Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w93 1/10 blz. 18-22
  • Feni a sroto gi brada firi foe lobi

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Feni a sroto gi brada firi foe lobi
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1993
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • Eksempre foe toemoesi spesroetoe brada firi foe lobi
  • Na eksempre foe na apostel Paulus
  • Warderi — a sroto gi brada firi foe lobi
  • Sori brada firi foe lobi
  • Un musu „tan lobi makandra leki brada”!
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre (Studie-Waktitoren) 2016
  • „Un musu abi dipi firi gi makandra”
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2004
  • Abi warderi gi wi brada
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1988
  • Tan sori taki unu lobi makandra trutru
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre (Studie-Waktitoren)—2021
Moro sani
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1993
w93 1/10 blz. 18-22

Feni a sroto gi brada firi foe lobi

„Moksi na a . . . gi di oenoe e gi oensrefi na a dini foe Gado, brada firi foe lobi.” — 2 PETRUS 1:5-7.

1. San na wán foe den moro prenspari reide di e meki taki den konmakandra foe Jehovah pipel de okasi pe sma de so kolokoe?

WAN leisi wan datra, di no ben de wan Kotoigi foe Jehovah, ben go na a okasi pe en oemapikin ben o kisi en diploma foe a Waktitoren Bijbelskoro Gilead, pe na oemapikin ben kisi leri foe tron wan zendeling. A groepoe kolokoe sma drape ben naki na ati foe a datra na so wan fasi, taki a ben abi a prakseri taki den sma disi no e siki so foeroe. San ben meki a groepoe sma dati kolokoe? Noso wi kan aksi toe, san e meki ala den konmakandra foe Jehovah pipel, ini den gemeente, na kring-konmakandra èn na den distrikt kongres, de okasi pe sma de so kolokoe? A no a brada firi foe lobi di den e sori gi makandra? Sondro misi, brada firi foe lobi na wán reide di ben meki sma taki dati no wan tra kerki groepoe abi so foeroe prisiri èn kolokoe ini na anbegi foe den, leki Jehovah Kotoigi.

2, 3. Sortoe toe Griki wortoe abi foe doe nanga san wi moesoe firi gi makandra, èn san na den aparti eigifasi foe den wortoe dati?

2 Wi moesoe froewakti foe si so wan brada firi foe lobi te wi e loekoe den wortoe foe na apostel Petrus ini 1 Petrus 1:22: „Now di oenoe soifri oen sili foe di oenoe gi jesi na a waarheid nanga brada firi foe lobi di de sondro hoigri, leki bakapisi, oenoe moesoe lobi makandra tranga nanga oen heri ati.” Wán foe den fondamenti pisi foe a Griki wortoe di vertaal dja nanga „brada firi foe lobi”, na fi·liʹa (firi foe lobi). San a wani taki abi foeroe foe doe nanga san a·gaʹpe wani taki, a wortoe di den e vertaal moro foeroe nanga „lobi” (1 Johanes 4:8). Ala di nofotron den e gebroiki brada firi foe lobi nanga lobi a wan leisi disi a trawan wan tra leisi, dan tokoe den abi den aparti eigifasi. Wi no moesoe broeja den nanga makandra, so leki fa foeroe sma di e vertaal bijbel, e doe. (Ini na artikel disi èn ini a tra artikel, wi sa taki foe den wortoe disi.)

3 Foe a difrenti na mindri den toe Griki wortoe disi, wan sabiman ben taki dati fi·liʹa de „sondro degedege wan wortoe foe waran èn krosibei matifasi èn firi foe lobi”. Na a tra sei a·gaʹpe abi moro foeroe foe doe nanga a froestan. So boen, ala di den e taigi wi foe lobi (a·gaʹpe) den feanti foe wi, tokoe wi no abi firi foe lobi gi den. Foe san ede? Bika „takroe demakandra e pori boen gwenti” (1 Korentesma 15:33). San e sori moro fara taki wan difrenti de, na den wortoe foe na apostel Petrus: „Moksi na oen . . . brada firi foe lobi, lobi.” — 2 Petrus 1:5-7; teki gersi Johanes 21:15-17.a

Eksempre foe toemoesi spesroetoe brada firi foe lobi

4. Foe san ede Jesus nanga Johanes ben abi spesroetoe firi foe lobi gi makandra?

4 A Wortoe foe Gado e gi wan lo eksempre foe toemoesi spesroetoe brada firi foe lobi. A spesroetoe firi foe lobi disi no de a bakapisi foe wan firi di kon wantronso, ma a abi en gron na tapoe a warderi di sma e warderi toemoesi aparti eigifasi. Sondro misi a moro boen eksempre na di foe a firi foe lobi di Jesus Krestes ben abi gi na apostel Johanes. Sondro tweifri, Jesus ben abi brada firi foe lobi gi ala den getrow apostel foe en èn a ben abi boen reide gi disi (Lukas 22:28). Wán fasi fa a ben sori disi ben de, di a ben wasi den foetoe foe den èn nanga dati a ben leri den foe abi sakafasi (Johanes 13:3-16). Ma Jesus ben abi wan spesroetoe firi foe lobi gi Johanes, wan sani di Johanes e taki ibritron baka (Johanes 13:23; 19:26; 20:2). Neleki fa Jesus ben abi reide foe sori firi foe lobi gi den disipel nanga den apostel foe en, na so Johanes srefi ben gi Jesus reide foe abi spesroetoe firi foe lobi gi en, foe a moro dipi warderi di a ben abi gi Jesus. Wi kan si disi na ini den sani di Johanes skrifi, ini den Evangeliumtori foe en èn den brifi di a skrifi nanga jepi foe santa jeje. Omeni tron a e taki foe lobi ini den sani disi di a skrifi! A moro bigi warderi di Johanes ben abi gi den jeje eigifasi foe Jesus, de foe si ini san a ben skrifi ini Johanes kapitel 1 èn 13 te nanga 17, so boen leki foe di a ben taki ibritron baka foe a de di Jesus ben de bifo a ben tron wan libisma. — Johanes 1:1-3; 3:13; 6:38, 42, 58; 17:5; 18:37.

5. San wi kan taki foe a spesroetoe firi foe lobi di Paulus nanga Timoteus ben abi gi makandra?

5 Na so wi toe no ben sa wani foe frigiti a toemoesi spesroetoe brada firi foe lobi di na apostel Paulus èn en kresten kompe Timoteus ben abi gi makandra, di seiker ben abi en gron na tapoe a warderi di den ben warderi den eigifasi foe makandra. Den sani di Paulus skrifi abi toemoesi moi wortoe di e taki foe Timoteus, so leki: „Mi no abi no wan tra sma nanga wan jeje fasi leki di foe en, di sa sorgoe troetroe gi den sani di abi foe doe nanga oenoe . . . Oenoe sabi a boeweisi di a ben gi foe ensrefi, taki, leki wan pikin nanga wan papa, a ben dini leki wan srafoe nanga mi, foe meki a boen njoensoe go na fesi” (Filipisma 2:20-22). Ini den brifi foe Paulus gi Timoteus wi e feni foeroe persoonlijk sani di a taki foe Timoteus di e sori a waran firi foe lobi di a ben abi gi Timoteus. Loekoe foe eksempre 1 Timoteus 6:20: „O Timoteus, kibri san den froetrow na ini joe anoe.” (Loekoe toe 1 Timoteus 4:12-16; 5:23; 2 Timoteus 1:5; 3:14, 15.) Te wi e agersi spesroetoe den brifi di Paulus skrifi gi Timoteus nanga a brifi di a skrifi gi Titus, dan dati e poti krakti na tapoe a spesroetoe firi foe lobi di Paulus ben abi gi a jonkoeman disi. Timoteus ben moesoe foe firi a srefi fasi foe a matifasi foe den, so leki de foe si na den wortoe foe Paulus na 2 Timoteus 1:3, 4: „Noiti mi ben tapoe foe memre joe ini den begi foe mi, . . . foe di mi ben angri foe si joe, te mi e memre den watra-ai foe joe, so taki mi kan kon foeroe nanga prisiri.”

6, 7. Sortoe firi David nanga Jonatan ben abi gi makandra èn foe san ede?

6 Den Hebrew Boekoe foe bijbel e gi toemoesi moi eksempre toe, so leki di foe David nanga Jonatan. Wi e leisi taki baka di David ben kiri Goliat, „Jonatan eigi sili ben kon tai krosibei na a sili foe David èn Jonatan ben bigin lobi en leki en eigi sili” (1 Samuèl 18:1). A warderi di a ben abi gi na eksempre foe David, foe a faja di a ben abi gi a nen foe Jehovah èn en deki-atifasi foe gowe go miti a langaman Goliat, sondro degedege ben meki Jonatan abi spesroetoe firi foe lobi gi David.

7 Jonatan ben abi so wan firi foe lobi gi David, taki a ben tjari en eigi libi kon ini kefar, di a ben kibri David foe Saul no kisi en. No wan leisi Jonatan ben kakafoetoe gi a teki di Jehovah ben teki David leki a sma di ben o tron a kownoe foe Israèl (1 Samuèl 23:17). David ben abi a srefi dipi firi foe lobi gi Jonatan, san e kon na krin na san a ben taki di a ben e row foe a dede foe Jonatan: „Mi e firi banawtoe foe joe ede, mi brada Jonatan, joe ben switi gi mi srefisrefi. Joe lobi ben de gi mi moro froewondroe fasi leki a lobi foe oema.” Foe troe, opregti warderi ben marki a matifasi di den ben abi. — 2 Samuèl 1:26.

8. Sortoe toe oema ben sori spesroetoe firi foe lobi gi makandra èn foe san ede?

8 Wi abi wan toemoesi moi eksempre toe ini den Hebrew Boekoe foe bijbel foe a spesroetoe firi foe lobi di ben de na mindri toe oemasma, Naomi nanga Rut, a weduwe foe Naomi manpikin. Memre den wortoe di Rut ben taigi Naomi: „No tan begi mi foe libi joe, foe drai baka foe no waka moro nanga joe; bikasi pe joe e go mi sa go èn pe joe e pasa a neti, mi sa pasa a neti. Joe pipel sa de mi pipel èn joe Gado, sa de mi Gado” (Rut 1:16). Wi no moesoe kon na a bosroiti taki Naomi, nanga a fasi fa a ben tjari ensrefi èn foe di a ben taki foe Jehovah, ben jepi foe wiki den wortoe foe warderi disi di Rut ben taki? — Teki gersi Lukas 6:40.

Na eksempre foe na apostel Paulus

9. San e sori taki Paulus ben de wan eksempre ini a tori foe brada firi foe lobi?

9 So leki wi ben si, na apostel Paulus ben abi toemoesi spesroetoe brada firi foe lobi gi Timoteus. Ma a ben gi wan toemoesi moi eksempre toe foe sori waran brada firi foe lobi gi den brada foe en ini algemeen. A ben taigi den owroeman foe Efeise taki „dri jari langa, dei nanga neti, [a] no ben tapoe foe froemane ibriwan foe den nanga watra-ai”. Waran brada firi foe lobi? Sondro misi! Èn den ben firi a srefi fasi gi Paulus. Di den ben jere taki den no ben sa si en moro, dan „den alamala bigin bari krei èn den ben fadon na Paulus neki èn ben bosi en na wan safoefasi” (Tori foe den Apostel 20:31, 37). Brada firi foe lobi di ben abi en gron na tapoe warderi? Ija! En brada firi foe lobi wi kan si toe na den wortoe ini 2 Korentesma 6:11-13: „A mofo foe wi ben opo gi oenoe, sma foe Korente, na ati foe wi ben kon moro bradi. Na ini wi oenoe abi foeroe presi, ma oenoe no abi presi nofo gi oenoe eigi safoe firi foe lobi. So boen, leki wan paiman, foe oenoe kan doe wan sani baka — mi e taki nanga oenoe neleki mi e taki nanga pikin — oenoe bradi oensrefi toe.”

10. Sortoe mankeri foe brada firi foe lobi ben meki taki Paulus skrifi ini 2 Korentesma kapitel 11, foe den tesi foe en?

10 A de krin, taki foeroe foe den Korentesma ben mankeri brada firi foe lobi foe di den no ben e warderi na apostel Paulus. Dati meki wan toe foe den ben kragi: „Den brifi foe en prenspari èn krakti, ma a denoja foe a sma foe en, swaki èn a fasi fa a e taki, na wan wisiwasi sani” (2 Korentesma 10:10). Dati meki Paulus ben sori na den „toemoesi boen apostel” di ben de drape èn dati ben poesoe en foe taki foe den tesi di a ben ondrofeni, so leki skrifi ini 2 Korentesma 11:5, 22-33.

11. Sortoe boeweisi de ini a tori foe a firi foe lobi di Paulus ben abi gi den kresten na Tesalonika?

11 A waran firi foe lobi di Paulus ben abi gi denwan di a ben preiki gi, wi kan si spesroetoe na den wortoe foe en ini 1 Tesalonikasma 2:8: „Foe di wi abi safoe firi foe lobi gi oenoe, wi ben prisiri srefisrefi foe prati nanga oenoe, no wawan a boen njoensoe foe Gado, ma wi eigi sili toe, bika oenoe ben kon tron lobiwan gi wi.” Foe taki en leti, a ben abi so wan firi foe lobi gi den njoen brada disi, taki di a no ben man hori en moro — someni a ben angri foe sabi fa den ben e horidoro na ondro froefolgoe — a ben seni Timoteus go, di ben froeteri boen sani, san ben kowroe na ati foe Paulus srefisrefi (1 Tesalonikasma 3:1, 2, 6, 7). Insight on the Scriptures e taki heri boen: „Wan krosibei banti foe brada firi foe lobi ben de na mindri Paulus nanga denwan di a ben preiki gi.”

Warderi — a sroto gi brada firi foe lobi

12. Sortoe reide de taki wi moesoe sori waran firi foe lobi gi den brada foe wi?

12 Sondro degedege, a sroto gi brada firi foe lobi na warderi. A no de so taki ala foetoeboi foe Jehovah abi eigifasi di wi e warderi, di e meki a firi foe lobi foe wi kon moro tranga, èn di e meki taki wi e prisiri nanga den? Wi alamala e soekoe a Kownoekondre foe Gado nanga en regtfardikifasi fosi. Wi alamala e feti wan deki-ati feti nanga den dri feanti di wi alamala abi: Satan nanga den ogri jeje foe en, na ogri grontapoe di Satan e tiri, èn den firi foe wi sondoe skin di wi kisi foe wi papa nanga mama èn di e meki wi prakseri wisrefi nomo. Wi no moesoe hori ala ten na prakseri taki den brada foe wi e doe ala san den man te joe e loekoe den omstandigheid foe den? Ala sma na grontapoe de na wan foe den toe sei, na Jehovah sei noso na Satan sei. Den brada nanga sisa foe wi di gi densrefi abra, de na Jehovah sei, ija, na wi sei èn foe dati ede den e froedini wi brada firi foe lobi.

13. Foe san ede wi moesoe abi waran firi foe lobi gi den owroeman?

13 San wi kan taki foe a warderi di wi e warderi den owroeman foe wi? Wi no moesoe abi wan waran presi ini wi ati gi den ini a tori foe a fasi fa den e wroko tranga gi den afersi foe a gemeente? Neleki wi alamala, den moesoe sorgoe gi densrefi èn gi den osofamiri foe den. Den abi den srefi froeplekti toe leki den trawan foe wi foe doe persoonlijk studie, go na den konmakandra èn abi wan prati na a preikiwroko. Boiti dati, den abi a froeplekti foe sreka prati gi den konmakandra, hori poebliki taki èn loekoe den problema di e kon ini a gemeente, èn di sontron wani taki foeroe joeroe foe takimakandra foe kroetoe komte. Foe troe, wi wani foe „tan hori den sortoe man dati boen”. — Filipisma 2:29.

Sori brada firi foe lobi

14. Sortoe bijbeltekst e gi wi a komando foe sori brada firi foe lobi?

14 Foe plisi Jehovah, wi moesoe sori a waran firi foe brada firi foe lobi gi den kompe-bribiman foe wi, neleki fa Jesus Krestes nanga Paulus ben doe. Wi e leisi: „Abi ini [brada firi foe lobi] safoe lobi gi makandra” (Romesma 12:10, Kingdom Interlinear). „Ini a tori foe [brada firi foe lobi], wi no moesoe skrifi oenoe, bika Gado srefi ben leri oenoe foe lobi makandra” (1 Tesalonikasma 4:9, Int). „Meki a [brada firi foe lobi] foe oenoe go doro” (Hebrewsma 13:1, Int). Foe troe, wi hemel Tata e prisiri te wi e sori brada firi foe lobi gi en pikin na grontapoe!

15. San na wan toe fasi foe sori brada firi foe lobi?

15 Ini a ten foe den apostel, kresten ben abi a gwenti foe bari makandra odi nanga „wan santa bosi” noso „wan bosi foe lobi” (Romesma 16:16; 1 Petrus 5:14). Foe troe a ben de wán fasi foe sori brada firi foe lobi! Ini a ten disi, ini moro foeroe pisi foe grontapoe, wan fasi di e fiti moro ben sa de wan troetroe switi lafoe nanga wan steifi seki-anoe. Ini kondre foe Latino-Amerkan, so leki Meksikow, sma e bari makandra odi nanga wan brasa, san de foetroe wan fasi foe sori firi foe lobi. A waran firi foe lobi disi foe a sei foe den brada disi kan de wan pisi foe a reide gi a bigi gro di de ini a kondre foe den.

16. Sortoe okasi wi abi foe sori brada firi foe lobi na den Kownoekondrezaal foe wi?

16 Te wi e kon ini a Kownoekondrezaal, wi e doe spesroetoe moeiti foe sori brada firi foe lobi? A sa meki dati wi abi wan toe wortoe foe deki-ati foe taki, spesroetoe gi denwan di sori taki den de nanga brokoskin. Den e taigi wi foe „taki na wan fasi di e gi trowstoe nanga den sili di firi brokoskin” (1 Tesalonikasma 5:14). Dati de seiker wán fasi fa wi kan tjari a waran foe brada firi foe lobi abra. Wan tra moi fasi na foe sori warderi gi wan toemoesi moi poebliki taki, wan prati foe wan programa di wan sma doe boen, a boen moeiti di wan studenti foe a theokrasia diniwroko-skoro doe èn go so doro.

17. Fa wan owroeman ben froedini a firi foe lobi foe a gemeente?

17 Fa a de, te wi e kari difrenti sma kon na wi oso foe kon njan noso kande foe kon njan wan pikin sani baka wan konmakandra efoe a no lati toemoesi? Wi no moesoe meki a rai foe Jesus ini Lukas 14:12-14 tiri wi? Wan leisi den ben poti wan brada, di ben de wan zendeling fosi, leki fesiman opziener ini wan gemeente pe ala tra sma ben de foe wan tra ras. A ben si taki den brada ben mankeri brada firi foe lobi, so boen a ben prakseri wan sani foe kenki a situwâsi. Fa? Ibri sonde, a ben kari wan tra osofamiri foe kon njan. Na a kaba foe a jari den alamala ben sori waran brada firi foe lobi gi en.

18. Fa wi kan sori brada firi foe lobi gi den siki brada nanga sisa foe wi?

18 Te wan brada noso wan sisa siki, na oso noso na ini wan ati-oso, brada firi foe lobi sa meki taki wi e sori a sma dati taki wi lobi en. Noso fa a de nanga denwan di e libi ini oso pe owroesma e tan? Foe san ede wisrefi no e go fisiti den, e bèl noso e seni wan karta gi den foe sori a waran firi di wi abi gi den?

19, 20. Fa wi kan sori taki a brada firi foe lobi foe wi kon moro bradi?

19 Te wi e sori den sortoe brada firi foe lobi dati, wi kan aksi wisrefi: ’A brada firi foe lobi foe mi de gi wan toe sma wawan? Den sortoe sani leki a kloroe foe a skin, skoro noso goedoe na skin fasi, abi krakti na tapoe a fasi fa mi e sori brada firi foe lobi? Mi moesoe bradi a brada firi foe lobi foe mi, neleki fa na apostel Paulus ben gi kresten a deki-ati foe doe?’ Brada firi foe lobi sa meki wi si den brada foe wi na wan positief fasi, warderi den gi den boen sani na ini den. Brada firi foe lobi sa jepi wi toe foe prisiri te a brada foe wi e go na fesi na jeje fasi, na presi foe djaroesoe foe dati.

20 Brada firi foe lobi moesoe meki wi de na ai foe jepi den brada foe wi ini a diniwroko. A moesoe de leki fa wan foe den singi foe wi (nomroe 92) e poti en:

„Jep’ den di swaki, di joe lobi,

Sondro foe frede, ler’ den f’preiki.

Jep’ den di njoen èn sorgoe den boen,

Den no moe frede, meki den gro boen.”

21. Sortoe sani wi kan froewakti foe kisi te wi e sori brada firi foe lobi?

21 So boen, no meki wi frigiti taki, foe sori brada firi foe lobi, a gronprakseri di Jesus ben taki ini en Bergipreiki, e fiti: „Gwenti foe gi sma sani, èn sma sa gi joe sani. Den sa kanti na tapoe joe tapoe-foetoe wan toemoesi boen marki, di stampoe boen steifi, seki kon na wan èn di de pasa marki. Bika nanga a marki di joe e marki sma, nanga dati den sa marki joe toe” (Lukas 6:38). Wi abi wini te wi e sori brada firi foe lobi, èn e sori taki wi abi boen foeroe warderi gi den sma di de foetoeboi foe Jehovah, leki wisrefi de. Denwan di e prisiri foe sori brada firi foe lobi, de troetroe kolokoe!

[Foetoewortoe]

a Loekoe na artikel di e kon na baka a wan disi: „Lobi (agape) — San a no de èn san a de.”

Fa joe ben sa piki?

◻ Sortoe Griki wortoe abi foe doe nanga den firi foe wi, èn fa den e difrenti foe makandra?

◻ San na a sroto gi brada firi foe lobi?

◻ Sortoe eksempre foe bijbel wi abi foe spesroetoe brada firi foe lobi?

◻ Foe san ede wi moesoe abi waran firi foe lobi gi den brada foe wi èn gi den owroeman?

[Prenki na tapoe bladzijde 21]

Na apostel Petrus ben gi den brada foe en a deki-ati foe moksi brada firi foe lobi na a bribi nanga tra kresten eigifasi foe den

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma