Yu ben sabi a sani disi?
Suma ben de Ahasferos, a kownu fu Persia, di a Bijbel buku Ester e taki fu en?
▪ Soleki fa a buku Ester e sori, dan Ahasferos ben teki a Dyu yongu uma Ester fu tron en wefi. Ne Ester kibri a pipel fu en gi sma di ben wani kiri den. Wan heri pisi ten, sabiman no ben man agri nanga makandra sortuwan fu den kownu fu Persia ben de Ahasferos. Ma soleki fa a sori, dan a problema dati kon lusu di sma kon sabi san den sani di skrifi na ini dri tongo na tapu monumenti fu Persia wani taki. Den sani disi e sori krin taki Ahasferos ben de Serkses I, a manpikin fu Darius a Bigiwan (Hystaspis). Te yu e luku a fasi fa a nen Serkses skrifi na ini Persiatongo, èn te yu e skrifi a nen dati na ini Hebrewtongo, dan pikinmoro a de a srefi leki a fasi fa a skrifi na ini a Hebrew tekst fu a buku Ester.
Ala sani di a buku Ester e taki fu Ahasferos, e kruderi nanga den sani di sma kon sabi. Komoto fu a mamafoto fu en na Susa (Susan), na ini Elam, a kownu fu Persia ben e tiri sosrefi Media, nanga a kontren fu India te go miti den èilanti fu a Mindrikondre Se (Ester 1:2, 3; 8:9; 10:1). „Ala den sani disi abi fu du nanga nowan enkri tra kownu fu Persia, leki Serkses nomo”, na so sabiman Lewis Bayles Paton e taki. „Den sani di a Buku Ester e taki fu Ahasferos, e kruderi soifri tu nanga den sani di Herodotus nanga tra Griki historia skrifiman ben skrifi.”
Sortu buweisi de taki sma ben e meki ston na ini Egepte?
▪ A Bijbel buku Eksodes e taki dati den Egeptesma ben poti den Hebrew srafu fu den fu meki ston. Den srafu ben musu meki wan spesrutu nomru ston ibri dei èn den ben e gebroiki tokotoko nanga drei grasi fu du dati.—Eksodes 1:14; 5:10-14.
Na ini Bijbel ten, a meki di sma ben e meki ston di ben e drei na ini a son, ben de wan prenspari wroko na ini a lagipresi fu Nijl-liba. Te nanga a dei fu tide, owruten monumenti di sma bow nanga den ston disi de fu feni. A grebi fu Rekhmire, di de fu a di fu 15 yarihondro fosi Krestes, abi wan prenki na ini di e sori fa sma ben e meki ston. A grebi disi di de na ini Teibe, de fu pikinmoro a srefi ten di den tori na ini a buku Eksodes ben pasa.
The International Standard Bible Encyclopedia e taki fu a prenki disi: „Sma ben e tyari watra kon fu wan watra-olo. Nanga wan tyapu, den ben e moksi a tokotoko. Dan a sma di ben e meki den ston ben e tyari dati go na wan presi pe a ben man wroko makriki. A ben e stampu a tokotoko go na ini wan udu mal, èn te a ben puru a mal, dan a ben e libi a ston fu drei na ini a son. A ben e meki furu fu den ston disi, èn te den ben drei, dan a ben e poti den na wan presi so taki sma ben kan gebroiki den. Na ini a ten disi, sma e meki ston ete na a fasi disi na ini kondre na Asia nanga Afrika.”
Difrenti papirus lolo fu sowan fo dusun yari pasa e taki fa srafu ben e meki ston nanga yepi fu drei grasi nanga tokotoko, èn omeni ston den srafu disi ben musu meki ibri dei.
[Prenki na tapu bladzijde 22]
Ston prenki fu Serkses (a e tanapu) nanga Darius a Bigiwan (a e sidon)
[Sma di abi a reti fu a prenki]
Werner Forman/Art Resource, NY
[Prenki na tapu bladzijde 22]
Wan pisi fu wan prenki na tapu wan skotu na ini a grebi fu Rekhmire
[Sma di abi a reti fu a prenki]
Erich Lessing/Art Resource, NY