Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • bh blz. 212-blz. 213 par. 1
  • San na Syeol nanga Hades?

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • San na Syeol nanga Hades?
  • San Bijbel e leri wi trutru?
  • A srefi sortu tori
  • Suma sa kisi wan opobaka?
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2005
  • „Hèl” — A de troetroe?
    Joe kan libi foe têgo na ini wan paradijs na grontapoe
San Bijbel e leri wi trutru?
bh blz. 212-blz. 213 par. 1

TRA PRENSPARI SANI

San na Syeol nanga Hades?

MORO leki 70 tron, Bijbel gebroiki a Hebrew wortu sheʼohlʹ, nanga a Griki wortu haiʹdes. Ala tu wortu abi fu du nanga dede. Na ini son Bijbel den wortu disi vertaal nanga „grebi”, „hel”, noso „peti”. Ma na ini furu tongo, wortu no de di e sori soifri san a Hebrew wortu nanga a Griki wortu wani taki. Dati meki a Nieuwe-Wereldvertaling (Nyun-Grontapuvertaling) e gebroiki den wortu „Syeol” nanga „Hades”. San den wortu disi wani taki trutru? Meki wi go luku fa den wortu disi gebroiki na ini difrenti bijbeltekst.

Preikiman 9:10 e taki: „Nowan wroko noso prakseri noso sabi noso koni no de na ini Syeol, a presi pe yu e go.” A sani disi wani taki dati Syeol e sori go na wan spesrutu beripe, noso grebi pe wi beri wan lobiwan fu wi? Nôno. Te Bijbel e taki fu wan spesrutu beripe, noso grebi, dan a e gebroiki tra Hebrew wortu nanga Griki wortu, ma a no e gebroiki den wortu sheʼohlʹ nanga haiʹdes (Genesis 23:7-9; Mateyus 28:1). Boiti dati, Bijbel no e gebroiki a wortu „Syeol” fu sori go na wan grebi pe den beri wan tu sma makandra, soleki wan famiri-grebi.​—Genesis 49:30, 31.

Ma sortu presi na „Syeol” dan? Gado Wortu e sori taki „Syeol” noso „Hades” no e sori go nomo na wan grebi pe furu sma beri, ma taki den abi fu du nanga moro srefi. Fu eksempre, Yesaya 5:14 e taki dati Syeol „bradi èn a opo en mofo bradi pasa marki”. Na wan agersi fasi yu kan taki dati Syeol swari furu dedesma kaba, ma toku a gersi leki angri e kiri en ete (Odo 30:15, 16). Tra fasi leki wan trutru beripe di man teki wan tu dedesma nomo, dan „sani no e sari Grebi [noso Syeol]” (Odo 27:20). Dati wani taki, noiti a e kon furu. Sobun, Syeol noso Hades a no wan trutru presi di de na ini wan spesrutu kontren. Na presi fu dati, a de a grebi fu ala libisma, èn a e prenki a presi pe furu libisma de di e sribi na ini dede.

Den sani di Bijbel e leri wi fu na opobaka e yepi wi fu kon frustan moro bun san „Syeol” nanga „Hades” wani taki. Gado Wortu e sori taki Syeol nanga Hades abi fu du nanga a situwâsi fu den dedesma di sa kisi wan opobaka (Yob 14:13; Tori fu den Apostel 2:31; Openbaring 20:13).a Gado Wortu e sori tu taki den sma di de na ini Syeol noso Hades, a no den sma wawan di dini Yehovah, ma sosrefi furu tra sma di no dini en (Genesis 37:35; Psalm 55:15). Fu dati ede, Bijbel e leri wi taki „Gado sa gi wan opobaka na den regtfardikiwan èn na den onregtfardikiwan”.​—Tori fu den Apostel 24:15.

a Na a tra sei, Bijbel e taki dati den dedewan di no sa kisi wan opobaka, no de na ini Syeol noso Hades, ma „na ini Gehena” (Mateyus 5:30; 10:28; 23:33). Gehena a no wan trutru presi, neleki fa Syeol nanga Hades no de trutru presi tu.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma