Yu sa teki a lobi-ati tiri fu Yehovah?
„Mi e koti pasi gi ala bedrigi fasi.”—PS. 119:128.
1, 2. (a) Te yu e suku rai fu kon sabi fa yu kan doro wan presi, dan sortu warskow yu ben o breiti fu kisi, èn fu san ede? (b) Sortu warskow Yehovah e gi den wan di e dini en, èn fu san ede?
KON meki wi taki dati yu musu go na wan fara presi. Yu e aksi wan bun mati fu yu fa yu kan doro drape. A e fruteri yu dati finifini, ma kande a e taki: „No go na ini a pasi dati. Furu sma teki a pasi disi, ma te fu kaba den lasi pasi.” Yu ben o breiti nanga a warskow di a gi yu, èn yu ben o teki a rai fu en? Te yu luku en bun, dan Yehovah na so wan mati. A e gi wi rai di kan yepi wi fu kisi têgo libi, ma a e warskow wi tu gi sani di kan tyari wi go na tapu wan pasi di no bun.—Deut. 5:32; Yes. 30:21.
2 Na ini na artikel disi èn na ini a wan di e kon baka disi, wi sa taki fu wan tu fu den sani disi. Hori na prakseri taki wi Mati, Yehovah Gado, e warskow wi gi den sani dati fu di a lobi wi. A wani taki wi kisi têgo libi. A e sari te sma e teki don bosroiti èn te den e komoto na tapu a reti pasi (Esek. 33:11). Na ini na artikel disi wi sa taki fu dri sani di kan tyari takru bakapisi kon gi wi. A fosi sani abi fu du nanga sma na wi lontu. A di fu tu sani abi fu du nanga wi ati. A di fu dri sani na wan soso sani, ma toku wi musu luku bun nanga en. Wi musu kon sabi fa den sani disi kan abi krakti na wi tapu, èn fa wi hemel Tata e yepi wi fu kakafutu gi den. Wan psalm skrifiman ben taigi Yehovah: „Mi e koti pasi gi ala bedrigi fasi” (Ps. 119:128). Na so yu e denki tu? Meki wi luku fa wi kan kon abi a fasti bosroiti fu wai pasi gi „ala bedrigi fasi”.
No waka „baka den ipi-ipi sma”
3. (a) Te wi no sabi soifri sortu pasi wi musu teki, dan fu san ede a kan tyari problema kon gi wi te wi e teki a pasi di tra sma e teki? (b) Sortu prenspari gronprakseri wi e feni na ini Exodus 23:2?
3 Efu yu ben musu go na wan fara presi, dan san yu ben o du te yu no sabi soifri sortu pasi yu musu teki? Kande yu ben o prakseri fu teki a pasi di tra sma e teki, spesrutu te yu e si taki bun furu sma e teki a pasi dati. Ma dati kan tyari problema kon gi yu. Fu taki en leti, a kan taki den sma dati no e go na a srefi presi pe yu e go, noso kande den srefi lasi pasi. Na eksempre disi e yepi wi fu frustan wan gronprakseri di abi fu du nanga wan fu den wet di Yehovah ben gi den Israelsma fu owruten. Den sma di ben e dini leki krutuman, noso leki kotoigi na ini wan krutu afersi, ben kisi a warskow fu no „waka baka den ipi-ipi sma”. (Leisi Exodus 23:2.) A no de fu taki dati sondu libisma kan brokokindi makriki gi speri di e dwengi den fu du san no bun. Ma a de so taki a rai di wi e kisi fu no waka baka den ipi-ipi sma abi fu du soso nanga krutu afersi? Kwetikweti.
4, 5. Fa den ipi-ipi sma ben wani dwengi Yosua nanga Kaleb fu du san no bun, ma san yepi den fu kakafutu gi den sma dati?
4 Fu taki en leti, na iniwan ten wi kan kisi fu du nanga situwâsi di kan meki taki wi bosroiti fu „waka baka den ipi-ipi sma”. Den situwâsi disi kan opo kon wantronso, èn a kan muilek gi wi fu kakafutu gi den. Fu eksempre, prakseri san ben pasa nanga Yosua nanga Kaleb. Makandra nanga tin tra man, den tu man disi ben musu go luku a Pramisi Kondre na wan kibri fasi. Di den drai kon baka, dan den tin man tyari wan takru boskopu kon di meki taki den Israelsma lasi-ati. Den ben taki srefi dati wan tu fu den sma na ini a kondre dati ben de bigiskin man di ben de bakapikin fu den Neifilim. Den Neifilim ben de pikin di den engel di ben opo densrefi teige Gado, ben meki nanga den uma na grontapu (Gen. 6:4). Ma a sani di den tin man ben taki no ben de so kwetikweti, fu di ala den Neifilim ben dede hondrohondro yari pasa, di a Frudu ben kon na ini a ten fu Noa. Ma te sma abi wan swaki bribi, dan makriki den kan bribi iniwan sani. A takru boskopu fu den tin man dati meki taki a pipel kon frede èn den bruya. A no teki langa fosi furu fu den sma bigin bribi taki a ben o de wan don sani fu go na ini a Pramisi Kondre, soleki fa Yehovah ben taigi den fu du. San Yosua nanga Kaleb du na ini a muilek situwâsi dati?—Num. 13:25-33.
5 Den no ben waka baka den ipi-ipi sma. Den tu man disi no ben frede fu taki san tru, aladi den Israelsma no ben wani yere dati, èn aladi den ben wani ston den kiri srefi! Fa a du kon taki den ben abi so wan deki-ati? A no de fu taki dati na fu di den ben abi wan tranga bribi. Sma di abi wan tranga bribi no e bribi den leitori fu libisma, ma den e poti bribi na ini den pramisi fu Yehovah Gado. Bakaten, di Yosua nanga Kaleb ben taki fu a bribi di den abi na ini Yehovah, dan den taki dati ala ten Yehovah e du san a pramisi. (Leisi Yosua 14:6, 8; 23:2, 14.) Yosua nanga Kaleb ben e tai hori na a Gado fu den di ala ten e du san a taki. Noiti den ben o du wan sani di ben o hati En, soso fu di den ben wani waka baka den ipi-ipi sma di no ben abi bribi. Dati meki den tanapu kánkan, èn na so den de wan heri moi eksempre gi wi na ini a ten disi.—Num. 14:1-10.
6. O ten wi ben kan kisi a firi fu waka baka den ipi-ipi sma?
6 A de so taki son leisi yu wani waka baka den ipi-ipi sma? Na ini a ten disi, bun furu sma di no sabi Yehovah e wisiwasi den markitiki fu en. Te a abi fu du nanga prisiriten, dan nofo tron den sma dati e gi trawan deki-ati fu du sani di no fiti. Fu eksempre, den feni taki a hurudu, na ogridu, nanga na afkodrei di de fu si so furu na ini telefisi programa, felem, nanga video game, no sa tyari takru bakapisi kon gi sma (2 Tim. 3:1-5). Te yu e bosroiti sortu prisiriten yu nanga yu osofamiri sa abi, dan yu sa gi pasi taki a konsensi fu trawan di no e wroko bun, abi krakti tapu den bosroiti fu yu? Yu o gi pasi taki den sma dati abi krakti tapu a konsensi fu yu? Efu yu ben o du dati, dan fu taki en leti, yu e waka baka den ipi-ipi sma, a no so?
7, 8. (a) Fa wi kan leri fu gebroiki wi „frustan”, èn fu san ede a moro bun fu du dati na presi taki wi e hori wisrefi na ala sortu wet? (b) Fu san ede na eksempre fu furu yongu Kresten e naki yu ati?
7 Yehovah gi wi wan heri moi presenti di kan yepi wi fu teki bosroiti. Dati na wi „frustan”. Ma wi musu leri fu „gebroiki” wi frustan bun (Hebr. 5:14). Te wi ben o waka baka den ipi-ipi sma, dan wi no ben o leri fu gebroiki wi frustan. Na presi fu dati, wi ben o abi fu hori wisrefi na ala sortu wet fu man teki bun bosroiti. Dati meki a pipel fu Yehovah no kisi wan lijst nanga felem, buku, nanga Web site di no bun. Fu di a grontapu disi e kenki doronomo, meki heri esi wi ben o abi fu kisi wan nyun lijst (1 Kor. 7:31). San moro ogri, na taki wi no ben o luku bun moro sortu Bijbel gronprakseri fiti gi wan spesrutu situwâsi. Boiti dati, wi no ben o begi Gado moro fu yepi wi fu teki koni bosroiti di e kruderi nanga den gronprakseri dati. Den sani disi prenspari srefisrefi.—Ef. 5:10.
8 A no de fu taki dati te wi e teki bosroiti di e kruderi nanga Bijbel gronprakseri, dan son leisi sma no sa lobi dati. Kresten yonguwan kan kisi fu du nanga pikin na skoro di e dwengi den fu luku èn fu du spesrutu sani (1 Petr. 4:4). Fu dati ede, a moi fu si fa yonguwan nanga owruwan e sori bribi neleki Yosua nanga Kaleb, fu di den no e waka baka den ipi-ipi sma.
No meki ’yu ati nanga yu ai’ abi krakti na yu tapu
9. (a) Te yu e go na wan fara presi, dan fu san ede a kan tyari problema kon te yu e teki iniwan pasi di yu e firi fu teki? (b) Fu san ede a wet di skrifi na Numeri 15:37-39 ben prenspari gi a pipel fu Gado na ini owruten?
9 A di fu tu sani di kan tyari takru bakapisi kon gi wi, na wi eigi ati. Wi sa agersi en na a fasi disi: Efu yu ben o go na wan fara presi, dan yu ben o fringi a karta gowe di e sori sortu pasi yu musu teki, èn yu ben o go pe yu e firi fu go? Yu ben o go na ini ibri pasi pe moi sani de fu si? A de krin taki te wi ben o du dati, dan wi no ben o doro pe wi musu go. Na eksempre disi e yepi wi fu kon frustan wan tra wet di Yehovah ben gi den Israelsma fu owruten. Kande furu sma na ini a ten disi no e frustan fu san ede den Israelsma ben musu poti franya nanga blaw titei na ondrosei fu den krosi fu den. (Leisi Numeri 15:37-39.) Ma yu e frustan fu san ede den ben musu du dati? Te a pipel fu Gado ben e gi yesi na a wet disi, dan dati ben e yepi den fu hori densrefi aparti fu den tra pipel na den lontu di ben e anbegi falsi gado. Den ben musu fu du dati efu den ben wani taki Yehovah tan feni den bun (Lef. 18:24, 25). Ma a wet dati e leri wi taki wi musu luku bun tu nanga wan sani di kan meki taki wi no kisi têgo libi. Fa so?
10. Fa Yehovah sori taki a sabi heri bun fa libisma de?
10 Yehovah ben taigi a pipel fu en fu san ede a ben gi den a wet disi. A taki: „Un no musu du san un ati wani èn un no musu wani san un ai e si, bika efu unu e du dati, dan na hurudu unu e du.” Yehovah sabi heri bun fa libisma de. A sabi heri bun taki den sani di wi e si nanga wi ai, kan kori wi ati. Bijbel e gi wi a warskow disi: „Na ati na a moro bedrigi sani di de èn a wani du ogri nomonomo. Suma kan sabi en?” (Yer. 17:9) Yu e si fu san ede a ben fiti taki Yehovah gi den Israelsma a warskow dati? A ben sabi heri bun taki den ben o luku san den pipel di ben e libi na den lontu ben e du, èn a ben sabi tu taki den sani di den ben o si, ben o kori den. A kan taki den ben o wani de leki den sma dati, den ben o wani denki neleki den, èn den ben o wani handri neleki den.—Odo 13:20.
11. Na sortu fasi wi ati nanga wi ai kan abi krakti na wi tapu?
11 Na ini a ten disi, a kan pasa moro makriki taki den sani di wi e si abi krakti tapu wi ati di kan kori wi. Wi e libi na ini wan grontapu di lai nanga sani di kan abi krakti tapu den sondu firi fu wi. Sobun, fa wi kan fiti a gronprakseri di abi fu du nanga Numeri 15:39? Prakseri a sani disi: Kande den pikin na skoro, den sma na yu wrokope, noso den sma na ini a birti fu yu e bigin teki en leki wan gwenti fu weri krosi di e wiki takru lostu. Yu ben o teki na eksempre fu den? Yu ben o meki yu ’ati nanga yu ai’ abi krakti na yu tapu? Yu ben o bigin weri den srefi sortu krosi di den sma dati e weri?—Rom. 12:1, 2.
12, 13. (a) San wi musu du efu wi e si taki wi lobi luku sani di no fiti? (b) Fa wi kan sorgu taki den sani di wi e du no e gi trawan deki-ati fu du sani di no fiti?
12 A de tumusi prenspari taki wi e leri fu dwengi wisrefi. Efu wi e si taki wi lobi luku sani di no fiti, dan meki wi prakseri a fasti bosroiti di a reti-ati man Yob ben abi. A ben meki wan frubontu nanga en ai. Dati wani taki dati a ben bosroiti fu no sori lobi firi gi wan uma di no ben de en wefi (Yob 31:1). Kownu David ben abi a fasti bosroiti disi tu: „Mi no o meki mi ai si sani di no fiti” (Ps. 101:3). Iniwan sani di kan pori a krin konsensi fu wi èn sosrefi a matifasi di wi abi nanga Yehovah, na wan „sani di no fiti”. Dati na iniwan sani di kan de wan tesi gi wi te wi e luku en, èn di kan kori wi ati fu du san no bun.
13 Ma a no de fu taki dati noiti wi wani kon de leki wan „sani di no fiti”. Iya, noiti wi wani taki den sani di wi e du e meki trawan prakseri sani di no fiti. Fu dati ede, wi musu gi yesi na a rai di Bijbel e gi wi fu weri krosi di fiti (1 Tim. 2:9). Te a abi fu du nanga a tori disi, dan wi no musu prakseri nomo san wi e si leki krosi di fiti. Wi musu hori a konsensi nanga den firi fu trawan na prakseri, èn wi musu suku a bun fu den, na presi fu wi eigi bun (Rom. 15:1, 2). A Kresten gemeente abi dusundusun yonguwan di de wan moi eksempre te a abi fu du nanga a tori disi. Wi breiti fu si fa den e weigri fu meki ’den ati nanga den ai’ abi krakti na den tapu. Na presi fu dati, den e bosroiti fu plisi Yehovah na ini ala san den e du, srefi nanga den krosi di den e weri!
No meki „soso sani” abi krakti na yu tapu
14. Sortu warskow Samuel ben gi a pipel?
14 Kon meki wi taki dati yu go onti makandra nanga wan tu ontiman, ma yu no sabi a busi bun. Kande yu feni taki yu yere wan meti, èn yu e gowe libi den tra ontiman fu suku a meti dati. Ma o moro yu e hari go na ini a busi, o moro yu e si taki yu yesi ben kori yu. A no de fu taki dati a bosroiti di yu teki, ben kan meki taki yu lasi na busi, èn yu ben kan lasi yu libi srefi. Yehovah sabi heri bun sortu takru bakapisi a kan tyari kon te wi e poti prakseri na sani di no de trutru. Luku na eksempre disi. Den Israelsma ben wani de neleki den pipel di ben e libi na den lontu, èn di ben abi libisma kownu. Fu taki en leti, a denki dati ben de wan bigi sondu, fu di den ben weigri fu teki Yehovah leki a Kownu fu den. Aladi Yehovah gi pasi taki den teki wan libisma kownu, toku a meki Samuel, a profeiti fu en, warskow den krin fu no feti baka „soso sani”.—Leisi 1 Samuel 12:21.
15. Na sortu fasi den Israelsma ben e feti baka „soso sani”?
15 Kande den Israelsma ben denki taki den ben o man frutrow wan libisma kownu moro leki Yehovah. Efu na so den ben e denki, dan den ben e feti baka wan soso sani trutru! Èn a sani disi ben kan meki taki den ben o go feti baka tra soso sani di e kon fu Satan. Libisma kownu makriki ben o kori den fu dini falsi gado. Sma di e anbegi falsi gado e denki taki den kan frutrow moro tapu sani di den man si, soleki gado di meki fu udu noso ston, leki fu frutrow na tapu Yehovah, a Gado di wi no man si èn di meki ala sani. Ma na apostel Paulus ben taki dati falsi gado na „noti” (1 Kor. 8:4). Den falsi gado dati no man si, den no man yere, den no man taki, èn den no man du noti. Kande yu man si den èn kande yu man fasi den, ma efu yu ben o anbegi wan fu den, dan a no de fu taki dati yu ben o feti baka wan soso sani di ben o tyari soso takru bakapisi kon gi yu.—Ps. 115:4-8.
16. (a) Fa Satan e kori furu sma na ini a ten disi fu feti baka soso sani? (b) Fu san ede wi kan taki dati gudu na soso sani, spesrutu te wi e teki en gersi nanga Yehovah Gado?
16 Satan sabi heri bun ete fa fu kori sma fu feti baka soso sani. Fu eksempre, a kori bun furu sma fu bribi taki te den abi furu gudu, dan dati o meki taki sani waka bun nanga den. A kan gersi leki moni, gudu, nanga wan wroko di e pai bun, e tyari furu wini kon. Ma sortu wini den sani dati e tyari kon te wi e kon siki, te na ekonomia e kon moro swaki, noso te wan rampu e pasa? Sortu wini den sani dati e tyari kon te sma e firi brokosaka, te den no abi wan marki na ini den libi, te den no sabi sortu bosroiti den musu teki, èn te de no man feni piki tapu den prenspari aksi fu a libi? Gudu o man yepi wi te dede miti wi? Te wi e poti wi frutrow tapu gudu, dan wi o si taki dati na fu soso. Gudu no kan frulusu wi, fu di a de wan soso sani. Te fu kaba a no man kibri wi gi ogri, fu di a no kan meki wi libi moro langa, èn a no man tyari wan kaba kon na siki nanga dede (Odo 23:4, 5). A no de fu taki dati a moro bun fu frutrow tapu wi Gado, Yehovah! Na soso te wi abi wan bun matifasi nanga en, dan wi kan abi a dyaranti taki sani o waka bun nanga wi. Dati na wan moi blesi trutru! Meki wi noiti no drai baka gi en, soso fu go feti baka soso sani.
17. Baka di wi luku den dri sani di kan abi krakti na wi tapu, dan sortu fasti bosroiti yu abi?
17 Wi no breiti taki Yehovah na wi Mati èn taki a e sori wi a yoisti pasi? Meki wi tan gi yesi na den warskow di a e gi wi na wan lobi-ati fasi fu luku bun nanga den ipi-ipi sma, nanga wi eigi ati, èn nanga soso sani. Te wi e du dati, dan wi o man kisi têgo libi. Na ini a tra artikel, wi o poti prakseri na ete dri warskow di Yehovah e gi wi. Den warskow disi o yepi wi fu tegu gi den sani di e tyari so furu sma go lasi. Den warskow disi o yepi wi tu fu wai pasi gi den sani dati.—Ps. 119:128.
San yu e prakseri?
Fa yu kan fiti den gronprakseri di kon na krin na ini den Bijbeltekst disi?
[Prenki na tapu bladzijde 11]
Oiti yu ben firi fu waka baka den ipi-ipi sma?
[Prenki na tapu bladzijde 13]
Fu san ede a kan tyari takru bakapisi kon te wi e feti baka soso sani?
[Prenki na tapu bladzijde 14]
A de so taki yu e feti baka soso sani?