Presteri na boen njoensoe — Nanga tact
1 Te wi e fisiti sma na den oso ofoe wi e taki nanga den na strati, na ini wenkri ofoe na tra presi, dan wi moe de tactvol. Foe san-ede? Foe di wi e libi na ini den laatste dé, di „moeiliki ten ben marki”. Paulus ben skrifi dati den sma di ben sa libi na ini a ten dati, „ben sa de asranti, hé-memre . . . no sa de klari foe wan kroederi, . . . sondro hori densrefi, krasi . . . mi-no-kefasi” (2 Tim. 3:1-4). Soboen a de krin dati na ten disi e aksi tact foe na sé foe Jehovah pipel pe den e barwroko gi Jehovah pipel.
2 Leki fa wan bijbel wortoe e taki: „Wan tranga firi foe san wan sma moe doe ofoe taki na ini wan libi situwasi foe kibri wan boen matifasi nanga trawan ofoe komoto aparti foe wan sma di stotoe foetoe fadon.” Leki kristen wi wani kibri wan boen matifasi nanga sma èn no meki den stotoe foetoe fadon. Soboen ’efoe a anga foe wi, dan wi wortoe èn wi doe wi sa de nanga vréde nanga ala sma’. — Rom. 12:18.
3 A de jepi efoe wi kan poti wisrefi ini na positsi nanga den sma di wi e taki nanga den. Kande na sma ben de bezig nanga wan prenspari sani dan wi ben stoor en nanga wi klop. Foeroe tron na ososma no e froewakti dati wan sma e kon na en doro. Soboen wi moe de tactvol nanga switifasi èn sori ook toe bigi belangstelling gi sma makandra nanga na lobi èn lostoe foe jepi den.
4 Paulus ben de wan boen eksempre foe wan kristen kotoigi di ben de tactvol. Prakseri fa en di a ben taki nanga den sma foe Athene no ben kroetoe den èn pir’ai gi den foe na afkodré èn anbegi foe den falsi gado, awinsi den sani disi ben trobi en (Tori. 17:16). Tapoe wan tactvol fasi Paulus ben gebroiki boen belangstelling gi na anbegi foe foeroe Gado leki wan toemsi moi bigin foe na tak-go-tak-kon di a ben hori gi den sma foe Athene. — Tori. 17:22-31.
5 Wi toe sa miti sma di abi den égi bribi èn wi sa taki dati gi oenoe toe. San wi moe doe dan? Wi moe de tactvol. Wi no moe poesoe na boskopoe gi den, de nanga stré-fasi ofoe feni fowtoe. Na a tra sé wi sa soekoe someni leki a kan punt foe agri nanga den èn proberi foe go doro na tapoe dati. A no de fanowdoe foe sori dati ibri sani di a sma e tjari kon na fesi dati a te a agri nanga wi boskopoe ofoe foe sori dati a no de ofoe foe stré foe den.
6 Tact wani taki toe dati joe de wan boen arkiman. Te joe e arki boen na wan oso-sma dan wi sa kon sabi san ai denki. Foeroetron joe kan go doro tapoe wan tactvolfasi tapoe en fasi foe denki foe kan kon na wan boen takmakandra èn gi kotoigi. Aksi de boen, ma wi moe loekoe boen dati den no meki na ososma firi sjen. Na a tra sé den aksi moe gebroiki foe gi den na okasi dati foe kon sabi san den e prakseri. Dan wi kan waka na baka na eksempre foe Paulus: „Mi ben tron ala sani gi ala sortoe foe sma, foe kan ferloesoe tog wantoe.”
7 Alaten wi moe wegi wi wortoe boen sodati wi no meki sma stotoe foetoe fadon (Odo 25:11). Dan den ososma sa froestan dati nanga wan switi prakseri èn wan boskopoe di e gi dek’ati wi ben kon na den. Efoe wi wortoe èn wi fesi de wan spikri foe persoonleke belangstelling switifasi èn lobi gi ibriwan sma, dan a moro bigi pisi foe den sma sa si disi èn foeroetron sa teki dati na wan boen fasi. Denki na rai foe Paulus: „Na taki foe joe moe de alaten switi nanga sowtoe, sodati joe kan sabi fa ibriwan foe joe moe gi wan piki.” — Kol. 4:6.
8 Srefi te sma no abi belangstelling srefsrefi, dan na wan tactvolfasi foe doe, wi e proeberi foe a no naki foetoe fadon. Na so fasi wi kan libi wan boen indruk na baka èn opo na pasi gi na tra kotoigi di o kon na en doro. Meki wi tan presteri na boen njoensoe na wan tactvol fasi so-dati wi kan gi wan sani di boen na den di e arki wi. — Ef. 4:29.