o isi mafuaaga e faatuatua atu ai ia Ieova. Sa moni lenei tulaga a o faaauau ona ia talia tofiga faigata ma le taufaamataʻu mai lona Atua, o Ieova; o le mea moni o loo iai foi nisi ana vavega ofoofogia sa tatau ona ia faia.—Tagai i le 1 Tupu, mataupu e 18.
E toetoe lava tutusa pau ma auauna a Ieova i aso nei. Atonu e lē o fafagaina faavavega i tatou pe faaaogā e faatinoina se toetu; ae e lē o le vaitaimi lenei mo na vavega. Peitai ane, ua lē suia ai Ieova lava ia i sina mea e tasi talu mai lava aso o Elia.—1 Korinito 13:8; Iakopo 1:17.
Atonu foi tatou te maua ni tofiga e ono faalotovaivai ai, po o ni oganuu e faigata ma taufaamataʻu i le oo atu i ai ma la tatou feau na tuuina mai e le Atua. Atonu tatou te fetaiai ma sauaga. Atonu e oo foi ina tatou fia ʻaai. Peitai ua tele faamaoniga a Ieova i tagata taitoatasi ma i lana faalapotopotoga atoa faapea o loo ia taʻitaʻia pea ma puipuia ana auauna. O loo ia foai atu pea ia i latou le malosi e faia ai so o se galuega ua ia tofia ia i latou. Ma e fesoasoani pea o ia ia i latou ina ia onosaia po o ā lava tofotofoga atonu latou te oo i ai i lenei lalolagi o faalavelave.—Salamo 55:22.
[Faaopoopoga i lalo]
a Ua faapea mai Iesu ma Iakopo sa leʻi iai se timu i le nuu mo “tausaga e tolu ma masina e ono.” Peitai, ua taʻua le oo atu o Elia i luma o Aapo ina ia faaiʻuina le lāmala ‘i le tausaga lona tolu’—e mautinoa la sa faitau e amata mai i le aso na ia faasilasilaina ai le lāmala. O lea, atonu i le mavae o se vaitau matūtū umi e aunoa ma se timu, na faatoʻā tulai ai o ia mo le uluai taimi i luma o Aapo.—Luka 4:25; Iakopo 5:17; 1 Tupu 18:1.
[Ata i le itulau 18]
Pe e te faatuatua e pei o Elia faapea o le a tausia e Ieova manaoga o ana auauna?