ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 8
AJMÚÚ 130 Guʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼyamijná
Xú káʼnii gúʼyaridáá xóo eʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n Jeobá rá.
“Jeobá niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyala má xúʼko̱, ikha jngóo xúʼko̱ gíʼmáanʼla mu̱ni̱ mangáanʼ” (COL. 3:13).
EDXU̱U̱
Ndiéjunʼ gándoo gúʼni mu muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼyáá mbáa bi̱ niʼni gawúnlú rá.
1, 2. a) Nguáná maʼniulú mingíjyúuʼ rí muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼyáá mbáa rá. b) Xú káʼnii nisngájmaa Denise dí niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n rá.
LÁ NAʼNIAAʼ gakhi̱i̱ matani mba̱a̱ a̱jkia̱a̱nʼ ikháán ráʼ. Mbaʼáanʼ naʼniulú gakhi̱i̱, itháan má índo̱ mbáa naʼthí o naʼni mbá dí ra̱ʼkhá tháán naʼni gawúnlú. Mú rígá tikhuu rí ma̱ndoo muʼni mu muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ muniʼñááʼ rakiʼnáaʼlú. Guʼyáá mbá xkri̱da dí nigíʼnuu mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Denise,a bi̱ ra̱ʼkhá tháán niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo mbáa xa̱bu̱. Nákha 2017 Denise gajmíi̱n familia ndrígóo nigún gúyá náa guʼwá rí phú na̱ʼkha̱ ikha ndrígún testigos de Jeobá, índo̱ kúwá rutangi̱ín náa guʼwún mbáa bi̱ na̱jkha̱ kayóo carro, niruwa̱a̱ ga̱jma̱a̱ carro náa kajchún ikhiin. Denise nikhamíndú; mú, índo̱ niʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n niʼdxaun rí e̱ji̱i̱n nigawúúnʼ ga̱jma̱a̱ rí ajmbio̱o̱, bi̱ mbiʼyuu Brian, nikháñún. Índo̱ nandxa̱ʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí nirígá Denise naʼthí: “Ra̱ʼkhá tháán nixtáá ngíná ga̱jma̱a̱ nimínúuʼ”. Nda̱wa̱á ndiyóoʼ dí rígi̱ tárígá ga̱jma̱a̱ numuu rí bi̱ na̱jkha̱ kayóo carro najnga̱a̱ o nitsikhá droga. Ikha jngóo Denise niʼtákáñuu Jeobá mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ mu xákiʼnáa kaʼyoo xa̱bu̱ buʼko̱.
2 Xa̱bu̱ bi̱ na̱jkha̱ kayóo carro, nirugua̱a̱ numuu rí nixíyáa mbáa xa̱bu̱ maski ajndu táʼni kiejuunʼ ga̱jma̱a̱ á mu najuiʼyáá rí gíʼdoo aʼkhúun mbaʼyóoʼ maʼga guʼwá e̱jua̱nʼ. Mú mbáa xa̱bu̱ ñajunʼ niʼthúu̱n Denise dí ikhaa gáʼthí, maʼni rí xa̱bu̱ maʼga guʼwá e̱jua̱nʼ o na̱nguá. Ikhaa naʼthí: “Índo̱ narmáʼáan a̱jkiu̱nʼ xúgíʼ rí nimínúuʼ, naku̱mu̱ʼ xóo mbáa narmbáʼtoo náa nigawúnʼ ga̱jma̱a̱ narajkuáa mbá gúxtáa idú ikhí”. Nguáthá semana nda̱wa̱á, Denise ni̱jkha̱ náa inuu xa̱bu̱ ñajunʼ,mu maʼthí rí magíʼnuu xa̱bu̱ bi̱ niʼni rí mamínuuʼ familióo, ndiéjunʼ niʼthí xá. Nindo̱ʼo̱o̱ bi̱ naʼnimbánuu xkujndu rí magáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo xa̱bu̱.b Índo̱ ikhaa niguámbóo niʼthí, bi̱ naʼnimbánuu xkujndu nigíʼdu̱u̱ nimbi̱ya̱ʼ ga̱jma̱a̱ niʼthí: “Naʼni má 25 tsiguʼ rí nanimbánuu xkujndu ga̱jma̱a̱ nditháan na̱nguá nidxawuun ajngáa rígi̱, rí familióo xa̱bu̱ bi̱ namínúuʼ nagáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo xa̱bu̱ bi̱ niʼni dí ra̱májánʼ, nindxu̱u̱ timbá aʼphu̱ rí nadxaun ajngáa xóo rígi̱ rí mbáa naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n”.
3. Ndiéjunʼ nimbáyúu Denise mu maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n rá.
3 Ndiéjunʼ nimbáyúu Denise mu maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n rá. Rí nindxa̱ʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí Jeobá naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n (Miq. 7:18). Á mu nuxnáá núma̱aʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱lú rí ikhaa naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú, maʼni rí muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼñúún eʼwíinʼ.
4. Ndiéjunʼ eyoo Jeobá rí muʼnilú rá. (Efesios 4:32.)
4 Jeobá ra̱ʼkhá tháán naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú ga̱jma̱a̱ nandoo rí ikháanʼ muʼni xóo eʼni ikhaa (atraxnuu Efesios 4:32). Ikhaa nandoo rí makuwáanʼ xawii mu muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼñúún bi̱ nuni̱ gawúnlú (Sal. 86:5; Luc. 17:4). Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá mbá ajtsú enii rí mambáyulú muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú.
GAKRUA̱ʼA̱A̱ʼ XÓO EKU̱MA̱A̱ʼ
5. Xó má eʼthí Proverbios 12:18 xú káʼnii ma̱ndoo makumulú índo̱ mbá naʼni gawúnlú rá.
5 Mbáa ma̱ndoo maʼni o maʼthí dí ra̱ʼkhá tháán maʼni gawúnlú itháan má á mu nindxu̱u̱ mbáa bi̱ nambájxulú gajmiúlú o mbáa bi̱ kuʼyáá (Sal. 55:12-14). Nguáná ra̱ʼkhá tháán emíniʼlú dí nindxu̱u̱ ajndu xóo nirujtáanʼ mbá chídí (atraxnuu Proverbios 12:18).c Xúguaʼthi̱i̱n maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú á mu nuʼni xóo nda̱a̱ dí nirígá. Á mu nuʼnilú xúʼko̱, mani̱ndxu̱u̱ xóo rí nini̱ gawúnlú ga̱jma̱a̱ mbá chílú kúdú ga̱jma̱a̱ muniʼñááʼ ma ikhí ga̱jma̱a̱ xúʼni̱ nimbá mu muriya̱a̱ʼlú.
6. Xú káʼnii ma̱ndoo makumulú índo̱ mbáa naʼni gawúnlú rá.
6 Índo̱ mbáa naʼniulú dí raʼkhí mbáa mbá nacha̱ ekiʼnáanʼlú. Náa Biblia naʼthí rí ma̱ndoo muguáʼnilú rígi̱, mú, ma̱ngaa naʼtúlúʼ dí ragíʼmaa makiʼnáanʼlú má xúʼko̱ (Sal. 4:4; Efes. 4:26). Náá numuu rá. Numuu rí nakiʼnáanʼ tséjkha̱ kaguáanʼ muʼni mbá dí májánʼ (Sant. 1:20). Garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí gajkhun má rí mbáa ma̱ndoo makiʼnán mbá nacha̱ mú ikháanʼ gátraʼwíí á mu makiʼnán ma xúʼko̱.
Gajkhun má rí mbáa ma̱ndoo makiʼnán mbá nacha̱ mú ikháán gátraʼwíí á mu makiʼnán ma xúʼko̱.
7. Xú káʼnii ma̱ngaa ma̱ndoo makumulú índo̱ mbáa naʼni gawúnlú rá.
7 Índo̱ mbáa naʼni gawúnlú rígá mbaʼa xóo ma̱ndoo makumulú, gundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Ann, ikhaa naʼthí: “Nákhá chíʼgiúúnʼ, anu̱ʼ niniña̱a̱nʼ ru̱dúʼ, ndiyáaʼ a̱ʼgu̱ bi̱ nitiʼñáá mu mañewu̱u̱n. Niku̱mu̱ʼ dí niguanáti̱go̱ʼ mbáwún ga̱jma̱a̱ índo̱ ikhiin niguaʼdi̱i̱n e̱jñu̱ún niku̱mu̱ʼ xóo dí niriʼkhuriñu̱únʼ. Índo̱ ni̱jkha̱ raga̱ju̱u̱n niku̱mu̱ʼ rí nimbáa na̱nguá eyoo kaʼyoʼ”. Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ mbiʼyuu Georgette naʼthí xóo nikumu̱u̱ índo̱ mba̱yi̱i̱ʼ niʼninduwaʼ: “Nigáwíinʼ a̱jkiu̱nʼ numuu rí nimbájxuxu asndu nákhá majkiáanʼ, ¡mbóó eʼtáráʼaxu̱ xóo precursores!”. Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ mbiʼyuu Naomi naʼthí: “Nditháan táku̱mu̱ʼ rí mba̱yi̱ʼ maʼni gawúunʼ, índo̱ niʼthúnʼ rí nguʼwáá ndiʼyoo pornografía niku̱mu̱ʼ xóo rí niʼni nduwúúnʼ”.
8. a) Náá numuu rí gíʼmaa muʼni mbá a̱jkiu̱lú rá. b) Ndiéjunʼ rí májánʼ endrígú índo̱ nuʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú rá. (Atayáá kúgumaʼá “Á mu rí niniu̱nʼ, naʼni gawúunʼ má xúʼko̱ rá.”)
8 Xándoo muʼni rí eʼwíinʼ muni̱ o muthi rí ikháánʼ nandulúʼ, mú ikháanʼ ma̱ndoo muraʼwíi ndiéjunʼ gúʼni ga̱jma̱a̱ numuu rí nuniulú. Ndiéjunʼ rí itháán májánʼ rí ma̱ndoo muʼni rá. Dí muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú. Náá numuu rá. Numuu dí nandulúʼ kuʼyáá Jeobá ga̱jma̱a̱ ikhaa nandoo rí muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú. Ma̱ngaa á mu nakiʼnáanʼlu má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ tséʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú, mbáa xuraʼwíi májánʼ rí muʼni, ga̱jma̱a̱ mbáa asndu maʼniulú nandii (Prov. 14:17, 29, 30). Guʼyáá rí naʼthí mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Christine: “Índo̱ nakiʼnún ga̱jma̱a̱ numuu rí niniu̱nʼ nánguá endu̱ʼwa̱, tsikuíʼtsu májánʼ ga̱jma̱a̱ tséguu májánʼ ma̱ngaa naʼniuu gakhi̱i̱ maraʼwi̱i̱ dí mani̱ ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ naʼni dí ma̱ni̱ gawúunʼ mba̱yi̱ʼ ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ”.
9. Náá numuu dí gíʼmaa muniʼñááʼ dí nakiʼnáanlú rá.
9 Ndiéjunʼ gúʼni a mu xa̱bu̱ bi̱ niʼni gawúnlú, tsendu̱ʼu̱lú rí muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼyáá rá. Maski ajndu xúʼko̱ rígá mbá rí ma̱ndoo muʼni mu xákuwáanʼ ngíná. Georgette ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ niʼthá numuu náa kutriga̱ 7, naʼthí: “Niʼniu̱n’ gakhi̱i̱ ndijyúuʼ mbayuuʼ mu maniʼñúuʼ rayejxíi sia̱nʼ ga̱jma̱a̱ mu ni xakiʼnún ka̱yo̱o̱ bi̱ ninindxu̱u̱ mba̱yi̱ʼ. Nda̱wa̱á rígi̱ niʼni dí maxtáá tsímáá”. Índo̱ nuniʼñáánʼ ruyejxíi sia̱nʼ naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú ma̱ngaa nuʼni mbá dí májánʼ ga̱jma̱a̱ numulúʼ, xóo muʼthá, nuniʼñáánʼ rundxa̱ʼwa̱míjna̱ rí niguáʼníí ga̱jma̱a̱ nakuwáanʼ gagi mbu̱júu̱ (Prov. 11:17). Rí xúgi̱, á mu ikháán nikrua̱ʼa̱a̱ʼ ma xóo ku̱ma̱a̱ʼ, mú kaʼníí naʼnia̱a̱ʼ gakhi̱i̱ matani mba̱a̱ a̱jkia̱a̱nʼ, guʼyáá rí ma̱ndoo matani.
ATANIMINAʼ MATATSIʼÑÁʼ RAKIʼNÁN
10. Ndíjkha ndayúlú mbiʼi mu muniʼñááʼ rakiʼnáanʼlú mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú náa nini̱ gawúnlú xá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
10 Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mu matatsiʼñáʼ rí nakiʼnán ga̱jma̱a̱ rí naʼni magawáanʼ rá. Ginii kayuʼ, ndayóoʼ mbiʼi mu maʼni̱i̱ a̱jkia̱a̱nʼ. Gundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu mbáa xa̱bu̱ bi̱ nigawúunʼ, nda̱wa̱á rí naguma thana, ndayóoʼ mbiʼi mu maʼni̱i̱, ikha̱á má kayuʼ mangáanʼ ndayúlú mbiʼi mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú ma̱ngaa mu makuwáánʼ xawii mu gajkhun muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú (Ecl. 3:3; 1 Ped. 1:22).
Índo̱ mbáa nagawúunʼ gakhi̱i̱, ndayóoʼ rí maxtiewa̱a̱n májánʼ ga̱jma̱a̱ mbaʼyóoʼ mbiʼi. Xúʼko̱ má kayuuʼ ma̱ngaa ndayóoʼ mbiʼi mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú. (Atayáá kutriga̱ 10).
11. Xú káʼnii ma̱ndoo mambáyulú rí muʼtájkáan mu muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú rá.
11 Ragajma dí ma̱ndoo matani, aratájkáñiʼ Jeobá rí mambáyáaʼ matani mba̱a̱ a̱jkia̱a̱nʼ.d Ann, bi̱ niʼthá ga̱jma̱a̱ numuu náa kutriga̱ 7 naʼthí xú káʼnii nimbáyúu rí maʼtájkháan: “Nindo̱ʼo̱o̱ Jeobá rí maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoʼ gajmíi̱n bi̱ kúwá náa goʼwóoʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí tsénixu dí májánʼ o ga̱jma̱a̱ numuu dí nutha̱xu̱. Nda̱wa̱á ninirámáʼ mbá carta náa inuu anu̱ʼ ga̱jma̱a̱ náa a̱ʼgiu̱u̱ bi̱ ndiyáa, náa nithu̱ún rí na̱ni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱nʼ kañún”. Ann naʼthí rí niʼniuu mingíjyúuʼ maʼni rígi̱, mú ikhaa naʼthí xóó: “Nagúʼthu̱u̱n rí anu̱ʼ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱ʼ maʼndún majmañún ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá numuu rí ikhúún ni̱ni̱ tsiakiiminaʼ mbayaridoo xóo eʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n Jeobá”.
12. Náá numuu dí gíʼmaa makumulú kuʼyáá Jeobá raʼkháa náa dí nakumulú ikháanʼ rá. (Proverbios 3:5, 6.)
12 Rí maʼni ajtsú, gakuma̱a̱ʼ xtayáá Jeobá raʼkháa rí naku̱ma̱a̱ʼ ikháán (atraxnuu Proverbios 3:5, 6).e Jeobá ndaʼyoo ndiéjunʼ nindxu̱u̱ rí májánʼ náa ikháanʼ (Is. 55:8, 9). Ikhaa xándu̱ʼu̱lú muʼni mbá rí maʼni mumíniiʼ. Ikha jngóo índo̱ naʼtulúʼ rí muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú, ma̱ndoo mbuʼyáá gajkhun dí nindxu̱u̱ itháan májánʼ rí muʼnilú (Sal. 40:4; Is. 48:17, 18). Mu, á mu i̱ndó nduʼyáá xóo ekumulúʼ ikháanʼ mbá maʼniulú mingíjyúuʼ muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú (Prov. 14:12; Jer. 17:9). Naomi, bi̱ niʼthá náa kutriga̱ 7, naʼthí: “Nákhá wapháá niku̱mu̱ʼ rí xáʼyóoʼ má ma̱ni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n ka̱yo̱o̱ mba̱yi̱ʼ numuu rí ndiʼyoo pornografía. Nimíñúʼ rí matanga̱a̱ maʼni gawúunʼ mbu̱júu̱ o rí mambumuu xúgíʼ rí niʼni mamínuuʼ. Nindxaʼwámi̱na̱ʼ rí Jeobá nakro̱ʼo̱o̱ xóo ku̱mu̱ʼ, mú nda̱wa̱á nijkhánú nikro̱ʼo̱ʼ rí maski ajndu Jeobá nakro̱ʼo̱o̱ xóo eku̱mu̱ʼ mú raʼkháa rígi̱ eyoo gáʼthúu̱n dí ikhaa ndaʼyoo rí májánʼ xóo eni̱. Ikhaa ndaʼyoo xóo eku̱mu̱ʼ, ga̱jma̱a̱ dí xáʼni̱i̱ mbá nacha̱ náa nigawúnʼ mú ikhaa nandoo dí ma̱ni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱nʼ”.f
ATANIMINAʼ MATATSIʼÑÁʼ RAKIʼNÁN
13. Xó má eʼthí náa Romanos 12:18-21 ndiéjunʼ gíʼmaa muʼni rá.
13 Rí muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼyá mbáa bi̱ ra̱ʼkhá tháán niʼni gawúnlú raʼkháa nandoo gáʼthúu̱n dí xúʼthá dí nirígá. Rígá itháan xóó rí ma̱ndoo muʼni. Á mu nindxu̱u̱ mbáa ndxájulú, nandulúʼ mambajxíiʼ májánʼ gajmiúlú (Mat. 5:23, 24). Nandulúʼ magáwíinʼ a̱jkiu̱lú raʼkháa rí makiʼnáanʼ ga̱jma̱a̱ nandulúʼ muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú raʼkháa rí muyejxi sia̱nʼ (atraxnuu Romanos 12:18-21; 1 Ped. 3:9). Ndiéjunʼ gámbáyulú muʼni rígi̱ rá.
14. Ndiéjunʼ gíʼmaa muʼni tsiakimijna muʼni ga̱jma̱a̱ náa numuu rá.
14 Gíʼmaa muʼni tsiakimijna mu mbuʼyáá xa̱bu̱ bi̱ niʼni gawúnlú xó ma eʼni Jeobá, ikhaa naraʼwíí mbaʼyoo i̱ndó náa rí májánʼ xóo nindxu̱u̱ (2 Crón. 16:9; Sal. 130:3). Gajkhun rí á mu nduʼyáʼ rí májánʼ náa mbáa xa̱bu̱ muxkamalú; mú, a mu nduʼyáʼ dí ra̱májánʼ, ma̱ngaa muxkamalú. Á mu nduʼyáʼ náa rí májánʼ rí nuni̱ eʼwíinʼ xáʼniulu gakhi̱i̱ muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼñúún. Mbá xkri̱da, mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Jarrod naʼthí: “Tséʼniuʼ gakhi̱i̱ ma̱ni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱nʼ ka̱yo̱o̱ mbáa ndxájulú índo̱ nanimbríguiʼ dí ra̱májánʼ rí niʼni ga̱jma̱a̱ xúgíʼ rí naniguʼ náa ikhaa”.
15. Ndíjkha rí gíʼdoo numuu maratha̱a̱n bi̱ niʼni gawáanʼ dí natani̱ mba̱a̱ a̱jkia̱a̱nʼ xtayáá rá.
15 Rígá i̱mba̱ rí ma̱ndoo matani̱: Ikha nindxu̱u̱ dí maratha̱a̱n bi̱ niʼni gawáanʼ dí natani̱ mba̱a̱ a̱jkia̱a̱nʼ xtayáá. Ndíjkha rí gíʼdoo numuu matani rígi̱ rá. Atayáá rí naʼthí Naomi: “Mba̱yi̱ʼ nirajxu̱ʼ: ‹Nitani̱ mba̱a̱ a̱jkia̱a̱nʼ ma xtayoʼ ráʼ.› Índo̱ nindoʼ mathu̱u̱n: ‹Nini̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱nʼ ka̱ya̱ʼ›, na̱nguá niʼngo̱ʼ gátha. Nijkhánú ndi̱yo̱o̱ rí xóó tséʼngo̱ʼ gáni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n ka̱yo̱o̱. Mú nda̱wa̱á ni̱thu̱u̱n: ‹Nani̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱nʼ ka̱ya̱ʼ› nditháan táku̱mu̱ʼ dí ajngáa rígi̱ maʼni̱i̱ a̱jkiu̱xu̱ mbá nájmáanʼ. Mba̱yi̱ʼ nigíʼdu̱u̱ nimbiyaʼ, ga̱jma̱a̱ ikhúún nixtáá tsímáá. Ikhú nigíʼdu̱u̱ niku̱mu̱ʼ ka̱yo̱o̱ mbu̱júu̱, dí xúgi̱ mbu̱júu̱ nambájxuxu̱ májánʼ”.
16. Ndiéjunʼ nijmañaaʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí matani mba̱a̱ a̱jkia̱a̱nʼ rá.
16 Jeobá nandoo rí muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú (Col. 3:13). Maski ajndu xúʼko̱, mbáa nguáná maʼniulú mingíjyúuʼ. Ikha jngóo mu maʼngulú muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú guʼni rígi̱: Gakru̱ʼu̱lú xóo eku̱mu̱lú, guʼnimíjna muniʼñááʼ rakiʼnáanʼ ga̱jma̱a̱ guʼyáʼ rí májánʼ náa bi̱ niʼni gawúnlú (atayáá kúgumaʼá “Ajtsú enii rí mambáyáaʼ matani̱ mba̱a̱ a̱jkia̱a̱nʼ”).
ATAYÁʼ RÍ MÁJÁNʼ NÁA BI̱ NIʼNI GAWÁANʼ
17. Xú káʼnii embáyulú rí muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú rá.
17 Guáʼdaa mbaʼa numuu mu muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú. Guʼyáá tikhuu rí ikha. Timbá, nduʼyaridáá ga̱jma̱a̱ nuʼni rí nanigu̱u̱ʼ Anu̱lú Jeobá bi̱ ra̱ʼkhá tháán nagáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n (Luc. 6:36). Ragajma, nusngajmá rí nuxnáa núma̱aʼ Jeobá numuu rí ikhaa naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú (Mat. 6:12). Ga̱jma̱a̱ ragajtsú, makuwáanʼ itháan májánʼ ga̱jma̱a̱ mambájxulú itháan májánʼ gajmiúlú eʼwíinʼ.
18, 19. Ndiéjunʼ nirígá ga̱jma̱a̱ numuu rí Denise niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n rá.
18 Índo̱ nuʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú mbáa marigá rí májánʼ dí tséguáʼthi̱i̱nlú. Guʼyáá rí nigíʼnuu Denise, bi̱ niʼthá ga̱jma̱a̱ numuu nákhá nigíʼdu̱u̱ artículo. Ikhaa na̱nguá ndiʼyoo á mu xa̱bu̱ bi̱ niʼni rí mumíniiʼ bi̱ kúwá náa goʼwóo nindoo maxíyaminaʼ nda̱wa̱á rí gájuiʼthá rí gágíʼnuu. Mú ra̱ʼkhá tháán niʼniuu tsiánguá rí Denise niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo ga̱jma̱a̱ nigíʼdu̱u̱ niʼniga̱jma̱a̱ Biblia gajmíi̱n Testigos.
19 Mbáa mangáanʼ maʼniulú mingíjyúuʼ muʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼyáá mbáa bi̱ niʼni gawúnlú, mbáa rígi̱ mani̱ndxu̱u̱ mbá rí itháán maʼniulú mingíjyúuʼ muʼni mú ma̱ngaa nindxu̱u̱ rí itháán gíʼdoo numuu muʼni (Mat. 5:7). Ikha jngóo guʼnimíjna̱ mbuʼyaridáá Jeobá ga̱jma̱a̱ gajkhun guʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú.
AJMÚÚ 125 “Gagi kuwa bi̱ nagáwíinʼ a̱jkiu̱ún”
a Nixtiʼkhuu mbiʼñún tikhun.
b Á mu mbáa cristiano nagíʼnuu rígi̱, mámbáa kaʼyoo maraʼwíi ndiéjunʼ gáʼni.
c Proverbios 12:18: “Xtáa bi̱ tsindxaʼwóo edxu̱u̱ rí maʼthí, naʼni gawúnlú xóo índo̱ narujtáanʼ chídí rí a̱jma̱ inuu, mú, rí nuthi xa̱bu̱ bi̱ nundxa̱ʼwa̱a̱ májánʼ edxu̱ún nindxu̱u̱ xóo rí naʼni thana”.
d Atayáá náa jw.org videos ndrígóo ajmúú: Hay que perdonar, Te perdono ga̱jma̱a̱ Ga̱mbáxa̱ʼlóʼ, gu̱ndxákulóʼ.
e Proverbios 3:5, 6: “Ga̱ku̱ma̱a̱ʼ xtayáá Jeobá ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkia̱nʼ ga̱jma̱a̱ xátani i̱ndó rí na̱ʼkha̱ náa edxa̱a̱ʼ. 6 Ga̱ku̱ma̱a̱ʼ xtayáá ikhaa náa xúgíʼ rí gátani, ga̱jma̱a̱ ikhaa gáʼni jmbu̱u̱ kamba̱a̱ʼ”.
f Índo̱ mbáa ndaʼyoo pornografía nakudaminaʼ aʼkhá mbiiʼ ga̱jma̱a̱ naʼni dí bi̱ ndiyáa mamínuuʼ, mú rígi̱ na̱nguá eyoo gáʼthúu̱n dí ma̱ndoo muniñami̱jna̱.