Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • mwbr18 maart blz. 1-4
  • MWBR18 03 Verwijzing gi Kresten libi nanga preikiwroko Studie-buku

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • MWBR18 03 Verwijzing gi Kresten libi nanga preikiwroko Studie-buku
  • Verwijzing gi Kresten libi nanga preikiwroko Studie-buku (2018)
  • Edeprakseri
  • 5-11 MAART
  • 12-18 MAART
  • 19-25 MAART
Verwijzing gi Kresten libi nanga preikiwroko Studie-buku (2018)
mwbr18 maart blz. 1-4

MWBR18 03 Verwijzing gi Wi Kresten libi nanga a preikiwroko studie-buku

5-11 MAART

GUDU NA INI GADO WORTU | MATEYUS 20, 21

„Efu wan sma wani de wan bigiwan na un mindri, dan a musu de un dinari”

(Mateyus 20:3) Di a go na strati na wan ten fu neigi yuru mamanten, a si tra sma e tanapu na wowoyo sondro wroko.

nwtsty fowtow

Wowoyo

Son wowoyo, leki a wan di wi e si na ini a Studie-buku, ben de na sei wan pasi. Sma di ben e seri sani ben gwenti poti so furu sani tapu a pasi taki sma no ben man waka noso rèi pasa makriki. Sma fu a kontren drape ben kan bai oso-sani, prapi, diri grasi sani, nanga nyanyan sani. Fu di sma no ben abi ijskasi, meki den ben musu go na wowoyo ibri dei fu bai san den ben abi fanowdu. Drape den ben kan yere nyunsu fu bisnisman nanga tra sma, pikin ben kan prei, èn sma di no ben abi wroko ben kan wakti teleki wan sma gi den wan wroko. Yesus ben dresi sma na wowoyo èn Paulus ben preiki drape (Tor 17:17). Ma den leriman fu wet nanga den Fariseiman di ben abi heimemre ben de tra fasi. Den ben lobi te sma na wowoyo ben e poti prakseri na den èn ben e gi den odi.

(Mateyus 20:20, 21) Baka dati a mama fu den manpikin fu Sebedeyus go makandra nanga den manpikin fu en na Yesus. A boigi gi en èn a aksi en fu du wan sani gi en. Yesus aksi na uma: „San yu wani?” Na uma taigi en: „Pramisi mi taki den tu manpikin fu mi o sidon na yu sei na ini a Kownukondre fu yu, wan fu den na yu reti-anusei èn a trawan na yu kruktu-anusei.”

nwtsty ete wan tu sani na Mt 20:20, 21

a mama fu den manpikin fu Sebedeyus: Dati na a mama fu den apostel Yakobus nanga Yohanes. Soleki fa na evangelietori fu Markus e sori, dan Yakobus nanga Yohanes ben go na Yesus. A de krin taki na den ben wani kisi grani nanga makti, ma den meki den mama, Salome, taki gi den. A kan taki na uma disi ben de Yesus en tante.​—Mt 27:55, 56; Mr 15:40, 41; Yoh 19:25.

wan fu den na yu reti-anusei èn a trawan na yu kruktu-anusei: Dyaso, ala tu sei wani taki grani nanga makti, ma ala ten a moro bigi grani de na a reti-anusei.​—Ps 110:1; Tor 7:55, 56; Ro 8:34.

(Mateyus 20:25-28) Ma Yesus kari den kon èn a taki: „Unu sabi taki den tiriman fu den pipel e basi den èn den bigiman abi makti na den tapu. Ma nanga unu a no musu de so. Efu wan sma wani de wan bigiwan na un mindri, dan a musu de un dinari. Efu wan sma wani de a fosiwan na un mindri, dan a musu de un srafu. Na so a Manpikin fu libisma no kon fu sma dini en, ma a kon fu dini sma èn fu gi en libi leki wan lusu-paiman fu frulusu furu sma.”

nwtsty ete wan tu sani na Mt 20:26

dinari: Noso „futuboi”. Nofo tron Bijbel e gebroiki a Griki wortu diakonos fu taki fu wan sma di e tan saka ensrefi fu dini trawan. Bijbel e gebroiki a wortu disi fu taki fu Krestes (Ro 15:8), fu dinari noso futuboi fu Krestes (1Kor 3:5-7; Kol 1:23), fu dinari na ini a diniwroko (Fp 1:1; 1Ti 3:8), sosrefi sma di e yepi trawan na den oso (Yoh 2:5, 9) nanga tiriman (Ro 13:4).

Diki moro dipi

(Mateyus 21:9) Den sma di ben e waka na en fesi èn den wan di ben e waka na en baka ben e bari doronomo: „Wi e begi, frulusu a Manpikin fu David! Blesi fu a sma di e kon na ini Yehovah nen! Grantangi, wi e begi, meki a sma di de na ini den moro hei presi na hemel, frulusu en!”

nwtsty ete wan tu sani na Mt 21:9

Wi e begi, frulusu: Disi wani taki „Hosanna”. A Griki wortu disi komoto fu wan sani di sma e taki na ini Hebrewtongo èn di wani taki „wi e begi, frulusu” noso „frulusu, grantangi”. Dyaso sma e gebroiki den wortu disi fu begi Gado fu frulusu den noso fu meki den wini. Sma ben vertaal den wortu disi tu leki „grantangi, frulusu”. Bakaten, sma ben e gebroiki den wortu disi fu begi Gado èn fu prèise en. Den Hebrew wortu disi skrifi na Ps 118:25, di ben de wan fu den Hallel psalmsingi di sma ben gwenti singi na a ten fu a Paskafesa. Dati meki sma ben e prakseri den wortu disi wantewante na a okasi dati. Wán fasi fa Gado frulusu a Manpikin fu David, soleki fa sma ben begi, na taki a gi en wan opobaka. Na Mt 21:42, Yesus srefi e taki den wortu di skrifi na Ps 118:22, 23 èn a e sori taki den abi fu du nanga a Mesias.

Manpikin fu David: Den wortu disi e sori taki Yesus ben de wan bakapikin fu David èn taki a ben de a Mesias di Gado ben pramisi libisma.

12-18 MAART

GUDU NA INI GADO WORTU | MATEYUS 22, 23

„Gi yesi na den tu moro prenspari komando”

(Mateyus 22:36-38) „Leriman, san na a moro bigi komando na ini a Wèt?” A taigi a man: „’Yu musu lobi Yehovah yu Gado nanga yu heri ati, nanga yu heri libi, èn nanga yu heri frustan.’ Disi na a fosi èn a moro bigi komando.

nwtsty ete wan tu sani na Mt 22:37

ati: Te Bijbel e gebroiki a wortu disi na wan agersi fasi, dan a abi fu du nanga a fasi fa wan sma de trutru. Te Bijbel e gebroiki en makandra nanga a wortu „libi” nanga „frustan”, dan a abi fu du moro furu nanga wan sma en firi, den sani di a wani, nanga en denki. Den dri wortu di Bijbel e gebroiki dyaso (ati, libi, nanga frustan) abi furu fu du nanga makandra èn den e sori krin taki sma musu lobi Gado nanga den heri ati.

frustan: Wan sma musu gebroiki en frustan fu man leri sabi Gado èn fu kon lobi en (Yoh 17:3; Ro 12:1). Den wortu disi teki puru fu De 6:5. Drape a Hebrewtongo tekst abi den dri wortu, ’ati, libi, nanga krakti’. Ma soleki fa na evangelietori fu Mateyus e sori, dan Bijbel e gebroiki a Griki wortu „frustan” na presi fu a wortu „krakti”. Difrenti reide kan de fu san ede a wortu „frustan” vertaal na difrenti fasi na ini Bijbel. A fosi reide kan de taki aladi Hebrewtongo no abi wán spesrutu wortu gi „frustan”, toku a Hebrew wortu di wani taki „ati” ben abi fu du tu nanga a frustan. Te Bijbel e gebroiki a wortu „ati” na wan agersi fasi, dan dati abi fu du nanga a fasi fa wan sma de trutru, den sani di a e prakseri, den firi fu en, den denki fu en, èn a reide fu san ede a e du sani. (De 29:4; Ps 26:2; 64:6; luku ete wan tu sani na „ati” na ini a tekst disi.) Dati meki na ini den tekst pe den Hebrew buku fu Bijbel e gebroiki a wortu „ati”, a Griki Septuaginta furu tron e gebroiki a Griki wortu di wani taki „frustan” (Ge 8:21; 17:17; Odo 2:10; Yes 14:13). Wan tra reide fu san ede Mateyus gebroiki a Griki wortu „frustan” na presi fu a wortu „krakti” di skrifi na De 6:5, kan de taki a Hebrew wortu di vertaal nanga „krakti” kan abi fu du nanga a krakti di wan sma abi èn nanga koni. A de krin taki den Hebrew wortu nanga den Griki wortu abi fu du nanga makandra son leisi. Dati meki wi kan frustan fu san ede den Evangelie skrifiman no e gebroiki den srefi wortu fu De 6:5 te den e teki wortu puru fu a tekst dati.

(Mateyus 22:39) A di fu tu komando de leki a wan disi èn dati na: ’Yu musu lobi tra sma leki fa yu lobi yusrefi.’

nwtsty ete wan tu sani na Mt 22:39

A di fu tu: Mt 22:37 e sori san Yesus piki a Fariseiman, ma Yesus e kari wan di fu tu komando sosrefi (Le 19:18). Nanga dati a e leri sma taki den tu komando abi furu fu du nanga makandra èn taki a heri wet nanga den leri fu den Profeiti abi fu du nanga den.​—Mt 22:40.

tra sma: A Griki wortu di wani taki „tra sma” (wani taki trutru, „a sma krosibei”), no abi fu du nomo nanga wan sma di e libi krosibei fu wi. A kan abi fu du nanga iniwan sma di wi e miti.​—Lu 10:29-37; Ro 13:8-10.

(Mateyus 22:40) A heri Wèt nanga den leri fu den Profeiti abi fu du nanga den tu komando disi.”

nwtsty ete wan tu sani na Mt 22:40

a Wet . . . den leri fu den Profeiti: „A Wet” na den buku Genesis te go miti Deuteronomium. „Den leri fu den Profeiti” na den profeiti buku fu den Hebrew Buku fu Bijbel. Ma te den wortu disi kari makandra, dan den abi fu du nanga ala den Hebrew buku fu Bijbel.​—Mt 7:12; 22:40; Lu 16:16.

abi fu du nanga: Bijbel e gebroiki wan Griki wortu di wani taki „anga na”. Na agersi fasi a wortu disi wani taki „abi fu du nanga”. Na so Yesus sori taki a no soso a Wet nanga den Tin Komando abi fu du nanga lobi, ma sosrefi ala den Hebrew Buku fu Bijbel.​—Ro 13:9.

Diki moro dipi

(Mateyus 22:21) Den taki: „A di fu Grankownu.” Dan a taigi den: „Fu dati ede, pai Grankownu san na fu Grankownu, ma pai Gado san na fu Gado.”

nwtsty ete wan tu sani na Mt 22:21

pai Grankownu san na fu Grankownu: A piki di Yesus gi dyaso, èn di de fu feni tu na Mr 12:17 nanga Lu 20:25, na den wan-enkri presi pe Yesus e taki fu a Grankownu fu Rome. Den sani „fu Grankownu” na a moni di sma musu pai fu di lanti e du sani gi den. Boiti dati, sma musu sori lespeki gi den tiriman èn den musu saka densrefi na den ondro.​—Ro 13:1-7.

pai Gado san na fu Gado: Disi wani taki dati wan sma e anbegi Gado nanga en heri ati, taki a lobi en nanga en heri ati èn taki a e gi yesi na en nanga en heri ati.​—Mt 4:10; 22:37, 38; Tor 5:29; Ro 14:8.

(Mateyus 23:24) Un breniman di wani sori trawan a pasi, unu e seif a maskita puru, ma unu e swari a kameili!

nwtsty ete wan tu sani na Mt 23:24

unu e seif a maskita puru, ma unu e swari a kameili: Gi den Israelsma, a maskita ben de a moro pikin meti di den ben sabi èn a kameili ben de a moro bigiwan (Le 11:4, 21-24). Fu spotu den kerki fesiman Yesus e gebroiki wan agersitori fu wan sani di no kan. A e taki dati den e seif den sani di den e dringi fu di den no wani taki wan maskita doti den, ma na a srefi ten den no e hori densrefi na den moro prenspari sani fu a Wet. Dati ben de neleki den ben e swari wan kameili.

19-25 MAART

GUDU NA INI GADO WORTU | MATEYUS 24

„Tan na ai na ini den lasti dei”

(Mateyus 24:12) Fu di moro nanga moro sma o du ogri, meki a lobi fu furu sma o kon kowru.

it-2-O 206 ¶2

Lobi

A lobi fu wan sma kan kon kowru. Di Yesus Krestes ben e fruteri den disipel fu en sortu sani ben o pasa, dan a sori taki a lobi (agape) fu furu sma di e taki dati den e bribi na ini Gado ben kon kowru (Mt 24:3, 12). Na apostel Paulus ben taki dati na ini den muilek ten di o kon, sma o „lobi moni” (2Ti 3:1, 2). Disi e sori taki wan sma kan bigin lobi sani di no bun èn taki a lobi di a ben abi fosi kan kon kowru. Dati meki a de prenspari fu tan denki dipi fu Gado Wortu èn fu hori wisrefi na den leri fu en. Na so a lobi fu wi o kon moro tranga.​—Ef 4:15, 22-24.

(Mateyus 24:39) Ma den no ben poti prakseri na san ben e pasa, teleki a frudu kon èn a wai den alamala puru. Na so a o de te a Manpikin fu libisma kon.

w00 15/2 6 ¶5, 6

Tan na dorosei fu a kontren pe kefar de!

Yesus Krestes ben sori go na wan srefi sortu situwâsi di ben o pasa na a ten fu „a bosroiti fu a seti fu sani”. A ben taki: „Neleki fa den ben du na ini den dei dati bifo a frudu, den ben e nyan èn den ben e dringi, mansma ben e trow èn umasma den ben e gi fu trow, te leki a dei taki Noa ben go na ini na ark, èn den no ben poti prakseri na tapu te leki a frudu ben kon èn ben figi den alamala puru, na so a denoya fu a Manpikin fu libisma sa de.”​—Mateus 24:3, 38, 39.

Luku taki Yesus ben taki fu a nyan di sma e nyan, a dringi di sma e dringi nanga a trow di sma e trow. No wan fu den sani disi srefi fowtu na ini na ai fu Yehovah. San ben fowtu dan? A pipel na ini a ten fu Noa „no ben poti prakseri”, ala di den ben e libi wan libi di ben abi fu du nomo nanga den sani di den ben gwenti fu du. Na ini wan ten fu nowtu wan sma no kan libi na wan „aladei” fasi. Efu yu lon komoto kaba na a disiten grontapu di kisi krutu noso efu yu no de wan pisi fu en moro, dan yu musu feti nanga iniwan tranga firi di yu e kisi fu go na grontapu baka so taki yu ben sa kan abi wini fu iniwan sani di yu kan tyari kon na wan (1 Korentesma 7:31). Kande yu kan waka komoto na a kontren na yeye fasi pe noti no kan pasa nanga yu èn kon baka sondro wan mankeri èn sondro fu wan sma si dati srefi. Ma kande dati sa gi yu deki-ati èn meki taki yu e drai go baka na ini grontapu, ala di yu e tan draidrai na ini en pikinso moro langa. Esi-esi yu kan bigin denki na a fasi disi: „A kaba no sa kon tide.”

Diki moro dipi

(Mateyus 24:8) Ala den sani disi na a bigin fu wan ten fu banawtu di de leki a hebi pen fu wan uma di de fu meki en pikin.

nwtsty ete wan tu sani na Mt 24:8

wan ten fu banawtu: A Griki wortu abi fu du nanga a hebi pen di wan uma e kisi te a e meki wan pikin. Dyaso a wortu disi abi fu du nanga sari nanga pina. Toku a kan tu taki a wortu disi e sori taki den problema nanga a pina di Bijbel e taki fu en o kon lai moro nanga moro, taki den o kon moro hebi, èn taki den o tan moro langa. Na so a ten fosi a bigi banawtu o de leki te wan uma musu kisi wan pikin, soleki fa Mt 24:21 e taki.

(Mateyus 24:20) Tan begi taki unu no abi fu lowe na ini a kowru ten fu a yari noso na wan Sabat-dei,

nwtsty ete wan tu sani na Mt 24:20

na ini a kowru ten fu a yari: Fu di hebi alen ben e fadon, fu di presi ben e sungu, èn fu di a weer ben e kowru na a ten disi, meki a no ben makriki gi sma fu go na tra presi èn fu feni nyanyan nanga kibripresi.​—Esr 10:9, 13.

na a Sabat-dei: Na ini kontren soleki Yudea, wet di ben abi fu du nanga a Sabat-dei ben e meki en muilek gi wan sma fu go na farawe presi èn fu tyari lai. Boiti dati, den portu fu den foto no ben e opo na Sabat-dei.​—Luku Tor 1:12 nanga sgd Pisi 16.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma