Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
ME 1-7
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 17-19
“Ia Vaai i Isi e Pei Ona Silasila i ai Ieova”
Po o le a Uaʻi Atu Lou Loto i Mea ua Tusia?
7 Ae faapefea le atalii o Asa, o Iosefatu? Sa tele uiga lelei o Iosefatu, ma e tele mea lelei na ia faia ina ua faalagolago i le Atua. Peitaʻi, na ia faia foʻi ni filifiliga lē lelei. O se faataʻitaʻiga, na ia tuu atu lona atalii ina ia faaipoipo i le afafine o Aapo le tupu amioleaga o le malo i le itu i mātū. E ui lava na lapataʻia e le perofeta o Mekaio, ae sa aufaatasi atu Iosefatu iā Aapo e tau faasaga i le ʻautau a Suria. Na toetoe lava a fasiotia ai Iosefatu i le taua. (2 No. 18:1-32) Ina ua toe foʻi o ia i Ierusalema, na fesili atu le perofeta o Ieu iā te ia: “Pe e tuuina atu ea i ē e amioleaga le fesoasoani, ma pe e tatau ea ona e alofa iā i latou o ē e ita iā Ieova?”—Faitau le 2 Nofoaiga a Tupu 19:1-3.
Ia Manatunatu i le Alofa e Lē Mavae o Ieova
8 E finagalo Ieova e tatou te iloa e alofa mai iā i tatou ma e lē taulaʻi mai i o tatou tulaga lē lelei atoatoa. E saʻilia e Ieova ni mea lelei o loo iā i tatou. (2 No. 16:9) O se faaaʻoaʻoga, o le mea lenā sa faia e Ieova iā Iosefatu le tupu o Iuta. Na faia e Iosefatu se filifiliga lē atamai e aufaatasi atu iā Aapo le tupu o Isaraelu e siitaua atu i tagata Suria ina ia toe faoa mai Ramota-kiliata. E ui e 400 perofeta pepelo na latou faamautinoa atu o le a taulau manuia le tupu leaga o Aapo, ae na valoia mai e Mekaio le perofeta a Ieova o le a toʻilalo Aapo. Na fasiotia Aapo i le taua, ae na toeitiiti lava a lē sao mai ai Iosefatu. I le taimi na ia toe foʻi ai i Ierusalema, na aʻoaʻia Iosefatu ona o lona aufaatasi atu iā Aapo. E ui i lea, na faapea atu Ieu le atalii o Hanani o lē e faamatalaina faaaliga iā Iosefatu: “Ua maua mea lelei iā te oe.”—2 No. 18:4, 5, 18-22, 33, 34; 19:1-3.
9 I le amataga o le pulega a Iosefatu, na ia faatonuina ai aloalii, o sā Levī ma ositaulaga ina ia ō atu i aai uma o Iuta e aʻoaʻo ona tagatānuu i le Tulafono a Ieova. Na taulau manuia a latou taumafaiga, auā na amata foʻi ona matataʻu tagata o isi nuu iā Ieova. (2 No. 17:3-10) Sa faia e Iosefatu se gaoioiga sesē, peitaʻi e leʻi faagaloina e Ieova ana galuega lelei. O lenei tala faale-Tusi Paia ua faamanatu mai ai e ui i o tatou tulaga lē lelei atoatoa, ae e lē mavae le alofa o Ieova mai iā i tatou pe a tatou saʻili ma le lotoatoa e faafiafia o ia.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Ia Auauna iā Ieova ma le Lotoatoa!
10 O Iosefatu o le atalii o Asa. Na ʻsavali pea Iosefatu i le ala o Asa lona tamā.’ (2 No. 20:31, 32) E faapefea? I le pei o lona tamā, sa faalaeiau e Iosefatu le nuu ina ia saʻili iā Ieova. Sa ia faia faapea e ala i le faamaopoopo o se tauiviga ina ia aʻoaʻo ai tagata i le “tusi o le tulafono a Ieova.” (2 No. 17:7-10) Sa alu atu foʻi o ia i le oganuu o le malo i mātū o Isaraelu i le vaega maugā o Efaraima, “ina ia toe faafoʻi mai i latou iā Ieova.” (2 No. 19:4) O Iosefatu o se tupu na “saʻili iā Ieova ma lona lotoatoa.”—2 No. 22:9.
11 O i tatou uma lava e mafai ona fai se sao i le tauiviga tele o le aʻoaʻoina o tagata, lea ua faatulaga e Ieova i aso nei. Po o fai ma ou sini i masina taʻitasi le aʻoaʻo o isi i le Afioga a le Atua, ma faalaeiau i latou ia auauna i le Atua? E ono mafai ona e amataina se suʻesuʻega faale-Tusi Paia e ala i au taumafaiga fitā faatasi ai ma le faamanuia a le Atua. Po o e tatalo e faatatau i lenā sini? Po o e naunau e suʻesuʻe ma se tasi ma oo ai lava ina faataulaga ou taimi paganoa ina ia faia ai faapea? E pei lava ona alu atu Iosefatu i le oganuu o Efaraima ina ia fesoasoani i tagata ia toe foʻi mai i le tapuaʻiga moni, e mafai foʻi ona tatou fesoasoani atu iā i latou ua lē toe talaʻi. E faatulaga foʻi e toeaina o le faapotopotoga le asia ma le fesoasoani atu i ē ua faateʻaina o loo i le oganuu a le faapotopotoga, o ē atonu ua lafoaʻia se agasala na faia muamua.
ME 8-14
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 20-21
“Ia Faatuatua Atu iā Ieova Lo Outou Atua”
Ia Fesagaʻia Faatasi le Iʻuga o Lenei Lalolagi Tuai
8 I aso o le tupu o Iosefatu, sa feagai tagata o le Atua ma se fili mataʻutia, o “se motu o tagata e toʻatele” mai i nuu na siʻomia ai i latou. (2 No. 20:1, 2) E leʻi taumafai auauna a Ieova e faatoʻilalo lenei fili i so latou lava malosi, ae na latou tatalo atu iā Ieova. (Faitau le 2 Nofoaiga a Tupu 20:3, 4.) E latou te leʻi taumafai foʻi e tatalo le tagata lava ia. Ua taʻua i le 2 Nofoaiga a Tupu 20:13: “Ua tutū i latou uma i Iuta i luma o Ieova, e oo lava i o latou tamaiti, o a latou avā, ma o latou atalii.” E tusa pe talavou pe matutua, ae sa latou faatuatua iā Ieova ma taumafai faatasi e mulimuli i lana taʻitaʻiga, ma na puipuia i latou e Ieova. (2 No. 20:20-27) O se faaaʻoaʻoga lelei lenei mo tagata o le Atua i le auala e fesagaʻia faatasi ai luʻi.
Ia Faamuamua e Ulugalii Fou le Auaunaga iā Ieova i o Latou Olaga
7 Na tali Ieova e ala iā Iaaseelu le tagata sa Levī. Na fetalai atu Ieova: “Inā tutū ia outou ma tutumau, ma vāai i le faaolataga a Ieova iā te outou.” (2 No. 20:13-17) E lē o se gaoioiga masani lenā e tau ai se isi i se taua. Peitaʻi, e leʻi aumaia na faatonuga i se tagata ae na tuuina mai iā Ieova. Na maufaatuatuaina atoatoa e Iosefatu lona Atua, ma na ia faia e pei ona faatonuina ai o ia. Ina ua latou faafetaiaʻia le fili, e leʻi faamuamuaina e Iosefatu ni fitafita tomai e tau. Ae na ia faamuamua i luma o ana ʻautau tagata pepese e leʻi iai ni meatau. Na faataunuu e Ieova lana folafolaga iā Iosefatu, ma na ia faatoʻilaloina le fili.—2 No. 20:18-23.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 1271 ¶1-2
Ioramo
E leʻi mulimuli Ioramo i ala amiotonu o Iosefatu lona tamā, ma na telē le taaʻiga leaga a lana avā o Atalia iā te ia. (2Tu 8:18) E lē gata na ia fasiotia ona uso e toʻaono ma nisi o alii sili o Iuta, ae na ia liliueseina foʻi ona tagatānuu mai iā Ieova ae tapuaʻi atu i atua sesē. (2No 21:1-6, 11-14) Na mātaulia lana nofoaiga atoa i fetauaʻiga i totonu o lo latou lava vaipanoa faapea ma fafo atu. Sa muamua ona fouvale Etoma iā Iuta, ona sosoo ai lea ma le fouvalega a Lipena. (2Tu 8:20-22) I le tusi na avatu e le perofeta o Elia iā Ioramo, na ia lapataʻi atu ai: “O le mea lea o le a matuā taia ai e Ieova lou nuu, o ou atalii, o au avā, ma au oloa uma.” E lē gata i lea, “e iā te oe (tupu o Ioramo) foʻi le tele o maʻi, e aofia ai se maʻi i lou gaʻau, ma e faasolo ina leaga lou maʻi i lea aso ma lea aso.”—2No 21:12-15.
O mea uma na sa tutupu. Na faataga e Ieova Filisitia ma Arapi e osofaʻia le nuu ma ave faapagota avā ma atalii o Ioramo. Ae e na o lona atalii aupito i laʻitiiti o Ioasasa (e taʻua foʻi o Aasaia) na faataga e le Atua e sola ese, ona o lana feagaiga ma Tavita mo le Malo. “Ina ua mavae nei mea uma, ona taia lea o ia (Ioramo) e Ieova i se maʻi i lona gaʻau lea e leai se togafiti.” Ina ua mavae le lua tausaga “ona paʻū ai lea i fafo o lona gaʻau” ma iʻu ai ina oti o ia. “E leʻi faanoanoa foʻi se tasi ina ua oti” lenei tamāloa leaga. Na tanu o ia i le Aai a Tavita, “ae e lē i fanuatanu o tupu.” Na soloaʻi ane lona atalii o Aasaia e avea ma tupu e suitulaga iā te ia.—2No 21:7, 16-20; 22:1; 1No 3:10, 11.
ME 15-21
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 22-24
“Tauia e Ieova Ona o le Faaalia o le Lototele”
Na Tuua e Ioasa Ieova Ona o Aumea Leaga
O SE taimi faigatā lea i Ierusalema, le aai lea sa tū ai le malumalu o le Atua. Faatoʻā uma lava ona fasiotia le tupu o Aasaia. E matuā faigatā lava foʻi ona faaāta i le mafaufau le mea na faia e le tinā o Aasaia, o Atalia, ina ua uma ona ia fasiotia le tupu o Aasaia. Sa ia fasiotia atalii o Aasaia—o fanau a lana lava tama! Pe e te iloa le māfuaaga?— Ina ia fai o ia ma tupu nai lo o se tasi o i latou.
Peitaʻi, sa faasaoina se tasi o atalii o Aasaia, le pepe o Ioasa, ma e leʻi iloa e Atalia lea tulaga. Pe e te fia iloa le auala na sao ai o ia?— Ia, sa iai se tuafafine o le tamā o le pepe, o lona igoa o Iosapa, sa ia faalafi Ioasa i le malumalu o le Atua. Sa mafai ona ia faia lenei gaoioiga ona o lana tane o Ieoiata, o le ositaulaga sili. O lona uiga sa la tau fai faamautinoa ua malupuipuia Ioasa.
Na Tuua e Ioasa Ieova Ona o Aumea Leaga
Sa nanā Ioasa i le malumalu mo tausaga e ono. O i inā sa aʻoaʻoina ai o ia i mea uma e faatatau iā Ieova le Atua ma ana tulafono. Mulimuli ane, ina ua atoa le fitu o tausaga o Ioasa, ona faia loa lea e Ieoiata o se gaoioiga ina ia fai ai Ioasa ma tupu. Pe e te fia faalogo i le auala na fai ai e Ieoiata lenei tulaga, ma po o le ā foʻi na tupu i le tinā o le tamā o Ioasa, le masiofo leaga o Atalia?
Sa faapotopoto faalilolilo faatasi e Ieoiata leoleo faapitoa sa iai i tupu i Ierusalema i lenā taimi. Sa ia taʻu atu iā i latou le auala na la faasaoina ai ma lana avā le atalii o le tupu o Aasaia. Ona faaali atu lea e Ieoiata o Ioasa i na leoleo, o ē na manatu o ia tonu lea e ao ona fai ma tupu. Ona faia loa lea o se fuafuaga.
Ua aumai e Ieoiata Ioasa ma faapale iā te ia. Ona “taufaipatilima lea [o tagata], ma fai atu, ʻIa soifua le tupu.’” Sa siʻosiʻomia e leoleo ia Ioasa ina ia puipuia o ia. Ma ina ua faalogo Atalia i lenei leo o le olioli, sa ia momoʻe atu ma alaga atu e faapea ua iai se fouvalega. Peitaʻi o le faatonuga a Ieoiata, na fasiotia ai e leoleo Atalia.—2 Tupu 11:1-16.
it-1 379 ¶5
Fanuatanu
Na maua e Ioiata le Ositaulaga Sili amiotonu le faaeaga o le tanu o ia “i le Aai a Tavita faatasi ma tupu,” ma e na o ia foʻi le tagata e leʻi ala mai i le gafa tautupu o loo faamauina na mauaina lenei faaeaga.—2No 24:15, 16.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-2 1223 ¶13
Sakaria
12. Atalii o le Ositaulaga Sili o Ioiata. Ina ua mavae le maliu o Ioiata, na liliuese le tupu o Ioasa mai i le tapuaʻiga moni, ma faalogo i fautuaga sesē nai lo o le faalogo i perofeta a Ieova. (2No 22:11) Na matuā lapataʻia tagata e faatatau i lenei mea e Sakaria le tausoga o Ioasa (2No 22:11), ae nai lo o le faaalia o le salamō, na latou fetogia o ia i le lotoā o le malumalu. A o lata ina oti Sakaria, na ia faapea mai: “Ia faasalaina oe e Ieova ona o le mea ua e faia. Na faataunuuina lenā talosaga faavaloaga ina ua faatamaʻia Iuta e ʻautau a Suria, ae fasiotia Ioasa e ana auauna e toʻalua “ona o lona faamasaaina o le toto o le atalii o Ioiata le ositaulaga.” (2No 24:25, fpl.) O loo taua i le Greek Septuagint ma le Latin Vulgate, na fasiotia Ioasa e taui ai le toto o le “atalii” o Ioiata. Peitaʻi, o loo faaaogā le faaupuga “o atalii” i tusitusiga a le ʻau Masoreta ma le Syriac Peshitta, atonu o le faaaogā i le gagana Eperu o le numera tele e faailoa mai ai le tāua o Sakaria le atalii o Ioiata, o ia o se perofeta ma o se ositaulaga.—2No 24:17-22.
ME 22-28
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 25-27
“E Mafai Lava e Ieova Ona Foaʻi Mai iā te Oe Mea e Sili Atu Nai lo o Lenā”
it-1 1266 ¶6
Ioasa
Na aauina atu e Ioasa tagata totoa e 100,000 mai i lana ʻautau e ʻau faatasi atu i le tupu o Iuta e tau faasaga iā Etoma. Peitaʻi, na toe faafoʻi i latou ona o le fautuaga a le “tagata o le Atua moni.” E ui lava ua uma ona totogi atu i nei tagata taleni siliva e 100 ($660,600), ae na latou feita lava ina ua toe faafoʻi i latou, atonu ona ua lē maua ai ni a latou mea mai i le vete. O lea, a o latou toe foʻi atu i mātū, na latou osofaʻia ai aai o le malo i saute ma faoa le tele o mea, e amata mai i Samaria (atonu o i inā na latou faamautū ai) e oo i Pete-orana.—2No 25:6-10, 13.
E Faapefea Ona Tatou Tofo i le Lelei o Ieova?
16 Ia faia ni faataulaga mo Ieova. E lē manaʻomia ona tuua mea uma e tatou te fiafia i ai, ina ia faafiafia ai Ieova. (Fai. 5:19, 20) Peitaʻi, pe afai e tatou te faatalatū i le faalautele atu o la tatou auaunaga i le Atua ona e tatou te lē mananaʻo e fai ni faataulaga, e tatou te ono faia le mea sesē na faia e le tamāloa i le talafaatusa a Iesu, na ola o ia i se olaga sologa lelei ae e leʻi ano i le auaunaga i le Atua. (Faitau le Luka 12:16-21.) Na faapea mai Christian o se uso e nofo i Falani, “Ou te leʻi faaaogāina lelei loʻu taimi ma loʻu malosi e auauna ai iā Ieova, ma uaʻi atu ai i laʻu avā.” Na la filifili loa ma lana avā e auauna o ni paeonia. Ae na manaʻomia ona la faamavae mai i a la galuega ina ia ausia ai lenā sini. Na la amataina se tamaʻi pisinisi faamamā ina ia tausia ai o la manaʻoga, ma na la aʻoaʻoina ai foʻi le lotomalie i mea ua maua. Na faapea atili mai Christian, “Ua sili atu lo ma olioli i le ma auaunaga i le taimi lenei, ma ua ma fiafia foʻi i le vaai atu ua aʻoaʻoina e ma suʻesuʻega ma toe asiga le tele o mea e faatatau iā Ieova.”
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Po o Iai Sau Faufautua mo Mea Faaleagaga?
NA AVEA Usia ma tupu o le malo i saute o Iuta, ina ua 16 ona tausaga. O lona nofoaiga e mai le 829 T.L.M seʻia oo i le 778 T.L.M., ma e silia ma le 50 tausaga le umi. Mai lava i lona talavou, na “ia faia le amiotonu i luma o Ieova.” O ai na fesoasoani iā Usia ina ia mulimuli i le ala amiotonu? Na taʻua e faamaumauga o le talafaasolopito e faapea: “Ua ia [Usia] saʻili atu i le Atua i ona pō o Sakaria o lē sa poto i faaaliga mai le Atua; o aso foʻi na ia saʻili atu ai iā Ieova sa faamanuia o ia e le Atua.”—2 Nofoaiga a Tupu 26:1, 4, 5.
E lē tele ni mea o taʻua mai e le Tusi Paia e faatatau iā Sakaria, le faufautua a le tupu. Ae i le avea ai ma “lē sa poto i faaaliga mai le Atua,” na telē se aafiaga na maua e le tupu talavou mai iā Sakaria ina ia faia le mea ua tonu. Na faamatala e le The Expositors Bible e faapea o Sakaria, “o se tagata e iloa lelei le Tusi Paia, e malamalama tele i mea faaleagaga, ma e tautala o ia ma le poto.” Na taʻua foʻi e se tagata poto o le Tusi Paia e faatatau iā Sakaria: “O ia o se tagata sa lelei i valoaga ma . . . o lē sa poto ma faamaoni, sa amiotonu, ma e foliga mai na telē se aafiaga o Usia mai iā te ia.”
ME 29–IUNI 4
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 28-29
“E Mafai Ona E Auauna iā Ieova e ui i Faaaʻoaʻoga Lē Lelei a Mātua”
Ia Faaaʻoaʻo i Uō Vavalalata a Ieova
8 Sa matuā eseese le tupuaga o Esekia mai iā Ruta. Sa ola aʻe o ia i se nuu na tuuina atu i le Atua. Peitaʻi, e lē o tagata Isaraelu uma sa tumau faamaoni. O Aasa le tamā o Esekia, o ia o se tupu leaga. Sa ia lē faaaloalo i le malumalu o le Atua, ma taumafai e liliu tagata e tapuaʻi i isi atua. Sa susunuolaina foʻi e Aasa isi uso o Esekia e fai ai taulaga i se atua sesē. Na matuā faigatā le siʻomaga na ola aʻe ai Esekia.—2 Tu. 16:2-4, 10-17; 2 No. 28:1-3.
Ia Faaaʻoaʻo i Uō Vavalalata a Ieova
9 O le faaaʻoaʻoga leaga a Aasa, na ono uunaʻia ai lona atalii e ita iā Ieova. I aso nei, o loo tauivi isi ma faafitauli e lē taitai tutusa ma mea na fesagaʻia e Esekia. Peitaʻi, ua latou manatu ua iai māfuaaga talafeagai e ʻmatuā ita ai o latou loto iā Ieova,’ po o lana faalapotopotoga. (Faata. 19:3) Ua manatu nisi o le leaga o le talaaga o o latou aiga, e ono leaga ai o latou olaga pe faaaʻoaʻo ai foʻi i mea leaga ua faia e o latou mātua. (Eseki. 18:2, 3) Pe e saʻo nei ituaiga o mafaufauga?
10 O le olaga o Esekia ua faamaonia ai le sesē o na ituaiga o mafaufauga. E matuā leai lava se māfuaaga talafeagai e ita ai o tatou loto iā Ieova. E lē faapogaia e Ieova mea leaga e tutupu i tagata. (Iopu 34:10) E moni e mafai e mātua ona aʻoaʻo a latou fanau i mea lelei po o mea leaga. (Faata. 22:6; Kolo. 3:21) Ae e lē faapea ai e fua le ituaiga o tagata o le a tatou iai i talaaga o o tatou aiga. Aiseā? Talu ai ua tuuina mai e Ieova iā i tatou le meaalofa o le filifiliga saʻoloto, o lona uiga e mafai ona tatou filifili i le mea lelei po o le mea leaga. (Teu. 30:19) Na faapefea ona faaaogā e Esekia lenā meaalofa tautele?
11 E ui na avea Aasa ma se tasi o tupu e sili ona leaga o Iuta, peitaʻi na avea lona atalii o Esekia ma se tasi o tupu e sili ona lelei. (Faitau le 2 Tupu 18:5, 6.) E leʻi filifili o ia e mulimuli i le faaaʻoaʻoga leaga a lona Tamā. Nai lo o lea, na ia filifili e faalogologo lelei i perofeta a Ieova e pei o Isaia, Mika, ma Hosea. Sa ia uaʻi totoʻa atu i a latou fautuaga ma faasaʻoga. O lea, na uunaʻia ai o ia e toe faaleleia le tele o faafitauli na māfua mai i lona Tamā. Na ia faamamāina le malumalu, talosaga atu i le Atua e faamagalo agasala a ona tagata, ma faatamaʻia tupua i le atunuu. (2 No. 29:1-11, 18-24; 31:1) Mulimuli ane, ina ua faamataʻu ane Sanerivi le tupu o Asuria e osofaʻia Ierusalema, na faaalia e Esekia lona lototele ma le faatuatua. Na ia maufaatuatuaina le puipuiga a Ieova ma faamalosia ona tagata. (2 No. 32:7, 8) E iai le taimi na faamaualuga ai Esekia. Peitaʻi, na ia faaalia le lotomaulalo ina ua faasaʻo o ia e Ieova. (2 No. 32:24-26) O Esekia o se faaaʻoaʻoga lelei e tatou te faaaʻoaʻo i ai. E na te leʻi faatagaina le talaaga o lona aiga e faaleagaina ai lona olaga. Nai lo o lea, na ia faailoa mai o ia o se uō a Ieova.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Natano—O Sē e Lagolagoina ma le Faamaoni le Tapuaʻiga Mamā
I le avea ma tagata tapuaʻi faamaoni o Ieova, na naunau Natano e lagolagoina le fuafuaga a Tavita ina ia fausia se malumalu muamua i le lalolagi, e avea ma taulaʻiga o le tapuaʻiga moni. Peitaʻi, e tusa ai ma lenā mea, e foliga mai na faailoa atu e Natano lona lava manatu e aunoa ma le faailoa atu o le finagalo o Ieova. I lenā lava pō, na faatonuina ai e le Atua le perofeta ina ia taʻu atu i le tupu se isi feʻau e ese: E lē fausia e Tavita le malumalu o Ieova ae o le a fausia e lona atalii. Na faailoa atu e Natano ua osia e le Atua se feagaiga ma Tavita e faapea, o le a “matuā faatumauina . . . i aso uma” lana nofoaiga.—2 Samu. 7:4-16.
E leʻi ōgatusa le finagalo o le Atua ma le manatu o Natano e tusa ai ma le fausia o le malumalu. Peitaʻi, e aunoa ma le muimui, sa lolo atu lenei perofeta lotomaulalo i le fuafuaga a Ieova ma usiusitaʻi iai. Maʻeu se faaaʻoaʻoga lelei e mulimuli iai pe a faasaʻo i tatou e le Atua! O gaoioiga a Natano na faaalia ai lona mauaina pea o le finagalo malie o le Atua. O le mea moni, e aliali mai na faagaeeina e Ieova Natano, faapea ai ma Kato le faamatala faaaliga, ina ia taʻitaʻia Tavita e faamaopoopo se ʻaufaimusika e 4,000 mo le auaunaga i le malumalu.—1 No. 23:1-5; 2 No. 29:25.
IUNI 5-11
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 30-31
“E Aogā mo i Tatou le Faapotopoto Faatasi”
it-1 1103 ¶2
Esekia
Na Ia Maelega mo le Tapuaʻiga Moni. Na vave ona faaalia e Esekia le maelega mo le tapuaʻiga iā Ieova ina ua fai o ia ma tupu i le 25 o ona tausaga. O lana gaoioiga muamua lava na fai o le toe tatala, ma toe faaleleia le malumalu. Na sosoo ai ma lona faapotopotoina o ositaulaga ma le ʻau sa Levi ma faapea atu: “Ua naunau loʻu loto e osia se feagaiga ma Ieova le Atua o Isaraelu.” O lenei feagaiga o le faamaoni ua toe faatāua ai i Iuta le feagaiga o le Tulafono, talu ai o loo aogā pea lenā feagaiga ae ua tuulafoaʻia e le nuu. Na ia faia taumafaiga malolosi e faamaopoopo le ʻau sa Levi ina ia faia o latou tiute, ma toe faatulaga le tāina o meafaifaaili ma le usuina o viiga. O le masina o Nisani e faamanatuina ai le Paseka, peitaʻi e lē o mamā le malumalu, o ositaulaga, ma le ʻau sa Levi. Ae e oo ane i le aso 16 o Nisani, ua uma ona faamamāina le malumalu ma ona ipu uma. Sa manaʻomia la ona faia se togisala faapitoa mo Isaraelu uma. Na muamua aumaia taulaga a perenise, o taulaga o agasala mo le malo, le malumalu, ma tagata, ona ofoina mulimuli ai lea o le faitau afe o taulaga mū a tagata.—2No 29:1-36.
it-1 1103 ¶3
Esekia
O le lē mamā o tagata, na lē mafai ai ona latou faamanatuina le Paseka i le taimi masani. O lea, na faaaogā ai e Esekia le tulafono lea e mafai ai e i latou e lē mamā ona faamanatuina le Paseka pe a mavae le masina atoa. E lē gata na ia valaaulia Iuta ae faapea foʻi ma Isaraelu, e ala i le auina atu o avefeʻau o tusi e amata mai i Peresepa e oo atu i Tanu. Na faifai ane le toʻatele i avefeʻau, ae e iai nisi mai i Asera, o Manase, ma Sepulona na latou faaalia le faamaulalo ma talia le valaaulia, na auai foʻi nisi mai i Efaraima ma Isakara. E lē gata i lea, na auai le toʻatele o tagata tapuaʻi o Ieova e lē o ni Isaraelu. E foliga mai e leʻi faigofie ona auai ē e naunau i le tapuaʻiga moni na nonofo i le malo i le itu i mātū. E tai pei i latou o avefeʻau ia na feagai ma teteega ma taufaifaiga. E lē gata i lea, na paʻū maulalo tapulaa tau amio i le malo o ituaiga e sefulu, matuā aafia i tapuaʻiga sesē, ma feagai ma faamataʻuga mai tagata Asuria.—2No 30:1-20; Nu 9:10-13.
it-1 1103 ¶4-5
Esekia
Ina ua uma le Paseka, ona sosoo lea ma le faamanatuina o le Tausamiga o Falaoa e Lē Faafefeteina mo le fitu aso, ma o le olioli tele o le faapotopotoga uma ua latou faaopoopo ai isi aso e fitu. E ui i na taimi faigatā, ae o le faamanuia a Ieova na maua ai “le olioli tele i Ierusalema, auā e leʻi tupu se mea faapea i Ierusalema talu mai aso o Solomona le atalii o Tavita le tupu o Isaraelu.”—2No 30:21-27.
O le mea na sosoo ai e iloa ai e lē na o faalogona fiafia na maua i lenei faatasiga, ae na matuā toe faafoʻisia ai le tapuaʻiga moni. A o leʻi toe foʻi tagata i o latou aiga, na latou tuʻininii poutū paia, talepe i lalo pou paia, o mea maualuluga ma fata faitaulaga i Iuta uma ma Peniamina, faapea Efaraima ma Manase. (2No 31:1) Na taulamua Esekia e ala i le tuʻininii o le gata ʻapamemea na faia e Mose, auā ua liua e tagata e avea ma tupua ma faamū i ai taulaga. (2Tu 18:4) Ina ua uma le tausamiga tele, na faamautinoa e Esekia le faaauau ona faia o le tapuaʻiga moni e ala i le faamaopoopo o vaega a ositaulaga, faapea le lagolagosua i auaunaga i le malumalu. Na ia poloaʻia foʻi le usitaʻia o le Tulafono e faatatau i le faia o sefuluaʻi, ma le foaʻi o uluaʻi fua i sa Levī ma ositaulaga, ma na lagolagoina ma le lotoatoa e tagata.—2No 31:2-12.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
ʻE Fiafia Outou pe a Outou Faia Nei Mea’
14 O le auala lona tolu e iloa ai lo tatou lotomaulalo, o le lotomalie lea e faalogologo atu i isi. Ua faapea mai le Iakopo 1:19 ia ʻvave ona tatou faalogologo atu i isi.’ (fpl.) Ua faataatia e Ieova se faaaʻoaʻoga mataʻina i lea vala. (Kene. 18:32; Iosua 10:14) Seʻi vaai po o le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le talanoaga o loo i le Esoto 32:11-14. (Faitau.) E ui e leʻi manaʻomia ona faalogo Ieova i se manatu o Mose, ae na tuu lava i ai e Ieova le avanoa iā te ia. E iai foʻi taimi na sesē ai manatu o Mose, ae na faalogologo pea Ieova iā te ia. Ae e sili atu i lenā, na talia e Ieova le talosaga a Mose. E faalogologo mai ma le onosaʻi Ieova i tagata e tatalo atu ma le faatuatua iā te ia.
15 Ia tatou fesili ifo: ʻPe afai e liuliualo mai Ieova ma faalogologo i tagata e pei ona ia faia iā Aperaamo, Rasela, Mose, Iosua, Manoa, Elia, ma Esekia, pe e lē tatau foʻi la ona ou faamamaluina oʻu uso e ala i le faatāua o i latou, faalogologo ma lolo atu i o latou manatu lelei? Pe e iai se tasi i laʻu faapotopotoga ma loʻu aiga e manaʻomia ona ou matuā uaʻi atu i ai? O le ā e tatau ona ou faia i lenā mea?’—Kene. 30:6; Faama. 13:9; 1 Tu. 17:22; 2 No. 30:20.
IUNI 12-18
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 32-33
“Ia Avea Oe ma Puna o Faalaeiauga i Taimi Faigatā”
it-1 204 ¶5
Asuria
Sanerivi. I le tausaga lona 14 (732 T.L.M.) o le nofoaiga a Esekia, na osofaʻia ai le malo o Iuta e Sanerivi le atalii a Sarekona II. (2Tu 18:13; Isa 36:1) Na faatalitalia Esekia e auauna i le tupu o Asuria ona o se mea na faia e lona tamā o Aasa, peitaʻi na tetee ai Esekia. (2Tu 18:7) Na tali atu Sanerivi e ala i le osofaʻia o Iuta, faoa aai e 46 (faatusatusa i le Isa 36:1, 2), ma a o latou tolauapi i Lakisa na ia avatu ai se poloaʻiga iā Esekia ina ia totogi atu taleni auro e 30 (p. $11,560,000) ma taleni siliva e 300 (p. $1,982,000). (2Tu 18:14-16; 2No 32:1; faatusatusa i le Isa 8:5-8.) E ui na totogi atu na vaegāʻoa, ae na auina mai lava e Sanerivi ana avefeʻau e faatonuina Ierusalema ina ia siilima. (2Tu 18:17–19:34; 2No 32:2-20) Na fasiotia e Ieova le toʻa 185,000 o le ʻautau a Sanerivi i le pō e tasi, ona ia alu ese ai lea ma toe foʻi atu ma nofo i Nineva. (2Tu 19:35, 36) O i ina na mulimuli ane fasiotia ai o ia e ona atalii e toʻalua, ma soloaʻi ane ai le isi ona atalii o Esara-atona e fai ma tupu e sui iā te ia. (2Tu 19:37; 2No 32:21, 22; Isa 37:36-38) O nei mea uma na tutupu na faamauina i tusitusiga a Sanerivi faapea se tusitusiga a Esara-atona, seʻi vaganā ai le faaumatiaina o ʻautau a Asuria.—ATA, Tusi 1, itu. 957.
O Leoleo Mamoe e Toʻafitu ma Alo Alii e Toʻavalu—O le ā Lona Uiga mo i tatou i Aso Nei?
12 E naunau Ieova e fesoasoani mai, i taimi e tatou te manatu ai e lē mafai ona tatou foʻia se faafitauli. Peitaʻi, e faatalitalia e Ieova i tatou e faia foʻi a tatou lava taumafaiga. O le mea lenā na faia e Esekia. Ua faapea mai le Tusi Paia, na ia maua fautuaga mai “ona alii sili ma ona tagata malolosi.” Na latou filifili “e punitia vai o vaipuna sa i fafo o le aai.” Sa ia “lototele foʻi ma toe atiaʻe pā uma na soloia ma faia ai ʻolo, ma le tasi pā i fafo, ua toe faaleleia le Mea Maupuʻepuʻe o le Aai a Tavita, ma faia le tele o auupega ma talipupuni.” (2 No. 32:3-5) Na faaaogā e Ieova Esekia, o alo alii ma perofeta faamaoni e puipuia ma leoleoina Ona tagata.
O Leoleo Mamoe e Toʻafitu ma Alo Alii e Toʻavalu—O le ā Lona Uiga mo i tatou i Aso Nei?
13 Na sosoo ai ma le faia e Esekia o se isi gaoioiga e sili atu ona tāua, nai lo o le taofia o le vai ma le toe faaleleia o le pā o le aai. O ia o se leoleo mamoe lelei. O lea, na ia faapotopoto ai tagata ma faamalosia ai i latou e faapea: ʻAua tou te fefefe pe matataʻu ona o le tupu o Asuria, auā e sili atu ona toʻatele o loo faatasi ma i tatou nai lo o ē o loo iā te ia. O loo iā te ia le lima o le tagata, ae o loo iā i tatou Ieova lo tatou Atua e fesoasoani mai ma tauina a tatou taua.’ Na faamanatu atu e Esekia i tagata o le a tau Ieova mo i latou. Na fesoasoani lenā e latou te faatuatua ai iā Ieova ma maua le lototele. Na avea Esekia, o ona alo alii ma tagata malolosi, faapea perofeta o Mika ma Isaia o ni leoleo mamoe lelei, e pei ona folafola atu e Ieova i lana perofeta.—2 No. 32:7, 8; faitau le Mika 5:5, 6.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
O le ā le Salamō Moni?
11 Na tali Ieova i tatalo a Manase. Na silafia e Ieova suiga i le loto o Manase ona o mea na ia tatalo atu ai. Na faafofoga Ieova i tatalo a Manase ma na toe faafoʻisia o ia i lona nofoālii. Na faaaogā lelei e Manase lenā avanoa e faaalia atu ai lona salamō moni. Na ia faia mea e leʻi faia e Aapo ma suia ona uiga. Na ia teena tapuaʻiga sesē ae faaauiluma le tapuaʻiga moni. (Faitau le 2 Nofoaiga a Tupu 33:15, 16.) O na gaoioiga na manaʻomia ai le lototele ma le faatuatua auā na avea Manase ma faaaʻoaʻoga leaga i lona aiga, o tagata aloaʻia o le malo, ma ona tagata mo le tele o tausaga. Ae ina ua pulapula lāgoto le soifua o Manase, na ia taumafai e toe faaleleia nisi o mea leaga na ia faia. E foliga mai na avea Manase ma faaaʻoaʻoga lelei i le talavou o Iosia le atalii o lona atalii, lea na mulimuli ane avea o se tupu e sili ona lelei.—2 Tu. 22:1, 2.
12 O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le faaaʻoaʻoga a Manase? E lē gata na ia faaalia le faamaulalo, ae na ia faia foʻi isi mea. Na tatalo ma faatoga atu mo le faamagaloga ma suia ona uiga. Na galue mamafa foʻi e toe faaleleia mea leaga na ia faia, ma fai le mea sili e tapuaʻi ai iā Ieova ma fesoasoani i isi e faia faapea. O le faaaʻoaʻoga a Manase, e faailoa mai ai e oo lava i tagata e faia ni agasala e sili ona matuiā, e mafai lava ona faamagaloina i latou pe a faaalia le salamō moni. Ua tatou vaaia faamaoniga mataʻina, e iloa ai o Ieova o se Atua ʻe lelei ma e nofosauni e faamagalo.’ (Sala. 86:5) Ioe, e mafai ona faamagaloina e Ieova agasala a i latou e faaalia le salamō moni.
IUNI 19-25
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 NOFOAIGA A TUPU 34-36
“Po o E Maua Atoatoa Aogā Mai i le Afioga a le Atua?”
it-1 1157 ¶4
Ulata
Ina ua faalogo Iosia i le faitauina o “le tusi o le Tulafono” na maua e Hilikia le ositaulaga sili a o toe faaleleia le malumalu, ona ia aauina atu lea o nisi ina ia fesili atu iā Ieova. Na latou ō atu iā Ulata ma ia faamatalaina mai afioaga a Ieova, ma faailoa mai o le a oo i lenei nuu fouvale mala uma o loo taʻua i le “tusi,” ona o lo latou lē usiusitaʻi. Na taʻua atili e Ulata, o le faamaulalo o Iosia i luma o Ieova o le a ia lē vaai ai i nei mala, ae o le a tuufaatasia o ia ma ona augātamā, ma o le a tanu o ia ma le filemu i lona tuugamau.—2Tu 22:8-20; 2No 34:14-28.
Ia Maelega mo le Fale o Ieova!
20 A o toe faaleleia le malumalu, lea na faatulaga e le tupu o Iosia, “ona maua lea e Hilikia le faitaulaga o le tusi o le tulafono a Ieova na tusia e Mose.” Na ia avatu lea iā Safana le tusiupu a le tupu, ma na ia faitauina le tusi iā Iosia. (Faitau le 2 Nofoaiga a Tupu 34:14-18.) O le ā na tupu? O le ootia tele o le loto o le tupu na ia saeia ai loa ona ofu ma faatonu tagata ia saʻili atu iā Ieova. Na faailoa mai e Ulata le perofeta fafine le feʻau mai le Atua e faapea, e iai nisi faiga tau tapuaʻiga ua faia e Iuta e inosia e ia. Ae na fiafia le Atua i taumafaiga lelei a Iosia ina ia aveese tapuaʻiga i tupua, ma na fiafia pea Ieova iā te ia e ui ina valoia mai le faaumatiaga o le nuu. (2 No. 34:19-28) O le ā se lesona mo i tatou? E mautinoa lava e tutusa o tatou faanaunauga ma faanaunauga o Iosia. E manaʻomia ona tatou tali vave atu i faatonuga a Ieova, ma ia manatua le faaaʻoaʻoga lapataʻi i le mea e tupu, pe a tatou tuu e aafia la tatou tapuaʻiga ona o ē ua fulitua i le upu moni, faapea ma le lē faamaoni. Ma e tatou te mautinoa o loo mātau mai ma le fiafia e Ieova lo tatou maelega mo le tapuaʻiga moni, e pei foʻi ona ia mātauina ma le fiafia taumafaiga a Iosia.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Po o le a Uaʻi Atu Lou Loto i Mea ua Tusia?
15 O le faaaʻoaʻoga mulimuli o Iosia. O le ā le lapataʻiga e tatou te maua mai i le mea na tupu i lenei tupu lelei? Seʻi iloilo le mea na māfua ai ona faatoʻilaloina ma fasiotia o ia. (Faitau le 2 Nofoaiga a Tupu 35:20-22.) Na ʻalu atu Iosia e tau’ ma le tupu o Aikupito, o Neko, e ui lava na taʻu atu e lenā tupu iā Iosia e lē o alu atu e tau ma ia. Ua taʻua i le Tusi Paia o upu a Neko e “mai i le fofoga o le Atua.” Aiseā la na alu atu ai Iosia ma tau faasaga iā Neko? E lē o taʻuina mai i le Tusi Paia.
16 Ae na ono mafai faapefea ona iloa e Iosia o upu a Neko e mai iā Ieova? Sa tatau ona fesili Iosia i le perofeta faamaoni o Ieremia. (2 No. 35:23, 25) Peitaʻi, e leai se faamatalaga e iloa ai na ia faia faapea. E lē gata i lea, sa alu atu Neko agaʻi i Karekimisa ina ia siitaua ʻi o latou fili,’ ae e lē faasagatau iā Ierusalema. E leʻi aafia ai foʻi le suafa o le Atua auā e leʻi faifai Neko iā Ieova po o ona tagata. O lona uiga la, e leʻi mafaufau lelei Iosia i lana faaiʻuga e tau faasaga iā Neko. O le ā se lesona e tatou te aʻoaʻoina mai ai i inei? Pe a tatou fesagaʻi ma se faafitauli, e ao ona tatou iloilo po o le ā le finagalo o Ieova e faatatau i lea mataupu.
17 Pe a tulaʻi mai se faafitauli, e ao ona tatou iloilo po o ā mataupu silisili o le Tusi Paia o loo aafia ai, ma faatatau i se auala paleni. I nisi tulaga, e tatou te ono mananaʻo e talanoa atu i toeaina. E tatou te ono mafaufau i mea ua uma ona tatou aʻoaʻoina e faatatau i lea mataupu, pe fai ni saʻiliʻiliga i a tatou lomiga. Peitaʻi, atonu e iai nisi mataupu silisili o le Tusi Paia e ao ona iloilo, lea e ono fesoasoani mai se toeaina iā i tatou ia mafaufau i ai. O se faataʻitaʻiga, ua iloa e se tuafafine o lona tiute tauave le talaʻi atu o le tala lelei. (Galu. 4:20) Seʻi faapea la ua fuafua e alu e talaʻi i se aso, ae ua manaʻo lana tane lē talitonu e nofo. Ua faapea atu lana tane ua tau leai se taimi e la te mafuta ai, ma e iai se fuafuaga o loo manaʻo e la te faia faatasi. Atonu e mafaufau le tuafafine i ni mau o le Tusi Paia e pei o le usitaʻi i le Atua, ma le faatonuga ia faia isi ma soo. (Mata. 28:19, 20; Galu. 5:29) Peitaʻi, e ao foʻi ona ia mafaufau i lona gauaʻi o se avā ma ia magafagafa. (Efe. 5:22-24; Fili. 4:5) Po o taumafai lana tane e taofi o ia mai i le alu e talaʻi, po o manaʻo e fai se la fuafuaga mo na o lenā aso? E manaʻomia ona tatou paleni a o taumafai e fai le finagalo o le Atua ma ia iai se lotofuatiaifo lelei.
IUNI 26–IULAI 2
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESERA 1-3
“Ia Faataga Ieova e Faaaogā Oe”
Po o E Iloa le Vaaiga na Vaaia e Sakaria?
NA MATUĀ faafiafiaina tagata Iutaia ona na uunaʻia e Ieova ʻle loto o Kuresa le tupu o Peresia,’ e faasaʻoloto i latou mai i le tele o tausaga o faaaunuua i Papelonia. Na poloaʻiina e le tupu tagata Iutaia e toe foʻi i lo latou atunuu, “ma toe fausia le fale o Ieova le Atua o Isaraelu.” (Esera 1:1, 3) Maʻeu lo latou olioli i lenā poloaʻiga! O lona uiga o le a mafai ona toe tapuaʻi tagata Iutaia i le Atua moni i le laueleele, na ia tuuina atu i ona tagata.
E Puipuia Oe e Kariota ma le Pale
2 Na iloa e Sakaria o tagata Iutaia na toe foʻi i Ierusalema, o ni tane ma fafine e faatuatua. O i latou o “ē uma na uunaʻia e le Atua moni” ina ia tuua o latou fale saogalemu ma pisinisi. (Esera 1:2, 3, 5) Na o latou tuua se nuu ua masani ai ina ia siitia atu i se nofoaga e latou te leʻi vāai muamua lava i ai. Pe ana faapea e lē tāua le toe fausiaina o le malumalu o Ieova, semanū e latou te lē ō i se faigāmalaga faigatā i le mamao pe tusa ma le 1,000 maila (1,600 km) e ui atu i laueleele lafulafuā.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esera
1:3-6. E pei o tagata Isaraelu o ē na nonofo pea i Papelonia, o le toʻatele o Molimau a Ieova i ona pō nei e lē mafai ona auai i le auaunaga faataimi atoa, pe auauna foʻi i se mea e iai le manaʻoga. Ae ui i lea, latou te lagolagoina pea ma faalaeiau i latou e mafai ona auauna faataimi atoa, ma fai a latou foaʻi tau tupe e lagolago ai le galuega talaʻi ma le faia o soo.