-
Taki gratiKisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
-
-
LES 4
Taki grati
TE YU e leisi nanga wan tranga sten, yu e aka-aka na wan tu wortu? Noso, a de so taki furu tron yu e suku den yoisti wortu fu taki te yu e hori wan lezing na fesi sma? Efu dati de so, dan kande yu abi wan problema èn dati na taki yu no e taki grati. Wan sma di e taki èn e leisi grati, e du dati na so wan fasi taki den wortu fu en e waka moi, so taki sma sa man frustan krin san a abi na prakseri. A e gersi srefi leki a e leisi èn e taki sondro fu du tumusi furu muiti. Disi no wani taki dati a e taki doronomo, noso taki a e taki kefalek gaw, noso taki a e taki sondro fu prakseri srefi san a o taki. Ma a e taki moi èn a switi fu arki en te a e taki. Tapu a Theokrasia Diniwroko-skoro wi sa poti spesrutu prakseri na a man di wan sma musu man taki grati.
Wan tu sani de di kan meki taki wan sma no e taki grati. Yu denki taki yu musu poti prakseri na iniwan fu den sani di wi o kari now? (1) Te yu e leisi gi trawan, dan kande yu e draidrai pikinso fu leisi wan tu wortu bika yu no sabi den wortu dati. (2) Efu ibri tron yu e wakti pikinso fosi yu e taki go doro noso fosi yu e leisi go doro, dan dati kan meki taki yu sa aka-aka te yu e taki noso te yu e leisi. (3) Te yu no sreka yusrefi bun, dan dati kan meki a problema kon moro bigi. (4) Te yu no orga den sani bun di yu o taki, dan dati kan meki taki yu no sa taki grati te yu musu taki na fesi trawan. (5) Te yu no sabi furu wortu, dan dati kan meki taki yu e aka-aka, bika yu e suku den yoisti wortu di yu musu taki. (6) Efu yu e poti krakti tapu tumusi furu wortu, dan dati no sa meki yu taki grati. (7) Efu yu no sabi fa èn o ten yu musu gebroiki den wortu, dan dati kan gi yu problema tu.
Efu yu no e taki grati, dan den arkiman na ini wan Kownukondre zaal no sa opo èn waka gowe, ma na presi fu arki san yu e taki, den kan go prakseri tra sani. Dati sa meki taki furu fu den sani di yu e taki, sa lasi gowe.
Na a tra sei, te yu musu taki grati èn te yu musu taki nanga krakti, dan yu musu luku bun taki yu no taki leki yu abi bigifasi, noso srefi taki yu e meki taki den arkiman no e firi bun kwetikweti. Sontron sma fu tra kulturu di e arki yu, kan feni dati a fasi fa yu e taki, e sori taki yu no e hori den na prakseri noso taki yu no de so opregti. Te disi e pasa, dan yu no san man doro san yu ben abi na prakseri. Luku taki, aladi na apostel Paulus ben de wan bun takiman wan moi pisi ten kaba, toku di a ben o go taki nanga den Korentesma, dan a ben du dati „na ini swakifasi èn na ini frede èn nanga furu beifi”, so taki a no ben o poti tumusi furu prakseri tapu ensrefi.—1 Kor. 2:3.
Sani di yu no musu du. Furu sma abi a gwenti fu taki wan tu sani ibri tron baka, soleki „èn-eh”. Trawan baka abi a gwenti fu bigin nanga „we” bifo den e bigin taki wan sani, noso ibri tron baka den e taki sani soleki „i si tòk”, noso „i sabi tòk”. Kande yusrefi no e si o furu yu e taki den sortu sani disi. Kande yu wani meki wan tra sma arki yu te yu e taki, èn ibri tron te yu e taki wan fu den sortu sani disi, meki a sma srefi taki den sani disi baka. A kan taki yu sa skreki srefi fu si omeni tron yu e taki den sortu sani disi.
Son sma abi a gwenti te den e leisi, taki ibri tron baka den e wakti pikinso èn dan den e leisi baka san den ben leisi kaba. A srefi sani den e du tu te den e taki.
Trawan baka e taki den wortu bun, ma den e bigin taki wán sani èn fosi den kaba nanga dati, dan den e bigin taki wan heri tra sani baka. Aladi den e taki den wortu bun, toku wi kan taki dati den no e taki grati fu di den e dyompo fu a wan prakseri go na a tra prakseri.
Fa fu du en moro bun. Efu yu abi a problema taki ibri tron yu musu suku den yoisti wortu fu taki, dan yu musu meki muiti fu kon sabi moro wortu. Luku spesrutu den wortu di yu no sabi te yu e leisi A Waktitoren, nanga tra buku. Suku den wortu disi na ini wan buku pe yu kan feni ala den wortu fu a tongo, luku san den wortu wani taki èn gebroiki wan tu fu den wortu disi te yu e taki. Efu so wan buku no de, dan suku yepi na wan sma di sabi taki a tongo heri bun.
Efu yu teki a gwenti fu leisi nanga wan tranga sten ibri tron baka, dan dati kan yepi yu fu kon moro bun tu. Luku san na den muilek wortu, èn taki den wortu disi nanga wan tranga sten difrenti tron baka.
Efu yu wani leisi grati, dan yu musu frustan san den wortu di yu e leisi, abi fu du nanga makandra. Efu yu wani meki den arkiman frustan san a skrifiman abi na prakseri, dan furu tron a no wán wortu nomo yu musu leisi, ma yu musu leisi wan tu wortu makandra. Luku den wortu disi bun. Poti wan marki gi den wortu disi, efu dati sa de wan yepi gi yu. A sani di yu wani du a no fu leisi den wortu bun nomo, ma yu wani meki trawan frustan tu san a skrifiman abi na prakseri. Baka te yu ondrosuku wan pisi fu wan tori, dan go na a tra pisi teleki yu kaba nanga a heri paragraaf. Kon frustan san na a sani di a skrifiman abi na prakseri. Baka dati, leisi a pisi dati nanga wan tranga sten. Leisi a paragraaf ibri tron baka, teleki yu kan leisi en sondro fu aka-aka èn sondro taki yu e wakti na presi pe yu no musu du dati. Baka dati, go na den tra paragraaf.
Te yu kaba nanga den sani disi, dan yu musu leisi moro gaw now. Efu yu kon frustan fa den wortu na ini wan pisi fu a paragraaf abi fu du nanga makandra, dan yu sa man si moro leki wán wortu nomo te yu e leisi. Na so fasi yu sa sabi na fesi kaba san e kon baka a sani di yu leisi. Disi sa yepi yu furu fu leisi moro bun.
Wan sani di kan yepi yu fu leisi grati, na fu leisi sondro fu sreka yusrefi na fesi gi dati. Fu eksempre, leisi a deitekst nanga a komentaar nanga wan tranga sten, sondro fu sreka yusrefi na fesi gi dati. Du dati ala ten baka. Meki yu ai kon gwenti fu si moro wortu di e tyari wán sani nomo kon na fesi, na presi fu leisi den wortu wan-fru-wan.
Efu yu wani taki grati te yu e taki nanga trawan, dan yu sa musu prakseri bun fosi yu taki wan sani. Pruberi fu du disi ibri dei te yu sa taki nanga wan tra sma. Prakseri bun san yu wani taki èn sortu sani yu wani taki fosi; èn dan yu musu bigin taki. No hasti yusrefi te yu e taki. Du muiti fu taki ala san yu abi na prakseri sondro fu tapu, èn no taki fu tra sani sondro taki yu kaba taki a sani di yu ben wani taki. Kande yu sa si taki a de wan yepi fu taki sani syatu di makriki fu frustan.
Furu tron, efu yu sabi soifri san yu wani taki, dan yu o sabi sortu wortu yu musu gebroiki. Dati meki a no sa de fanowdu fu go suku sortu wortu yu sa gebroiki. Fu taki en leti, a moro bun efu yu abi a sani di yu wani taki, bun na ini yu frustan. Baka dati, yu kan go prakseri sortu wortu yu o taki. Efu yu e du dati èn efu yu e prakseri soso a sani di yu wani taki, na presi fu yu poti prakseri soso na den wortu di yu e taki, dan nofotron yu sa sabi sortu wortu yu musu taki. Sosrefi, den sani di yu abi na prakseri sa komoto fu yu ati. Ma te yu e bigin prakseri wortu nomo na presi fu prakseri den sani di yu musu tyari kon na fesi, dan kande yu o aka-aka te yu o taki. Efu yu e tan pruberi, dan yu sa si taki safrisafri yu sa man taki grati, èn dati na wan prenspari sani efu yu wani taki bun èn efu yu wani leisi bun.
Di Yehovah ben aksi Moses fu taki nanga a pipel fu Israel èn fu taki nanga Farao fu Egepte, dan Moses ben firi taki a no ben o man du dati. Fu san ede Moses ben firi so? Moses no ben man taki grati, bika kande a ben abi problema te a ben taki (Ex. 4:10; 6:12). Moses ben taigi Gado fu san ede a no ben wani go, ma Gado no ben wani arki Moses. Yehovah ben seni Aron leki takiman makandra nanga Moses, ma Yehovah ben yepi Moses tu fu taki. Ibri tron baka, Moses ben man taki heri bun te a ben musu taki nanga wan sma èn nanga pikin grupu fu sma, ma boiti dati a ben man taki heri bun nanga a heri pipel fu Israel tu (Deut. 1:1-3; 5:1; 29:2; 31:1, 2, 30; 33:1). Efu yu e du ala san yu man fu taki moro grati, èn te yu e frutrow tapu Yehovah, dan yusrefi kan taki na so wan fasi taki yu sa gi Gado grani.
-
-
Wakti pikinso na a yoisti momenti fosi yu e taki go doroKisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
-
-
LES 5
Wakti pikinso na a yoisti momenti fosi yu e taki go doro
TE YU e taki, dan a de prenspari taki yu e wakti pikinso na den yoisti momenti fosi yu e taki go doro. Disi yu musu du awansi yu e hori wan lezing, noso awansi yu e taki nanga wán sma nomo. Efu yu no ben o wakti pikinso fosi yu e taki go doro, dan sma no sa man frustan bun san yu e taki. Te yu e wakti pikinso na a yoisti momenti fosi yu e taki go doro, dan dati sa yepi yu fu taki sani soifri tu. Yu kan wakti pikinso na so wan fasi tu, fu meki yu arkiman memre den moro prenspari sani di yu e taki so dati noiti den no frigiti den moro.
Fa yu kan kon sabi o ten yu musu wakti pikinso bifo yu e taki go doro? O langa yu musu wakti?
Wakti pikinso te yu e si den skrifimarki. Den skrifimarki na prenspari sani di e yepi wi fu skrifi bun. Wan skrifimarki kan sori yu taki wan pisi tori kaba, noso taki wan aksi musu poti drape. Na ini son tongo skrifimarki de fu sori taki a tori di skrifi drape teki puru fu wan tra presi. Wan tu skrifimarki e sori san a wan pisi fu wan tori abi fu du nanga a tra pisi fu a tori. Wan sma di e leisi gi ensrefi kan si den skrifimarki. Ma te a e leisi nanga wan tranga sten so taki trawan kan yere dati, dan a sani di a skrifimarki wani tyari kon na krin ini a pisi tori, musu de fu yere na en sten. (Fu kon sabi moro fu dati, dan luku Les 1, „Leisi soifri”.) Te yu no e wakti pikinso te yu e si den skrifimarki, dan dati kan meki taki a sa de muilek gi tra sma fu frustan san yu e leisi, noso den sa frustan wan heri tra sani leki san yu e leisi.
Boiti den skrifimarki, dan wan tra sani de di e sori wi pe a fiti fu wakti pikinso bifo wi e leisi go doro. Dati na a fasi fa wán prakseri e tyari kon na fesi na ini wan pisi tori. Wan pôpi pokuman ben taki wan leisi: „Mi no e prei den poku moro bun leki tra pokuman. Ma a koni fu mi na taki mi e wakti wan momenti na spesrutu pisi fu a poku, fosi mi e prei go doro. Na dati e meki a poku fu mi e kon moi.” Na so a de tu te yu e taki. Te yu e wakti na a yoisti momenti fosi yu e taki go doro, dan dati sa meki a tori di yu sreka bun, tron wan moro moi tori fu arki èn a sa tron wan tori di abi krakti tapu sma di e arki yu.
Te yu e sreka yusrefi fu leisi gi trawan, dan a kan de wan yepi gi yu fu poti strepi na wan tu presi fu a pisi di yu musu leisi. Hari wan pikin strepi na den presi pe yu musu wakti wan syatu momenti nomo fosi yu e go doro fu leisi. Hari tu pikin strepi na den presi pe yu musu wakti moro langa fosi yu e leisi go doro. Efu yu e feni wan tu wortu di yu no man leisi so bun, èn efu ibri tron baka yu no e wakti na a yoisti momenti, dan poti wan strepi nanga wan pen na ondro ala den wortu di muilek fu leisi noso di yu musu leisi makandra. Baka dati, leisi a muilek pisi disi baka fu a bigin teleki a kaba. Furu bun takiman e du disi.
Te yu e taki nanga trawan, dan furu tron a no muilek fu wakti pikinso bifo yu e taki go doro, bika yu sabi kaba san yu wani taki. Ma toku, efu yu abi a gwenti fu wakti pikinso na momenti te dati no de fanowdu, dan yu no sa man taki nanga krakti èn trawan no sa frustan krin san yu e taki. Wan tu sani di yu kan du di kan yepi yu nanga dati, skrifi na ini Les 4, „Taki grati”.
Wakti pikinso bifo yu e taki go doro, te yu wani abra go na wan tra prakseri. Te yu e abra go fu wan prenspari prakseri go na wan tra prenspari prakseri, dan a bun fu wakti pikinso bifo yu e taki go doro. Te yu e du dati, dan den arkiman sa abi na okasi fu prakseri san yu ben taki, èn den sa man si taki yu e go abra na wan tra sani. Den sa frustan moro krin tu san na a tra prenspari prakseri di yu wani tyari kon na fesi. A de prenspari taki yu e wakti pikinso fosi yu e abra go na wan tra prakseri, neleki fa a de prenspari tu fu rei yu wagi pikinso moro safri te yu musu koti wan boktu fu go na ini wan tra pasi.
Wán sani di e meki son takiman e abra esi-esi fu a wan prakseri go na a tra prakseri sondro taki den e wakti pikinso srefi bifo den e taki go doro, na fu di den wani tyari tumusi furu sani kon na fesi. Wan tu fu den gwenti fu taki so nanga trawan ibri dei. Kande ala sma lontu den e taki so tu. Ma efu yu e taki so, dan yu no sa man gi bun leri. Efu yu abi wan prenspari sani fu taki èn efu trawan musu man memre san yu e taki, dan teki yu ten fu tyari dati krin kon na fesi. Yu musu frustan taki a de prenspari fu wakti pikinso bifo yu e taki go doro, efu yu wani taki sma frustan krin san yu e taki.
Efu yu o hori wan schema lezing, dan yu musu orga den sani na so wan fasi taki yu sabi bun pe yu musu wakti pikinso bifo yu e taki go doro, so taki ala den prenspari prakseri e kon na fesi krinkrin. Efu na wan manuscriptlezing yu sa leisi, dan hari strepi na den presi pe a wan prenspari prakseri e go abra tapu wan tra prenspari prakseri.
Te yu e bigin taki fu wan tra sani, dan furu tron yu musu wakti moro langa leki te yu ben o wakti na wan skrifimarki. Ma yu no musu wakti tumusi langa bifo yu e taki go doro, bika dan a tori di yu e taki, kan tron wan langabere tori fu arki. Efu yu e wakti tumusi langa fosi yu e taki go doro, dan den arkiman kan kisi a prakseri taki yu no sreka yusrefi bun èn taki yu e denki san yu musu taki now.
Wakti pikinso bifo yu e taki go doro, fu poti krakti tapu wan sani. Nofotron te yu e wakti pikinso bifo yu e taki go doro fu di yu wani poti krakti tapu wan pisi tori, dan yu musu du dati nanga furu firi. Disi wani taki dati yu e wakti fu taki go doro bifo noso baka te yu poti wan aksi. Yu e du disi tu bifo, noso baka te yu taki wan sani na wan krakti fasi. Te yu e wakti pikinso na so wan fasi, dan dati e gi den arkiman na okasi fu prakseri san yu taki didyonsro, noso dati e meki a tori kon moro span gi den arkiman, fu di den wani sabi san yu o taki moro fara. Den tu sani disi a no a srefi. Luku sortuwan fu den tu sani disi yu kan gebroiki moro bun. Ma hori na prakseri taki efu yu e wakti pikinso fosi yu e taki go doro fu di yu wani poti krakti tapu wan pisi tori, dan a pisi tori dati musu de trutru prenspari. Efu yu no e hori dati na prakseri, dan a krakti fu den sani di yu e taki, sa lasi gowe.
Di Yesus ben leisi nanga wan tranga sten san skrifi na ini den Buku fu Bijbel na ini a snoga na Nasaret, dan na wan tu momenti a ben wakti pikinso fosi a go doro, èn a ben du dati na den yoisti momenti. A fosi sani di Yesus ben du, na taki a ben leisi fu a prenspari wroko di a ben kisi fu du, soleki fa dati skrifi na ini a bukulolo fu a profeiti Yesaya. Ma bifo a sori den arkiman san a sani di a ben leisi ben wani taki, dan a ben lolo a bukulolo dati, a ben gi en baka na a dinari fu a snoga, èn a go sidon. Di ala den sma na ini a snoga ben luku finifini san Yesus ben o du now, dan a taki: „Tide den wortu di unu yere didyonsro, kon tru.”—Luk. 4:16-21.
Wakti pikinso bifo yu e taki go doro, te a situwâsi e aksi dati. Son leisi, sosrefi sani di e pasa kan meki taki yu musu wakti pikinso fosi yu e taki go doro. Kande yu e taki nanga wan ososma na ini a preikiwroko. We, te den wagi di e pasa e meki babari noso te wan pikin e krei, dan yu sa musu wakti pikinso fosi yu e taki go doro. Efu a babari na wan presi pe wi e hori konmakandra no de so bigi, dan yu kan opo yu sten fu taki moro tranga èn na so fasi yu kan taki go doro. Ma efu a babari de tranga èn efu a e go nanga langa, dan yu musu wakti pikinso fosi yu e taki go doro. Awansi yu ben o taki go doro na a momenti dati, toku den arkiman no ben o arki yu. Sobun, wakti pikinso fosi yu e taki go doro èn du dati na a yoisti momenti. Na so fasi yu sa man yepi yu arkiman fu nyan bun fu den bun sani di yu wani fu fruteri den.
Wakti pikinso so taki trawan abi na okasi fu taki tu. Aladi yu kan hori wan lezing sondro taki yu arkiman abi na okasi fu piki yu, toku a de prenspari fu gi den arkiman na okasi fu prakseri san yu e taki, sondro taki den e taki wan sani. Efu yu e poti aksi di musu meki den arkiman denki ma yu no e wakti langa nofo fosi yu e taki go doro, dan den no sa frustan o prenspari den aksi dati de.
Seiker, te yu e hori wan lezing, dan a de prenspari fu wakti wan momenti fosi yu e taki go doro. Ma a de prenspari sosrefi fu du dati te yu e gi trawan kotoigi. A gersi leki wan tu sma abi a problema fu taki doronomo, sondro fu wakti pikinso srefi te den e taki. Efu yu abi a problema dati, dan du furu muiti fu leri fa fu wakti pikinso na a yoisti momenti fosi yu e taki go doro. Na so wan fasi yu sa man taki moro bun nanga tra sma, èn yu sa man preiki moro bun gi den na ini a preikiwroko. Te wan sma e wakti pikinso fosi a e taki go doro, dan a sma dati e tan tiri wan momenti. Èn a tru taki te wan sma e tan tiri wan momenti, dan dati e yepi fu brokobroko a tori gi wan trawan, fu poti krakti tapu a tori, fu hari a prakseri fu trawan, èn fu meki a tra sma yesi rostu pikinso so taki a kan arki moro bun.
Te yu e taki nanga sma, dan yu musu gi den na okasi fu taki tu. Tra sma sa wani arki yu trutru efu yu e arki den èn efu yu e poti prakseri na san den e taki. Disi wani taki dati yu musu wakti langa nofo fu gi den na okasi fu taki tu.
Te wi e gi kotoigi na ini a preikiwroko, dan furu tron wi kan du dati moro bun te wi e taki nanga sma. Furu Kotoigi si taki baka te den taki wan sma odi, dan sani e waka bun te den e sori a sma sortu tori den wani taki nanga en, èn baka dati den e poti wan aksi gi en. Dan den e wakti pikinso bifo den e taki go doro fu gi a tra sma na okasi fu piki, èn baka dati den e sori na ososma taki den e frustan san a e taki. Te den e taki nanga na ososma, dan den kan gi na ososma furu okasi fu taki tu. Den Kotoigi sabi taki furu tron den kan yepi wan sma moro bun, efu den sabi san a sma e prakseri fu a tori di den e taki nanga en.—Odo 20:5.
A no de fu taki dati a no ala sma sa feni en wan bun sani fu piki den aksi di yu e poti gi den. Ma Yesus no ben hati en ede nanga dati. A wakti langa nofo fosi a taki go doro, soso fu gi den gensman fu en na okasi fu taki (Mark. 3:1-5). Te yu e gi wan sma na okasi fu taki, dan disi kan gi en deki-ati fu prakseri fu a tori, èn a kan taki a o taigi yu san de na tapu en ati. Fu taki en leti, wán sani fu san ede wi e du wi diniwroko, na fu doro den sma ati. Dati wi e du fu di wi e sori den, den prenspari sani di e komoto fu Gado Wortu. Baka dati den srefi musu luku san den o du nanga den sani di den kon sabi.—Hebr. 4:12.
Te wi e du wi diniwroko, dan a de wan bun sani trutru efu son leisi wi e wakti wan momenti fosi wi e taki go doro. Te wi e wakti pikinso na a yoisti momenti, dan trawan kan frustan moro krin san wi e taki èn furu tron den no sa frigiti den sani dati moro.
-
-
Poti krakti tapu den yoisti wortuKisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
-
-
LES 6
Poti krakti tapu den yoisti wortu
TE YU e taki tranga noso e leisi nanga wan tranga sten, dan a de prenspari taki yu taki ibri wortu soifri. Ma a de prenspari tu taki yu e poti krakti tapu den prenspari wortu nanga den wortu di e tyari wan prakseri kon na fesi. Yu musu poti krakti tapu den sani disi, na so wan fasi taki den arkiman frustan krinkrin san yu wani tyari kon na fesi.
Te yu e poti krakti tapu den yoisti wortu, dan yu musu du moro leki fu poti krakti tapu wan tu wortu nomo, noso srefi fu poti krakti tapu furu wortu. Sobun yu musu poti krakti tapu den yoisti wortu. Efu yu e poti krakti tapu wortu pe yu no musu du dati, dan a kan taki den arkiman no sa frustan san yu e taki. Dati baka kan meki taki den arkiman no sa arki yu moro, ma den kan go prakseri fu tra sani te yu e taki. Aladi den sani di yu abi fu taki kan de bun sani, toku efu yu no e poti krakti tapu den yoisti wortu, dan yu no sa man gi den arkiman furu deki-ati.
Furu sani de di yu kan du fu poti krakti tapu den yoisti wortu, èn furu tron yu kan du ala den sani disi makandra: yu kan taki moro tranga, yu kan taki nanga moro firi, noso yu kan taki moro slow èn moro soifri. Wan tu tra sani di yu kan du tu na: bifo yu o taki wan prenspari sani, noso baka te yu taki a prenspari sani, yu kan wakti wan momenti fosi yu e taki go doro (noso yu kan du ala tu sani). Yu kan gebroiki yu anu nanga yu fesi srefi fu poti krakti tapu den sani di yu e taki. Na ini son tongo, sma e poti krakti tapu wan sani fu di den e taki nanga wan moro hebi sten, noso fu di den e taki pikinso moro gaw. Hori na prakseri sortu tori yu o taki èn suma na den sma di o arki yu, so taki yu kan sabi tapu sortu sani a fiti fu poti krakti.
Te yu wani kon sabi tapu sortu sani yu musu poti krakti, dan hori den sani di e kon now na prakseri. (1) Te yu wani kon sabi tapu sortu wortu yu musu poti krakti, dan yu no musu luku wan tu wortu nomo, ma yu musu luku a heri tori tu. (2) Yu kan poti krakti tapu wan tu wortu fu sori den arkiman taki yu o bigin taki fu wan tra tori. A tra tori disi kan de wan tra prenspari penti, noso a kan de wan tra fasi fa den sma kan si a tori. Te yu e poti krakti tapu den yoisti wortu, dan dati kan sori den arkiman tu taki yu o tapu nanga wan sani di yu ben tyari kon na fesi. (3) Wan takiman kan poti krakti tu tapu den yoisti wortu fu sori den arkiman fa ensrefi e firi fu wan tori. (4) Yu kan poti krakti tu tapu den yoisti wortu te yu wani tyari den moro prenspari penti fu wan lezing kon na fesi.
Efu wan takiman noso wan leisiman wani gebroiki den fo fasi disi fu poti krakti tapu den yoisti wortu, dan a musu frustan a tori krinkrin èn a musu wani srefisrefi taki den arkiman frustan a tori tu. Nehemia 8:8 e taki fu a leri di den sma ben kisi na ini den dei fu Esra, èn drape skrifi: „Den ben tan leisi nanga wan tranga sten na ini a buku, na ini a wet fu a tru Gado, èn den ben tyari en kon na krin, èn drape den ben sori san a wani taki; èn den ben tan meki sma kon frustan san den ben leisi.” A de krin taki den wan di ben leisi Gado Wet èn di ben tyari en kon na krin gi den arkiman na a okasi dati, ben frustan taki a ben de prenspari fu yepi den arkiman frustan san den leisi, so taki den kan memre dati èn so taki den arkiman ben kan gebroiki san den yere.
San kan meki taki sma no e poti krakti tapu den yoisti wortu. Furu sma man meki trawan frustan san den e taki te den e taki soleki fa den gwenti fu taki ibri dei. Ma te den musu leisi wan sani di wan tra sma skrifi, dan a kan tron wan problema gi den fu sabi tapu sortu wortu den musu poti krakti. A moro prenspari sani fu yepi den nanga disi, na taki den musu frustan krin san den e leisi. Dati wani taki dati den musu studeri a pisi tori bun di skrifi na tapu papira. Sobun te yu e kisi a kari fu leisi wan pisi tori tapu a gemeente konmakandra, dan yu musu sreka yusrefi heri bun.
Son sma e poti krakti tapu wortu te den wani, èn den e du dati awansi disi e fiti noso no e fiti. Tra sma e poti tumusi furu krakti tapu wortu soleki na, ini, tapu, noso èn. Te wan sma e poti krakti tapu wortu sondro taki disi e meki trawan frustan sani moro krin, dan disi kan tron wan gwenti di e puru sma prakseri.
Wan tu takiman e bigin taki moro tranga te den wani poti krakti tapu den yoisti wortu. Ma den e du dati na so wan fasi taki den arkiman e firi leki a takiman e bari den. A no de fu taki dati sani no sa waka bun efu dati e pasa. Efu wan sma no e poti krakti tapu den yoisti wortu na wan bun fasi, dan den arkiman kan kisi a prakseri taki a takiman e lagi den. Fu dati ede, a moro bun fu hari a prakseri fu den arkiman, fu di yu e taki nanga den na wan lobi-ati fasi, so dati yu e yepi den fu si taki den sani di yu e taki skrifi na ini Bijbel èn taki den sani di yu e taki na sani di den man du tu.
Fa fu du en moro bun. Furu tron wan sma no sabi taki a no e poti krakti tapu den yoisti wortu. Wan tra sma sa musu sori en taki a abi so wan problema. Efu yu musu poti moro bun krakti tapu den yoisti wortu, dan a skoro-opziener sa yepi yu nanga dati. Sosrefi, yu musu man firi taki yu kan aksi iniwan tra sma di man gi bun leri fu yepi yu nanga dati. Aksi a sma fu arki yu bun te yu e taki noso te yu e leisi, èn meki a sori yu san yu kan du fu du en moro bun.
A sma di o sori yu fa yu kan taki moro bun, kande sa gi yu leki rai fu bigin leisi wan artikel na ini A Waktitoren. Sondro tweifri a sa taigi yu fu luku ibri pisi fu a paragraaf bun, so taki yu kan kon sabi tapu sortu wortu yu sa musu poti krakti. Disi sa meki taki a sa de makriki fu frustan gi den sma di e arki yu. A kan taki a sa memre yu fu poti spesrutu prakseri na wortu di skrifi skoinsi. Hori na prakseri taki den wortu na ini wan pisi fu wan paragraaf abi fu du nanga makandra. Furu tron, yu sa musu poti krakti tapu wan tu wortu, na presi fu yu poti krakti tapu soso wán wortu nomo. Na ini wan tu tongo, den studenti kan kisi a deki-ati fu poti prakseri na skrifimarki di e sori den san na den yoisti wortu tapu san den musu poti krakti.
A sma di e leri yu fa yu kan poti krakti tapu den yoisti wortu, kan du wan tra sani now. A kan taigi yu fu luku moro fara leki a pisi nomo di yu e leisi. San na a moro prenspari tori di musu kon na fesi na ini a heri paragraaf? Fa dati sa yepi yu fu si tapu sortu wortu na ini a paragraaf yu sa musu poti krakti? Luku a nen fu na artikel nanga na ondro-edeprakseri di skrifi nanga fatu letter tapusei fu a pisi tori di yu musu leisi. Fa disi kan yepi yu si tapu sortu wortu yu sa musu poti krakti? Ala den sani disi na sani fu hori na prakseri. Ma luku bun taki yu no e poti furu krakti tapu tumusi furu wortu.
Kande yu sa musu hori wan lezing, noso kande yu sa musu leisi. Ma awansi sortuwan fu den tu sani disi yu sa du, toku a sma di e yepi yu fu taki moro bun, kan gi yu deki-ati fu luku fa a tori e tyari kon na fesi, so taki disi kan yepi yu fu si tapu sortu wortu yu musu poti krakti. Ini a lezing fu yu, yu musu sabi o ten wan pisi tori e kaba, noso o ten yu o taki fu wan tra prenspari prakseri. Den arkiman sa breiti efu yu e hori yu lezing na so wan fasi taki den kan si den sani disi. Disi yu kan du fu di yu e poti krakti na wortu soleki na a fosi presi, a tra sani di wi wani taki, sobun, te fu kaba, nanga fu dati ede.
A sma di e yepi yu fu taki moro bun, sa yepi yu tu fu poti prakseri na sani di yu musu taki nanga firi. Fu man du disi, dan kande yu sa musu poti krakti tapu wortu soleki sondro tweifri, trutru, kwetikweti, a de prenspari taki, nanga ala ten. Efu yu sa du dati, dan dati kan yepi yu arkiman firi fa yu e firi fu den sani di yu e taki. Wi sa taki moro fu disi na ini Les 11 di nen „Abi switifasi èn sori fa yu e firi”.
Fu man poti moro bun krakti tapu den yoisti wortu, dan yu sa kisi a deki-ati tu fu hori bun na prakseri san na den moro prenspari sani di yu wani yu arkiman fu memre. Wi sa fruteri moro fu a sani disi te wi e taki fu a leisi di yu e leisi gi sma, na ini Les 7 di nen „Poti krakti tapu den moro prenspari sani”, èn sosrefi te wi sa luku a taki di yu e taki nanga trawan, na ini Les 37 di nen „Meki den moro prenspari sani kon krin na fesi”.
Efu yu e meki muiti fu du yu preikiwroko moro bun, dan poti spesrutu prakseri na a fasi fa yu e leisi bijbeltekst. Teki a gwenti fu aksi yusrefi: ’Fu san ede mi e leisi a tekst disi?’ Ma wan leriman musu du moro leki fu taki den wortu soifri nomo. Kande a musu du moro srefi leki fu leisi a tekst nanga firi. Efu yu e piki wan aksi fu wan sma, noso efu yu e sori wan sma wan prenspari tori fu a waarheid, dan a bun fu poti krakti tapu den wortu na ini a tekst di e sori a sma san yu e taki nanga en. Efu yu no e du dati, dan a kan, taki a sma gi suma yu e leisi a tekst, no sa frustan san yu wani sori en.
Wan takiman di e leri fa fu poti krakti tapu den yoisti wortu, kan poti tumusi furu krakti tapu den wortu disi te a e taki. A bakapisi sa de a srefi leki wan sma di e bigin leri fa fu prei poku. Ma efu a sma dati e tan pruberi fu prei a poku moro bun, dan te fu kaba a heri „poku” sa tron wan kefalek moi sani fu arki.
Baka te yu leri wan tu fu den moro prenspari sani, dan yu sa man leri moro te yu e luku fa bun takiman e taki. Heri esi yu sa si san yu kan du te yu e gebroiki difrenti fasi fu poti krakti tapu wortu. Èn yu sa si taki a de wan bun sani trutru te yu e poti krakti tapu wortu na difrenti fasi, fu meki trawan frustan bun san yu e taki. Te yu e poti krakti tapu den yoisti wortu, dan dati sa yepi yu furu fu leisi moro bun èn sosrefi fu taki moro bun.
No prakseri taki yu leri wan tu fasi kaba fu poti krakti tapu den yoisti wortu, èn taki dati nofo kaba gi yu. Efu yu wani taki bun, dan tan meki muiti teleki yu man poti krakti tapu den yoisti wortu na a moro bun fasi. Go doro nanga disi teleki yu sabi ala den fasi fa fu poti krakti tapu wortu, èn teleki yu man du en na wan fasi di switi gi trawan fu arki.
-
-
Poti krakti tapu den moro prenspari saniKisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
-
-
LES 7
Poti krakti tapu den moro prenspari sani
WAN bun leisiman e si moro leki den wortu nomo di a e leisi èn a e si moro srefi leki a paragraaf pe den wortu disi skrifi. Te a e leisi, dan a e denki fu den moro prenspari sani na ini a heri pisi tori di a musu tyari kon na fesi. Disi e yepi en fu si tapu sortu sani a musu poti krakti te a e leisi.
Efu a takiman no e du dati, dan a pisi tori di a e leisi no sa abi heimarki. Nowan sani sa de fu san den arkiman sa man taki dati disi na krinkrin wan prenspari sani fu tan hori na prakseri. Te a takiman kaba leisi, dan a kan muilek gi den arkiman fu memre wán prenspari sani fu ala den sani di a leisi.
Te yu musu leisi wan pisi tori na ini Bijbel, dan furu tron a poti di yu e poti krakti na wan yoisti fasi tapu den moro prenspari pisi, kan yepi yu fu leisi a pisi tori moro bun. Sontron yu musu leisi den paragraaf na wan bijbelstudie, noso na den gemeente konmakandra. Te yu e poti krakti tapu den moro prenspari sani fu a tori di yu musu leisi, dan dati kan yepi sma frustan a tori moro bun. Èn spesrutu te wan brada musu hori wan manuscriptlezing, soleki fa dati e pasa tapu den kongres fu wi, dan a musu poti krakti tapu den moro prenspari sani fu a manuscript.
Fa fu du dati. A kan, taki yu sa musu leisi wan pisi fu a Bijbel na tapu a skoro. Tapu san yu sa musu poti krakti dan? Efu a pisi di yu sa leisi e taki fu wan prenspari tori, noso fu wan prenspari sani di pasa, dan a ben sa bun fu tyari a prenspari sani disi krin kon na fesi te yu e leisi.
Awansi a pisi di yu e leisi na wan puwema, wan odo, noso wan tori, toku den arkiman fu yu sa nyan bun fu en efu yu e leisi a pisi disi bun (2 Tim. 3:16, 17). Ma efu yu wani leisi a pisi bun, dan yu musu hori na prakseri san yu o leisi, èn sosrefi suma na den sma di o arki yu.
Efu yu musu leisi nanga wan tranga sten fu wan fu den buku fu wi te yu de na wan bijbelstudie, noso te yu de na wan gemeente konmakandra, dan san na den moro prenspari sani di yu musu poti krakti na tapu? Teki den piki di musu gi tapu den aksi fu a studie, leki den moro prenspari sani. Poti krakti tu tapu den sani di abi fu du nanga den ondro-edeprakseri di skrifi nanga fatu letter na ini a pisi tori di yu musu leisi.
A no ben sa de wan bun sani fu hori ibri lezing na ini a gemeente leki wan manuscriptlezing. Ma son leisi wan tu brada e kisi wan manuscriptlezing fu hori tapu wan kongres. Disi e pasa so taki tapu ala den kongres den arkiman kan yere a srefi sani. Efu a takiman wani poti krakti tapu den moro prenspari sani na ini so wan manuscript, dan ensrefi fosi musu go luku finifini san skrifi na ini a manuscript. San na den moro prenspari penti? A takiman musu man feni den penti disi. Den moro prenspari penti a no den sani di ensrefi feni moi. Den moro prenspari penti na den pisi tori di ala tra sani fu a lezing abi fu du nanga den. Sontron wan prenspari sani skrifi syatu na ini a manuscript, èn baka dati den e taki moro fini fu a prenspari sani dati. Ma furu tron den e kari buweisi fosi fu sori taki wan sani tru, èn baka dati den e taki na wan krakti fasi fa a tori musu de. Te a takiman feni ala den prenspari penti disi, dan a musu poti wan strepi gi den na ini a manuscript. Furu tron dan na wan tu prenspari penti nomo de; kande a o feni fo, noso feifi penti. Baka dati, a takiman musu go luku fa a kan leisi na so wan fasi taki den arkiman kan sabi san na den moro prenspari penti. Disi na den heimarki fu a lezing. Efu a lezing hori na so wan fasi taki a takiman poti krakti na den yoisti presi, dan furu tron den arkiman no sa frigiti den moro prenspari pisi disi. Na dati a takiman musu pruberi fu doro.
Wan lo fasi de fa a takiman kan poti krakti tapu den moro prenspari pisi, so taki a kan yepi den arkiman fu frustan den bun. Wan tu fu den fasi di a takiman kan gebroiki na fu taki nanga moro faya, a kan taki moro gaw noso moro slow, èn a kan taki nanga moro firi. Sosrefi, a kan gebroiki en anu, noso en fesi, fu poti krakti tapu wan sani di a e taki. Disi na wan tu fasi nomo di wi wani kari.
-