-
O le Toe Fanau Mai—Po o le Auala Lea e Maua ai le Ola?Le Olomatamata—2009 | Aperila 1
-
-
O le Toe Fanau Mai—Po o le Auala Lea e Maua ai le Ola?
O LE ā lau tali i le fesili, ‘Po ua toe fanaufouina oe?’ E faitau miliona tagata lotu i le lalolagi e tali mai ma le mautinoa “Ioe!” i le fesili lenei. Ua latou talitonu, o le toe fanau mai o se tagata o le faailoga lea o Kerisiano moni uma ma e na o le pau lea o le ala i le faaolataga. E latou te lagolagoina manatu o taʻitaʻi lotu e pei o Robert C. Sproul, o lē na tusi e faapea: “Pe a lē toe fanau mai se tagata, . . . e lē o ia la o se Kerisiano.”
Po o aofia ai ma oe i ē talitonu faapea o le toe fanau mai, o le auala lea i le faaolataga? Afai o lea, e mautinoa o loo e fia fesoasoani i ou aiga ma au uō e maua lenā ala ma amata ona savavali ai. Peitaʻi, ina ia latou faia faapena, e manaʻomia ona latou malamalama i le eseesega o le tagata ua toe fanau mai, ma le tagata e leʻi toe fanau mai. E faapefea ona e faamalamalama atu iā i latou le uiga o le toe fanau mai?
E toʻatele e talitonu e faasino atu le faaupuga “toe fanau mai” i se tagata e maumauaʻi e auauna i le Atua ma Keriso, ma o le iʻuga, ua suia o ia mai se tagata e oti faaleagaga i se tagata e agaʻigaʻi i luma faaleagaga. E pei ona faamalamalama mai e se lomifefiloi fou le uiga o le toe fanau mai o se tagata e faapea, “o se tagata Kerisiano ua faafouina pe faamautinoa atili lona faatuatua, aemaise lava pe afai ua umi se taimi o aafia loloto ai i faiga faaletapuaʻiga.”—Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary—Eleventh Edition.
Pe e faateʻia oe pe a e iloa e lē ōgatusa lenā malamalamaga ma le Tusi Paia? Pe e te fia iloa po o le ā le aʻoaʻoga moni a le Tusi Paia e faatatau i le toe fanau mai o se tagata? E mautinoa o le a e mauaina aogā pe a e iloiloina lenei mataupu. Aiseā? Auā o le iai o se malamalamaga saʻo i le uiga o le toe fanau mai, o le a aafia ai lou olaga ma mea e te faatalitalia i le lumanaʻi.
O le ā le Aʻoaʻoga a le Tusi Paia?
E na o le pau le tusi o le Tusi Paia o loo taʻua ai le “toe fanau mai” o le Ioane 3:1-12, lea o loo faamatala mai ai se talanoaga mataʻina a Iesu ma se taʻitaʻi lotu i Ierusalema. O le a e faitau atoa i lenā tala i le pusa o loo sosoo mai. E matou te valaaulia oe e faitau i ai.
I lenā tala, ua faamatilatila ai e Iesu vala o le “toe fanau mai.”a O le mea moni, o le a fesoasoani le talanoaga a Iesu ma le taʻitaʻi lotu e tatou te taliina ai fesili tāua nei e lima:
◼ O le ā le tāua o le fanaufouina?
◼ Pe e faia e le tagata lava ia le filifiliga pe toe fanaufouina pe leai?
◼ O le ā lona fuafuaga?
◼ E faapefea ona toe fanaufouina se tagata?
◼ O le ā le suiga i faiā ona o lenei tulaga?
Seʻi o tatou iloiloina taʻitasi nei fesili.
[Faaopoopoga i lalo]
a O loo taʻua i le 1 Peteru 1:3, 23 le upu “fanaufouina.” O le isi lea faaupuga o loo faaaogā i le Tusi Paia e faamatala ai le uiga o le “toe fanau mai.” O nei upu e lua e maua mai le veape Eleni, o le gen·naʹo.
[Pusa/Ata i le itulau 4]
“E Tatau Ona Toe Fanau Mai Outou”
“E iai le tagata o le ʻau Faresaio e igoa iā Nikotemo, o ia o se taʻitaʻi Iutaia. Ua sau o ia iā Iesu i le pō ma faapea mai: ‘Le Aʻoaʻo e, ua matou iloa o oe o le faiaʻoga, e te sau mai le Atua. E leai se tasi na te mafai ona faia nei faailoga ua e faia, pe a lē iā te ia le Atua.’ Ona tali atu lea o Iesu iā te ia: ‘E moni, e moni, ou te fai atu iā te oe, Afai e lē toe fanau mai se tasi, e lē mafai ona ia iloa le malo o le Atua.’ Ona faapea mai lea o Nikotemo iā te ia: ‘E faapefea ona toe fanau mai se tagata ua toeaina? E mafai ea ona toe ofi i le manava o lona tinā, ma toe fanau mai ai?’ Ua tali atu Iesu: ‘E moni, e moni, ou te fai atu iā te oe, Afai e lē toe fanau se tasi i le vai ma le agaga, e lē ulu atu o ia i le malo o le Atua. O lē ua fanau mai i le tino, o le tino lea. A o lē ua fanau mai i le agaga, o le agaga lea. Aua e te ofo i loʻu fai atu, E tatau ona toe fanau mai outou. E agi le matagi i le itulagi e manaʻo i ai, e te faalogo o agi, ae e te lē iloa le itulagi e sau ai ma agaʻi atu i ai. E faapena foʻi i latou uma o ē fananau i le agaga.’ Ona tali mai lea o Nikotemo iā te ia: ‘E faapefea ona taunuu o nei mea?’ Ua tali atu Iesu: ‘O oe o le faiaʻoga o Isaraelu, ae e te lē iloa ea nei mea? E moni, e moni, ou te fai atu iā te oe, Ua matou iloa mea ua matou tautatala ai, ma molimau foʻi i mea ua matou vāai i ai, ae tou te lē taliaina la matou molimau. Pe afai ua ou taʻu atu iā te outou mea a le lalolagi ae tou te lē talitonu i ai, e faapefea la ona outou talitonu, pe a ou taʻu atu iā te outou mea o i le lagi?’”—Ioane 3:1-12.
-
-
Le Fanaufouina—O le ā le Tāua?Le Olomatamata—2009 | Aperila 1
-
-
Le Fanaufouina—O le ā le Tāua?
I LE la talanoaga ma Nikotemo, na faamamafa ai e Iesu le fanaufouina, po o le toe fanau mai, e matuā tāua tele. Sa faapefea ona ia faamanino mai lenā tulaga?
Mātau mai le auala na faamamafa ai e Iesu i le la talanoaga ma Nikotemo, le tāua tele o le fanaufouina. Sa ia fetalai: “Afai e lē toe fanau mai se tasi, e lē mafai ona ia iloa le malo o le Atua.” (Ioane 3:3) O upu “afai e lē” ma le “lē mafai” ua faamatilatila mai ai le tatau ona tupu o le fanaufouina. Seʻi fai se faataʻitaʻiga: Pe a faapea mai se tagata, “Afai e lē oso aʻe le lā, e lē mafai ona iai se malamalama,” o le uiga o lana faamatalaga e manaʻomia ona susulu le lā e maua ai le malamalama. I se tulaga talitutusa, na faapea mai Iesu, e matuā manaʻomia lava ona toe fanau mai se tagata ina ia iloa ai le Malo o le Atua.
Mulimuli ane, atonu ina ia faamanino ni masalosaloga o loo iai i lenei mataupu, na fetalai atu Iesu e faapea: “E tatau ona toe fanau mai outou.” (Ioane 3:7) O lea la, e tusa ai ma fetalaiga a Iesu, o le fanaufouina o se laasaga e tatau ona uia e se tasi ina ia “ulu atu o ia i le malo o le Atua.”—Ioane 3:5.
Ona sa matuā faatāua e Iesu le mataupu lenei o le fanaufouina, e tatau la i Kerisiano ona faamautinoa o loo iā i latou le malamalamaga saʻo o lenei mataupu. O se faaaʻoaʻoga, pe e mafai e se Kerisiano ona filifili ia lava pe e toe fanau mai?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 5]
“Afai e lē oso aʻe le lā, e lē mafai ona iai se malamalama”
-
-
Le Fanaufouina—Po o le Filifiliga a le Tagata Lava Ia?Le Olomatamata—2009 | Aperila 1
-
-
Le Fanaufouina—Po o le Filifiliga a le Tagata Lava Ia?
O AI e faapogaia le fanaufouina? Pe a faalaeiauina a latou tagata faalogologo ia avea ma Kerisiano fanaufouina, e sii mai e nisi tagata failotu upu a Iesu e faapea: “E tatau ona toe fanau mai outou.” (Ioane 3:7) Ua faaaogā e ia faifeʻau upu nei o se faatonuga, ma ua latou faapea atu ai, ‘ia toe fanau mai!’ E tusa o lea ua latou faapea atu e filifili lava le tagata talitonu ia pe usitai iā Iesu, ma uia ai laasaga e manaʻomia ina ia fanaufouina ai. E tusa ai la ma na manatu, o le fanaufouina o le filifiliga a le tagata lava ia. Ae pe ōgatusa lenā manatu ma fetalaiga a Iesu iā Nikotemo?
Pe a faitau ma le faaeteete i upu a Iesu, e leʻi faapea mai Iesu e pule lava le tagata ia pe fanaufouina pe leai. Aiseā ua tatou manatu ai faapea? O le faaupuga Eleni lea ua faaliliuina “ia toe fanau mai,” e mafai foʻi ona toe faaupu e faapea “e tatau ona fanau mai lugā.”a O lea la, pe a fua i lenā faaupuga, o le fanaufouina e pogai “mai lugā,” o lona uiga e mai “le lagi” pe e “mai le Tamā.” (Ioane 19:11; Iakopo 1:17) Ioe, e pogai mai le Atua.—1 Ioane 3:9.
Pe a tatou manatua le faaupuga “mai lugā,” o le a faigofie la ona tatou malamalama i le māfuaaga e lē mafai ai ona faapogaia e se tagata lava ia lona fanaufouina. Seʻi mafaufau foʻi i lo tatou fanau mai. Pe na e faia le filifiliga lea na iʻu ai ina e fanau mai? E leai! Ua e fanau mai ona o lou tamā. I se tulaga talitutusa, e faatoʻā mafai ona fanaufouina i tatou, pe a faapogaia e lo tatou Tamā o i le lagi. (Ioane 1:13) O le pogai lea na faapea mai ai ma le mautinoa le aposetolo o Peteru: “Ia viia le Atua le Tamā o lo tatou Alii o Iesu Keriso, auā e tusa ma lona alofa mutimutivale tele, ua ia fanaufouina ai i tatou.”—1 Peteru 1:3.
Po o se Faatonuga?
E ono taumānatu nisi, ‘pe afai e moni e lē mafai ona filifili lava e le tagata ia pe toe fanau mai, aiseā la na tuuina mai ai e Iesu le faatonuga: “E tatau ona toe fanau mai outou”?’ O se fesili e talafeagai. Ae afai ua faia aʻe fetalaiga a Iesu o se faatonuga, ua ia faatonuina la i tatou e faia se mea e tatou te lē mafaia ona fai. E lē talafeagai lenā manatu. O lea la, o le ā le malamalamaga saʻo o le faaupuga e tatau ona e “toe fanau mai”?
Pe a iloiloina totoʻa lenei faaupuga e tusa ai ma le uluaʻi gagana na tusia ai, ua iloa ai e leʻi aumaia o se faatonuga. Nai lo lea, o se faaupuga po o se faamatalaga. Pe a faamanino le manatu, ina ua fetalai Iesu e tatau ona e “toe fanau mai,” sa ia taʻu mai se mea moni, nai lo le tuuina mai o se faatonuga. Sa ia fetalai: “E talafeagai ona e toe fanau mai lugā.”—Ioane 3:7, Modern Young’s Literal Translation.
Seʻi fai se faataʻitaʻiga o le eseesega o le faatonuga ma le faamatalaga o le mea moni, seʻi mafaufau i le faatusatusaga lenei. Seʻi faaāta i lou mafaufau se aai e tele ai ni aʻoga. O se tasi o na aʻoga ua avea ma aʻoga mo tamaiti e ō mai i nuu i tua. I se tasi aso, na faapea atu ai se tamaitiiti e lē sau mai i nuu i tua i le pule aʻoga, “Ou te fia aʻoga i le tou aʻoga.” Na faapea atu le pule aʻoga, “Ina ia talia oe i le aʻoga, e ao ona e sau mai se nuu i tua.” E lē o se faatonuga la ia upu a le pule aʻoga. E na te lē o faatonuina le tamaitiiti e faapea, “E tatau ona avea oe ma tagata e nofo i se nuu i tua!” Nai lo lea, sa ia faapea atu, “Ina ia talia oe i le aʻoga, e ao ona e sau mai i se nuu i tua.” O loo na ona taʻua lava e le pule aʻoga o le mea moni, po o le tulaga e talia ai i le aʻoga. I se tulaga talitutusa, ina ua faapea mai Iesu: “E tatau ona toe fanau mai outou,” sa na ona ia taʻua o se mea moni, o le mea e manaʻomia mo se tasi ina ia ‘ulu atu ai i le Malo o le Atua.’
O le manatu e pei ona taʻua i luga, ua aliali mai ai o le Malo o le Atua e fesootaʻi i le toe fanaufouina. Ua lāgā ai le fesili lenei, O le ā lona fuafuaga? O le iloaina o le tali i le fesili lea, o le vala autū lea i le malamalamaga saʻo e faatatau i le fanaufouina.
[Faaopoopoga i lalo]
a E tele faaliliuga o le Tusi Paia e faaliliuina ai faapea le Ioane 3:3. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai le Literal Translation of the Bible: “Pe a lē fanau mai se tagata mai lugā, e lē iloa e ia le malo o le Atua.”
[Ata i le itulau 6]
O ā tulaga e talitutusa ai le fanaufouina ma le fanau moni mai o se tagata?
-
-
Le Fanaufouina—O le ā Lona Fuafuaga?Le Olomatamata—2009 | Aperila 1
-
-
Le Fanaufouina—O le ā Lona Fuafuaga?
E TOʻATELE e talitonu, e manaʻomia ona toe fanau mai se tagata ina ia maua ai le faaolataga e faavavau. Ae ui i lea, seʻi mātau mai le fetalaiga a Iesu e faatatau i le fuafuaga o le fanaufouina. Sa ia fetalai: “Afai e lē toe fanau mai se tasi, e lē mafai ona ia iloa le malo o le Atua.” (Ioane 3:3) O lea la, e manaʻomia ona toe fanau mai se tagata ina ia ulu atu ai i le Malo o le Atua, ae lē ina ia maua ai le faaolataga. Atonu e tetee mai nisi ma faapea mai, ‘pe e lē o faasino atu nei faamatalaga e lua o le ulu atu i le Malo ma le mauaina o le faaolataga i le taui e tasi?’ E leai. Ina ia tatou malamalama i le eseesega, seʻi o tatou iloilo muamua le uiga o le faaupuga “malo o le Atua.”
O le malo o se ituaiga o pulega. O le uiga la o le faaupuga “malo o le Atua,” o le “pulega a le Atua.” O loo aʻoaʻo e le Tusi Paia o Iesu Keriso le “atalii o le tagata,” o le Tupu o le Malo o le Atua ma e iai i latou o le a pule faatasi ma Keriso. (Tanielu 7:1, 13, 14; Mataio 26:63, 64) E lē gata i lea, o se faaaliga na tuuina mai i le aposetolo o Ioane o loo faaalia ai o i latou e pule faatasi ma Keriso, ua filifilia “mai i ituaiga uma, ma gagana uma, ma nuu uma, ma atunuu uma,” ma o le a “latou pule mai foʻi o ni tupu i le lalolagi.” (Faaaliga 5:9, 10; 20:6) O loo faaalia atili mai e le Afioga a le Atua e faapea o i latou o le a avea ma tupu, e faia aʻe ai le “lafu mamoe itiiti” o tagata e 144,000 “o ē na faatauina mai le lalolagi.”—Luka 12:32; Faaaliga 14:1, 3.
O fea o le a pule mai ai le Malo o le Atua? “O le malo o le Atua” ua taʻua foʻi o le “malo i le lagi,” ua faaalia ai o Iesu ma ana pule lagolago e pule mai le lagi. (Luka 8:10; Mataio 13:11) O lea la, o le Malo o le Atua o se malo i le lagi lea e faia aʻe iā Iesu Keriso ma ana pule lagolago, na filifilia atu i le lalolagi.
O le ā la le uiga o le fetalaiga a Iesu ina ua ia faapea mai e tatau ona toe fanau mai se tagata ina ia ‘ulu atu ai i le malo o le Atua’? Na uiga atu i le manaʻomia ona toe fanau o se tagata ina ia avea ai ma pule faatasi ma Keriso i le lagi. Pe a faafaigofie le manatu, o le fuafuaga o le fanaufouina, ina ia saunia ai se vaega toʻaitiiti o tagata mo le pulega i le lagi.
O lea la ua tatou iloa, e matuā tāua le fanaufouina, e faapogaia mai e le Atua, ma e saunia ai se vaega o tagata mo le pulega i le lagi. Ae e faapefea ona tupu le fanaufouina?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 7]
O le fuafuaga la o le fanaufouina o se tagata, ina ia saunia ai se vaega toʻaitiiti mo le pulega i le lagi
[Ata i le itulau 7]
Ua faia aʻe le Malo o le Atua iā Iesu Keriso ma se vaega latou te pule faatasi, na filifilia mai le fanau a tagata
-
-
Le Fanaufouina—E Faapefea Ona Faagasolo?Le Olomatamata—2009 | Aperila 1
-
-
Le Fanaufouina—E Faapefea Ona Faagasolo?
SA TALANOA Iesu ma Nikotemo e lē gata e faatatau i le tāua, le faapogai, ma le fuafuaga o le fanaufouina, ae e faatatau foʻi i le auala o le a faagasolo ai le fanaufouina. Sa fetalai Iesu: “Afai e lē toe fanau se tasi i le vai ma le agaga, e lē ulu atu o ia i le malo o le Atua.” (Ioane 3:5) O lea la, e toe fanau mai se tagata e ala i le vai ma le agaga. Ae o le ā e faasino atu i ai le faaupuga “vai ma le agaga?”
“Vai ma le Agaga,” O ā na Mea?
I le avea ma se tagata Iutaia e poto i mataupu tau lotu, e mautinoa na masani Nikotemo i le auala e faaaogā ai e Tusitusiga Eperu le faaupuga “agaga o le Atua,” o le mana galue o le Atua lea e mafai ona uunaʻia ai tagata e faia ni gaoioiga mataʻina. (Kenese 41:38; Esoto 31:3; 1 Samuelu 10:6) Ina ua faaaogā la e Iesu le upu “agaga,” atonu na malamalama Nikotemo o le agaga paia, o le mana galue o le Atua.
O le ā na faasino i ai Iesu i le taʻua o le vai? Seʻi iloilo mea na tutupu ua faamauina, a o leʻi amata le talanoaga faapea foʻi ma le faaiʻuga o le talanoaga a Iesu ma Nikotemo. O loo faaalia mai ai na faatino e Ioane le Papatiso ma soo o Iesu le papatisoga i le vai. (Ioane 1:19, 31; 3:22; 4:1-3) Sa taatele lenā faiga i Ierusalema. O lea la, ina ua fetalai Iesu e faatatau i le vai, sa mafai ona iloa e Nikotemo e leʻi tau ina faasino atu Iesu i le vai, ae na ia faasino atu i le vai mo le papatisoga.a
Papatiso i le “Agaga Paia”
Pe afai o le ‘toe fanau o se tasi i le vai’ e fesootaʻi i le papatiso i le vai, o le ā la le uiga o le ‘toe fanau i le agaga’? A o leʻi faia le talanoaga a Nikotemo ma Iesu, sa faailoa mai e Ioane le Papatiso e lē na o le vai e faaaogā i le papatisoga, ae e iai foʻi le vaega a le agaga. Na ia faapea mai: “Na ou papatisoina outou i le vai, ae o [Iesu] na te papatisoina outou i le agaga paia.” (Mareko 1:7, 8) Sa faamatala mai e Mareko le taimi muamua na tupu ai lenā ituaiga o papatisoga. Na ia tusi e faapea: “A o faagasolo ia aso, ua alu atu foʻi Iesu mai Nasareta i Kalilaia ma papatisoina ai e Ioane i le vaitafe o Ioritana. Ina ua maliu aʻe loa o ia mai le vai, ona ia silafia ai lea o le lagi ua avanoa, ma ua i ona luga le agaga e pei o se lupe.” (Mareko 1:9, 10) Ina ua faatofuina Iesu i le Ioritana, sa papatiso ai loa o ia i le vai. O le taimi lava na afio ifo ai iā te ia le agaga mai le lagi, sa papatisoina ai loa o ia i le agaga paia.
I le pe tusa o le tolu tausaga talu ona māeʻa lona papatisoga, sa faamautinoa atu ai e Iesu i ona soo e faapea: “Ae i ni nai aso, ona papatisoina lea o outou i le agaga paia.” (Galuega 1:5) O anafea na tupu ai lenā papatisoga?
I le aso o le Penetekoso i le 33 T.A., sa faatasitasi ai soo o Iesu pe tusa o le 120 i se fale i Ierusalema. “Ona faafuaseʻi mai lea o le taalili mai le lagi e pei o le agi o se matagi malosi, ma ua tumu ai le fale atoa lea o loo latou nonofo ai. Ona latou iloa ai lea o ni laulaufaiva e pei o le afi . . . , ona faatutumuina ai lea o i latou uma i le agaga paia.” (Galuega 2:1-4) I le aso lava lenā, sa uunaʻia ai nisi i Ierusalema ina ia papatiso i le vai. Sa faapea atu le aposetolo o Peteru i se motu o tagata: “Inā salamō ia ma ia taʻitasi ma papatisoina outou i le suafa o Iesu Keriso mo le faamagaloina o a outou agasala, ona outou maua lea o le meaalofa foaʻi fua o le agaga paia.” Na faapefea ona latou tali atu? “Ua papatisoina ai i latou uma na talia ma le lotoatoa lana upu, ma i lenā aso, pe tusa ma le tolu afe tagata ua faaopoopo atu.”—Galuega 2:38, 41.
Se Gaoioiga e Vala Lua
O le ā ua faaalia mai e nei papatisoga e tusa ai ma le fanaufouina? Ua faaalia ai o le fanaufouina e vala lua le auala e faagasolo ai. Mātau foʻi na papatiso muamua Iesu i le vai. Ona ia maua ai lea o le agaga paia. I se tulaga talitutusa, na muamua papatiso uluaʻi soo i le vai (o nisi na faia e Ioane le Papatiso), ma na latou mauaina le agaga paia. (Ioane 1:26-36) E faapena foʻi soo fou e 3,000, sa papatiso muamua i latou i le vai, ona latou mauaina ai lea o le agaga paia.
I lo tatou manatuaina o papatisoga na faia i le 33 T.A., e faapefea ona tatou faatalitalia le auala e faagasolo ai le fanaufouina i aso nei? I le auala lava e tasi lea na tupu i aposetolo o Iesu ma ona uluaʻi soo. Muamua lava, ia salamō le tagata mai ana agasala, fulitua i ona ala sesē, tuuina atu lona ola e tapuaʻi ma auauna iā Ieova, ona ia faailoa atu lea i le lautele o lona tuuina atu e ala i le papatisoga i le vai. Afai ae filifilia o ia e le Atua e auauna o se tupu i Lona Malo, ona faauuina lea o ia i le agaga paia. O le vaega muamua o lenei gaoioiga vala lua (papatisoga i le vai) e fai e le tagata lava ia le faaiʻuga; o le vaega lona lua (papatisoga i le agaga paia) e faia e le Atua le faaiʻuga. Pe a oo i se tagata nei papatisoga e lua, ua fanaufouina la o ia.
Aiseā na faaaogā ai e Iesu i le la talanoaga ma Nikotemo le faaupuga “toe fanau se tasi i le vai ma le agaga”? E faamatilatila mai ai o i latou e papatiso i le vai ma le agaga e tele ni suiga e manaʻomia. O le mataupu e sosoo mai o le a iloiloina ai le vala lenā o le fanaufouina.
[Faaopoopoga i lalo]
a Na iai se taimi na faapea mai ai le aposetolo o Peteru i le taimi o se papatisoga: “Pe e mafai e se tasi ona taofia . . . i le vai?”—Galuega 10:47.
[Ata i le itulau 9]
Sa papatiso e Ioane tagata Isaraelu salamō i le vai
-
-
Le Fanaufouina—O le ā e Faataunuuina Ai?Le Olomatamata—2009 | Aperila 1
-
-
Le Fanaufouina—O le ā e Faataunuuina Ai?
AISEĀ na faaaogā ai e Iesu le faaupuga ‘fanau i le agaga’ ina ua ia fetalai e faatatau i le papatisoga i le agaga paia? (Ioane 3:5) Pe a faaaogā i se gagana faafaatusa le upu “fanau,” o lona uiga “o le amataga o se mea,” e pei o le faaupuga “o le fanau mai o se nuu.” O lea la, o le faaupuga “fanaufouina” o loo faailoa mai ai se “amataga fou.” O lea la, o upu faafaatusa o le “fanau” ma le “fanaufouina” o loo faamatilatila mai ai, o le a iai se amataga fou i le faiā a le Atua ma i latou ua papatiso i le agaga paia. E faapefea ona tupu lenā suiga atoa i le faiā?
I le faamatalaina e le aposetolo o Paulo o le auala e sauniunia ai e le Atua tagata mo le pulega i le lagi, sa ia faaaogā ai se talafaatusa mai le olaga o se aiga. Sa ia tusi atu i Kerisiano o ona aso, o le a avea i latou ma “ataliifai,” ma o le a mafai ai e le Atua ona feutagaʻi ma i latou “e pei o ni atalii.” (Kalatia 4:5; Eperu 12:7) Ina ia iloa le auala e fesoasoani ai le faaaʻoaʻoga o le avea ma tamafai e tatou malamalama ai i suiga o le a iai pe a papatiso se tasi i le agaga paia, seʻi o tatou toe iloiloina le talafaatusa i le tamaitiiti lea na fia aʻoga i le aʻoga e aʻoʻoga ai tamaiti mai i nuu i tua.
Se Suiga Ona o le Avea ma Tamafai
I le talafaatusa, e lē mafai ona aʻoga le tamaitiiti i le aʻoga ona e lē sau mai i nuu i tua lea e ō mai ai isi tamaiti. Ae seʻi faapea la, i se tasi aso ae faia loa se suiga tele. Ua vaetamaina faaletulafono le tamaitiiti e se aiga e nonofo i lenā vaipanoa i tua. O le a aafia faapefea le tamaitiiti i lenā tulaga? Ona ua vaetamaina o ia, ua ono tutusa nei ana aiā ma tamaiti e nonofo i lenā vaipanoa, e aofia ai ma le aiā e aʻoga ai i lenā aʻoga. Ua suia atoa e le vaetamaina faamoemoega o le tamaitiiti.
O loo faaāta mai e lenei mea le mea o le a tupu i se tulaga e sili atu ona mataʻina iā i latou ua fanaufouina. Seʻi o tatou iloiloina ni tulaga e talitutusa ai. O le a maua le avanoa o le tamaitiiti i le aʻoga, pe a ia ausia mea e manaʻomia ina ia faaulu ai—o le avea lea ma tamaitiiti e nofo i se nuu i tua. E lē aogā ni ana ia lava taumafaiga e fai pe ana lē faamalieina lenā aiāiga. I se tulaga talitutusa, o le a maua e nisi tagata ni avanoa i le Malo o le Atua, po o le malo i le lagi, ae seʻiloga lava ua latou ausia le tuutuuga e ulu atu ai, o le toe “fanaufouina” lea. O lea la, e lē mafai e i latou lava ona faamalieina lenā tuutuuga, auā e faalagolago le fanaufouina i le Atua.
O le ā na suia ai le tulaga o le tamaitiiti? O le vaetamaina faaletulafono. Ae mautinoa e leʻi suia ai e lenā gaoioiga uiga o le tamaitiiti. Sa avea pea o ia ma tamaitiiti e pei ona sa i ai. Peitaʻi ina ua ausia mea e manaʻomia mo le avea faaletulafono ma tamafai, ua suia nei le tulaga o le tamaitiiti. Ua iai se amataga fou, e pei ua toe fanau mai. Ua avea o ia ma atalii, lea ua iai lana aiā e auai ai i le aʻoga ma avea ma vaega o le aiga o lona tamā fai.
I se tulaga talitutusa, ua suia e Ieova le tulaga o se vaega o tagata lē lelei atoatoa e ala i lona vaetamaina faaletulafono o i latou e avea ma ana fanau. Na tusi atu le aposetolo o Paulo o lē ua avea ma se tasi o i latou, i ana aumea talitonu e faapea: “Ua outou maua le agaga o ataliifai, o le agaga foʻi lea ua tatou alalaga atu ai: ‘Ava, le Tamā e!’ Ua molimau le agaga lava lea faatasi ma o tatou agaga, o i tatou o fanau a le Atua.” (Roma 8:15, 16) Ioe, e ala i le faagasologa o le vaetamaina, ua avea ai na Kerisiano ma vaega o le aiga o le Atua, po o le “fanau a le Atua.”—1 Ioane 3:1; 2 Korinito 6:18.
E mautinoa, e leʻi suia e le avea ma ataliifai o le Atua uiga o i latou ua vaetamaina, auā o loo latou lē lelei atoatoa pea. (1 Ioane 1:8) E ui i lea, e pei ona faamalamalama mai e Paulo, pe a māeʻa ona latou ausia mea e manaʻomia mo le avea ma ataliifai, ua suia ai o latou tulaga. I le taimi e tasi, ua tuuina e le agaga o le Atua i loto o ona ataliifai le talitonuga o le a latou ola faatasi ma Keriso i le lagi. (1 Ioane 3:2) O lenā talitonuga mausalī lea na faapogaia e le agaga paia, ua suia atoatoa ai la latou vaaiga i le ola. (2 Korinito 1:21, 22) Ioe, ua latou maua se amataga fou, e pei ua latou toe fananau mai.
O loo faapea mai le Tusi Paia e faatatau i ataliifai o le Atua: “E fai i latou ma ositaulaga a le Atua ma le Keriso, e pule i latou o ni tupu faatasi ma ia mo le afe tausaga.” (Faaaliga 20:6) I lo latou faatasi ai ma Keriso, o le a maua e ataliifai o le Atua le avanoa e pule ai o ni tupu i le Malo o le Atua, po o le malo i le lagi. Na taʻu atu e le aposetolo o Peteru i uso talitonu e faapea, o le a latou maua “se tofi e lē pala, e lē faaleagaina, ma e lē mavae,” lea “ua taofia mo [i latou] i le lagi.” (1 Peteru 1:3, 4) Maʻeu se tofiga matagofie!
Peitaʻi, ua tulaʻi mai se isi fesili e faatatau i le pulega. Pe afai e toe fanau mai i latou o le a pule o ni tupu i le lagi, o ai o le a latou pule mai i ai? O le a taliina lenā fesili i le mataupu o sosoo mai.
[Ata i le itulau 10]
O le ā le tala a Paulo e faatatau i le avea ma ataliifai?
-