Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • mwbr18 februari blz. 1-4
  • MWBR18 02 Verwijzing gi Kresten libi nanga preikiwroko Studie-buku

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • MWBR18 02 Verwijzing gi Kresten libi nanga preikiwroko Studie-buku
  • Verwijzing gi Kresten libi nanga preikiwroko Studie-buku (2018)
  • Edeprakseri
  • 5-11 FEBRUARI
  • 12-18 FEBRUARI
  • Diki moro dipi
  • 19-25 FEBRUARI
  • 26 FEBRUARI–4 MAART
Verwijzing gi Kresten libi nanga preikiwroko Studie-buku (2018)
mwbr18 februari blz. 1-4

MWBR18 02 Verwijzing gi Wi Kresten libi nanga a preikiwroko studie-buku

5-11 FEBRUARI

Diki moro dipi

(Mateyus 12:20) A no o masi wan warimbo di broko èn a no o kiri wan faya di e suku fu dede. A o tyari ensrefi na a fasi disi teleki a poti ala sani kon reti baka.

nwtsty ete wan tu sani na Mt 12:20

wan faya di e suku fu dede: Wan lampu fu klèidoti di furu sma ben abi. A lampu disi ben abi olèif-oli na ini èn wan pisi titei di ben e soigi na oli, so taki a faya fu a lampu ben e bron. Den Griki wortu di wani taki „wan faya di e suku fu dede”, kan abi fu du nanga wan titei di e puru smoko fu di a faya e dede gowe noso fu di a dede kaba. A profeititori na Yes 42:3 ben taki dati Yesus ben o firi gi sma. Noiti a ben o du wan sani di ben o meki den mofinawan lasi ala howpu di den abi.

12-18 FEBRUARI

GUDU NA INI GADO WORTU | MATEYUS 14, 15

(Mateyus 14:20, 21) Na so ala den sma nyan den bere furu. Baka dati den piki den pisi brede di tan abra èn den furu twarfu baskita nanga dati. Toku sowan feifi dusun man ben feni wan sani fu nyan, aladi den no teri den uma nanga den yongu pikin ete.

nwtsty ete wan tu sani na Mt 14:21

den uma nanga den yongu pikin: Mateyus wawan e kari den uma nanga den yongu pikin te a e skrifi fu a wondru disi. A kan taki moro leki 15.000 sma ben kisi nyanyan di Yesus du a wondru disi.

Diki moro dipi

(Mateyus 15:7-9) Un hoigriman, a profeiti Yesaya ben abi leti di a ben taki fu unu: ’A pipel disi e gi mi grani nanga den mofo nomo, ma den ati de farawe fu mi. Na fu soso den e tan anbegi mi, bika na den komando fu libisma den e leri trawan.’”

nwtsty ete wan tu sani na Mt 15:7

hoigriman: A Griki wortu hipokrites abi fu du nanga Grikisma (èn bakaten nanga Romesma) di ben e prei toneel nanga wan bigi masker na tapu den fesi, so taki a sten fu den ben de fu yere moro tranga. Bakaten sma ben e gebroiki a wortu disi gi iniwan sma di e tyari ensrefi tra fasi leki fa a de trutru, fu di a wani bedrigi trawan noso fu di a e suku wini gi ensrefi. Dyaso Yesus e kari den Dyu fesiman „hoigriman”.​—Mt 6:5, 16.

(Mateyus 15:26) Yesus piki: „A no bun fu teki a brede fu den pikin èn trowe dati gi den pikin dagu.”

nwtsty ete wan tu sani na Mt 15:26

pikin . . . pikin dagu: Fu di a Wet fu Moses ben e sori taki dagu no ben de krin meti, meki Bijbel nofo tron e gebroiki den wortu dati fu sori taki Gado no feni wan sma bun (Le 11:27; Mt 7:6; Fp 3:2; Opb 22:15). Ma na ini na evangelietori fu Markus (7:27) nanga Mateyus, Yesus e gebroiki wortu di wani taki „pikin dagu” noso „dagu di sma e kweki na den oso” fu no meki sma denki taki a ben e kosi den. Kande Yesus ben e gebroiki den wortu disi fu sori taki sma di no ben de Dyu ben lobi den dagu fu den. Di Yesus kari den Israelsma „pikin” èn den sma di no ben de Dyu „pikin dagu”, dan a ben wani sori suma moro prenspari. Te sma di ben abi pikin ben e kweki dagu, dan den pikin fosi ben e kisi nyanyan.

19-25 FEBRUARI

GUDU NA INI GADO WORTU | MATEYUS 16, 17

Diki moro dipi

(Mateyus 16:18) Mi e taigi yu tu: Yu na Petrus. Na tapu a bigi ston disi mi o bow mi gemeente, èn Dede no o abi krakti na en tapu.

nwtsty ete wan tu sani na Mt 16:18

Yu na Petrus èn na tapu a bigi ston disi: A Griki wortu petros wani taki „wan ston”. Dyaso a wortu disi gebroiki leki a nen fu wan sma (Petrus), èn disi na a Griki nen di Yesus ben gi Simon (Yoh 1:42). Petra, na wan srefi sortu wortu di vertaal nanga „ston” èn a kan abi fu du tu nanga wan stonbergi. A Griki wortu disi de fu feni tu na Mt 7:24, 25; 27:60; Lu 6:48; 8:6; Ro 9:33; 1Kor 10:4; 1Pe 2:8. Soleki fa a sori, dan Petrus no ben e si ensrefi leki a ston pe Yesus ben o bow en gemeente na tapu. Dati meki a ben skrifi na 1Pe 2:4-8 taki Yesus ben de na „ukuston fu a fondamenti” di Bijbel ben taki fu en langa ten kaba na fesi èn di Gado srefi ben poti. Sosrefi na apostel Paulus ben kari Yesus a „fondamenti” èn „a stonbergi fu Gado” (1Kor 3:11; 10:4). Te yu luku en bun, dan Yesus ben taigi Petrus: ’Yu, a sma di mi kari Petrus, na wan ston di kon sabi suma na a Krestes, „a bigi ston” noso a sma di o tron a fondamenti fu a Kresten gemeente.’

gemeente: Disi na a fosi leisi di Bijbel e gebroiki a Griki wortu eklesia. A komoto fu den Griki wortu ek di wani taki „kon” èn kaleo di wani taki „kari”. A wortu disi abi fu du nanga wan grupu sma di kari kon na wán fu wan spesrutu reide, noso fu du wan spesrutu sani. Na ini a tekst disi, Yesus e taki dati a Kresten gemeente ben o seti èn taki den memre fu en ben o de salfu Kresten di de leki „libilibi ston” di e kon tron „wan oso di a yeye fu Gado ben bow” (1Pe 2:4, 5). A wortu disi di a Septuaginta e gebroiki furu leisi, wani taki a srefi leki a Hebrew wortu di vertaal nanga „gemeente”. Èn nofo tron a wortu dati abi fu du nanga den Israelsma di Gado teki leki a pipel fu en (De 23:3; 31:30). Na so a de tu taki Kresten di Gado ’teki puru na grontapu’ na „a gemeente fu Gado”.​—1Pe 2:9; Yoh 15:19; 1Kor 1:2.

(Mateyus 16:19) Mi o gi yu den sroto fu a Kownukondre fu hemel. Den sani di yu tai na grontapu, tai kaba na hemel. Den sani di yu lusu na grontapu, lusu kaba na hemel.”

nwtsty ete wan tu sani na Mt 16:19

den sroto fu a Kownukondre fu hemel: Na ini Bijbel, den sma di ben e kisi spesrutu sroto, efu na trutru sroto noso sroto di ben e prenki wan sani, na sma di ben e kisi a makti fu du son sani (1Kr 9:26, 27; Yes 22:20-22). Sobun, a wortu „sroto” e prenki makti nanga frantwortu. Petrus gebroiki den „sroto” di a ben kisi fu opo a pasi gi Dyu (Tor 2:22-41), Samariasma (Tor 8:14-17) nanga trakondre sma (Tor 10:34-38) so taki den ben kan kisi a yeye fu Gado fu man go na ini a Kownukondre na hemel.

26 FEBRUARI–4 MAART

GUDU NA INI GADO WORTU | MATEYUS 18, 19

„Luku bun taki yu no e fadon èn taki yu no e meki trawan fadon”

(Mateyus 18:6, 7) Ma efu wan sma e meki wan fu den pikinwan disi di e bribi na ini mi, fadon, dan a moro betre te sma anga wan bun bigi miriston na en neki èn tyari en go sungu na a moro dipi presi fu a se. Helu fu den grontapusma bika den e du sani fu meki trawan sondu! Wi sabi taki den sani disi di e meki sma sondu musu kon. Ma helu fu a sma di e du den sani disi!

nwtsty ete wan tu sani na Mt 18:6

wan miriston di wan buriki e drai lontu: Noso „wan bigi miriston.” A wani taki trutru „wan miriston fu wan buriki”. A miriston disi di ben bradi sowan 1.2-1.5 meter, ben hebi so te taki wan buriki ben musu drai en lontu.

sma noso situwâsi di e meki trawan fadon: Soleki fa sma e taki, dan a Griki wortu skandalon, di vertaal nanga „wan sma di e meki wan trawan fadon”, abi fu du nanga wan trapu. Son sma e taki dati a ben de a tiki na ini a trapu pe a beti ben fasi na en. Ma te fu kaba sma ben e gebroiki a wortu dati gi iniwan sani di kan meki wan sma naki futu noso fadon. Na agersi fasi, a Griki wortu abi fu du nanga wan sani di wan sma e du, noso nanga wan situwâsi di e meki taki wan sma e tyari ensrefi na wan fasi di no fiti, kande a e naki futu, noso kande a e du wan seryusu sondu. Na Mt 18:8, 9, a wortu skandaliso di vertaal nanga „meki wan sma naki futu” èn di komoto fu a Griki wortu skandalon, wani taki tu „tron wan trapu; meki wan sma sondu”

nwtsty fowtow

Miriston

Sma ben e gebroiki miriston fu miri aleisi noso fu masi olèif fu puru oli na ini. Sonwan fu den miriston ben pikin èn sma ben man drai den nanga anu. Ma trawan ben bigi so te taki wan meti ben musu drai den lontu. A kan taki a miriston di den Filisteasma ben dwengi Simson fu drai lontu, ben de wan fu den sortu miriston disi (Kru 16:21). Furu sma na ini Israel ben gwenti gebroiki a miriston di wan meti ben drai lontu, èn furu sma na ini a Grankownukondre Rome ben e gebroiki en tu.

Bigi miriston

Nofo tron wan meti soleki wan buriki, ben e drai wan bigi miriston leki a wan na ini a fowtow disi. Sma ben e gebroiki en fu miri aleisi noso fu masi olèif fu puru oli na ini. A tapusei pisi fu a miriston ben kan bradi sowan 1.5 meter, èn a ben e drai na tapu wan moro bigi ston.

(Mateyus 18:8, 9) Fu dati ede, efu yu anu noso yu futu e meki yu sondu, dan koti en puru èn trowe en gowe. A moro bun te yu e kisi a libi leki malengri sma noso leki wan sma di lan, leki te den e trowe yu go nanga ala tu anu, noso nanga ala tu futu na ini a têgo faya. Sosrefi, efu yu ai e meki yu sondu, dan diki en puru èn trowe en gowe. Bika a moro bun taki yu e kisi a libi nanga wán ai nomo, leki te den e trowe yu nanga ala tu ai go na ini a faya Gehena.

nwtsty ete wan tu sani na Mt 18:9

Gehena: A wortu disi komoto fu a Hebrew wortu gehinom, di wani taki „Hinom-lagipresi”. A lagipresi disi ben de na a zuidwest-sei fu owruten Yerusalem. (Luku sgd Pisi 16-A.) Na a ten di Yesus ben de na grontapu, sma ben e bron doti sani na ini a lagipresi disi, sobun a fiti taki a wortu „Gehena” e prenki taki sani o kisi pori krinkrin.

bi12 Moro sani nr. 11

Gehena

Disi na a Griki nen gi a Hinom-lagipresi di ben de na a zuidwest-sei fu owruten Yerusalem (Yer 7:31). Profeititori e taki dati a ben o de wan presi pe sma ben o fringi dedeskin (Yer 7:32; 19:6). Buweisi no de taki sma ben e fringi libilibi meti nanga libisma na ini Gehena fu bron den noso fu pina den. Dati meki a presi disi no ben kan prenki wan kontren di sma no man si èn pe libisma e pina fu têgo na ini faya. Na presi fu dati, Yesus nanga den disipel fu en ben taki fu Gehena fu prenki a têgo strafu fu „a di fu tu dede”, èn dati wani taki dati sma o kisi pori fu ala ten.​—Opb 20:14; Mt 5:22; 10:28.

(Mateyus 18:10) Luku bun taki unu no e wisiwasi wan fu den pikinwan disi, bika mi e taigi unu taki ala ten den engel fu den na ini hemel, e si mi Tata di de na hemel.

nwtsty ete wan tu sani na Mt 18:10

e si mi Tata: Noso „man kon krosibei na mi Papa”. Fu di engel wawan man kon krosibei na Gado, meki na den wawan man si Gado fesi.​—Eks 33:20.

w10 11/1 16

Yeye abi krakti na wi tapu?

Yesus ben sori taki engel kisi na frantwortu fu sorgu taki a bribi fu den futuboi fu Gado no kon swaki. Sobun, di Yesus warskow den disipel fu en taki den no ben musu meki trawan fadon, dan a taki: „Luku bun taki unu no e wisiwasi wan fu den pikinwan disi, bika mi e taigi unu taki ala ten den engel fu den na ini hemel, e si mi Tata di de na hemel” (Mateyus 18:10). Den wortu disi no wani taki dati ibriwan fu den bakaman fu Yesus abi wan engel di e kibri en gi ogri. Ma Yesus sori taki engel di e wroko skinskin nanga Gado e poti prakseri na ibri sma na ini a Kresten gemeente.

Diki moro dipi

(Mateyus 18:21, 22) Baka dati Petrus kon na en èn a taki: „Masra, omeni tron mi musu gi mi brada pardon te a sondu teige mi? Mi musu du dati te nanga seibi tron?” Yesus taigi en: „Mi e taigi yu, a no te nanga seibi tron, ma te nanga seibitenti na seibi tron.

nwtsty ete wan tu sani na Mt 18:22

seibitenti na seibi tron: Noso „seibitenti tron seibi”. Den Griki wortu disi wani taki „70 nanga 7” (77 tron) noso „70 tron 7” (490 tron). Den srefi wortu dati de fu feni na ini a Septuaginta na Ge 4:24. Drape den Hebrew wortu vertaal nanga „77 tron”. Disi e sori taki den wortu di vertaal nanga „77 tron” na ini Mateyus, vertaal na a yoisti fasi. Awinsi fa sma e frustan den wortu disi, a nomru seibi di skrifi tu tron baka makandra wani taki a srefi leki „fu ala ten”. Di Yesus taigi Petrus taki a no musu gi sma pardon 7 tron ma 77 tron, dan nanga dati a sori den bakaman fu en taki den no musu bosroiti gi densrefi omeni leisi den o gi wan trawan pardon. Ma a Talmud fu Babilon (Yoma 86b) e taki: „Efu wan sma e du wan ogri wán leisi, tu leisi, srefi dri leisi, dan a e kisi pardon, ma a no e kisi pardon a di fu fo leisi.”

(Mateyus 19:7) Den aksi Yesus: „Dan fu san ede Moses taki dati a wefi musu kisi wan papira di e sori taki a masra seni en gowe èn taki a broko trow nanga en?”

nwtsty ete wan tu sani na Mt 19:7

wan papira di e sori taki a masra seni en wefi gowe: Noso „wan brokotrow papira”. A wet ben e taki dati wan man di ben e prakseri fu broko trow ben musu skrifi wan brokotrow papira èn a ben musu taigi den owru man tu san a du. Na so a wet ben e gi en ten fu prakseri bun, fosi a teki a seryusu bosroiti dati. Soleki fa a sori, dan a Wet disi ben de fu tapu sma fu no broko trow tumusi gaw èn a ben e kibri umasma tu (De 24:1). Ma na ini a ten di Yesus ben de na grontapu, den kerki fesiman ben meki en makriki gi sma fu broko trow. A historia skrifiman Josephus fu a fosi yarihondro ben de wan Fariseiman tu di ben broko trow. A man disi ben taki dati wan sma ben kan broko trow „fu iniwan pikinpikin sani (èn nofo tron na mansma ben e broko trow fu den sani dati ede)”.

nwtsty fowtow

Brokotrow papira

A brokotrow papira disi na fu a yari 71 noso 72 Baka Krestes èn a skrifi na ini Arameisitongo. Sma feni en na a noordsei fu Wadi Murabbaat, wan drei liba na ini a sabana fu Yudea. A brokotrow papira e sori taki na ini a di fu siksi yari di den Dyu ben opo densrefi teige Rome, Yosef, a manpikin fu Naqsan, di ben e libi na ini a foto Masada, broko trow nanga Miriam, na umapikin fu Jonathan.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma