-
Profeititori kon tru ala tenA Waktitoren 2012 | 1 yuni
-
-
Profeititori kon tru ala ten
„Yehovah un Gado du ala den bun sani di a ben pramisi unu.”—YOSUA 23:14.
FA BIJBEL DE TRA FASI? Lukuman fu owruten ben gwenti taki sani di ben bruya sma, fu di sma ben man frustan den boskopu fu den na difrenti fasi. Den boskopu no ben de fu frutrow tu. Na ini a ten disi sma de di e luku den stari fu sabi fa den libi o waka. Ma wi no kan frutrow a sani dati tu. Sabiman de di e luku sani di e pasa now fu man taki san o pasa. Nofo tron den sabiman disi no e taki fu sani di o pasa na ini den hondrohondro yari di musu kon ete. Ma Bijbel profeititori e taki sani finifini èn den e kon tru ala ten, srefi efu den e taki „langa ten na fesi san [Gado] o du na ini a ten di e kon”.—Yesaya 46:10.
EKSEMPRE: Na ini a di fu siksi yarihondro fosi Krestes, a profeiti Danièl ben si wan fisyun di ben sori taki Grikikondre ben o wini Media nanga Persia na ini wan syatu ten nomo. A fisyun ben sori tu taki baka di a kownu fu Grikikondre wini a feti, a ben o „kisi makti”, ma a makti fu en ben o „broko”. Suma ben o kon na ini en presi? Danièl ben skrifi: „A kondre fu en o prati na ini fo kownukondre. Ma den no o abi a srefi makti leki en.”—Danièl 8:5-8, 20-22.
SAN HISTORIA SKRIFIMAN E TAKI: Aleksander a Bigiwan tron kownu fu Grikikondre, moro leki 200 yari baka Danièl. Na ini tin yari, Aleksander teki a Gran Kownukondre fu den Mediasma nanga den Persiasma abra èn a kontren fu den Grikisma, kon doro te na Indus-liba (di de na ini disiten Pakistan). Ma di Aleksander ben abi 32 yari a dede wantronso. Te fu kaba, wan feti krosibei fu a dorpu Ipsus na Pikin Asia broko a kownukondre fu en. Bakaten den fo sma di wini a feti, prati a Gran Kownukondre èn ibriwan fu den teki wan pisi. Ma nowan fu den kisi someni makti leki Aleksander.
SAN YU DENKI? A kan taki wan tra buku de di abi profeititori di kon tru ala ten? Noso Bijbel de tra fasi?
[Prenspari pisi na tapu bladzijde 4]
’So furu Bijbel profeititori de di kon tru taki nowan sma kan taki dati Gado no ben de na ini a tori.’—A LAWYER EXAMINES THE BIBLE, WAN BUKU DI IRWIN H. LINTON SKRIFI
[Sma di abi a reti fu a prenki na tapu bladzijde 4]
© Robert Harding Picture Library/SuperStock
-
-
Trutru historia na presi fu anansitoriA Waktitoren 2012 | 1 yuni
-
-
Trutru historia na presi fu anansitori
„Mi srefi ondrosuku ala sani finifini sensi a bigin.”—LUKAS 1:3.
FA BIJBEL DE TRA FASI? Fositen tori nanga anansitori e taki fu wan lo kefalek sani, ma den no e taki pe nanga o ten den sani pasa. Den no e kari den nen tu fu sma di ben libi na ini owruten. Ma Bijbel e taki finifini fu sani di pasa na ini owruten èn disi e gi leisiman a dyaranti taki den „woortoe [foe Bijbel] de troe sinsi da bigin”.—Psalm 119:160, Da Bijbel na ini Sranantongo.
EKSEMPRE: „Kownu Nebukadnesar fu Babilon . . . tyari Yoyakin go na Babilon leki katiboman.” Bakaten, di „Efil-Merodak tron kownu fu Babilon . . . a puru Kownu Yoyakin fu Yuda na strafu-oso”. ’A kownu fu Babilon sorgu en heri libi langa taki Yoyakin kisi a nyanyan di a ben abi fanowdu ibri dei’.—2 Kownu 24:11, 15; 25:27-30.
SAN SABIMAN DI E ONDROSUKU OWRUTEN SANI FENI: Na mindri den brokopresi di tan abra fu owruten Babilon, sabiman feni lanti dokumenti di ben de fu a ten di Nebukadnesar II ben e tiri. Den e sori omeni nyanyan den ben gi den wrokoman nanga den katiboman di ben libi na ini Babilon. Na ini den dokumenti den ben kari a nen tu fu „Yaukin [Yoyakin]” di ben de „kownu fu a kondre Yahud (Yuda)” èn den nen fu en osofamiri. Ma fa a de nanga Efil-Merodak di ben tiri baka Nebukadnesar? Den feni wan prapi krosibei fu a foto Susa èn na tapu a prapi skrifi: „Kownu-oso fu Kownu Amil-Marduk [Efil-Merodak] fu Babilon, manpikin fu Kownu Nebukadnesar fu Babilon.”
SAN YU DENKI? Wan tra owruten santa buku de di e taki so fini èn soifri fu historia? Noso na Bijbel wawan e du disi?
[Prenspari pisi na tapu bladzijde 5]
„Bijbel e taki finifini èn soifri fa sani pasa baka makandra na ini a historia èn pe den pasa. Dati no de so na ini tra owruten dokumenti.”—A SCIENTIFIC INVESTIGATION OF THE OLD TESTAMENT, WAN BUKU DI ROBERT D. WILSON SKRIFI
[Prenki na tapu bladzijde 5]
Dokumenti di e taki fu Kownu Yoyakin fu Yuda
[Sma di abi a reti fu a prenki na tapu bladzijde 5]
© bpk, Berlin/Vorderasiatisches Museum, SMB/Olaf M. Tessmer/Art Resource, NY
-
-
A e kruderi soifri nanga sabidensiA Waktitoren 2012 | 1 yuni
-
-
A e kruderi soifri nanga sabidensi
’A leriman ben e prakseri dipi fu sani èn a ben e ondrosuku sani finifini. A ben e suku fu skrifi soifri san tru.’—PREIKIMAN 12:9, 10.
FA BIJBEL DE TRA FASI? Nofo tron owruten buku e taki fu sani di no de soifri. Fu di den buku disi abi prakseri di kan du sma ogri, meki disiten sabiman e taki dati den no tru kwetikweti. Srefi na ini a ten disi, skrifiman musu kenki sani di skrifi na ini leribuku, so taki den kan kruderi nanga nyun sani di sabiman kon si. Ma Bijbel e taki dati a Mekiman skrifi Gado Wortu èn taki a Wortu disi „e tan fu têgo”.—1 Petrus 1:25.
EKSEMPRE: A Wèt di Gado gi Moses ben taigi den Israelsma taki te den ben e go pupe, dan den ben musu diki wan olo „dorosei fu a kampu” èn den ben musu tapu na olo (Deuteronomium 23:12, 13). Efu den ben fasi a dedeskin fu meti noso libisma, dan den ben musu wasi densrefi noso den krosi (Lefitikus 11:27, 28; Numeri 19:13, 19). Na a ten dati gwasiman ben musu poti aparti teleki a priester luku den. Baka dati a ben musu taki efu den no ben o meki tra sma kon siki.—Lefitikus 13:1-8.
SAN DATRA KON SI: Efu sma e beri den pupe na wan yoisti fasi, efu den e wasi den anu èn efu den no e moksi nanga sma te den e siki, dan siki no man panya so esi. Na Amerkan organisâsi fu gosontu afersi e taki dati efu toilet no de krosibei, dan „yu kan go pupe na wan presi sowan 30 meter moro fara di no de krosibei fu watra, dan yu musu beri a pupe.” Te sma e beri a pupe fu den dan furu fu den no o kisi lusubere, soleki fa na organisâsi fu gosontu afersi na heri grontapu e taki. Sowan 200 yari pasa datra kon si taki den ben meki wan lo sikisma kon moro siki te den no ben wasi den anu, baka te den fasi wan dedesma. Na Amerkan organisâsi fu gosontu afersi e taki tu dati te wan sma e wasi en anu, dan „dati na a moro bun fasi fu sorgu taki siki no panya”. Fa a de nanga a gwenti fu poti gwasiman nanga tra sikisma aparti? No so langa pasa, wan koranti di e taki fu datratori ben taki: „Te wan siki de fu panya, dan a moro bun sani di sma kan du na fu poti sikisma aparti. Kande dati na a wan-enkri sani di sma kan du fu no meki siki panya” (Saudi Medical Journal).
SAN YU DENKI? Yu denki taki wan tra owruten santa buku de di e kruderi nanga disiten sabidensi noso na Bijbel wawan?
[Prenspari pisi na tapu bladzijde 6]
„A moi fu si san sma na ini a ten fu Moses ben du fu tan krin so taki den no kon siki.”—MANUAL OF TROPICAL MEDICINE, WAN BUKU DI DATRA ALDO CASTELLANI NANGA ALBERT J. CHALMERS SKRIFI
-
-
Den buku fu Bijbel de wánA Waktitoren 2012 | 1 yuni
-
-
Den buku fu Bijbel de wán
„Noiti profeititori kon fu di libisma wani, ma libisma ben taki san ben komoto fu Gado, soleki fa a santa yeye ben e sori den.”—2 PETRUS 1:21.
FA BIJBEL DE TRA FASI? Srefi owruten buku di skrifi na a srefi ten no e kruderi nanga makandra son leisi. Te difrenti man skrifi wan buku, na difrenti presi èn na difrenti ten, dan nofo tron sani na ini a buku no e kruderi nanga makandra. Ma Bijbel e taki dati ala den 66 buku abi wán Skrifiman èn wán boskopu nomo.—2 Timoteyus 3:16.
EKSEMPRE: Moses, wan skapuman fu a di fu 16 yarihondro fosi Krestes, skrifi na ini a fosi buku fu Bijbel taki wan „pikin” ben o kon frulusu libisma. Bakaten a taki dati a pikin ben o de wan bakapikin fu Abraham, Isak nanga Yakob (Genesis 3:15; 22:17, 18; 26:24; 28:14). Sowan 500 yari baka dati, a profeiti Natan sori taki a sma disi ben o de wan bakapikin fu Kownu David (2 Samuel 7:12). Wán dusun yari baka dati, na apostel Paulus ben sori taki a bakapikin disi ben o de Yesus nanga wan grupu bakaman fu en (Romesma 1:1-4; Galasiasma 3:16, 29). Na a kaba fu a fosi yarihondro, a lasti buku fu Bijbel taki dati den sma dati ben o preiki fu Yesus, den ben o kisi libi na hemel èn den ben o tiri nanga Yesus 1000 yari langa. Ala den bakapikin disi ben o kiri Didibri èn den ben o frulusu ala libisma.—Openbaring 12:17; 20:6-10.
SAN SABIMAN FRUKLARI FU BIJBEL: Baka di Louis Gaussen ondrosuku den 66 buku fu Bijbel, a skrifi taki a ben fruwondru di „a si taki ala sani na ini a buku disi e kruderi nanga makandra. Difrenti skrifiman skrifi a buku na wan pisi ten fu tinafeifi hondro yari, . . . ma toku den ben abi a srefi prakseri èn den ben e tan du muiti fu meki a prakseri dati kon tru, awansi den no ben frustan ala sani krin. Disi abi fu du nanga a frulusu di Gado Manpikin ben o frulusu grontapu.”—Theopneusty—The Plenary Inspiration of the Holy Scriptures.
SAN YU DENKI? Yu denki taki ala sani di sowan 40 man skrifi na ini wan buku na wan ten fu moro leki 1500 yari o kruderi nanga makandra? Noso Bijbel nomo na so wan buku?
[Prenspari pisi na tapu bladzijde 7]
„Te den e poti den difrenti buku disi na makandra, yu kan taki dati den tron wán buku . . . Nowan enkri buku na grontapu de leki Bijbel.”—THE PROBLEM OF THE OLD TESTAMENT, WAN BUKU DI JAMES ORR SKRIFI
-
-
A e gi bun rai na ini a ten disiA Waktitoren 2012 | 1 yuni
-
-
A e gi bun rai na ini a ten disi
„Yu wortu na wan lampu gi mi futu èn wan leti na tapu mi pasi.”—PSALM 119:105.
FA BIJBEL DE TRA FASI? Aladi sma e si son buku leki bun buku, toku den buku disi no man gi bun rai di o yepi yu fu abi wan bun libi. Nofo tron sma musu tyari kenki kon na ini buku di e sori sma fa fu du sani. Ma Bijbel e taki dati den „sani di sma skrifi fositen, ben skrifi fu leri wi wan sani”.—Romesma 15:4.
EKSEMPRE: Aladi Bijbel no de wan buku di e taki fu datratori, toku a e gi bun rai di e sori sma fa fu de koloku èn fa fu abi wan bun gosontu. Fu eksempre, a e taki dati „wan ati di no e bruya esi, bun gi a skin” (Odo 14:30). Bijbel e warskow tu: „Wan sma di no e moksi nanga trawan o prakseri en eigi lostu nomo. A o tegu gi koni” (Odo 18:1). Ma na a tra sei a e taki tu dati „wan sma sa de moro koloku te a e gi sani, leki te a e kisi sani”.—Tori fu den apostel 20:35.
SAN SABIMAN KON SI: Te yu no e bruya esi, te yu abi bun mati èn te yu lobi fu gi sma sani, dan disi kan meki yu abi wan moro bun gosontu. Wan tijdschrift di e taki fu datratori e taki: „Te mansma e kisi atibron esi, dan brudu kan naki den moro makriki leki mansma di e hori densrefi” (The Journal of the American Medical Association). Sma di ondrosuku sani tin yari langa na ini Australia, kon si taki owru sma „di gwenti abi demakandra nanga mati èn nanga sma di den kan fruteri inibere tori” e libi moro langa. Na ini 2008, sabiman fu Kanada nanga Amerkankondre kon si taki „sma di e bai sani gi trawan de moro koloku, leki sma di e gebroiki moni gi densrefi nomo”.
SAN YU DENKI? Yu ben o frutrow iniwan tra buku di skrifi moro leki 2000 yari pasa èn di e gi rai di abi fu du nanga yu gosontu? Noso Bijbel de fu frutrow tu na ini a tori disi?
[Prenspari pisi na tapu bladzijde 8]
„Mi lobi Bijbel . . . fu di a e gi kefalek bun rai di abi fu du nanga wi gosontu.”—HOWARD KELLY, M.D., WAN MAN DI YEPI SETI A DATRASKORO DI DE NA A JOHNS HOPKINS UNIVERSITY
-