Na Gowtu Lin — San a wani taki?
„LUKU! Mi no e du nowan sma ogri. Fu so fara a e anga fu mi, den kan du san den wani. Ma, a no de fu taki taki efu den de ini problema mi sa du ala sani san mi kan fu yepi den.” Na so yu e si sani tu? Te ranpu miti sma, dan yepi e gi psa marki na wan switi èn sondro gridifasi, so taki nofotron furu sma e fruwondru. Ma disi de nofo?
Efu yu de wan ppa ofu mma, dan seyker yu ben warskow den pikin fu yu fu no tanteri den mati fu den. Furu fu wi abi marki na unu skin fu den yongu yari fu wi di e sori taki a poti fu na markitiki dati na wan sey, e tyari refensi kon nanga en. Iya, wi ben leri sabi na koni fu na gronprakseri fu na filosoofman fu owstusey, Confusius: „San yu no wani sma du na yu, no du dati na trawan tu.” Ma, yu e frustan taki disi de soso wan moro mendri èn negatief poti abra fu san sma sabi leki na Gowtu Lin?
Wan positief lin
So leki fa Webster’s New Collegiate Dictionary e taki, dan „gowtu lin” wani taki „wan lin fu fa fu tyari yu srefi, èn den e sori tapu [Mateyus] 7:12 nanga [Lukas] 6:31 pe e taki, taki wan sma musu du na trawan, so leki a wani trawan du na en”. Luku na a faki na ondrosey fu na bladzijde èn luku fa difrenti beybrivertaling fu Mateyus kapitri 7:12 e tyari na moyfasi kon na fesi fu na gronprakseri disi di musu tyari wi.
Luku pikinso, taki aladi den wortu fu ibri vertaling de trafasi, toku a lin de positief. Te yu luku en bun, dan Yeyses ben taki-go-taki-kon na fesi kba na ini en bergipreyki: „Tan aksi èn yu sa kisi; tan suku, èn yu sa feni; tan naki doro èn den sa opo gi yu. Bika ibriwan sma di e aksi e kisi, èn ibriwan sma di e suku, e feni èn gi ibriwan sma di e naki doro den e opo gi” (Mateyus 7:7, 8). Aksi, suku, nanga naki doro de alamala positief du. „Ala sani fu dati-ede”, na so Yeyses ben go morofara „di yu wani taki sma du na yu, yu musu du so srefi na den.” — Mateyus 7:12.
Na beybri e sori taki den disipri fu Yeyses so srefi ben rikomanderi fu sma libi ini akruderi nanga na srefi lin disi (Romen 15:2; 1 Petrus 3:11; 3 Yohanes 11). Ma na wan sari sani fu taki taki na disiten situwâsi fu na matifasi fu libisma e kotoygi taki na heri grontapu efu den de kresten ofu no, no e waka na baka na lin disi.
[Faki na tapoe bladzijde 3]
„Ala sani now di yu wani taki sma du na yu, du den so srefi tu.” — Nyun Vertaling fu na Bakratongo Beybrigenootschap.
„Handri nanga den sma, so leki yu srefi wani den handri nanga yu.” — Na Nyun Testamenti ini na tongo fu wi ten.
„Du gi trawan san yu wani sote taki den du gi yu.” — Na Libi Wortu.
„We, ala sani, disi oenoe wani tra soema moese doe na oenoe, dati oenoe moese doe na den toe”. — Njoe Testament nanga den Psalm.
„Handri nanga den sma so leki yu wani den handri nanga yu.” — Bigi Nyunsu Beybri.
„Handri nanga den sma fu dati-ede ini ala fasi so leki unu srefi wani den handri nanga unu.” — Na Evangelium fu Mateyus, di poti abra na ini na Bakratongo fu now.