Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w88 1/1 blz. 11-15
  • Tan preiki na Kownukondre

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Tan preiki na Kownukondre
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1988
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • Fu san-ede wi mu horidoro?
  • ’Fa den sa yere?’
  • Tan farawe fu brudu paiman
  • Tan Preiki!
    Wi Kownukondre diniwroko 2000
  • ’Fosi na bun nyunsu mu preiki’
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1988
  • Fu san ede a de prenspari fu preiki oso fu oso na ini a ten disi?
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2008
  • „Go na sma fu ala kondre èn meki den tron disipel”
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre (Studie-Waktitoren) 2016
Moro sani
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1988
w88 1/1 blz. 11-15

Tan preiki na Kownukondre

„Na bun nyunsu disi fu na Kownukondre sa preiki na a heri grontapu pe sma e libi leki wan kotoigi gi ala natie, èn dan na kaba sa kon.” — MATTÉUS 24:14.

1, 2 (a) San na a moro prenspari wroko fu na yarhondro disi, èn o bigi a e du? (b) San e sori dati Yehovah e blesi a wroko disi?

NA PREIKI fu na bun nyunsu fu Gado Kownukondre de na moro prenspari wroko fu na yarhondro disi. A de a wroko di na Almakti Gado wani fu wi du now èn a e du leki wan kontru fu en profeiti wortu. A fasi fa yu o teki en sa abi krakti tapu yu tego libi o dede. — 1 Korinte 9:16, 23.

2 A de wan moi sani fu si fa na nomru fu sma di abi wan prati na a preikiwroko, e tan gro, sodati nownow kaba moro leki dri milyun e teki prati na en. Ini moro bigi nomru leki oiti a fesi den e teki prati na a furutendienst. Furu moro sma di abi belangstelling de ete di e teki wan bijbelstudie èn e du muiti fu leri du a wani fu Gado.

3. San son sma e taki kande fu na fanowdu fu go doro nanga a preiki fu na bun nyunsu?

3 Ma sontron wantu sma e de di fu na sei fu na preikiwroko, „e stop fu du san de bun” èn „e kon weri” (Galaciasma 6:9; Hebrewsma 12:3). Kande den e taki dati na bun nyunsu preiki kaba ini a gebied fu den so bigi èn dati sma teki a sei di den wani kaba èn now soso e ferferi èn e kisi atibron te wi naki den doro. Den sma di e preiki ini den sortu gebied dati, no si furu bun bakapisi ofu kande no wan bun bakapisi. Leki fa den e prakseri dan kande a wroko du kaba èn dati a no de fanowdu moro fu go doro. San de fowtu na a denki disi?

Fu san-ede wi mu horidoro?

4. San mu buweigi wi ati fu go doro nanga a preiki, srefi ini gebied pe den sma no e teki a boskopu so bun?

4 Na ini a fosi presi na getrow horidoro fu wi ini a preikiwroko no mu anga fu na marki ini san sma o arki na wi ofu no. Yeremia ben preiki fotenti yari na ini Yerusalem aladi pikinso sma ben arki na en èn furu sma ben gens en tapu wan tranga fasi. Fu san- ede a ben horidoro? Fudi a ben du wan wroko di Yehovah ben gi komando èn fudi na profeiti sabi fu en fu san ben sa kon tapu Yerusalem ben dwengi en fu tan taki (Yeremia 1:17-19 ). A ben taki: „Ini mi ati a ben gersi leki wan faya di e leti, kibri ini mi bonyo èn mi ben weri fu hori en na ini èn mi no ben man” (Yeremia 20:7-10). A situatie fu wi de net so. A de Yehovah di nanga yepi fu Yesus Kristus ben gi na komando dati na „bun nyunsu” mu preiki na a heri grontapu pe sma e libi (Mattéus 24:14). Te sma no wani arki, dan disi e gi wi na okasi fu sori na dipi lobi nanga a gi di wi e gi wisrefi ini a dini fu Yehovah fudi wi e tan du san de yoisti (1 Yohannes 5:3). Awinsi fa a no fa, te wi a denki fu san na krosbei ten di de na wi fesi wani taki gi na libismafamiri, dan fa wi kan hori wisrefi dan a baka fu du muiti fu warskow wi naaste? —2 Timóteus 4:2.

5. (a) Fu sortu reide wi mu hori doro ini a preikiwroko? (b) Fa na preikiwroko de wan fondamenti fu krutu?

5 Boiti fu dati na preiki fu Yeremia ben de fu tru wan wroko fu krutu sma. Ini 607 bifo G.T. dan no wan sma fu den sma di ben feni dede na a fadon fu Yerusalem ofu di ben go ini katibo, ben kan taki dati a no ben sabi fu san-ede disi ben kon tapu en. Fotenti yari langa den ben yere Yeremia e warskow dati a ben sa waka kon tapu dati efu wan kaba no bn sa kon na a tranga-ede fu den teige Yehovah. (Teki gersi nanga Ezechiel 2:5.) Na net so tu na preiki fu na bun nyunsu te now leki wan „kotoigi gi ala natie” de wan fundamenti fu krutu sma. Na apostel Paulus meki disi kon na krin te a e ferklari dati Kristus Yesus s teki refensi tapu „den sma di no sabi Gado èn tapu den di no e gi yesi na a bun nyunsu di e go fu wi Masra Yesus.” (2 Thessalonika 1:8, 9). Den sa krutu sma akruderi a fasi di den teki na bun nyunsu. Fu dat’de meki na preikiwroko musu tan bari tranga èn krin te doro a kaba (Openbaring 14:6, 7). Noti mag tapu dati na tumsi prenspari boskopu disi so furutron leki a kan tyari go na den sma. Disi e poti tapu ala dinstknegti fu Yehovah di gi densrefi abra wan hebi frantwortu.

6. Fu san-ede wi mu tan preiki awinsi a boskopu fu wi kande de bekenti srefsrefi?

6 A kan de heri bun dati wi ben preiki na bun nyunsu ini wi gebied kaba so kefarlek bigi. Ma someni sani e psa na ini na grontapu dati furu sma aladi den ben yere na boskopu fu wi, ben sa frigiti disi heri esi efu wi ben tapu nanga preiki. Denki na den refo, terroristis acties, staking, schandaal nana tra sani di e psa èn di de furu fu leisi ini koranti. Dan yu abi furu vorm fu prisiri èn amusement èn tra sani di e puru sma prakseri. Wi mu tan preiki fu sorgu dati den sma tan kisi a boskopu fu wi a den fesi awinsi ala den tra sani disi e aksi a prakseri fu den.

7. Fa furu sma no e teki na preiki fu wi tra Fasi leki den Israëlsma ben du di Yesaya ben taki profeititori, ma fu san-ede disi no mag tapu wi fu preiki?

7 Te furu sma e pruberi fu no wani poti prakseri a tapu, dan wi mu tyari kon na ini wi prakseri gi sortu sma na profeiti Yesaya ben mu preiki. Yehovah ben taigi en: „Bika a de wan tranga-ede pipel, leimofo manpikin, manpikin di no ben wani yere na wet fu Yehovah; di ben taigi den lukuman: ’Yu no mu si’, èn den di abi visioen: ’Yu no mu si gi wi san de reti. Taki switi sani gi wi; si bedrigi sani. Drifi komoto fu na pasi; boigi komoto fu na pikin pasi. Meki na Santa Israël soso fu un ede stop.” Ma ete Yesaya ben warskow na pipel getrow: „Yehovah na wan Gado fu krutu. Koloku ala den sma de di e tan ferwakti en” (Yesaya 30:9-11, 18). Net so wi mu handri. Solanga wi e horidoro dan a boskopu fu wi ini wan seiker marki e pasa go doro. Son sma sa poti prakseri a tapu èn trawan no sa poti prakseri. Ma ala sma sa abi na okasi fu yere na boskopu.

’Fa den sa yere?’

8. Sortu omstandigheden ben sa kan kenki na yeye fu sma awansi a gersi dati den teki den standpunt kaba teige na waarheid?

8 Kande wi abi a prakseri dati sma ini wan bepaald gebied teki a sei di den wani definitief kaba èn abi na faste bosroiti fu trowe na boskopu fu wi ofu srefi gens en. Ma prakseri dati na situatie na ini san libisma de, e kenki dei fu dei. Den e kon tamara, tra wiki ofu tra mun kande na fesi nyun problema ofu situatie fu tanapu di kan meki den wani teki moro esi na waarheid. Kande den e yere fu skreki sani di psa ini na grontapu ofu e kisi kande fu du nanga economia tegenslag, siki ofu wan sma ini a famiri di dede. Den sortu sani disi kan seki en kon na ai sodati den wani leri sabi na oorzaak fu den muilekheid fu den. Efu wi tan preiki, dan den sabi na suma den kan go.

9. Fa wi preikiwroko ben sa kan teki gersi nanga wroko fu sma di e yepi tra sma ini wan rampu gebied?

9 Na situatie fu wi wi ben sa kan teki gersi nanga di fu sma di e yepi trawan ini wan rampu gebied, baka wan aardbeifi fu eksempre. Sonwan kande de bezig ini wan gebied pe yu e feni pikinso sma di tan a libi, ma dati trawan na wan tra pe e feni moro sma di tan a libi, no ben sa tyari den go so fara fu du en safrisafri ofu fu stop. Na presi fu dati ala den sma di e go fu yepi tra sma sondro fu weri e go doro, awansi den abi a prakseri dati ini na pisi kontren di den kisi fu wroko nowan sma sa de moro na libi. èn sontron den e feni tog ete wan sma di de a libi. A suku fu sma e stop pas te tapu a gron fu wan pisten di psa den kan taki dati howpu no de moro. Now, wi no kisi fu yere ete fu tapu na suku èn wi e feni te now ete furu dusun sma di wan kisi ferlusu komoto fu na owru grontapu disi èn wani psa „na bigi benawtu” libilibi (Openbaring 7:9, 14). Srefi ini ebied di wroko finifini èn pe na moro bigi pisi fu den sma no e teki sani bun, wantu bun bakapisi de te now ete. Èn moro reide de ete fu go doro nanga preiki.

10. Fa wawan so leki Romeini 10:13, 14 e taki sma sa sabi pe den kan feni na waarheid?

10 Den sma mu kisi alaten baka na den prakseri dati „ibriwan sma di e kari na nen fu Yehovah, . . . sa kisi yepi”. Ma soleki Paulus e skrifi ini en brifi gi den Romeinisma morofara, „fa den sa kari en na ini suma den no ben poti bribi? Fa den sa sori bribi morofara ini en fu suma den no ben yere fu en? Fa den sa yere moro fara sondro dati wan sma e preiki?” (Romeini 10:13, 14) Den sortu disi mu psa go dipi na ini wi fu si na fanowdu fu go doro nanga na preiki fu na bun nyunsu fu Gado Kownukondre.

11. Sortu frantwortu wi abi na den yongu sma di bigin tron bigisma?

11 Aladi na ten fu na kaba e go doro, dan pikin gebore di tron bigisma ofu abi den yari pe densrefi de frantwortu gi densrefi. Nofotron den yongusma disi noiti ete ben poti wan prakseri tapu a waarheid. Den papa nanga mama fu den kande ben trowe na boskopu èn kande ben taki srefi teige en. Ma now den yongusma disi owru nofo fu go denki srefi seryusu fu den grontapu toestand, na ten di e kon èn na doel ini a libi. Ooktu den mu kari Yehovah nen fu kisi yepi. Ma „fa den sa poti bribi ini en fu suma den no ben yere fu en?” (Romeini 10:14). Ini furu geval den tini disi nanga yongu bigisma di de opo-opo gi na waarheid èn wi musu go fisiti den sobun èn preiki gi den.

12. Fa na go doro nanga na preikiwroko de wan sori fu na sari-ati fu Yehovah?

12 Dati preiki mu du te now ete, de wan tori fu Yehovah sari-ati. Na apostel Petrus e skrifi „Yehovah no e draidrai ini a tori fu en pramisi, soleki son sma e si leki a e draidrai, ma a abi pasensi nanga unu, fudi a no wani dati wan sma kisi pori, ma a wani dati ala sma kon kisi berow. Luku fu dat’ede na pasensi fu wi Masra leki yepi” (2 Petrus 3:9, 15). Na winsi fu Yehovah dati ala sortu fu sma kisi yepi, no e kon wawan na krin dati ini en pasensi a no tyari na krutu kon wantewante, ma ooktu fudi ai taki ala ten nanga sma fu drai kon na en èn kisi yepi (1 Timóteus 2:4). Efu wi tan preiki na bun nyunsu, dan wi e meki na sari-ati fu Gado kon bun a fesi, èn na sofasi wi e prijse en.

Tan farawe fu brudu paiman

13, 14. (a) Fa wi kan teki wi preikiwroko gersi nanga wan wroko fu wan waktiman, soleki wi e feni dati ini a profeititori fu Ezechiël? (b) Fu san-ede Paulus ben kan taki dati a ’de krin fu a brudu fu ala sma’, èn fa wan Yehovah Kotoigi kan du dati now?

13 Na frantwortu fu Yehovah Kotoigi di gi densrefi abra na Gado fu warskow sma gi na krutu fu Gado di e kon wi kan teki gersi nanga di fu Ezechiël ini en ten. Den ben poti en na wroko leki wan waktiman gi na oso fu Israël A wroko fu en ben de na ini disi dati wan strafu ben sa tyari kon tapu den. Efu a ben libi en na wan sei leki waktiman fu meki sma ben yere na warskow, dan na strafu ben sa kon tapu na goddelowsu pipel, ma a brudu fu den ben sa kon tapu na ede fu na waktiman di ben misi fu du san a ben mu du. Na ini disi Yehovah e sori na fasi fu en ini a tyari kon fu wan krutu: „Mi no abi prisiri ini na dede fu wan goddelowsuwan, ma ini disi dati wan goddelowsu sma drai en srefi puru fu na pasi èn trutru tan a libi. Drai baka, drai baka gi yu takru pasi, bika fu san-ede yu ben sa dede, o oso fu Israël?” — Ezechiel 33:1-11.

14 Na apostel Paulus ben erken en frantwortu leki waktiman èn ben taki fu dati gi den owruman fu Efese: „Fu dat’ede mi e kari unu tapu a dei fu tide leki kotoigi dati mi de krin fu a brudu fu ala sma.” Fu san-ede a ben kan taki dati? Ai taki morofara: „Bika mi no ben hori misrefi a baka fu ferteri un ala na rai fu Gado” (Tori fu den Apostel 20:26, 27). Asrefi de so nanga na waktiman klasse fu now, na fikapisi fu den salfu bakaman fu Yesus Kristus. Den alamala, makandra nanga moro leki dri milyun fu den kompe fu den di abi na howpu fu psa libilibi na kaba fu na seti fu sani disi èn fu kisi tego libi na grontapu, noiti mag kon slap ini a preiki fu a bun nyunsu fu Gado Kownukondre èn na warskow gi na tjari kon fu na strafu fu en. Tapu a fasi disi den e tan farawe fu brudu paiman.

15. Leki fa Ezechiël kapitel 9 e taki dan suma ben kisi wan marki, èn suma ben du a markiwroko dati?

15 Na preikiwroko na ini wi ten Ezechiël kapitel 9 ben skrifi fu en na profeitifasi. Na bosroiti ben fadon fu Yehovah strafu ben kon tapu na foto Yerusalem. Ma bifo na tyari kon fu na strafu ben feni presi dan den ben taigi wan man ini linnen krosi di ben abi wan enki kokro fu wan sekretarsi na en dyonku dati a ben mu hari psa na foto èn mu poti wan marki tapu na fesi-ede fu ala sma di e dyeme fu den tegu sani di e du drape. Baka na kon klari fu na markiwroko disi dan ala sma ini a foto, boiti den sma di ben kisi a marki fu tan a libi, ben sa kisi dedestrafu. Baka na waka fu en markiwroko dan a man e ferteri: „Mi ben du yoisti soleki yu ben komanderi mi” (Ezechiël 9:11). Na wan fertrow fasi a ben du en wroko te na a kaba.

16. (a) Suma na man ini linnen krosi e agersi ini a ten disi? (b) Fa na afersi fu na regtvaardiki fu Yehovah soevereiniteit e gi wi tranga fu tan preiki?

16 Na man ini linnenkrosi e agersi na salfu fikapisi fu Kristus bakaman èn na „bigi ipi” „tra skapu” net soleki ini Ezechiël ten na so ooktu now na regtvaardiki fu Yehovah soevereiniteit de ooktu a punt fu san a tori e go. Ini a tori fu a kaba fu na disiten goddelowsu seti fu sani ini a feti fu na bigi dei fu Yehovah na Almaktiwan, Yehovah e taki: „Den natie sa musu sabi dati mi na Yehovah” (Openbaring 7:9; Yohannes 10:16; Ezechiël 39:7). Efu den natie musu sabi disi, dan a de tranga fanowdu dati Yehovah dienstknegti tapu grontapu tan preiki en nen èn prakseri leki wan kotoigi gi ala natie.

17, 18. (a) Fa a e yepi wi fu tan na ai te wi e go doro nanga preiki? (b) Sortu verslag wi alamala ben sa wani gi Yehovah te wi tyari a preikiwroko kon na wan kaba èn fa wawan wi kan du disi?

17 Te wi e preiki a bun nyunsu fu na Kownukondre, dan wi e tan de na ai. Dan wi e tan de sabisabi fu na prensparifasi fu Yehovah nen nanga prakseri. Efu wi e kon slap, dan wi kownukondre howpu kan kon swaki, sodati kande wi kan meki den „sorgu èn gudu èn prisiri fu na libi disi srepi wi gwe. . . èn no e tyari noti kon de volmaakti” (Lukas 8:14). Ma te fayafaya wi e hori doro na ini na meki bekenti fu na bun nyunsu, dan wi e waka getrow na baka den gebod fu wi meistri, Yesus Kristus: „Tan luku a tapu, tan de na ai, bika unu no sabi oten na faste ten de. Ma san mi e taigi unu, mi e taigi unu alamala: Tan na ai.” — Markus 13:10, 33, 37.

18 Meki wi ala, solanga Yehovah gi ten fu dati, horidoro ini na suku fu den ’di e soktu’. Meki wi alamala, efu wi de now wan sma fu na salfu fikapisi ofu fu den „tra skapu”, de getrow ini a wroko fu wi ini na preiki fu na bun nyunsu fu na Kownukondre tapu na heri grontapu pe libisma e libi leki wan kotoigi gi ala natie (Mattéus 24:14). Te Yehovah srefi tyari a wroko disi kon na wan kaba fudi ai meki „na bigi benawtu” bigin, dan meki a de so dati ibriwan fu wi kan taigi Yehovah: ’Wi ben du yoisti soleki yu ben gi komando.’

Yu kan memre disi?

◻ San den bun bakapisi e sori fu wi preikiwroko?

◻ San na wantu reide moro fu san-ede wi mu tan preiki?

◻ Fa na preikiwroko de wan sori fu Yehovah sari-ati?

◻ Fa wi kan hori wisrefi krin fu na brudu fu ala sma?

◻ Fa na preikiwroko e yepi wi fu tan na ai?

[Karta na tapoe bladzijde 14]

DEN BAKAPISI FU SEIBI YARI PREIKIWROKO

Sma di teki dopu Sma tapu na Nomru

Avondmaal bijbelstudie

1981 119.836 5.987.893 1.475.177

1982 138.540 6.252.787 1.586.293

1983 161.896 6.767.707 1.797.112

1984 179.421 7.416.974 2.047.113

1985 189.800 7.792.109 2.379.146

1986 225.868 8.160.597 2.726.252

1987 230.843 8.965.221 3.005.048

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma