Yeyses libi nanga diniwroko
Na diniwroko na ini a tenpri kon klari
YEYSES e sori en srefi fu na lasti tron na ini na tenpri. Te yu luku en bun, dan a e tapu en publiki diniwroko na grontapu, boyti te yu sa puru na ini disi den sani di abi fu du nanga den tesi èn na kiri di den o kiri en dri dey na baka. Now a e go doro fu krutu den sabiman fu Buku nanga den Fariseyman.
A e bari dri tron ete taki: „Helu fu unu, sabiman fu Buku nanga Fariseyman, hoygriman!” Fosi a e taki wan helu tapu den bika den „e krin na dorosey fu na kan èn fu na skotriki, ma inisey . . . den furu nanga fufuru nanga sani di no fiti psa marki”. Fu dati-ede a e gi den na tranga: „Krin na inisey fosi fu na kan èn fu na skotriki, so taki dorosey fu en kan kon krin tu.”
Baka dati a e taki wan helu tapu den sabiman fu Buku èn den Fariseyman fu na inisey toestand fu pori èn porifasi di den e tapu nanga vroomfasi na dorosey. „Unu gersi den grebi di den karki weti,” a e taki, „di fu dorosey gersi moy, ma fu inisey den furu nanga dede bonyo nanga ala sortu doti sani.”
Te fu kba, na hoygrifasi fu den e sori en srefi nanga a wani di den wani fu bow grebi gi den profeyti èn fu moy den fu poti prakseri nanga dati tapu den eygi du fu sori lobi. Ma so leki Yeyses e tyari kon a krin, dan den de „manpikin fu den di ben kiri den profeyti”. Iya, ibriwan sma di e pruberi fu puru na hoygrifasi fu den kon a doro, de ini kofar!
Dan Yeyses e taki en moro krakti wortu fu krutu sani: „Sneki, snekipikin,” a e taki, „fa unu sa lon komoto gi na krutu fu Gehena?” Gehena na a lagi presi di den ben kobroyki leki na doti-ipi fu Yerusalen. Yeyses e taki sobun taki den sabiman fu Buku nanga den Fariseyman sa ondrofeni têgo pori fu na ogri libifasi fu den.
Fu taki fu den sma di a e seni go leki sma di e teki presi fu en, Yeyses e taki: „Sonwan fu den unu sa kiri èn anga na wan postu, sonwan fu den unu sa wipi na ini unu snoga èn frufolgu den fu na wan foto go na a trawan; so taki e kon na unu tapu ala na regtfardiki brudu di lon na grontapu, fu na brudu fu na regtfardiki Abel te na a brudu fu Sakariya, na manpikin fu Berekia [na ini 2 Kronieken den e kari en Yoyada], di unu kiri a mindri na santa presi nanga na altari. Fu tru, mi e taygi unu: Ala den sani disi sa kon tapu na geslakti disi.”
Fu di Sakariya nanga deki-ati puru na bere fu den tiriman fu Israèl kon a doro, meki „den meki konplot teyge en èn iti ston tapu en tapu na komando fu na kownu, na ini na fesi-dyari fu Yehovah oso”. Ma, so leki Yeyses ben taki na fesi, Israèl sa butu fu ala na regtfardiki brudu di lon. Den butu fu disi 37 yari na baka, ini 70 G.T., di den Romen legre pori Yerusalen èn moro leki wan milyun dyu lasi libi.
Te Yeyses e denki fu na ogri situwâsi disi, dan a e sari. „Yerusalen, Yerusalen,” a e taki ete wan tron, „o furu tron mi ben wani tyari yu pikin kon makandra so leki wan mmafowru e tyari en pikin kon na ondro en ffrey! Ma yu no ben wani. Luku! Den e libi yu oso leygi na baka.”
Yeyses e taki dan: „Fu bigin nanga now yu no sa si mi kwetikweti moro, te leki yu taki: ’Blèsi fu na sma di e kon ini Yehovah nen!’” Dati sa de na a ten fu Krestes denoya, te a e kon na ini en heymel kownukondre èn sma e si en nanga den ay fu bribi.
Yeyses e go now na wan presi pe a kan si na monikisi na ini a tenpri èn den ipi sma di e poti moni na ini. Den guduman e poti furu moni na ini. Ma dan wan pôti weduwe e kon di e poti tu pikin moni na ini di no abi furu waarde.
Ala di Yeyses e kari en disipri kon a e taki: „Fu tru, mi taygi unu taki na pôti weduwe disi ben poti moro na ini leki ala den sma di ben poti moni na ini den monikisi.” Den ben musu aksi den srefi fa disi ben kan. Fu dati-ede Yeyses e tyari kon a krin: „Den alamala ben poti fu san den e abi a tapu, ma fu na mankeri fu sani di a (weduwe) abi a poti ala san a abi na ini, ala san a abi fu tan a libi.” Baka di Yeyses taki disi, dan a e gwe libi na tenpri fu na lasti tron.
Te en disipri e fruwondru fu na bigi nanga moy di na tenpri bigi èn moy, dan den e bari taki: „Leriman, luku, wán ston nanga wán oso!” Fu tru, leki fa sma taki dan den ston ben de moro leki erfu meter langa, moro leki feyfi meter bradi èn moro leki dri meter hey!
„Unu e si ala den bigi oso disi?”, Yeyses e piki. „Kwetikweti wan ston sa tan tapu na trawan dyaso di no sa broko puru.”
Baka di Yeyses taki den sani disi, dan en nanga en apostru e koti na lagi presi fu Kidron abra èn e go na a Olèyfbergi. Komoto fu na presi disi den kan luku go tapu na tumusi moy tenpri. Mateyus 23:25–24:3; Markus 12:41–13:3; Lukas 21:1-6; 2 Kronieken 24:20-22.
◆ San Yeyses e du na a ten fu en lasti fisiti na a tenpri?
◆ Fa na hoygrifasi fu den sabiman fu Buku nanga den Fariseyman ben kon a krin?
◆ San „na krutu fu Gehena” ben wani taki?
◆ Fu san-ede Yeyses e taki, taki na weduwe poti wan moro bigi bijdrage leki den guduman?