Kon Koni èn Teki Trangaleri
YEHOVAH GADO na a Gran Leriman fu en pipel. A no e leri den sani di e taki fu ensrefi nomo, ma a e leri den sani fu a libi tu (Yesaya 30:20; 54:13; Psalm 27:11). Fu eksempre, Yehovah ben gi a nâsi Israèl, profeiti, Leifisma — spesrutu den priester — nanga tra koniman fu de leriman (2 Kroniki 35:3; Yeremia 18:18). Den profeiti ben leri a pipel den prakseri nanga den eigifasi fu Gado èn den ben sori san ben de a yoisti sani fu du. Den priester nanga den Leifisma ben abi a frantwortu fu leri sma a Wet fu Yehovah. Èn den koniman noso owruman ben gi bun rai di ben sori den fa den ben musu libi ibri dei.
Salomo, a manpikin fu David, ben de tumusi aparti na mindri den koniman fu Israèl (1 Kownu 4:30, 31). Di a koningin fu Skeiba, wan fu den moro heihei fisiti fu Salomo, ben si a glori nanga den gudu fu Salomo, dan a ben erken: „Den no ben fruteri mi afu srefi. A koni nanga a gudu fu yu pasa krinkrin den sani di mi ben yere kaba èn di mi ben arki” (1 Kownu 10:7). Fu pe a koni fu Salomo ben komopo? Di Salomo ben tron kownu fu Israèl na ini 1037 b.G.T., dan a ben begi fu kisi „koni nanga sabi”. Fu di Yehovah ben prisiri nanga a sani di Salomo ben aksi, meki A ben gi en sabi, koni nanga wan ati di ben kan frustan sani bun (2 Kroniki 1:10-12; 1 Kownu 3:12). ¡A no musu fruwondru wi taki Salomo ben man „taki dri dusun odo”! (1 Kownu 4:32) Son wan fu den odo disi, makandra nanga „den wortu fu Agur” èn den wan fu „Lemuèl, a kownu”, ben skrifi na ini a Bijbel buku Odo (Odo 30:1; 31:1). Den waarheid di de fu si na ini den odo disi e sori a koni fu Gado èn den e tan fu têgo (1 Kownu 10:23, 24). Gi ibri sma di wani wan koloku libi nanga bun bakapisi, den odo disi warti trutru na ini a ten disi neleki fa den ben warti di den ben taki biginbigin.
Meki Yu Libi Waka Bun èn Tan Krin na Moreel Sei—Fa?
A marki fu a buku Odo e kon na krin na ini den bigin wortu fu en: „Den odo fu Salomo, a manpikin fu David, a kownu fu Israèl, fu meki sma kon sabi koni nanga trangaleri, fu si krin san na den wortu fu a frustan, fu kan kisi trangaleri di e gi inzicht, regtfardikifasi nanga retidu nanga opregtifasi, fu gi den wan di no abi ondrofeni, koni, èn fu gi wan yonkuman sabi nanga a krakti fu man denki.”—Odo 1:1-4.
¡Fu tru, dati na wan moi marki di „den odo fu Salomo” abi! Den de „fu meki sma kon sabi koni nanga trangaleri”. Koni na a si di wan sma e si sani leki fa den de èn a gebroiki di a e gebroiki a sabi dati fu lusu problema, fu doro marki, fu wai pasi gi kefar, noso fu yepi tra sma fu du dati. „Na ini a Buku Odo,” na so wan buku e taki, „’koni’ wani taki libi nanga koni — a bekwaamfasi fu teki koni bosroiti èn fu meki a libi waka bun.” ¡O prenspari a de fu kon koni!—Odo 4:7.
Den odo fu Salomo e gi wi trangaleri tu. ¿Wi abi a trangaleri disi fanowdu? Na ini Bijbel, trangaleri abi fu du nanga a poti di wan sma e poti trawan tapu a reti pasi baka, fu gi piri-ai, noso fu strafu. Soleki fa wan Bijbel sabiman e taki, dan „a wani taki a leri di wan sma e leri tori di abi fu du nanga sani na moreel sei, èn disi abi fu du nanga a leri di wan sma musu leri fu kenki den firi di a abi èn di kan meki en du noso denki ogri”. Trangaleri di wi e gi wisrefi noso di wi e kisi fu tra sma, no e yepi wi nomo fu no du ogri, ma a e gi wi a krakti tu fu kenki wisrefi kon moro bun. Iya, wi abi trangaleri fanowdu efu wi wani tan krin na moreel sei.
Fu dati ede den odo abi tu marki — fu meki sma kon koni èn fu gi trangaleri. Trangaleri na moreel sei èn a krakti di wan sma abi fu gebroiki en frustan, abi furu sei. Regtfardikifasi nanga retidu fu eksempre, na eigifasi na moreel sei, èn den e yepi wi fu hori wisrefi na den hei markitiki fu Yehovah.
Koni abi furu sani na ini, soleki frustan, inzicht, a srapu di wan sma srapu, a krakti fu man denki. Frustan, na a sabi di wan sma sabi fu si a fini fu wan tori èn fu si krin fa a tori de trutru, fu di a e frustan san den aparti pisi fu a tori èn a heri tori srefi abi fu du nanga makandra, so bun fu kon frustan a tori. Inzicht wani taki a sabi di wan sma sabi den reide èn a frustan di a man frustan fu san ede wan sani di wan sma e du, bun noso no bun. Fu eksempre, wan man di abi frustan kan si krin te wan sma no e waka a yoisti pasi, èn wantewante a kan warskow a sma dati gi a kefar. Ma a abi inzicht fanowdu fu frustan fu san ede a sma e waka a pasi dati èn fu feni a moro bun lusu, so taki a sma no e kisi mankeri.
Sma di srapu e luku bun — sma no man bedrigi den makriki (Odo 14:15). Den man si na fesi taki wan ogri o pasa èn den kan sreka densrefi gi dati. Èn koni e meki taki wi man prakseri fu bun idea di e tiri a libi fu wi na wan bun fasi. A de trutru wan warti sani fu studeri den odo fu Bijbel, bika den ben skrifi so taki wi kan sabi koni nanga trangaleri. Srefi „den sma di no abi ondrofeni” èn di e poti prakseri na den odo sa kon srapu, èn „wan yonkuman” sa kisi sabi èn a krakti fu man denki.
Odo gi den Koni Sma
Ma den odo fu Bijbel no de soso gi den sma di no abi ondrofeni èn gi den yongusma. Den de gi ala sma di koni nofo fu arki. „Wan koni sma sa arki èn sa teki moro leri na ini en,” na so Kownu Salomo e taki, „èn wan man di e frustan sani, na a sma di e kisi koni tiri, fu frustan wan odo èn wan tori di dangra, den wortu fu koni sma nanga den raitori fu den” (Odo 1:5, 6). Wan sma di kisi koni kaba, sa kon leri moro te a e poti prakseri na den odo, èn wan man di abi frustan sa kon de moro bekwaam fu tiri a libi fu en nanga bun bakapisi.
Nofotron wan odo e sori nanga wan tu wortu nomo, na tapu wan trutru waarheid. Wan odo fu Bijbel kan de leki wan dangra tori (Odo 1:17-19). Son odo na raitori — wortu di e fruwondru sma èn di frekti èn di musu lusu. Wan odo kan abi agersitori tu èn tra fasi fu taki sani. A e teki ten fu kan frustan den èn wan sma musu prakseri dipi fu den. Salomo, a sma di skrifi someni odo, ben frustan seiker san den wortu fu wan odo wani taki. Na ini a buku Odo, a e teki a wroko fu leri en leisiman a bekwaamfasi dati, wan sani di wan koni sma ben sa wani poti prakseri na tapu.
A Bigin Di E Tyari wan Sma Go na wan Marki
Pe wan sma e bigin suku koni nanga trangaleri? Salomo e piki: „A frede gi Yehovah na a bigin fu sabi. Koni nanga trangaleri na sani di soso don sma fru-akti” (Odo 1:7). Sabi e bigin nanga a frede gi Yehovah. Sondro sabi, koni nanga trangaleri no kan de. Fu dati ede, a frede gi Yehovah na a bigin fu koni nanga trangaleri.—Odo 9:10; 15:33.
A frede gi Gado no de wan takru sortu frede. Ma a de bigi grani nanga wan lespeki sortu frede. Tru sabi no kan de sondro a frede disi. Libi e kon fu Yehovah Gado, èn a no de fu taki dati libi de prenspari efu wi wani abi sabi (Psalm 36:9; Tori fu den Apostel 17:25, 28). Boiti dati, Gado ben kria ala sani; dati meki ala sabi di libisma abi, den e kisi te den e studeri den sani di a meki (Psalm 19:1, 2; Openbaring 4:11). Gado ben meki sma skrifi a Wortu fu en tu nanga yepi fu santa yeye èn a „bun fu gi leri, fu piri-ai gi sma, fu poti sani kon reti, fu gi trangaleri ini regtfardikifasi” (2 Timoteus 3:16, 17). So bun, a moro prenspari fasi fu kisi ala tru sabi de nanga yepi fu Yehovah, èn wan sma di e suku a sabi dati musu abi wan lespeki sortu frede gi en.
Sortu waarde a sabi fu libisma nanga a sabi fu grontapu abi sondro frede gi Gado? Na apostel Paulus ben skrifi: „Pe a koniman de? Pe a leriman fu Wet de? Pe a sma fu a seti fu sani disi de, di e strei nanga wortu? ¿A no Gado ben meki a koni fu grontapu de wan don sani?” (1 Korentesma 1:20) Wan sma di abi a koni fu grontapu ma di no e frede Gado, no man gebroiki tru tori fu teki den yoisti bosroiti èn a sa kon de ’soso wan don sma’.
Wan „Keti na Yu Neki”
Baka dati a koni kownu e taki nanga den yongu sma: „Arki, mi manpikin, a trangaleri fu yu papa, èn no gowe libi a wet fu yu mama. Bika den de wan moi kransi gi yu ede èn wan moi keti gi yu neki.”—Odo 1:8, 9.
Na ini owruten Israèl, papa nanga mama ben kisi a frantwortu fu Gado fu leri den pikin fu den. Moses ben frumane papa: „Den wortu disi di mi e komanderi yu tide, musu sori taki den de na tapu yu ati; èn yu musu poti den go dipi na ini a manpikin fu yu èn taki fu den te yu e sidon na ini yu oso èn te yu e waka na pasi èn te yu e go didon èn te yu e opo” (Deuteronomium 6:6, 7). Den mama ben abi furu krakti tu na tapu den pikin. Nanga den sani di wan Hebrew wefi ben kan du na ondro a tiri fu en masra, dan a ben kan gebroiki den wet fu na osofamiri.
Te yu luku en bun, dan na ini heri Bijbel na osofamiri na a moro prenspari grupu pe leri musu gi (Efeisesma 6:1-3). Efu pikin e gi yesi na a papa nanga mama fu den di de na bribi, dan na wan agersi fasi den e moi densrefi nanga wan moi kransi èn nanga wan keti di e gi den grani.
„A E Puru a Sili Srefi fu den Eiginari fu En”
Bifo wan papa fu Asia ben seni en manpikin fu 16 yari go na Amerkankondre fu teki leri na wan hei skoro, dan a ben taigi a boi fu no bumui nanga ogri sma. A rai disi na a warskow fu Salomo: „Mi manpikin, efu sondari e pruberi fu kori yu, no arki den” (Odo 1:10). Ma Salomo e sori sortu trapu den e gebroiki: „Den e tan taki: ‘Kon nanga wi. Meki wi go luru fu si brudu. Meki wi go kibri wisrefi sosososo fu kisi a sma di no abi no wan fowtu, meki wi swari den libilibi neleki Syeol, iya heriheri, neleki den sma di e saka go na ini wan olo. Meki wi feni ala sortu warti gudu. Meki wi furu wi oso nanga sani di wi fufuru. Yu musu trowe a lot fu yu na wi mindri. Meki wi abi soso wán saka di de gi wi alamala.’”—Odo 1:11-14.
A de krin taki a trapu na gudu. Fu di „sondari” wani kon gudu esi-esi, meki den e kori tra sma fu teki prati na den ogri noso onregtfardiki plan fu den. Soso fu kon gudu, den ogri sma disi no e draidrai fu kiri wan sma. ’Neleki Syeol, den e swari a sma di den kisi libilibi, iya heriheri’, fu di den e fufuru ala sani di a sma abi, neleki fa a grebi e kisi a heri skin. Den e kari sma fu kon wroko leki wan ogriman — den wani ’furu den oso fu den nanga sani di den fufuru’ èn den wani meki a sma di no abi ondrofeni ’trowe a lot fu en makandra nanga den’. ¡Disi na wan warskow di e kon trutru na a yoisti ten gi wi! ¿A no de so, taki yongu sma di orga densrefi na ini grupu fu du ogri èn sma di e seri drug e du den sortu sani disi tu fu hari sma kon na den? ¿A no de so, taki den e pramisi sma taki den sa kon gudu esi-esi fu kan kori den fu go na ini bisnis di no bun?
„Mi manpikin”, a koni kownu e gi leki rai, „no go waka nanga den. No poti yu futu na tapu a pasi fu den. Bika na den futu fu den e lon go du soso ogri, èn den e tan hasti densrefi fu kiri sma.” Fu sori taki den sa kon na wan takru kaba, meki a e taki moro fara: „Bika na fu soso a net bradi na fesi na ai fu iniwan sani di abi frei. Dati meki densrefi e luru fu si a brudu srefi fu den wan disi; den e go kibri densrefi fu kisi den sili fu den. Na so den pasi de fu ala den wan di e kisi onregtfardiki wini. A e puru a sili srefi fu den eiginari fu en.”—Odo 1:15-19.
„Den wan di e kisi onregtfardiki wini” sa dede na tapu en eigi pasi. A srefi trapu di den ogrisma e poti gi tra sma, sa tron wan trapu gi densrefi. ¿Sma di e du ogri fu espresi sa kenki a pasi fu den? Nôno. A kan taki wan net de krin fu si, ma fowru — kriaturu „di abi frei” — e frei leti na ini a net. Na so den ogrisma di e meki bigi-ai breni den, e tan du den ogri fu den, ala di sma sa kisi den te fu kaba.
Suma Sa Arki a Sten fu Koni?
¿Sondari sabi trutru taki a pasi fu den abi wan takru kaba? ¿Sma warskow den pe a pasi fu den sa tyari den go? Den no kan taki dati den no sabi, bika wan tumusi krin boskopu e meki bekènti na den publiki presi.
Salomo e fruklari: „A tru koni srefi e tan bari tranga na tapu strati srefi. Na den publiki pren a e meki sma yere en sten. Na tapusei fu den strati pe furu babari de, a e kari. Na den mofo fu den portu di e go na ini a foto, a e taki en eigi wortu” (Odo 1:20, 21). Nanga wan tranga èn krin sten, koni e bari kari na den publiki presi so taki ala sma kan yere en. Na ini owruten Israèl den owru man ben gi koni rai èn den ben teki krutubosroiti na den portu fu a foto. Gi wi, Yehovah meki sma skrifi tru koni na ini Bijbel, a Wortu fu en, èn ala sma man kisi en. Èn den futuboi fu en na ini a ten disi e wroko tranga fu meki a boskopu di de na ini en wortu, bekènti na publiki na ala sei. Fu tru, Gado trutru meki koni bekènti na ala sma.
San tru koni e taki? Disi: „O langa, un sma di no abi ondrofeni sa tan lobi na abi di wan sma no abi ondrofeni, èn o langa, un spotuman sa lostu soso spotu gi unsrefi . . . ? Mi kari unu, ma toku unu no wani, mi langa mi anu, ma no wan sma e poti prakseri.” Don sma no e arki a sten fu koni. Dati meki „den sa nyan a froktu fu den eigi pasi”. ’A drai di den drai den baka gi a bribi èn a lesi fu den sa pori den.’—Odo 1:22-32.
Ma fa a de nanga a sma di teki a ten fu arki a sten fu koni? „A sa tan na ini seikerfasi èn frede gi rampu no sa bruya en” (Odo 1:33). Meki yu de wan fu den sma di e kon koni èn e teki trangaleri fu di yu e poti prakseri na den odo fu Bijbel.
[Prenki na tapu bladzijde 15]
Tru koni de fu kisi na ala sei