BIBLIOTECA NÁA INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTECA NÁA INTERNET
me̱ʼpha̱a̱
a̱
  • ʼ
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • u̱
  • ŋ
  • BIBLIA
  • MBAʼA I̱YI̱I̱ʼ
  • REUNIÓN
  • g23 Núm. 1 mbaʼa ináa 3-5
  • Iyaʼ rí naʼwa̱n

Nda̱a̱ video gi̱i̱ náa nitaxújmbi̱i̱

Atani̱ mba̱a̱ a̱jkia̱nʼ, tsíyoo gákujmaa video.

  • Iyaʼ rí naʼwa̱n
  • ¡Awaxunʼ! 2023
  • Subtítulos
  • Iyaʼ gamíi mambá
  • Ku̱ba̱ʼ: Niguma mu makuwíin xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ xujkhúʼ
  • Ndu̱ya̱ʼ xóo muni
  • Rígá numuu rí xámbáa.Ndiéjuunʼ eʼthí náa Biblia rá.
¡Awaxunʼ! 2023
g23 Núm. 1 mbaʼa ináa 3-5
Mbáa a̱ʼgu̱ nakujxi̱ ga̱jma̱a̱ ñawúunʼ iyaʼ kaʼwu náa mata.

NDIÉJUNʼ GÁGÍʼNUU NUMBAAʼ RÁ.

IYAʼ RÍ NAʼWA̱N

Á MU nda̱a̱ iyaʼ náa Ku̱ba̱ʼ xándoo makuwáanʼ, itháán iyaʼ rí muʼwa̱n. Xúgíinʼ xujkhúʼ ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ rí nakúwá itháán ikhaa nindxu̱u̱ iyaʼ. Á mu nda̱a̱ iyaʼ náa lagos, náa mata, náa jmbaaʼ jmañu̱u̱ʼ ga̱jma̱a̱ náa itsí, xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ xujkhúʼ xáguaʼdáá iyaʼ muwa̱a̱n ni má xándoo mixtagíyáʼ rí najuiʼdu.

Iyaʼ gamíi mambá

Maski ajndu iyaʼ nindxu̱u̱ dí rígá itháán mba̱ji̱nʼ náa numbaaʼ rí kuwáánʼ, mú Organización Meteorológica Mundial naʼthí dí káaʼ “0,5% iyaʼ dí rígá náa numbaaʼ rí ma̱ndoo muʼwa̱a̱n ga̱jma̱a̱ rí ma̱ndoo majmulú”. Nakujmaa rí chíʼgíiʼ, mú naʼngo̱o̱ nambáñúún mbá xúgíinʼ xujkhúʼ ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱. Ma̱ngaa mambá mbiʼi naguma gachíí itháán ga̱jma̱a̱ naʼni gakhi̱i̱ mu makhánáaʼ. Narígá rígi̱ ga̱jma̱a̱ numuu rí naʼni mijkha ma̱ngaa dí najmulú itháán iyaʼ. Xa̱bu̱ bi̱ nduyáá nuthi rí, xóo i̱mba̱ 30 tsiguʼ nda̱wa̱á, xó mbá 5,000 millones xa̱bu̱ nánguá maguaʼdáá iyaʼ muwa̱a̱n.

Ku̱ba̱ʼ: Niguma mu makuwíin xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ xujkhúʼ

Ku̱ba̱ʼ niguma mu marigá mba̱ji̱nʼ iyaʼ majmúún xúgíinʼ. Rígá dí nambáyúu mu maguma kaʼwi̱i̱, xóo ku̱ba̱ʼ, xujkhúʼ bi̱ gajchún náa awúu̱n iyaʼ ga̱jma̱a̱ asndu agiuuʼ a̱jkha̱ʼ. Guʼyáá tikhuʼ náa nasngájma rí ku̱ba̱ʼ niguma mu makuwíin xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ xujkhúʼ:

  • Ku̱ba̱ʼ niguma mu maʼni kaʼwuminaaʼ ikháá. Mbá xkri̱da náa jmbaaʼ rí jmañu̱u̱ʼ rígá tikhuʼ iná rí naʼni gámbáa rí mbiʼyuu nitrógeno, el fósforo ga̱jma̱a̱ pesticidas.

  • Científico niguánu ndiyáá xú káʼnii naʼni kaʼwuminaaʼ ikháá iyaʼ. Índo̱ na̱jkha̱ iyaʼ ikhú naguámbáa rí naʼni gachúu ga̱jma̱a̱ xujkhúʼ bi̱ gajchún ikhí nuni̱ kaʼwi̱i̱.

  • Almejas ga̱jma̱a̱ mejillones bi̱ kúwá náa iyaʼ maʼngu̱u̱n muni̱ kaʼwi̱i̱ káaʼ nguáthá mbiʼi ki xóo mbá máquina rí mbiʼyuu potabilizadora.

  • Rígá má xúʼko̱ iyaʼ náa ku̱ba̱ʼ rí kuwáanʼ, núma̱aʼ má ga̱jma̱a̱ numuu xóo nañajunʼ iyaʼ (ciclo del agua). Ga̱jma̱a̱ numuu rí xóo nañajunʼ rígi̱, rúʼko̱ naʼni mu marigá má xúʼko̱.

    LÁ NATAYÁÁ MÁ RÁʼ.

    Ku̱ba̱ʼ: Naʼni kaʼwuminaaʼ ikháá

    Ku̱ba̱ʼ niguma mu maʼni kaʼwuminaaʼ ikháá. Naʼngo̱o̱ naʼni gámbáa ajua̱nʼ, ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ rí naʼni gachúu iyaʼ. Índo̱ iyaʼ na̱jkha̱nú náa ku̱ba̱ʼ dí rígá itsí, ikhú naʼni kaʼwi̱i̱ ga̱jma̱a̱ rí asndu ma̱ndoo migi̱i̱n.

    Náa Ku̱ba̱ʼ nakujmaa xóo naʼni kaʼwi̱i̱ iyaʼ rí tsaga. Índo̱ naxnúu ruʼwa Ku̱ba̱ʼ gíʼdoo ajtsú enii xóo naʼni kaʼwi̱i̱ iyaʼ, tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ, itsí ga̱jma̱a̱ xuíʼtóo itsí

    Timbá rí naʼni kaʼwi̱i̱

    Jui̱ʼi̱ ga̱jma̱a̱ xuíʼtóo itsí nañajunʼ xóo coladera numuu dí narikhoo naskhá.

    Raga̱jma̱ rí naʼni kaʼwi̱i̱

    Náa ku̱ba̱ʼ kúwi̱i̱n xujkhúʼ majkhiin [microorganismo] bi̱ ma̱ndoo muni gámbáa rí gamíi magudíin xa̱bu̱. Rí asndu kúwi̱i̱n bacterias bi̱ najmiin nuni gámbáa aceites rí mbi̱i̱ʼ ga̱jma̱a̱ nuni̱ marigá dióxido de carbono ga̱jma̱a̱ iyaʼ

    Ragajtsú rí naʼni kaʼwi̱i̱

    Ku̱ba̱ʼ gíʼdoo tsiaki̱i̱ [energía eléctrica] rí naʼni kaʼwi̱i̱ iyaʼ. Mbá xkri̱da índo̱ ku̱ba̱ʼ naʼni tsuwóo naʼngo̱o̱ naʼni gámbáa rí naʼni gachúu iyaʼ.

Ndu̱ya̱ʼ xóo muni

Mbaʼa xtiʼkhu: 1. Mbáa xa̱bu̱ naʼni májáanʼ agoo cáriu̱u̱ náa nagadíi aceite. Najmuu mbá xua̱a̱ náa najni aceite rí nagadíí. 2. Mbáa xa̱bu̱ naniñuuʼ rujthu̱u̱ aceite o i̱ʼwáʼ rí ikhaa nijmuu náa naxtagímboo rí naʼni gachúu, mu xúʼko̱ maguma gámbáa xó má kaʼyoo.

Á mu nuʼni majáanʼ náa rí nagadíí aceite ndrígóo carro ga̱jma̱a̱ nuʼni gámbáa xó má kaʼyoo rí xkawiʼ, xúʼko̱ numbáyíí rí maʼni kaʼwu má xúʼko̱ iduu iyaʼ rí muʼwan.

Xa̱bu̱ bi̱ najmañún nuthi rí guñewa̱a̱n iyaʼ. Mu xúʼni̱ gachíí, nutulúʼ dí guʼni májáanʼ carriulú á mu nagájnuu aceite, rí xuxiʼdíí thana náa taza ndrígóo baño ga̱jma̱a̱ rí xuxiʼdíí i̱mba̱ rí maʼni magadíí iyaʼ.

Tikhuun ingenieros nuni i̱ʼwáʼ rí ma̱ndoo maguwíi idú náa lamáa, mu xúʼko̱ ma̱ndoo maguaʼdáá xúgíinʼ iyaʼ muwa̱a̱n.

Mu xáʼngo̱o̱ má i̱ndó rígi̱. Mu muni̱ kaʼwi̱i̱ iyaʼ lamáa dí nánguá maʼni miríná, mbaʼyóoʼ mba̱a̱ wéñuuʼ mbújkha̱a̱ ga̱jma̱a̱ aguʼ. Nákha tsiguʼ 2021, mbá informe dí nigájnuu náa Naciones unidas náa niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu iyaʼ: “Rí mbaʼyóoʼ maguma nacha̱ rí maxtiewa̱a̱n iyaʼ náa mbá xúgíʼ numbaaʼ”.

Rígá numuu rí xámbáa.Ndiéjuunʼ eʼthí náa Biblia rá.

“Dios […] naʼni rí matsima̱a̱n mbá chíʼgíiʼ iyaʼ; iyuu iyaʼ nagutajxi̱i̱ ruʼwa, ikhú du̱u̱n naʼni rí maxnúu náa xa̱bu̱ numbaaʼ”(Job 36:​26-28).

Dios niʼni xóo mañajunʼ rí ikhaa niʼniwíi mu xúʼko̱ ma̱ndoo mañewu̱u̱n iyaʼ dí rígá náa ku̱ba̱ʼ (Eclesiastés 1:7).

Atatsaʼwáminaʼ rígi̱: Á mu dí Dios niʼni mu ma̱ndoo maguma kaʼwi̱i̱ ikháá iyaʼ, lá majmaa ga̱jma̱a̱ nandoo maʼni májáanʼ xúgíʼ dí xa̱bu̱ kúwá runi̱ gachíí ráʼ. Atayáá artículo “Dios nakudaminaʼ rí ku̱ba̱ʼ maguma májáanʼ” rí sna̱ʼkha̱ náa ináa 15 ndrígóo i̱yi̱i̱ʼ rígi̱.

MU MA̱TA̱YA̱A̱ ITHÁÁN

Moléculas ndrígóo iyaʼ, nuʼni mbaʼa wéñuuʼ mu maʼni kaʼwu.

Rígá mbaʼa dí gíʼdoo iyaʼ dí naʼni makuwáanʼ. Atayáá náa jw.org ga̱jma̱a̱ atayáá video Las maravillas de la creación revelan la gloria de Dios: El agua.

    I̱yi̱i̱ʼ náa ajngáa me̱ʼpha̱a̱ (2007-2025)
    Atrugua̱a̱
    Atambáʼtaa
    • me̱ʼpha̱a̱
    • Náa mataxuʼmá
    • Xóo nandaʼ ma̱ta̱ya̱a̱
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Xtángoo náa naʼthí rí xú káʼnii majmaaʼ
    • Xtángoo náa naʼthí rí nañewu̱u̱n dato ndrígáʼ
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Atambáʼtaa
    Náa mataxuʼmá