Lá nuʼniñámi̱jna̱ rí maʼsngúlú Jeobá ráʼ.
“¡Gu̱ya̱a̱! Xóo ku̱ba̱ʼ náa ñawúunʼ xa̱bu̱ bi̱ naʼni daan, xúʼko̱ nindxa̱laʼ ikháanʼ náa ñawúunʼ ikhúúnʼ” (JEREMÍAS 18:6).
1, 2. a) Ndíjkha rí Daniel ninindxu̱u̱ mbáa ‹bi̱ Dios nindoo kaʼyoo› rá. b) Ndiéjunʼ gándoo gúʼni mu muʼnimbulúʼ xóo Daniel rá.
ÍNDO̱ judíos ni̱jkha̱ kiʼdiin náa xuajen Babilonia, ndiyáá rí kajtíin wéñuʼ xándú ga̱jma̱a̱ kuwa xa̱bu̱ bi̱ nduyamajkhún xa̱bu̱ wéñiʼ. Mú nikuwa judíos bi̱ niguájun jmbu ga̱jma̱a̱ túni xó má xa̱bu̱ bi̱ kuwa náa Babilonia. Tikhun rí ikhiin ninindxu̱ún Daniel gajmíi̱n ajtsíin bi̱ nambáxu̱u̱ gajmíi̱n (Dan. 1:6, 8, 12; 3:16-18). Nájkhu̱u̱n jiáma bugi̱ ndiyáá Jeobá xóo bi̱ niʼsngúún ga̱jma̱a̱ ndiyamajkuíí i̱ndó ikhaa. Maski ajndu Daniel nixtáa xúgíʼ mbiʼi náa xuajen xkawiiʼ rígi̱, mbáa ángel niʼthí rí ninindxu̱u̱ mbáa ‹bi̱ Dios nindoo kaʼyoo›, nandoo gáʼthi, bi̱ gíʼdoo wéñuʼ numuu (Dan. 10:11, 19).
2 Nákha wajyúúʼ, mbáa bi̱ nañajunʼ ku̱ba̱ʼ ma̱ndoo marajkuáa ku̱ba̱ʼ náa mbá molde mu magajnúu rí nandoo. Rí mbiʼi xúgi̱, bi̱ ni̱ndxu̱lú cristianos gajkhun nduʼyáá rí Jeobá kaʼyoo maʼsngúún xuajen numuu rí ikhaa nindxu̱u̱ Rey náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ numbaaʼ (atraxnuu Jeremías 18:6).a Jeobá ma̱ngaa kaʼyoo maʼsngúlú mámbáa rí ikháanʼ. Mú ikhaa tsetsudáanʼ muriʼkhumijná. Rí nandoo rí muraʼwíí á mu muʼniñámíjná rí ikhaa maʼsngúlú. Náa artículo rígi̱ gúʼyáá xú káʼnii gándoo ganindxu̱lú xóo ku̱ba̱ʼ rí Jeobá ma̱ndoo majmuu. Muriʼña̱a̱ ajtsú graxe̱ rígi̱: Ndiéjunʼ gándoo muʼni á mu tsíyulú muʼni gaʼduunʼ xtágabu ndrígóo Dios ga̱jma̱a̱ rí xánindxu̱lú xóo ku̱ba̱ʼ gujkhuʼ rá. Xú káʼnii gándoo muʼni mu muʼnimbulúʼ ga̱jma̱a̱ manindxu̱lúʼ xóo ku̱ba̱ʼ gua̱ba̱ʼ rá. Xú káʼnii gándoo xa̱bu̱ gumbayíí Jeobá índo̱ nusngúún e̱jñún rá.
NDIÉJUNʼ RÍ GÍʼMAA MUʼNI GAʼDUUNʼ MU A̱JKIU̱LÚ XÁʼNI GUJKHUʼ RÁ.
3. Ndiéjunʼ gándoo maʼni gujkhuʼ a̱jkiu̱lú rá. Araxná mbá xkri̱da.
3 Proverbios 4:23 naʼthí rí itháan gíʼdoo numuu muñewa̱a̱n a̱jkiu̱lú mu xúʼko̱ ma̱ndoo makuwáanʼ. Mu a̱jkiu̱lú xáʼni gujkhuʼ, gíʼmaa muʼni gaʼduunʼ dí ra̱májánʼ xóo rí muʼni mbaʼumíjna̱, muxuʼdámíjná aʼkhá ga̱jma̱a̱ rí xúguaʼdáá mba̱a̱ fe (atayáá kúgumaʼá “Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n”). Á mu tsiñeumíjna̱lu, rígi̱ maʼni rí xúʼnimbulú (Dan. 5:1, 20; Heb. 3:13, 18, 19). Rúʼko̱ rí nigíʼnuu mbáa rey ndrígóo Judá bi̱ nagumbiʼyuu Uzías (atraxnuu 2 Crónicas 26:4, 16 ga̱jma̱a̱ 19).b Nákha ginii, ikhaa niʼnimbo̱o̱ ga̱jma̱a̱ nimbáxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ Dios. Ikha jngó Jeobá niʼni rí ikhaa mani̱ndxu̱u̱ mbáa rey bi̱ gíʼdoo tsiakii. Mú “índo̱ nigiʼdoo tsiakii, a̱jkiu̱u̱n nacha̱ nikuximinaʼ”, xóo muʼthá, niʼnimbamínáʼ. Niʼnimbamínáʼ wéñuʼ rí asndu ni̱jkha̱ gatsikhá incienso náa templo. Índo̱ ndxajkun nitháán rí i̱ndó ikhiin ma̱ndoo muni rúʼko̱, Uzías nikiʼnáa mbanda̱ʼkho. Mú Jeobá niʼni ma̱jti̱i̱ʼ ma̱ngaa niʼni gínáa ga̱jma̱a̱ lepra xúgíʼ mbiʼi rí xóó nixtáa (Prov. 16:18).
4, 5. Ndiéjunʼ migamíi muguáʼnii á mu nu̱ʼni̱ mbaʼumíjna̱ rá. Atagíʼ mbá xkri̱da.
4 Á mu nu̱ʼni̱ mbaʼumíjna̱lú, makumulúʼ rí ni̱ndxu̱lú itháan májáánʼ ki xóo eʼwíínʼ ga̱jma̱a̱ muʼni gaʼduunʼ xtágabu rí na̱ʼkha̱ náa Biblia (Prov. 29:1; Rom. 12:3). Guʼyáá xkri̱da ndrígóo Jim bi̱ kayá edxu̱u̱ náa mbá congregación. Índo̱ nigiʼdoo mbá reunión gajmíi̱n bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa congregación ndrígóo, ikhaa tániguʼ mbá rí niraʼwíí muni ikhiin. Ikhaa naʼthí: “Ni̱thu̱u̱n rí na̱nguá esngajma ngajua, ga̱jma̱a̱ nigájnuʼ ni̱jkhááʼ”. Majun igu̱nʼ nda̱wa̱á niriʼkhu̱u̱ congregación, mú ikhí takhánáá mayéʼga edxu̱u̱. Nigawúunʼ wéñuʼ ga̱jma̱a̱ nikumu̱u̱ rí niʼthí ikhaa nindxu̱u̱ májánʼ, ikha jngó niniñuʼ raʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ nánguá ni̱jkha̱ náa nagimbáanʼ mbá gu̱wa̱ʼ tsiguʼ. Rí xúgi̱ ndaʼyoo rí niʼnimbamínáʼ ga̱jma̱a̱ asndu nigíʼdu̱u̱ niʼthí rí Jeobá gíʼdoo aʼkhúun rí xtáa ragíʼnuu. A̱ngiu̱lú nigún gúyáá mba̱yu̱ʼ tsiguʼ, mú ikhaa nditháan táʼndoo mixtambáyii.
5 Jim naʼthí rí tséniñuʼ randxa̱ʼwáminaʼ rí eʼwíínʼ kuwa runi dí ra̱májánʼ. Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ xkri̱da rígi̱ rá. Rí muʼni mbaʼumíjna̱ ma̱ndoo maʼni rí xúʼyáá rí ikháanʼ nakiéʼkulu. Á mu naguaʼnii rúʼko̱, ní xánindxu̱lú xóo ku̱ba̱ʼ xóo rí ramíʼskhoo matiejuíínʼ (Jer. 17:9). Á mu mbá miʼtsú niʼni gawúnlú mbáa ndxájulú o niʼnimbáti̱ga̱ mbá privilegio, xú káʼnii eʼnilú rá. Lá niʼni mbaʼumíjna̱ o nikru̱ʼu̱lú rí itháan gíʼdoo numuu makuwáanʼ tsímáá gajmiúlú a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ rí xúniʼñáʼ Jeobá ráʼ. (Atraxnuu Salmo 119:165c ga̱jma̱a̱ Colosenses 3:13.)d
6. Ndiéjunʼ garigá á mu nuxuʼdámijná mbá aʼkhá rá.
6 Á mu nuxuʼdámijná mbá aʼkhá ga̱jma̱a̱ asndu nurkaʼwu rí nuʼnilú, mbáa asndu maʼniulú mingíjyúuʼ mundrígú xtágabu ndrígóo Dios. Ikhú xáʼniulu mingíjyúuʼ muxuʼdámíjná aʼkhá. Mbáa ndxájulú bi̱ niʼni dí ra̱májánʼ naʼthí rí nda̱wa̱á nánguá niʼni gawúunʼ wéñuʼ rí xtáa raʼni (Ecl. 8:11). Ga̱jma̱a̱ mbáa ndxájulú bi̱ niguʼwuun ndiʼyoo nguáthá mbiʼi náa nagájnún xa̱bu̱ bi̱ nda̱a̱ xtíñún naʼthí rí nigíʼdu̱u̱ raʼtá numún bi̱ kuya̱ edxu̱u̱. Dí ra̱májánʼ rígi̱ niʼni gachúu rí nambáxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ Jeobá. Índo̱ eʼwíínʼ ndiyáá rí xtáa raʼni, ikhaa niniñaminaʼ mumbayíí bi̱ kuya̱ edxu̱u̱. Gajkhun má rí xúgiáanʼ ni̱ndxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá ga̱jma̱a̱ nakiéʼkulú. Mú á mu nuʼthá numún bi̱ nuxnulú xtágabu o i̱ʼwáʼ rí eʼthá, a̱jkiu̱lú maʼni itháan gujkhuʼ. Rí gíʼmaa muʼni, gunda̱ʼa̱a̱ Dios rí maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú ga̱jma̱a̱ rí mambáyulúʼ.
Israelitas bi̱ túnimbu̱ún nikháñun náa ku̱ba̱ʼ mixooʼ numuu rí a̱jkiu̱ún niʼni gujkhuʼ ga̱jma̱a̱ taguaʼdáá fe
7, 8. a) Xú káʼnii esngájma xkri̱da ndrígu̱ún israelitas rí á mu nda̱a̱ fe maʼni gujkhuʼ a̱jkiu̱lú rá. b) Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ rígi̱ rá.
7 Índo̱ israelitas nigájnun náa Egipto, ndiyáá xú káʼnii Jeobá niʼni mbaʼa milagros. Maski ajndu xúʼko̱, índo̱ kuwa mijngii náa ku̱ba̱ʼ rí Jeobá niʼthí maxnún, a̱jkiu̱ún niʼni gujkhuʼ. Náa numuu rá. Numuu rí ndiyóoʼ muguaʼdáá fe náa Dios. Na̱nguá nikumu̱ún kuyáá ikhaa, nimiñun ga̱jma̱a̱ nixieʼkhá náa Moisés. Asndu nithi rí nindúún matangi̱i̱n náa Egipto, náa ninindxu̱ún esclavos. Jeobá nigawúunʼ wéñuʼ rí asndu niraxi nguáná guguaʼdáá gamajkhún kuyáá (Núm. 14:1-4, 11; Sal. 78:40, 41). Israelitas buʼko̱ nikháñun náa ku̱ba̱ʼ mixooʼ numuu rí niniñaaʼ rí a̱jkiu̱ún maʼni gujkhuʼ ga̱jma̱a̱ nisngajma rí na̱nguá niguáʼdáá fe náa Jeobá.
8 Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ rígi̱ rá. Xúgi̱ kuwáanʼ mijngii náa numbaaʼ nuxi̱ʼ, ga̱jma̱a̱ ndayóoʼ musngajmá fe ndrígúlú. Gíʼdoo wéñuʼ numuu mbuʼyáá á mu kuaʼdáá mbá fe gujkhuʼ. Xú káʼnii rá. Gundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ rí nikudaminaʼ Jesús náa Mateo 6:33 ga̱jma̱a̱ guraximíjna̱: “Lá nasngájma metas ndrígóʼ ga̱jma̱a̱ rí naraʼwíí mani rí gajkhun nanimbooʼ rí nikudaminaʼ Jesús ráʼ. Lá xáʼga̱ reunión o xátaráʼa numuu rí i̱ndó nandoʼ makhánúʼ itháan mbújkha̱a̱ ráʼ. Ndiéjunʼ gáni á mu ñajunʼ ndrígóʼ narígú itháan mbiʼi ga̱jma̱a̱ tsiakii rá. Lá maniʼñúunʼ rí numbaaʼ rígi̱ mariʼkhún ga̱jma̱a̱ asndu maniʼñúunʼ rani̱ ñajunʼ Jeobá rá.”
9. Náa numuu rí gíʼmaa mbuʼyáá má xúʼko̱ á mu kuaʼdáá fe ga̱jma̱a̱ xú káʼnii gándoo gúʼni rá.
9 Lá nuʼnimbulúʼ rí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ numún bi̱ ragíʼmaa mambáxulu gajmiúlú, bi̱ nigumiin expulsar o rí muʼni gagimijná ráʼ. Á mu tséʼni, a̱jkiu̱lú maʼni̱i̱ gujkhuʼ. Á mu nuguaʼnii xúʼko̱ kaʼnii, mbá nacha̱ ndayóoʼ muʼnimbánii xtágabu rígi̱ rí na̱ʼkha̱ náa Biblia: “Guyajmamijná ikháanʼ mu mbu̱ya̱a̱ á mu kuaʼdáá fe, gusngajmá má xúʼko̱ rí xú káʼnii nindxa̱laʼ” (2 Cor. 13:5). Ga̱jma̱a̱ xú káʼnii gándoo gúʼyáá á mu kuaʼdáá fe rá. Mbuʼyáá náa dí raʼkhí eʼnilú ga̱jma̱a̱ majmulúʼ Biblia nangi eʼni mu muxpriguíí xóo e̱ndxa̱ʼwáá edxu̱lúʼ.
GANINDXU̱LÚ MÁ XÚʼKO̱ KU̱BA̱ʼ RÍ NANIÑAMINAʼ MAJMAA
10. Ndiéjunʼ gándoo gambáyulú manindxu̱lúʼ xóo ku̱ba̱ʼ gua̱ba̱ʼ náa ñawúunʼ Jeobá rá.
10 Mu mambáyulúʼ manindxu̱lúʼ má xúʼko̱ ku̱ba̱ʼ gua̱ba̱ʼ, Dios nixnúlú Biblia, congregación cristiana ga̱jma̱a̱ rí muʼtáraʼa. Rí muraxnuu Biblia xúgíʼ mbiʼi ga̱jma̱a̱ mundxaʼwamíjna̱ rí naʼthí ikhí ma̱ndoo mambáyulúʼ manindxu̱lúʼ xóo ku̱ba̱ʼ gua̱ba̱ʼ náa ñawúunʼ Jeobá. Ikhaa niʼtáñajunʼ reyes bi̱ nikuwa náa Israel rí muniriyaaʼ mbá copia ndrígóo Xtángoo ga̱jma̱a̱ muraxnuu xúgíʼ mbiʼi (Deut. 17:18, 19). Apóstoles ndiyáá rí muraxnuu Escrituras ga̱jma̱a̱ mundxaʼwamíjna̱ rí naʼthí ikhí gíʼdoo wéñuʼ numuu mu mutaraʼa. Ikha jngó, índo̱ nigumaraʼmáʼ Escrituras Griegas nithi mbaʼa nuthu ga̱jma̱a̱ numuu Escrituras Hebreas. Ga̱jma̱a̱ índo̱ nitaraʼa, nimbañúún xa̱bu̱ mu muraxnuu Escrituras (Hech. 17:11). Ikháanʼ mangáanʼ nduʼyáá rí gíʼdoo wéñuʼ numuu muraxnuu Biblia ga̱jma̱a̱ mundxaʼwamíjna̱ rí naʼthí ikhí (1 Tim. 4:15). Rígi̱ nambáyulúʼ manindxu̱lúʼ má xúʼko̱ xa̱bu̱ gua̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ nuniʼñáanʼ rí Jeobá maʼsngulúʼ.
Gajmulú xúgíʼ rí Dios naxná mu manindxu̱lúʼ xóo ku̱ba̱ʼ gua̱ba̱ʼ. (Atayáá kutriga̱ 10 asndu 13.)
11, 12. Ga̱jma̱a̱ mbá xkri̱da rí xú káʼnii ejmuu Jeobá congregación mu maʼsngulúʼ xó má eyóoʼ mámbáa rá.
11 Jeobá ndaʼyoo ndiéjunʼ eyóoʼ mámbáa rí ikháanʼlu ga̱jma̱a̱ najmuu congregación cristiana mu maʼsngulúʼ. Guʼyáá mbu̱júu̱ xkri̱da ndrígóo Jim, bi̱ niʼthá náa kutriga̱ 4. Ikhaa nigíʼdu̱u̱ rariʼkuminaʼ índo̱ mbáa bi̱ kayá edxu̱u̱ nixmiéjunʼ kaʼyoo. Jim naʼthí: “Nimbá miʼtsú táʼtá numuʼ ga̱jma̱a̱ táʼthi rí ikhúúnʼ gúʼdoo aʼkhúnʼ. Ikhaa niʼni rí májánʼ ga̱jma̱a̱ niʼthí rí gajkhun nandoo mambáyuʼ”. Ajtsú igu̱nʼ nda̱wa̱á, bi̱ kayá edxu̱u̱ niʼthúu̱n maʼga̱ náa mbá reunión. Jim naʼthí rí a̱ngiu̱lú nindriguíi májánʼ wéñuʼ. Rí nindúún kuyáá nimbáyúu mariʼkhuu rí endxa̱ʼóo edxu̱u̱. Ni̱jkha̱nú ndiʼyoo rí na̱nguá gíʼdoo wéñuʼ numuu rí naku̱mu̱u̱. A̱ngiu̱lú bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ gajmiún guʼñún nixnáá tsiakii, ga̱jma̱a̱ mañúú mañúú nitanga̱a̱ maʼni ñajunʼ Jeobá. Ma̱ngaa nimbáyúu rí maguxnuu artículos “Jehová no tiene la culpa” ga̱jma̱a̱ “Sirva a Jehová lealmente”, rí nigájnuu náa La Atalaya 15 ñajunʼ gu̱nʼ noviembre tsiguʼ 1992.
12 Nda̱wa̱á, Jim nitanga̱a̱ ninindxu̱u̱ bi̱ kayá edxu̱u̱. Asndu nákha ikhú nimbáñun eʼwíínʼ a̱ngiu̱lú muraʼníí xkujndu xóo rí nigíʼnuu ikhaa ga̱jma̱a̱ nambáñun mu muguaʼdáá itháan fe. Ikhaa naʼthí rí nikumu̱u̱ rí nimbáxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ Dios, mú raʼkháa xúʼko̱ kaʼnii. Nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n numuu rí niʼnimbamínáʼ, i̱ndó ndiʼyoo dí raʼkhí nini eʼwíínʼ ga̱jma̱a̱ táʼyoo rí itháan gíʼdoo numuu (1 Cor. 10:12).
Á mu nduʼyaridáá Cristo náa nuʼtáraʼa, xa̱bu̱ manigu̱nʼ mudxawíín rí gúʼthún ga̱jma̱a̱ mbáa muriʼkhuíí rí endxaʼwamíjna̱
13. a) Ndiéjunʼ embáyulú rí muʼtáraʼa rá. b) Tsíin embáñun ñajunʼ rí nuʼnilú rá.
13 Rí muʼtáraʼa ma̱ngaa ma̱ndoo maʼsngúlú ga̱jma̱a̱ mambáyulúʼ mu manindxu̱lúʼ itháan májánʼ xa̱bu̱. Náa numuu rá. Numuu rí índo̱ nuʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ numuu Reino, gíʼmaa musngajmá rí ni̱ndxu̱lú xa̱bu̱ gua̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ dí na̱nda̱ʼa̱ muʼni xi̱ʼ kaʼwu (Gál. 5:22, 23). Lá ma̱ndoo mundxaʼwamíjna̱ ndiéjunʼ embáyulú muriʼkhumijná índo̱ na̱jkua̱ guʼtáraʼa ráʼ. Á mu nduʼyaridáá rí xú káʼnii xa̱bu̱ nindxu̱u̱ Cristo náa nuʼtáraʼa, xa̱bu̱ manigu̱nʼ mudxawíín ajngáa rí na̱jkua̱ kuʼyúlú, ga̱jma̱a̱ mbáa muriʼkhuíí rí xú káʼnii endxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numulúʼ. Guʼyáá mbá xkri̱da. Náa xuajen Australia, a̱jmi̱i̱n xa̱bi̱i̱ Jeobá nigún gutaraʼa náa goʼwóo mbáa a̱ʼgu̱. Mú ikhaa nikiʼnáa wéñuʼ ga̱jma̱a̱ niʼniún dí raʼkhí. Maski ajndu xúʼko̱, a̱ngiu̱lú nidxawíín ga̱jma̱a̱ gamajkhu rí niʼthí. Nda̱wa̱á a̱ʼgu̱ bugi̱ nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ niʼnirámáʼ mbá carta náa sucursal mu maʼthí rí muni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kuyáá. Niʼthí: “Ninindxu̱ʼ mbáa skágunʼ numuu rí nixtáá náa inún a̱jmi̱i̱n xa̱bu̱ bi̱ nitaraʼa Ajngóo Dios ga̱jma̱a̱ niniu̱u̱n dí raʼkhí”. Rígi̱ naʼsngúlú rí gíʼdoo wéñuʼ numuu rí manindxu̱lúʼ májánʼ xa̱bu̱ índo̱ na̱jkua̱ gúʼtaraʼa. Xó má eʼyáá, ñajunʼ rí nu̱ʼni̱ nambáñun eʼwíínʼ, numuu rí nambáyulúʼ manindxu̱lúʼ itháan májáánʼ xa̱bu̱.
XA̱BU̱ GÍʼMAA MUMBAYÍÍ DIOS ÍNDO̱ NUSNGÚÚN EJÑÚN
14. Ndiéjunʼ gándoo muni xa̱bu̱ á mu nandún musngúún májánʼ e̱jñún rá.
14 Mbaʼin e̱ji̱n ni̱ndxu̱ún gua̱bi̱nʼ ga̱jma̱a̱ nandún majmañún (Mat. 18:1-4). Ikha jngó, anu̱ún gíʼmaa mumbañún e̱jñún majmañún rí gajkhun ga̱jma̱a̱ manigu̱nʼ índo̱ ikhiin majkhinʼ (2 Tim. 3:14, 15). Á mu xa̱bu̱ nandún musngúún májánʼ e̱jñún, ndayóoʼ rí ikhiin manigu̱nʼ rí gajkhun ga̱jma̱a̱ munimbu̱ún rí naʼthí náa Biblia. Xúʼko̱ e̱jñún xáʼniun miʼskhaa manigu̱nʼ rí gajkhun ga̱jma̱a̱ makru̱ʼu̱u̱n rí índo̱ nuxprigún anu̱ún nasngájma rí ikhiin ga̱jma̱a̱ Jeobá nandún kuñún.
15, 16. Ndiéjunʼ gíʼmaa muni xa̱bu̱ mu musngajma rí nakumu̱ún kuyáá Dios á mu mbáa aʼdiún nagumaa expulsar rá.
15 Maski ajndu xa̱bu̱ nusngúún e̱jñún rí gajkhun, tikhun e̱ji̱n nuniñaʼ Jeobá o nagumiin expulsar. Rígi̱ naʼni gawúunʼ wéñuʼ bi̱ kuwa náa guʼwún. Náa Sudáfrica, mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ niʼthí: “Índo̱ nigumaa expulsar ndxájuʼ niku̱mu̱ʼ rí asndu xóo nikháñu. Ra̱ʼkhá tháán nigawúnxu”. Mú, káʼnii niʼni ndxájulú, anu̱u̱ ga̱jma̱a̱ ru̱dúu̱ xá. Ikhiin ninimbu̱ún rí naʼthí náa Biblia (atraxnuu 1 Corintios 5:11, 13).e Anu̱u̱ ga̱jma̱a̱ ru̱dúu̱ ndiyáá kaʼwu rí itháan májánʼ munimbu̱ún xtágabu ndrígóo Dios. Nikru̱ʼu̱u̱n rí expulsión nindxu̱u̱ mbá rí xóo nixprígúu Jeobá numuu rí nandoo kaʼyoo. Ikha jngó nitamijná gajmiún aʼdiún i̱ndó á mu nirígá mbá rí ndayóoʼ wéñuʼ munimbaníí náa guʼwún.
16 Xú káʼnii nikumu̱u̱ aʼdiún xá. Nda̱wa̱á ikhaa niʼthí: “Ndi̱yo̱o̱ rí a̱ngui̱nʼ tsiguiñunʼ kuyoʼ. Ikhiin i̱ndó nunimbu̱ún kuyáá Jeobá ga̱jma̱a̱ xuajñu ndrígóo”. Ma̱ngaa niʼthí rí índo̱ ndiʼyoo rí i̱ndó Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ ma̱ndoo mambáyúu ga̱jma̱a̱ bi̱ maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo, ni̱jkha̱nú ndiʼyoo rí ndayóoʼ mata̱nga̱a̱ náa Jeobá. Índo̱ dxámá bugi̱ niʼni mbu̱júu̱ ñajunʼ Jeobá, bi̱ kuwa náa goʼwóo nidxún wéñuʼ. Nakujmaa kaʼwu á mu nuʼnimbulúʼ má xúʼko̱ kuʼyáá Jeobá, makuwáanʼ májánʼ ga̱jma̱a̱ tsímáá (Prov. 3:5, 6; 28:26).
Á mu nani̱ndxu̱lú xa̱bu̱ guabaaʼ ga̱jma̱a̱ nuʼnimbulúʼ kuʼyáá Jeobá, ikhaa mbaʼyulú rí kuaʼdáá numulúʼ
17. a) Náa numuu rí gíʼmaa muʼni má xúʼko̱ rí nandoo Jeobá rá. b) Xú káʼnii embáyulú rí muʼni xúʼko̱ rá.
17 Gaʼyee Isaías niʼtáriyaʼ rí judiós bi̱ kuwa náa Babilonia matangi̱i̱n ga̱jma̱a̱ muthi: “Oh Jeobá, ikháánʼ nindxaaʼ Anu̱xu. Ikháanʼ ni̱ndxu̱xu ku̱ba̱ʼ, ga̱jma̱a̱ ikháánʼ ni̱ndxa̱ʼ bi̱ Niʼniáanʼxu, ma̱ngaa nitaniáanʼxu xúgiáanʼ ga̱jma̱a̱ ñawáanʼ”. Ga̱jma̱a̱ ma̱ngaa muthán: “Xarmáʼáan a̱jkia̱nʼ nditháan rí nakiéʼkuxu. Atayáá xúgi̱, mbá péñu: Xúgiáanʼ ni̱ndxu̱xu̱ʼ xuajñanʼ” (Is. 64:8, 9). Ganindxu̱lú má xúʼko̱ xa̱bu̱ guabaaʼ ga̱jma̱a̱ guʼnimbulúʼ náa Jeobá. Guʼni má xúʼko̱ rí nandoo ga̱jma̱a̱ ikhaa mbaʼyulú xóo xa̱bu̱ bi̱ gíʼdoo wéñuʼ numuu, xó má Daniel. Jeobá maʼsngúlú má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ Biblia, xi̱ʼ kaʼwu ga̱jma̱a̱ xuajñu mu nda̱wa̱á maguanu manindxu̱lúʼ ‹e̱ji̱i̱n Dios› jmbii (Rom. 8:21).
a Jeremías 18:6: “‹Lá xándoo mani ikhúúnʼ ga̱jma̱á nindxa̱laʼ xóo eʼni xa̱bu̱ bugi̱ bi̱ naʼni daan ráʼ. Oh guʼwá ndrígóo Israel. Eʼthí Jeobá. ¡Gu̱ya̱a̱! Xóo ku̱ba̱ʼ náa ñawúunʼ xa̱bu̱ bi̱ naʼni daan, xúʼko̱ nindxa̱laʼ ikháanʼ náa ñawúunʼ ikhúúnʼ, oh guʼwá ndrígóo Israel”.
b 2 Crónicas 26:4, 16 ga̱jma̱a̱ 19: “Ga̱jma̱a̱ niʼni má xúʼko̱ rí májánʼ náa inuu Jeobá, xó má niʼni Amasías, anu̱u̱. Mú, índo̱ nigiʼdoo tsiakii, a̱jkiu̱u̱n nacha̱ nikuxi̱minaʼ ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ niʼni gachíi, ikha jngó niʼni dí ra̱májánʼ náa Jeobá Dios ndrígóo ga̱jma̱a̱ nito̱ʼo̱o̱ náa templo ndrígóo Jeobá mu matsikhá incienso náa altar ndrígóo incienso. Mú Uzías ra̱ʼkhá tháán nikiʼnáa índo̱ kayá mbá rí matsikhá ga̱jma̱a̱ incienso, ga̱jma̱a̱ índo̱ xtáa rakiʼnáa gajmíi̱n ndxajkun, mbá nacha̱ nikujmaa lepra náa xkídoʼ náa inún ndxajkun, náa goʼwóo Jeobá náa níjniúu altar ndrígóo incienso”.
c Salmo 119:165: “Tsímáá kaʼñún bi̱ nandún kuyáá xtángoo ndrígáʼ, ga̱jma̱a̱ náa ikhiin nda̱a̱ rí eʼni majngrádiinʼ”.
d Colosenses 3:13: “Gaʼngo̱o̱ a̱jkia̱la kuyamíjna̱ ga̱jma̱a̱ guni mba̱a̱ a̱jkia̱la kuyamíjna̱ má xúʼko̱ á mu mbáa naxiéʼkhá ga̱jma̱a̱ numuu imba̱a̱. Xó má Jeobá niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyalá má xúʼko̱, xúʼko̱ má gúni mangáanʼ”.
e 1 Corintios 5:11, 13: “Mú rí xúgi̱ naniraʼmáʼ dí guniʼñáanʼ rundáwami̱jna̱, xúʼko̱ má xambáxala gajmiála asndu tsáa bi̱ najuiʼtháán ndxájulú, á mu ikhaa nindxu̱u̱ mbáa bi̱ nabóoʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ xóó tséyáa, o nindxu̱u̱ mbáa bi̱ nandoo magiʼdoo wéñuʼ, o ndaʼyamajkhún xándú, bi̱ naʼthí wéñuʼ eʼwíínʼ, o xa̱bu̱ najnga̱a̱ o mbáa xa̱bu̱ bi̱ naguwikáñúnʼ ga̱jma̱a̱ tsiakii dí guáʼdáá a̱ngiu̱ún, ga̱jma̱a̱ asndu xáphiʼtsu gajmiála xa̱bu̱ buʼko̱. Rígáa Dios xtáa raʼthí dí ikhí o raʼkhí rí eni bi̱ kúwi̱i̱n re̱xa̱a̱ ráʼ. “Guríyala xa̱bu̱ xkawiʼ buʼko̱ náa ikháanʼla”.”