Isaías
33 ¡Ngínáá lá ikháán bi̱ naʼni gámbáa, bi̱ xóó tséguma gámbáa,
bi̱ naʼni nduwaʼ bi̱ xóó tséguma nduwaaʼ!
Índo̱ gámbaaʼ ratani̱ gámbáa, maguma gámbáan.
Índo̱ gámbaaʼ ratani̱ nduwaʼ, maguma nduwáánʼ.
2 Jeobá, atasngájmuxu dí májánʼ a̱jkia̱a̱nʼ.
Nuguáʼti̱i̱nxu náa ikháán.
Ganindxa̱a̱ʼ tsiaki̱i̱ ndrígúxu̱* mámbá miʼcha̱,
xúʼko̱, dí maʼni káwáanʼxu náa mbiʼi rí numíniiʼ.
3 Índo̱ nawáán gitsaʼwá* gakhi̱i̱, xuajin nagáñún.
Índo̱ natujxa̱a̱ʼ, xa̱bu̱ xuajin nagadríʼiin.
4 Xóo índo̱ nagimbíi̱n tsíʼbu* bi̱ nuni̱ gámbáa, xúʼko̱ kaʼnii gáxtagímbóó rí gáguanáa náa ikháán,
xa̱bu̱ majngutaʼmiinʼ ikhí, xóo eni̱ tsíʼbu bi̱ mbaʼin.
5 Jeobá maguma mba̱a̱,
numuu dí ikhaa xtáa rijma̱a̱ náa rí mitsídánʼ.
Ikhaa maʼni dí náa Sion marigá dí májánʼ ga̱jma̱a̱ dí jmbu.
6 Ikhaa naʼni rí xámíñáaʼ,
naʼni kríña̱a̱nʼ, naʼni rí majmañaaʼ, naʼni dí maraʼdáá ku̱ma̱ ga̱jma̱a̱ dí maraʼdáá gamíi ndrígóo Jeobá,
rúʼko̱ dí gíʼdoo numuu.
7 ¡Atayáá! Xa̱biu̱ún bi̱ tsémíñún nundxa̱ʼwa̱ náa kamba̱a̱,
bi̱ nagún kuñu̱u̱n ajngáa dí tsímáá numbi̱ya̱ gínún.
8 Ndáwi̱i̱n xa̱bu̱ náa kamba̱a̱,
ndáwa̱a̱ tsáa ejkha̱ náa kamba̱a̱ smídú.*
9 Ku̱ba̱ʼ rígi̱ xtáa ngíná* ga̱jma̱a̱ najnduxtá.
Líbano nati̱yu̱u̱ʼ ga̱jma̱a̱ na̱jkha̱ raguámbáa.
Sarón ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ xóo ku̱ba̱ʼ mijxooʼ,*
Basán ga̱jma̱a̱ Carmelo nuxprigumíjnáa inún.
10 “Dí xúgi̱ rá, matujxu̱ʼ, eʼthí Jeobá,
masngajmá tsiaki̱i̱ ndrígóʼ
ga̱jma̱a̱ masngajmá nguáthá mbu̱u̱n.
11 Ikháanʼla bi̱ ra̱míjíinʼ, nda̱a̱ dí ejmaa awan dí nuríya̱ʼ ga̱jma̱a̱ rí nu̱nila nindxu̱u̱ xóo náskha.
Dí ra̱májánʼ dí nundxa̱ʼwa̱míjnala maʼni rí mikháanʼla.
12 Xa̱bu̱ xuajin maguánú mani̱ndxu̱ún xóo rí naguanáa náa nakha idiʼ.
Mugida̱a̱ʼ agiuuʼ xóo tsuwanʼ rí nithu.
13 ¡Ikháanʼla bi̱ kuwáanʼ mitsínguánʼ, gudxawíín dí ma̱ni̱!
¡Ga̱jma̱a̱ ikháanʼla bi̱ kuwáanʼ mijngii, gu̱ya̱a̱ tsiaki̱i̱ ndrígóʼ!
14 Xa̱bu̱ bi̱ nuni̱ aʼkhá bi̱ kúwá náa Sion naguíʼiin,
bi̱ tsíñún gúyáá Dios* naguíʼiin dí namíñúún:
‹Tsáá dí ikháánʼlú gáʼngo̱o̱ maxtáa náa majñu̱u̱ʼ aguʼ dí mba̱a̱ rá.
Tsáá dí ikháánʼlú gáʼngo̱o̱ maxtáa náa riʼyu̱u̱ aguʼ dí tséjuíyúuʼ rá.›
15 Bi̱ naʼni má xúʼko̱ dí májánʼ
ga̱jma̱a̱ naʼthí dí jmbu,
bi̱ naʼni gaʼduunʼ magruigú dí makánáán ga̱jma̱a̱ numuu dí minduwaʼ ga̱jma̱a̱ dí tsikúwáʼ,
bi̱ ñawúunʼ naʼni gaʼduunʼ magruigú regalo,
bi̱ narugoo cháʼwuun mu xáʼdxawun índo̱ nuthi ga̱jma̱a̱ numuu rí nagadíí eʼdi
ga̱jma̱a̱ bi̱ narugoo iduu mu xáʼyoo dí ra̱májánʼ,
16 ikhaa maxtáa náa rí mitsídánʼ,
ga̱jma̱a̱ mambáyuminaʼ náa majñu̱u̱ʼ tsíñu náa rakáʼnii matatsimaaʼ.
Makánáán ganitsu
ga̱jma̱a̱ magiʼdoo má xúʼko̱ iyaʼ”.
17 Idaaʼ mbaʼyoo mbáa rey mitsiʼyáa,
ga̱jma̱a̱ ma̱ta̱ya̱a̱ mbá ku̱ba̱ʼ dí rígá mitsínguánʼ.
18 Marmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ gáʼni gamíi, marata̱:
“Náá ni̱jkha̱ secretario rá.
Náá ni̱jkha̱ bi̱ nagiéwan rí nuni̱ numa xá.
Náá ni̱jkha̱ bi̱ naguxnuu torre rá.”
19 Ni xáta̱ya̱a̱ xuajin rí nda̱a̱ majkhuu,
mbá xuajin dí naʼthí mbá ajngáa rí miʼskhoo* makrua̱ʼa̱a̱ʼ,
ga̱jma̱a̱ numuu dí tséʼthí májánʼ, tsíyóo gákrua̱ʼa̱a̱ʼ.
20 ¡Atayáá Sion, xuajin náa narígá ndxu̱lú!
Idaaʼ mbaʼyoo Jerusalén xóo mbá guʼwá náa rígá dí tsímáá,
mbá guʼwá xtíin rí nimbáa xáyéjxi̱ngaa.
Stákóo nditháan xúxmajui̱i̱
ga̱jma̱a̱ nimbá ñuñuu xútu.
21 Ikhí Jeobá bi̱ gíʼdoo tsiaki̱i̱,
mani̱ndxu̱u̱ náa ikháánʼlú xóo mbá mañu mba̱a̱ rí nañewu̱u̱n xuajin,
náa xánújngoo nimbá barco rí najmún mu muxmijná ga̱jma̱a̱,
ga̱jma̱a̱ náa xánújngoo nimbá barco rí mba̱a̱.
22 Numuu dí Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ naʼnimbánuu numulú,
Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ nagrui̱ga̱ xtángoo,
Jeobá nindxu̱u̱ Rey ndrígulú,
ga̱jma̱a̱ ikhaa gáʼni káwáánʼlú.
23 Ñuñuu xa̱bu̱ sia̱nʼ* maguanúu xawaʼ,
xáʼngo̱o̱ gáwi̱ji̱ kagu̱u̱ ixi̱ dí frúwan náa barco, ni má xándoo gáxtámbriya̱ʼ xtíin.
Mbiʼi rúʼko̱, mba̱a̱ dí niguanáa gúxuiʼtamijnáa,
asndu bi̱ gúʼxíinʼ mbaʼa gúrawíi magún kudúún.
24 Nimbáa xa̱bu̱ xáʼthí: “Naʼniuʼ nandii”.
Dios maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo aʼkhúún xa̱bu̱ bi̱ gákúwá náa ku̱ba̱ʼ rúʼko̱.