Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w07 1/5 blz. 14-18
  • Meki Gado Wortu sori yu a pasi di yu musu waka

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Meki Gado Wortu sori yu a pasi di yu musu waka
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2007
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • „Wan lampu gi mi futu”
  • „Wan leti na tapu mi pasi”
  • Den winimarki di wi e kisi te wi e meki Yehovah sori wi a pasi di wi musu waka
  • Gi wisrefi njanjan nanga na kontroe foe den taki foe Jehovah
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1985
  • Fa yu e teki bosroiti?
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre (Studie-Waktitoren) 2016
  • Meki Gado Wortu skèin leti na tapu yu pasi
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2005
  • Fa wi kan teki bosroiti soleki fa Gado wani?
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2006
Moro sani
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2007
w07 1/5 blz. 14-18

Meki Gado Wortu sori yu a pasi di yu musu waka

„Yu wortu na wan lampu gi mi futu, èn wan leti na tapu mi pasi.”​—PSALM 119:105.

1, 2. Fu san ede furu sma no man feni koloku èn wan bun libi?

YU KAN memre taki yu ben musu aksi wan sma wan leisi fa fu doro wan presi? A kan taki yu ben de krosibei fu a presi pe yu ben musu de, ma yu no ben de seiker sortu pasi yu ben musu teki ete fu doro drape. Kande yu ben lasi, èn yu ben musu drai go na wan heri tra sei. Awansi fa a no fa, a ben o de wan koni sani fu aksi wan sma di sabi pe a presi de, fu taigi yu fa yu musu doro drape, a no so? A sma disi ben o man yepi yu fu doro na a presi pe yu musu go.

2 Dusundusun yari langa, libisma pruberi fu meki den libi waka bun sondro fu suku yepi na a Mekiman fu den, Yehovah Gado. Ma te sondu libisma no e suku yepi na Gado, dan nowan howpu de gi den. Fu taki en leti, den no sabi a pasi di den musu waka fu feni koloku èn fu feni wan bun libi. Fu san ede den no man feni den sani dati? Moro leki 2500 yari pasa, a profeiti Yeremia ben taki: „A no de na wan libisma di e waka srefi fu taki pe a wani poti en futu” (Yeremia 10:23). Sani no sa waka bun kwetikweti nanga wan sma di e pruberi fu waka en eigi pasi èn di no e suku bun yepi. Iya, libisma abi wan sma fanowdu di e sori den a pasi di den musu waka.

3. Fu san ede Yehovah Gado na a moro bun sma di kan sori wi pe wi musu waka, èn san a e pramisi wi?

3 Yehovah Gado na a moro bun sma di kan sori wi pe wi musu waka fu feni koloku. Fu san ede dati de so? Fu di a e frustan moro leki iniwan tra sma, fa libisma meki. A sabi fa a du kon taki libisma no de na tapu a yoisti pasi moro. A sabi sosrefi san den musu du fu kon baka na tapu a yoisti pasi. Boiti dati, fu di Yehovah na wi Mekiman, meki ala ten a sabi san bun gi wi (Yesaya 48:17). Fu dati ede, wi kan bribi san a pramisi wi na ini Psalm 32:8. Drape skrifi: „Mi sa meki yu kisi a koni fu man si sani krin èn mi sa leri yu a pasi di yu musu waka. Mi sa gi yu rai nanga mi ai na yu tapu.” Wi kan de seiker taki Yehovah o sori wi san na a yoisti pasi di wi musu waka. Ma fa a e sori wi a pasi?

4, 5. Fa den sani di Gado taki e yepi wi?

4 Wan psalm skrifiman ben taigi Yehovah: „Yu wortu na wan lampu gi mi futu, èn wan leti na tapu mi pasi” (Psalm 119:105). Den sani di Gado taki èn den frumane fu en de fu feni na ini Bijbel, èn den sani dati kan yepi wi fu lusu problema di wi kan miti na tapu wi pasi. Iya, te wi e leisi Bijbel èn te wi e du san skrifi na ini, dan wisrefi sa ondrofeni san skrifi na ini Yesaya 30:21: „Un eigi yesi sa yere wan wortu na un baka di e taki: ’Disi na a pasi. Waka na tapu, un pipel.’”

5 Ma luku taki Psalm 119:105 e taki dati Gado Wortu e yepi wi na tu fasi. A fosi fasi fa Bijbel e yepi wi na taki a de leki wan lampu gi wi futu. Te wi e kisi problema na ini na aladei libi, dan wi kan gebroiki Bijbel gronprakseri fu yepi wi teki bun bosroiti èn fu no fadon na ini den trapu fu a grontapu disi. A di fu tu fasi fa Bijbel e yepi wi na taki den frumane fu Gado de leki wan leti na tapu wi pasi, fu di den e yepi wi fu teki bosroiti di e sori taki wi abi a howpu fu libi fu têgo na ini a Paradijs di Gado pramisi wi. Te a leti e skèin krin na tapu a pasi fu wi, dan wi sa man si krin sortu bosroiti o tyari bun bakapisi gi wi, èn sortuwan o tyari takru bakapisi gi wi (Romesma 14:21; 1 Timoteyus 6:9; Openbaring 22:12). Meki wi go luku moro fini fa den sani di Gado taki na ini Bijbel kan de leki wan lampu gi wi futu èn leki wan leti na tapu wi pasi.

„Wan lampu gi mi futu”

6. Na ini sortu situwâsi a Wortu fu Gado kan de leki wan lampu gi wi futu?

6 Wi e teki bosroiti ibri dei. A kan gersi leki son bosroiti no de so prenspari, ma son leisi wi e kisi tesi di kan meki taki wi e du hurudu, wi e bedrigi sma, noso wi e teki sei na ini son afersi. Te wi wani kakafutu gi den sortu tesi disi, dan wi musu ’leri fa fu gebroiki wi frustan fu man si sani krin, so taki wi kan sabi san bun èn san no bun’ (Hebrewsma 5:14). Te wi e kon sabi san Gado Wortu e taki trutru, èn te wi e kon frustan den gronprakseri di skrifi na ini, dan wi e leri fu teki bosroiti di e plisi Yehovah, èn na so fasi wi o abi wan bun konsensi.—Odo 3:21.

7. Kari wan situwâsi pe wan Kresten no ben o si en leki wan fowtu sani fu abi demakandra nanga sma fu en wrokope di no de na bribi.

7 Luku na eksempre disi. Kande yu na wan sma di e du tranga muiti fu prisiri na ati fu Yehovah (Odo 27:11). Efu dati de so, dan wi e prèise yu fu dati. Ma kon meki wi taki dati wan tu sma na wrokope e gi yu wan karta fu go nanga den na wan plèi, soleki wan futubal plèi. Den lobi fa yu de na wrokope èn den wani go nanga yu na tra presi tu fu abi prisiri nanga yu. Kande yu feni taki den sma disi no ogri kwetikweti. Kande den e tyari densrefi na wan bun fasi na ini son afersi fu den libi. San yu o du? A ben o de wan fowtu sani fu go nanga den? Fa Gado Wortu kan yepi yu fu teki wan bun bosroiti ini a tori disi?

8. Sortu Bijbel gronprakseri e yepi wi fu frustan nanga suma wi musu abi demakandra?

8 Denki fu wan tu Bijbel gronprakseri. A fosiwan di yu e prakseri fu en kande, skrifi na ini 1 Korentesma 15:33: „Takru kompe e pori bun gwenti.” A de so taki a gronprakseri disi e sori taki yu no musu abi notinoti fu du nanga sma di no de na bribi? Bijbel e taki dati disi no de so. Na apostel Paulus srefi ben sori switifasi gi „ala sortu sma”, èn sosrefi gi sma di no ben de na bribi (1 Korentesma 9:22). Fu di wi na tru Kresten, meki wi musu sori taki wi e broko wi ede nanga trawan, èn sosrefi nanga den wan di no abi a srefi bribi leki wi (Romesma 10:13-15). We, efu wi no e bumui nanga den sma di abi wi yepi fanowdu, dan fa wi o man gi yesi na a rai di wi e kisi taki wi musu „du bun gi ala sma”?—Galasiasma 6:10.

9. Sortu Bijbel rai e yepi wi fu sabi o ten a no fiti fu abi demakandra nanga wan sma na wrokope?

9 Wi kan sori switifasi gi wan sma na wrokope, ma a de wan heri tra sani te wi de bun mati nanga a sma dati. A sani disi abi fu du nanga wan tra Bijbel gronprakseri. Na apostel Paulus ben warskow Kresten: „No kon na ondro a srefi tyatyari nanga sma di no de na bribi” (2 Korentesma 6:14). San den wortu „no kon na ondro a srefi tyatyari” wani taki? Son Bijbel e vertaal den wortu disi leki „no kon de wán” nanga den sma dati, „no kon de a srefi leki den sma dati”, noso „no tron bun mati fu den sma di no de na bribi, fu di a sani dati no fiti”. O ten wi kan taki dati a demakandra di wi abi nanga wan sma na wrokope no fiti? O ten yu e go so fara taki yu kon de na ondro a srefi tyatyari nanga wan sma di no de na bribi? Bijbel, a Wortu fu Gado, kan yepi yu fu sabi san yu musu du.

10. (a) Suma Yesus ben teki leki en mati? (b) Sortu aksi wan sma musu poti gi ensrefi fu kon sabi suma a kan teki leki en mati?

10 Luku na eksempre fu Yesus di lobi libisma sensi di Gado meki den (Odo 8:31). Di a ben de na grontapu a ben kon tron bun mati nanga den bakaman fu en (Yohanes 13:1). A ben „lobi” wan man srefi di ben abi wan fowtu denki fu sani (Markus 10:17-22). Ma Yesus ben sori krin suma a ben teki leki en mati. A no ben de mati nanga sma di no ben wani du a wani fu en Tata. Wan leisi Yesus ben taki: „Unu na mi mati te unu e du san mi e taigi unu” (Yohanes 15:14). Kande yu de bun nanga wan sma na wrokope. Ma aksi yusrefi a sani disi: ’A sma disi wani du san Yesus taki? A sma disi wani leri moro fu Yehovah, a Sma di wi musu anbegi soleki fa Yesus taigi wi? A sma disi e hori ensrefi na den srefi Kresten markitiki neleki mi?’ (Mateyus 4:10) Te yu e taki nanga den sma na wrokope èn yu e sori den taki yu e tan hori yusrefi na Bijbel gronprakseri, dan yu sa si krin san na a piki tapu den aksi disi.

11. Kari wan tu situwâsi pe wi kan gebroiki a Wortu fu Gado fu sori wi a pasi di wi musu waka.

11 Wi kan gebroiki a Wortu fu Gado leki wan lampu gi wi futu na ini furu tra situwâsi tu. Fu eksempre, a kan taki wan Kresten di no abi wan wroko e kisi na okasi fu feni wan bun wroko. Ma a wroko o teki furu fu en ten nanga en krakti, èn efu a e teki a wroko, a no o man go na ala den konmakandra èn a no o man du tra sani di abi fu du nanga a tru anbegi (Psalm 37:25). A kan tu taki wan Kresten e kisi tesi fu di a wani luku sani na telefisi noso computer di de teige Bijbel gronprakseri, noso a wani arki poku di no bun (Efeisesma 4:17-19). Kande wan tra Kresten e mandi esi-esi te wan brada noso sisa meki wan fowtu (Kolosesma 3:13). Na ini ala den situwâsi disi, wi musu meki Gado Wortu de wan lampu gi wi futu. Fu tru, te wi e hori wisrefi na Bijbel gronprakseri, dan wi o man kakafutu gi iniwan tesi di wi e kisi na ini a libi. A Wortu fu Gado „bun fu gi leri, fu frumane sma, fu poti sani kon reti, fu gi trangaleri na wan regtfardiki fasi”.—2 Timoteyus 3:16.

„Wan leti na tapu mi pasi”

12. Fa a Wortu fu Gado de wan leti na tapu wi pasi?

12 Psalm 119:105 e taki tu dati Gado Wortu de leki wan leti na tapu wi pasi, so taki wi kan si krin san de na wi fesi. Wi sabi san o pasa na ini a ten di e kon èn wi no de na dungru fu di Bijbel e fruteri wi fu san ede someni problema de na grontapu èn fa sani o waka te fu kaba. Iya, wi e frustan taki wi e libi na ini „den lasti dei” fu na ogri grontapu disi (2 Timoteyus 3:1-5). Fu di wi sabi san o pasa na ini a ten di e kon, meki dati musu abi krakti tapu a fasi fa wi e libi now. Na apostel Petrus ben skrifi: „Fu di ala den sani disi o smèlter gowe na a fasi disi, meki un musu luku taki unu e tyari unsrefi na wan santa fasi èn taki unu e du sani di e sori taki unu e dini Gado na wan getrow fasi; boiti dati, un musu fruwakti a dei fu Yehovah èn un musu hori bun na prakseri taki a dei dati o kon!”—2 Petrus 3:11, 12.

13. Fa a prenspari ten di wi e libi na ini musu abi krakti tapu a fasi fa wi e denki èn a fasi fa wi e tyari wisrefi?

13 Wi musu sori nanga a fasi fa wi e denki èn nanga a fasi fa wi e libi taki wi sabi seiker taki „grontapu e pasa gowe nanga den lostu fu en” (1 Yohanes 2:17). Te wi e hori wisrefi na Bijbel gronprakseri, dan dati sa yepi wi fu teki koni bosroiti te a abi fu du nanga den marki di wi wani doro na ini a ten di e kon. Fu eksempre, Yesus ben taki: „Fu dati ede, tan suku a kownukondre nanga En regtfardikifasi fosi, dan unu sa kisi ala den tra sani tu” (Mateyus 6:33). A moi fu si taki furu yonguwan e bribi den wortu fu Yesus fu di den e pionier, den e yepi bow Kownukondre zaal, noso den e du tra sani leki dati! Tra Kresten, sosrefi heri osofamiri, ben froisi go na kondre pe moro Kownukondre preikiman de fanowdu.

14. Fa wan Kresten osofamiri du moro na ini a diniwroko fu den?

14 Fu eksempre, wan Kresten osofamiri fu fo sma froisi fu Amerkankondre go na Dominikan Republiek fu yepi wan gemeente di de na ini wan foto pe sowan 50.000 sma e libi. Na ini a gemeente disi sowan 130 Kownukondre preikiman de. Ma tapu 12 april 2006, sowan 1300 sma ben kon na a Memrefesa fu memre a dede fu Krestes! A ’nyanyan na ini a kontren disi lepi kaba fu koti’, iya, furu wroko de fu du drape. Baka feifi mun nomo, ala den memre fu na osofamiri disi ben abi ala nanga ala 30 bijbelstudie (Yohanes 4:35). A papa e taki: „Na ini a gemeente yu abi 30 brada nanga sisa di froisi kon dyaso fu yepi a gemeente. Sowan 20 fu den komoto fu Amerkankondre, èn trawan komoto fu Bahamas, Italiakondre, Kanada, Nyun Zeeland, nanga Spanyorokondre. Di den brada nanga sisa disi doro na ini a gemeente fu wi, den ben de fayafaya fu go na ini a preikiwroko, èn a sani dati ben gi den brada nanga sisa dyaso furu deki-ati.”

15. Sortu blesi yu kisi fu di yu poti Kownukondre afersi na a fosi presi na ini yu libi?

15 A no de fu taki dati furu sma no man froisi go na wan tra kondre pe moro yepi de fanowdu. Ma den sma di man du dati, noso di man kenki wan tu sani na ini den libi so taki den kan yepi na kontren pe moro preikiman de fanowdu, seiker sa kisi furu blesi. Awansi pe yu e du yu diniwroko, du ala san yu man fu dini Yehovah nanga ala yu krakti so taki yu kan kisi a prisiri di a diniwroko e gi. Te Kownukondre afersi de na a fosi presi na ini yu libi, dan Yehovah e pramisi taki a sa ’kanti wan blesi kon na yu tapu teleki nowan sani e mankeri moro’.—Maleaki 3:10.

Den winimarki di wi e kisi te wi e meki Yehovah sori wi a pasi di wi musu waka

16. Sortu wini wi o kisi te wi e meki Gado Wortu sori wi a pasi di wi musu waka?

16 Soleki fa wi si kaba, Gado Wortu e yepi wi na tu fasi. A de wan lampu gi wi futu fu di a e yepi wi fu tan waka na tapu a yoisti pasi èn a e yepi wi te wi musu teki bosroiti. Gado Wortu de wan leti na tapu wi pasi, fu di a e meki wi si krin san de na wi fesi. Na so fasi wi sa man du san Petrus taigi wi. A taki: „Sreka un frustan fu wroko tranga, èn de nanga krin frustan dorodoro; poti un howpu tapu a no-frudini bun-ati di Gado o sori unu, te Yesus Krestes o sori ensrefi.”—1 Petrus 1:13.

17. Fa a studeri di wi e studeri Bijbel o yepi wi fu waka na tapu a pasi di Gado e sori wi?

17 Wi de seiker taki Yehovah e sori wi a yoisti pasi di wi musu waka. Ma a sani di wi musu aksi wisrefi na disi: ’Mi sa gi yesi na en?’ Te yu wani sabi sortu pasi Yehovah wani taki yu musu waka, dan yu musu meki muiti fu leisi wan pisi fu Bijbel ibri dei. Denki dipi fu den sani di yu leisi, pruberi fu si sani soleki fa Yehovah e si den, èn prakseri na sortu difrenti fasi yu kan du san yu leisi (1 Timoteyus 4:15). Dan yu musu gebroiki yu „frustan” te yu o teki bosroiti.—Romesma 12:1.

18. Sortu blesi wi o kisi te wi e meki Gado Wortu sori wi a pasi di wi musu waka?

18 Te wi e gebroiki den gronprakseri di skrifi na ini Gado Wortu, dan den sa meki wi frustan sani moro bun èn den sa yepi wi fu bosroiti sortu pasi wi musu waka. Wi kan de seiker taki den sani di Yehovah skrifi na ini en Wortu, sa meki „a sma di no abi ondrofeni tron wan koni sma” (Psalm 19:7). Te wi e meki Bijbel sori wi a pasi di wi musu waka, dan wi sa abi wan krin konsensi, èn wi sa prisiri fu di wi e plisi Yehovah (1 Timoteyus 1:18, 19). Te wi e meki Gado Wortu sori wi a pasi di wi musu waka ibri dei, dan Yehovah sa blesi wi nanga a moro bigi blesi di de, namku têgo libi.—Yohanes 17:3.

Yu e memre disi ete?

• Fu san ede a de prenspari fu meki Yehovah Gado sori wi sortu pasi wi musu waka?

• Na sortu fasi a Wortu fu Gado kan de wan lampu gi wi futu?

• Fa a Wortu fu Gado kan de wan leti na tapu wi pasi?

• Fa a studeri di wi e studeri Bijbel o yepi wi fu waka na tapu a pasi di Gado e sori wi?

[Prenki na tapu bladzijde 15]

O ten yu kan taki dati a no de wan koni sani fu abi demakandra nanga wan sma di no de na bribi?

[Prenki na tapu bladzijde 16]

Den mati fu Yesus ben de sma di ben du a wani fu Yehovah

[Prenki na tapu bladzijde 17]

Wi e sori nanga a fasi fa wi e libi taki Kownukondre afersi na den moro prenspari sani gi wi?

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma