Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w91 1/6 blz. 3-5
  • Na bijbel — A komoto foe Gado?

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Na bijbel — A komoto foe Gado?
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1991
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • No soso historia
  • Na frantiwortoe foe wi
  • Bijbel kon troetroe foe Gado?
    Joe kan libi foe têgo na ini wan paradijs na grontapoe
  • Tru leri di e plisi Gado
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2005
  • A boekoe di e tjari a sabi foe Gado kon na krin
    Sabi di e tjari joe go na têgo libi
  • Bijbel na wan buku di kon fu Gado
    San Bijbel kan leri wi?
Moro sani
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1991
w91 1/6 blz. 3-5

Na bijbel — A komoto foe Gado?

JEHOVAH, wan Gado foe makti èn krakti pasamarki, seiker abi a reti foe taki nanga en libisma mekisani, tapoe sortoe fasi a e winsi toe. Efoe a ben teki a bosroiti foe taki nanga jepi foe na skrifi wortoe, dan a ben sa moesoe foe kibri a boskopoe foe en ini den jarihondro di pasa. Disi ben de so nanga bijbel?

Pikinmoro 1500 jari bifo Krestes, di den ben bigin nanga a skrifi foe bijbel, dan foeroe tra kerki skrifi ben de toe. Ma ala den boekoe disi sma no ben gebroiki den moro èn te foe kaba den no ben de moro srefisrefi. Den archeoloog (sabiman foe owroeten sani), ben diki wan toe foe den poeroe foe gron èn now den de foe si na ini museum leki sani foe owroeten. Na a tra sei a de so, taki noiti sma no ben frigiti den pisi foe bijbel di ben skrifi moro leki 3000 jari pasa kaba, èn san den ben skrifi abra ben tan kibri te na a dei foe tide. Disi na wan aparti sani, spesroetoe te joe prakseri a feantifasi di sma ben kweki gi bijbel ini a heri historia. No wan tra boekoe ben de a marki foe someni takroe-ati gens èn bita-ati. A leisi nanga a prati foe bijbel ben de wan sani foe san sma ben kan kisi strafoe nanga boetoe, doengroe-oso, hebi skin-ati èn foeroe tron dede.

Fa a kan taki soso wan boekoe ben kan tan ete ondro den sortoe situwâsi disi? Bijbel srefi e taigi wi: „San Jehovah e taki, e tan foe têgo” (1 Petrus 1:25). Na tan di bijbel man tan èn foe di sma no kan pori en, e jepi foe sma kan kon sabi en leki a santa Wortoe foe Gado.

Boiti dati, a no kan trafasi taki wi moesoe froewakti taki dati a boskopoe foe Gado gi libisma ben sa de foe kisi na a heri grontapoe. Disi de so nanga bijbel? Ija, foe troe! No wan tra boekoe ini a historia kan kon na a bakafoetoe foe a bijbel ini a tori disi. Sma bereken taki pikinmoro 3.000.000.000 bijbel prati. Moro fara, no wan tra boekoe poti abra na ini someni tongo. Sma kan leisi a heri bijbel ofoe pisipisi foe en ini moro leki 1900 difrenti tongo. Na Amerkan Bijbelgenootschap seni raport taki 98 prosènt foe libisma na grontapoe kan kisi na Santa Boekoe. The New Encyclopædia Britannica e kari bijbel „leki fa a sori na groepoe boekoe di abi foeroe krakti ini a historia foe libisma leki iniwan tra boekoe.” Foe dati-ede meki a no foe meki bigi efoe wi taki, taki a de a moro prenspari boekoe na grontapoe.

Na wánfasi a mindri den boekoe foe bijbel — foe a bigin te na a kaba — tapoe ensrefi na wan krakti boeweisi taki a ben skrifi troetroe nanga jepi foe Gado santa jeje. Wi ben sa kan froewakti serjoesoe taki boekoe di skrifi na ini wan pisiten foe 1600 jari nanga jepi foe so wan 40 difrenti sma, alamala ben sa sori taki den de ini wanfasi èn ben sa abi wán ede-thema? Disi no ben sa kan efoe den ben libi sani somaar foe a pasa ofoe ben de soso na ondro libisma tiri. Tokoe, disi de so nanga den 66 boekoe di makandra de a bijbel. Soso wan libisani di hei moro libisma, di abi froestan èn di libi langa, ben sa kan doe so wan aparti sani.

No soso historia

Na historia di skrifi na ini bijbel de aparti. Ma wan boskopoe foe Gado di ben sa abi soso historia bodoi, no ben sa sori taki a de foe pikinso warti gi wi. Wi abi tiri èn praktis koni fanowdoe, èn dati wi kan feni toe na ini bijbel. Foe eksempel, bijbel e gi wi deki-ati foe kweki “lobi, prisiri, vrede, langa-pasensi, switifasi, boenfasi, bribi, safri-atifasi, nanga dwengi joesrefi” — tori di den skrifi foe den na ini a heri bijbel (Galasia sma 5:22, 23; Kolose sma 3:12-14). Bijbel e rikomanderi fajafasi, krinfasi, eerlijkfasi, getrowfasi ini a trowlibi, respeki èn lobi gi kompe libisma èn a lai nanga foeroe rai tapoe a kontren foe na fasi fa libisma moesoe tjari densrefi ini na osofamiri èn ini a libimakandra.

Te sma e gebroiki bijbel rai, dan disi e sori taki a boen troetroe. A e meki wi kon fri foe donfasi nanga kroektoe bribi (Johanes 8:32). Na praktis koni foe bijbel no abi en speri. Ija, sondro degedege a abi koni foe Gado na ini.

Den wortoe „A wortoe foe Gado e libi èn abi krakti”, e kroederi krinkrin nanga a fasi fa bijbel e kenki sma troetroe (Hebrew sma 4:12). Miljoenmiljoen sma ini a ten disi wini den takroe eigifasi èn kenki den porifasi foe libi foe fositen kon boen, leki bakapisi foe a teki di den e teki bijbel markitiki na ati. — Efeise sma 4:22.

San e pasa te sma e wisiwasi den bijbel markitiki? A bakapisi na sari nanga pina, orlokoe, pôtifasi, siki di sma e gi trawan nanga jepi foe seks, èn osofamirilibi di broko. Den sortoe sani disi joe kan froewakti nomo, foe di wisiwasi na Santa Bijbel wani taki, taki joe trowe a tiri foe Gado, di ben meki libisma èn di sabi a fanowdoe foe den.

Bijbel e taki na fesi toe foe a tamara, wan sani di libisma no man doe kwetikweti. Na opo kon foe den grontapoe makti ini den jarihondro di pasa foe bigin nanga Babilon te kon doro wi ten, den ben meki bekènti na profeitifasi na ini bijbel (Danièl kapitel 2, 7, 8). Boiti dati, dan pikinmoro toedoesoen jari pasa kaba, den ben skrifi soifri ini bijbel foe a grontapoe situwâsi ini a di foe twenti jarihondro (Mateus kapitel 24, 25; Markus kapitel 13; Lukas kapitel 21; 2 Timoteus 3:1-5; 2 Petrus 3:3, 4; Openbaring 6:1-8). Na langa lijst foe bijbel profeititaki di ben kon troe e gi wi na overtoigi taki den froewakti foe wan kolokoe tamara, so leki fa disi tanapoe na tapoe den bladzijde foe bijbel, de troe.

Na frantiwortoe foe wi

Ala disi e kotoigi na wan spesroetoe kraktifasi taki Gado troetroe ben taki nanga libisma. A de troe taki Gado ben tjari en boskopoe kon abra nanga jepi foe onvolmaakti libisma. Ma disi a no wan reide foe bribi taki bijbel ben sa de moro mendri troe leki wan boskopoe foe Gado di gi nanga mofo ofoe wan boskopoe di ben tjari kon nanga jepi foe engel ofoe wan di ben skrifi tapoe wan wondroefasi na ini hemel èn di ben gi persoonlijk na libisma na grontapoe.

Ma, te wi e èrkèn taki a bijbel santa ofoe taki a komoto foe Gado, dan dati e poti wan frantiwortoe na wi tapoe. Nanga leti Jehovah e froewakti foe wi taki wi e leisi en Wortoe doronomo (Psalm 1:1, 2). Leisi a bijbel foe abi boen bakapisi e aksi wan joisti jejefasi foe wi. Sma moesoe hori na prakseri, taki bijbel no moesoe leisi leki a de wan soso boekoe. Sma no moesoe si en „leki a wortoe foe libisma” ma leki san a de troetroe, leki a wortoe foe Gado”. — 1 Tesalonika sma 2:13.

Wan toe sani na ini bijbel kan de moeilek foe froestan. Ma efoe wan sma e leisi en foeroe tron, dan a e gro ini a froestan foe sani èn a e kisi wan moro boen prenki foe Gado wani èn prakseri (Hebrew sma 5:14). Kande joe no de so seiker ete taki bijbel na a Wortoe foe Gado. Ma fa, te joe loekoe en boen, joe kan sori ofoe no sori bribi na ini bijbel efoe joe no studeri en finifini?

Ma awansi tweifri de ini a ten disi, taki a bijbel no komoto foe Gado, tokoe wan boen ondrosoekoe foe na Santa Boekoe ben meki foeroe sma di e denki sani boen kon so fara foe taki en nanga den wortoe foe Paulus: „Meki den feni Gado troe, awasi den feni ibri sma wan leiman”! — Rome sma 3:4.

[Prenki na tapoe bladzijde 3 di e tjari sani kon na krin]

(Efoe joe wani si pe den sani disi skrifi, loekoe a tijdschrift)

Now 98 prosènt foe libisma na grontapoe kan kisi na bijbel

No wan tra boekoe ini a historia doro srefi krosibei foe na nomroe foe 3.000.000.000 bijbel di sma denki taki den prati. The New Encyclopædia Britannica e kari en „leki fa a sori a groepoe foe boekoe di abi moro foeroe krakti ini a historia foe libisma leki iniwan tra boekoe”

[Prenki na tapoe bladzijde 3]

A bijbel de ete, ala di tra kerki skrifi kon tron sani foe museum

Tapoesei: Asiria tori foe a Froedoe

Reti-anoesei: Begi di seni go na a Egipiti gado Ra

[Sma di abi a reti foe a prenki]

Alatoe: Nanga switi primisi foe a British Museum

[Prenki na tapoe bladzijde 4]

A bijbel abi wán ede-thema foe bigin te na a kaba, ala di a skrifi nanga a jepi foe so wan 40 difrenti sma ini wan pisiten foe 1600 jari. Soso wan libisani di hei moro libisma, èn di abi froestan èn e libi langa, ben sa kan doe so wan aparti sani

[Prenki na tapoe bladzijde 4]

Na opo kon foe den grontapoe makti ini den jarihondro di pasa foe bigin nanga Babilon te kon doro wi ten, den ben meki bekènti na profeitifasi na ini Bijbel (Danièl 2, 7, 8)

Reti-anoesei: Caesar Augustus

[Sma di abi a reti foe a prenki]

Museo della Civiltà Romana, Rome

[Prenki na tapoe bladzijde 5]

Pikinmoro toe doesoen jari pasa kaba, bijbel ben taki soifri na fesi foe den grontapoe situwâsi foe na ten disi (Mateus 24, 25; Markus 13; Lukas 21; 2 Timoteus 3:1-5; 2 Petrus 3:3, 4; Openbaring 6:1-8). Na sondro fowtoe soifrifasi foe den bijbelprofeititaki e gi wi na overtoigi taki a pramisi foe Gado foe wan paradijs-grontapoe seiker sa kon troe

[Sma di abi a reti foe a prenki]

Reuters/Bettmann Newphotos

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma