Bijbel — Wan praktis tjariman gi libisma foe a ten disi
„Ala den boekoe, ben skrifi nanga jepi foe Gado santa jeje èn den boen foe gebroiki . . . foe tjari a libi foe sma.” — 2 Timoteus 3:16, “The Jerusalem Bible.”
A TEKST disi e froeklari a troetroe reide foe san ede bijbel de praktis gi wi ten. A ben skrifi nanga jepi foe Gado santa jeje. Foe di Gado meki wi, meki no wan sma no sabi moro foeroe foe wi skin, wi prakseri, wi firi èn den fanowdoe foe wi leki fa Gado sabi dati. Wan leisi kownoe David foe Israèl, ben taki foe Jehovah Gado: „Joe ai ben si srefi na embryo foe mi, èn ini joe boekoe ala pisi foe en ben skrifi” (Psalm 139:16). Efoe wi Mekiman sabi so foeroe foe wi, dan a no kan tra fasi taki a rai foe en, nanga den sani di e meki wi kon sabi fa foe kan de kolokoe èn fa sani kan waka boen ini wi libi seiker moesoe de warti foe ondrosoekoe.
Ondrofeni ben sori taki bijbel gronprakseri de praktis èn so toe den de troetroe sani foe a ten foe wi. Den e taki toe joisti fa sani de. San e kon now, na fo eksempre di e sori wi o praktis bijbel de gi ala dei.
Libisma matifasi nanga a fasi fa wan sma e tjari ensrefi: Bijbel e gi pasi gi boen lin foe persoonlijk fasi fa wan sma moesoe tjari ensrefi èn di kan meki a de gosontoe, èn kan meki a abi boen matifasi nanga trawan. A nâsi Israèl foe eksempre, ben kisi a komando: „Oenoe no moesoe teki refensi èn no moesoe abi atibron . . . èn oenoe moesoe lobi sma na oenoe sei leki oensrefi” (Levitikus 19:18). Ala di wi no de na ondro den wet foe Israèl, tokoe efoe wi e waka na baka den bijbel gronprakseri dan dati kan jepi wi foe de ini vrede nanga wi kompe libisma. Prakseri pikinso foe eksempre, omeni problema ben sa kan loesoe efoe ibriwan sma ben proeberi foe kweki den jeje eigifasi di de foe feni ini Galasiasma 5:22, 23: „Den froktoe foe a jeje na lobi, prisiri, vrede, langa pasensi, switifasi, boenfasi, bribi, safri-ati fasi, dwengi joesrefi. Kontrari den sortoe sani disi wet no de.” — Teki gersi Romesma 8:5, 6.
A de wan sari sani taki, te a druk foe a libi e kon moro wi, dan ala joeroe span situwâsi de nanga trobi e de. Ini den sortoe situwâsi disi, te wi e gebroiki a warskow foe Odo 29:11 dan a kan kibri wi foe foeroe problema. „Wan donsma e gi en heri jeje fri pasi, ma wan sma di koni e hori dati bedari te na a kaba.” — Teki gersi Odo 15:1; Mateus 7:12; Kolosesma 3:12-14.
Wan boen rai — ma a e wroko ini a troetroe libi? Teki a kefal foe wan man ini Fransikondre di ben abi wan serjoesoe problema taki en ati ben faja esi-esi. Omeni tron a ben sa kon de ini problema èn srefi ini doengroe-oso, foe di a ben moksi ensrefi ini feti. Taki a ben de wan kefarlek boen boksman ben e meki a situwâsi kon moro ogri. Na wan okasi wan takitaki ben kon na mindri a man disi nanga en papa. Fosi a ben kan denki, a ben naki a papa trowe na gron. Wan sari prati ini a matifasi foe den ben de a bakapisi.
Disiten, a man disi ben kon miti nanga Jehovah Kotoigi èn a ben bigin leri bijbel gronprakseri. Disi ben boeweigi en foe go ondrosoekoe serjoesoe na sortoe fasi a ben tjari ensrefi na mindri foe trawan. Nanga foeroe moeiti a bigin kenki a fasi fa a ben e tjari ensrefi, èn a ben kon lobi vrede moro. Dan, wán dei, a man ben drai go na en papa foe sroto vrede nanga en. A kenki di a man disi ben kenki ben naki na ati foe a papa na so wan fasi, taki a matifasi foe den ben kon boen baka.
Disi na wan foe den foeroe eksempre di e kotoigi foe a troe fasi foe den wortoe foe na apostel Paulus: „A wortoe foe Gado abi libi èn abi krakti èn a srapoe moro leki iniwan feti-owroe di kan koti na alatoe sei . . . èn a kan si prakseri, en sani di na ati wani.” — Hebrewsma 4:12.
Osofamiri libi: Joe osofamiri de kolokoe? Foeroe osofamiri no de kolokoe. „Taki na osofamiri libi leki wan seti de ini kefar, no abi misi now”, disi na a kommentaar foe The Natal Witness, wan koranti foe Zuid-Afrika, èn a e taki moro fara taki „den pikin foe a ten disi e gebore ini wan libimakandra di kenki foeroe”.
Ma, bijbel foeroe pasa marki nanga praktis rai di skrifi foe jepi osofamiri taki sani waka boen, srefi te problema sa kon. Foe a ròl foe a trowmasra, foe eksempre, bijbel e taki: „Trowmasra moesoe lobi den wefi leki den eigi skin.” Te a trowmasra sa doro a markitiki disi, a sa de wan prisiri gi en wefi foe handri na a srefi fasi, foe di a sa abi „dipi respeki gi en masra” (Efeisesma 5:25-29, 33). Foe a matifasi, na mindri papa nanga mama èn pikin, wan sani ben taki ini Efeisesma 6:4: „Èn oenoe, tata, no tanteri den pikin foe oenoe, ma tan kweki den ini a trangaleri èn froemane foe Jehovah.” Disi sa meki wan fasi kon de ini na osofamiri di sa meki a de makriki, foe pikin waka baka a komando foe bijbel èn gi jesi na den papa nanga mama. — Efeisesma 6:1.
A sani di taki na fesi, na soifri wan eksempre foe san bijbel e taki foe na osofamiri libi. Foe di den e handri akroederi a tiri foe Gado, meki sani ben waka boen gi foeroe sma èn den ben njanboen foe kolokoe ini na oso. Edward, wan papa foe toe pikin, e froeklari foe sortoe wini a ben njanboen, foe di a ben e gebroiki bijbel gronprakseri. „A trowlibi foe mi ben soekoe foe broko”, a e froeteri. „Mi no ben abi ten foe abi wan matifasi, di wani taki wan sani, nanga mi pikin. A wan enkri sani, di ben tjari wi kon na wan baka, na foe di wi ben e doe san bijbel abi foe taki foe na osofamiri libi.” — Odo 13:24; 24:3; Kolosesma 3:18-21; 1 Petrus 3:1-7.
Gosontoe na froestansei, na skin fasi èn na emotioneel fasi: Ondrosoekoe sori taki, te nanga wan seiker marki a gosontoe na skin fasi foe wan sma, abi foe doe nanga a fasi fa a sma de gosontoe na froestan èn na emotioneel fasi. „Den normaal marki foe stress”, na so The World Book Encyclopedia, e taki, „abi na ini, taki na ati e kon naki moro esi, a broedoe e kon moro hei, den titei foe a skin e span moro, lasi-ati na froestansei, nanga a man di wan sma no man foe hori en prakseri na tapoe wàn sani. Tokoe sonwan e bribi taki, te joe e doe leki joe e teki prati na ogridoe na wan fasi foe poeroe pikinso foe a stress. Boks kan jepi joe foe poeroe stress na so The Star, wan koranti foe Zuid-Afrika koranti ben taki. A ben teki wortoe taki foe Jannie Klaasens, wan oema di e gi rai fa joe kan hori joe skin ini boen kondisi: „Efoe wan oema ben abi wan toemoesi broeja dei, a kan poeroe na atibron foe en foe di a e naki wan saka di abi santi na ini.”
Ma, a no ben sa de ala fasi moro boen foe leri foe wroko tranga na a roetoe foe san ede sma e broeja? Ini a koranti Stress—The Modern Scourge (A krawasi foe a ten disi), datra Michael Slutskin e taki dati „na erken di wan sma e erken taki a abi stress . . . de prenspari, bikasi dresi de gi foeroe foe den sani di e meki dati kon”. A e taki moro fara taki, „a basi di wi kan basi stress . . . kan jepi srefi ini a kon betre baka, ini difrenti situwâsi”.
Bijbel e froeklari wan toemoesi boen fasi fa joe kan basi stress: „No broko oen ede nanga noti, ma ini ala sani . . . meki den tranga begi foe oenoe kon bekènti na Gado; èn a vrede foe Gado di e pasa ala prakseri sa kibri oen ati èn koni na froestan sei nanga jepi foe Krestes Jesus” (Filipisma 4:6, 7). Basi stress na a fasi disi, abi foeroe wini marki — srefi na skin fasi. Wan odo foe bijbel e taki en na a fasi disi: „Wan korostoe ati na a libi foe a skin” (Odo 14:30). Wan tra odo e taki: „Wan ati di breiti, e doe boen leki wan dresi, ma wan jeje di lasi-ati e meki den bonjo drei.” — Odo 17:22.
Foe di foeroe sma e proeberi foe tan farawe foe stress nanga druk, den e gi densrefi abra na tabaka, sopi nanga drug. Marki e sori krin taki den sma di tron srafoe foe den sani disi e kisi mankeri. Ma bijbel hori baka ala ten foe sma hori densrefi krin foe „ala doti fasi foe skin” (2 Korentesma 7:1; teki gersi Odo 23:29-35). Foe troe, foe tan farawe foe den sortoe doe disi di e ati sma, na wan praktis fasi foe kibri wi ini a grontapoe foe now.
Wroko, moni nanga eerlekfasi: Lesi no e gi sma wini no wan ten. „Foe di a de winter a lesiwan no sa ploegoe; a sa e begi ini a ten foe koti, ma noti no sa de”, na so Odo 20:4 e taki. Wroko tranga, na a tra sei, e tjari wini kon. „Meki a foefoeroeman no foefoeroe moro”, na so skrifi ini Efeisesma 4:28. A tekst disi e taki moro fara taki a de moro boen foe wan sma teki prati na ’[a wroko di sma e wroko] tranga èn e doe nanga en anoe san na boen wroko, so taki a kan abi wan sani foe gi na wan sma di de ini nowtoe’. — Teki gersi Odo 13:4.
Joe ben sabi taki wi kan gebroiki gronprakseri srefi ini wi matifasi na wrokopresi? Wrokoman, leki den „srafoe” foe bijbel ten, e doe boen foe „gi jesi ini ala sani na den di de den masra na skin fasi”. Basi noso „masra” na a tra sei, moesoe „tan doe san de regtfardiki èn san de reidelek na den wrokoman foe den”. — Kolosesma 3:22-24; 4:1; teki gersi 1 Petrus 2:18-20.
Foeroe sani taki ini bijbel foe eerlek fasi foe doe bisnis. Ala di a de wan sari sani taki ini a ten disi eerlekfasi no de, tokoe foeroe tron wi e erken eerlekfasi èn wi e warderi dati leki wan eigifasi di sma e angri foe abi. Disi na san bijbel e poti krakti na tapoe. Wan leisi Jesus ben taki: „A sma di de getrow ini a moro pikin sani de getrow toe ini foeroe, èn a sma di de onregtfardiki ini a moro pikin sani de onregtfardiki toe ini foeroe.” — Lukas 16:10; teki gersi Odo 20:10; 22:22, 23; Lukas 6:31.
Ini wan kondre na Afrika foeroe foefoeroe nanga bidrigi ben de ini a diamanti wroko. Den ben bosroiti foe gi wan tra sma a frantiwortoe. Den ben aksi den minister foe lanti foe presenteri nen, foe sma di den ben denki taki den ben de warti foe kisi a posisi dati. Di den minister ben kon na makandra foe teki wan bosroiti, den ben poeroe den nen wan foe wan, moro foeroe foe bidrigi fasi ede. Te foe kaba, den ben kon na a lasti nen foe a lijst — a sma di a presidenti srefi ben wani.
„Ma en a no wan memre foe a politiek partij!”na so wan foe den minister ben gi gens taki.
A presidenti ben piki taki disi no ben de wan politiek posisi.
„A de wan Jehovah Kotoigi”, na so wan trawan ben taki.
„Èn foe dati ede en e kisi a wroko”, a presidenti ben taki. A ben taki moro fara: „Wi sabi taki den na eerlek sma èn disi na a sortoe sma di wi abi fanowdoe. Wi sabi taki wi kan froetrow en.”
Ija, den sma di e gebroiki bijbel gronprakseri, foeroe tron e ondrofeni taki disi de wini gi densrefi ini a grontapoe foe tide.
Kibri praktis koni
Wi loekoe wan pikin eksempre nomo, foe san a wani taki foe „feni a troe sabi foe Gado” (Odo 2:1-9). Ini bijbel boen foeroe praktis rai di de prenspari de foe feni. Gronprakseri di abi foe doe nanga krinfasi, lobi foe wroko, kommunikâsi, seks, broko trow, a pai foe belasting, handri nanga sma di alamala abi den eigi fasi èn kakafoetoe gi pina, na wan toe foe den sani nomo foe a libi di bijbel e taki foe den. Miljoenmiljoen sma sa kotoigi taki a marki foe a boen baka pisi èn a marki foe di sani no e go boen ini den libi didon na o foeroe den gebroiki bijbel gronprakseri.
Ala di wi e kisi a djaranti foe a praktis waarde di bijbel abi, a e gi a howpoe toe foe foeroe winimarki foe wan langa ten. Foe eksempre, bijbel e pramisi taki a roetoe foe san ede wi kisi skin-ati nanga pina ini a grontapoe foe now, heri esi sa kon poti boen baka nanga jepi foe Gado. — Danièl 2:44; 2 Petrus 3:11-13; Openbaring 21:1-5.
Foe dati ede wi e gi joe deki-ati foe leri someni leki joe kan foe bijbel. Efoe joe no abi wan bijbel, sorgoe taki joe kisi wan. Den sma di tjari a tijdschrift disi kon na doro sa asisteri joe nanga prisiri. Neleki fa foeroe trawan ben abi wini, foe di den gebroiki den praktis rai foe bijbel, joe toe kan kisi jepi foe warderi a warti di Gado Wortoe warti, now èn so toe ini a ten di e kon.
[Prenki na tapoe bladzijde 6]
Bijbel na wan praktis tjariman foe meki na oso famiri libi de kolokoe