BIBLIOTECA NÁA INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTECA NÁA INTERNET
me̱ʼpha̱a̱
a̱
  • ʼ
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • u̱
  • ŋ
  • BIBLIA
  • MBAʼA I̱YI̱I̱ʼ
  • REUNIÓN
  • bt cap. 27 mbaʼa ináa 211-217
  • “Niʼthún kájxi̱ ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios”

Nda̱a̱ video gi̱i̱ náa nitaxújmbi̱i̱

Atani̱ mba̱a̱ a̱jkia̱nʼ, tsíyoo gákujmaa video.

  • “Niʼthún kájxi̱ ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios”
  • Najuiʼtáraʼa kájxi̱ ga̱jma̱a̱ numuu Reino ndrígóo Dios
  • Subtítulos
  • Náa na̱ʼkha̱ i̱ʼwáʼ
  • “Nixnáa núma̱aʼ Dios ga̱jma̱a̱ ndiyáa tsiakii” (Hechos 28:14, 15)
  • “Asndu náá ethi ga̱jma̱a̱ numuu grupo rígi̱” (Hechos 28:16-22)
  • Guʼtáraʼa kájxi̱ xó má niʼni Pablo (Hechos 28:23-29)
  • “Nimbá tsérikoo rí maʼthúún ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios” (Hechos 28:30, 31)
  • Pablo xtáa náa xuajin Roma
    Libro ndrígóʼ náa na̱ʼkha̱ raʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Biblia
  • ¡Xámiñulú! Jeobá xtáa mu mambáyulú
    Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2020
  • “Ragúʼdoo aʼkhúnʼ ga̱jma̱a̱ numuu eʼdiún xúgíinʼ xa̱bu̱”
    Najuiʼtáraʼa kájxi̱ ga̱jma̱a̱ numuu Reino ndrígóo Dios
  • “Gudxawíín dí gúʼdoo ma̱tala ga̱jma̱a̱ numuʼ”
    Najuiʼtáraʼa kájxi̱ ga̱jma̱a̱ numuu Reino ndrígóo Dios
Atayáá itháan
Najuiʼtáraʼa kájxi̱ ga̱jma̱a̱ numuu Reino ndrígóo Dios
bt cap. 27 mbaʼa ináa 211-217

CAPÍTULO 27

“Niʼthún kájxi̱ ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios”

Maski ajndu túniña̱a̱ʼ magajnúu Pablo índo̱ nixtáa náa Roma, mú ikhaa tániñuuʼ raʼtáraʼa

Dí na̱ʼkha̱ raʼthí náa Hechos 28:11-31

1. Tsáá nikumu̱u̱ kaʼyoo Pablo, Lucas, Aristarco, ga̱jma̱a̱ náá numuu rá.

NA̱JKHA̱ mbayáa tsiguʼ 59. Pablo, Lucas ga̱jma̱a̱ Aristarco nitsimún nigún náa mbá barco dí kagu̱ trigo, náa edxu̱u̱ barco rígi̱ tima inún e̱ji̱i̱n Zeus. Nigájnún náa isla ndrígóo Malta mu magún xígií náa Italia, nagún kuya̱a̱ Pablo xóo mbáa bi̱ na̱jkha̱ guʼwá ejua̱nʼ ga̱jma̱a̱ najngawii bi̱ kayá edxu̱u̱ náa soldado (Hech. 27:2). A̱ngiu̱lú bugi̱ túni xóo eni̱ xa̱bu̱ bi̱ gajchún ragún ikhí, ikhiin túndu̱ʼu̱u̱n dí mambañún dios bi̱ nuthán Cástor ga̱jma̱a̱ Pólux bi̱ nindxu̱ún e̱ji̱i̱n Zeus (Hech. 28:11). Ikhiin nini̱ ñajuunʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱ún ma̱ngaa nikumu̱ún kuyáá, itháan índo̱ ndiyáá dí Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ niʼthúu̱n apóstol Pablo dí maʼga gátaraʼa ajngáa rí májánʼ náa Roma ga̱jma̱a̱ dí maʼga náa inuu César (Hech. 23:11; 27:24).

2, 3. Náá ni̱jkha̱ ga̱jma̱a̱ barco, ga̱jma̱a̱ tsáá nimbáyúu Pablo mu maʼga̱nú májánʼ rá.

2 Nda̱wa̱á dí niguánú náa Siracusa, mbá xuajin rí mitsaanʼ wéñuuʼ ndrígóo Silicia rí gíʼdoo numuu xó má Atenas ga̱jma̱a̱ Roma. Ajtsú mbiʼi nda̱wa̱á dí niguánú ikhí, nigájnún nigún náa Regio dí naguanúu náa sur ndrígóo Italia. Ikhú mbá giñánʼ dí ni̱ʼkha̱ xígíi sur niʼni dí barco maʼga̱ nacha̱ wéñuʼ dí asndu táʼni a̱jma̱ mbiʼi ni̱jkha̱ mbá 320 kilómetro niguánu asndu  náa Puteoli, mijngii náa Nápoles dí rígá mbiʼi xúgi̱ (Hech. 28:12, 13).

3 Gítháán má tígo̱o̱ maʼga̱nú Pablo náa Roma, ikhí mbaʼyóoʼ maʼga náa inuu xa̱bu̱ ñajunʼ Nerón. Náa xúgíʼ mbiʼi dí ikhaa ni̱jkha̱ nimbáyúu “Dios bi̱ naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú náa xúgíʼ” (2 Cor. 1:3). Xúgi̱ majmañulú dí Dios nditháan tániñuuʼ Pablo, xó má ikhaa nditháan tániñuuʼ raʼtáraʼa ajngáa rí májánʼ.

“Nixnáa núma̱aʼ Dios ga̱jma̱a̱ ndiyáa tsiakii” (Hechos 28:14, 15)

4, 5. a) Xú káʼnii nindriguíi Pablo náa Puteoli, ga̱jma̱a̱ náá numuu dí niniña̱a̱nʼ maʼga gáʼñúún a̱ngiu̱lú xá. b) Ndiéjuunʼ gúniña̱a̱nʼ maʼni mbáa ndxájulú maski ajndu kraʼa náa guʼwá ejua̱a̱nʼ á mu nindxu̱u̱ májáanʼ xa̱bu̱ rá.

4 Ndiéjuunʼ niʼni Pablo gajmíi̱n a̱ngui̱i̱n índo̱ niguánú náa Puteoli rá. Guniʼñááʼ dí ikhiin muthulú dí nirígá: “Ikhí nixkamiin a̱ngiu̱xu ga̱jma̱a̱ nitakáñuxu rí maguanúxu gajmiúxu mbá juwan mbiʼi” (Hech. 28:14). A̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa Puteoli niniña̱a̱nʼ mbá májánʼ xkri̱da xóo nindriguíin a̱ngiu̱lú bugi̱ náa guʼwún. Dí nini̱ xígi̱ niguma tsajkurámiinʼ wéñuuʼ, numuu dí nindrigúu tsiaki̱i̱ náa a̱ngiu̱lú bugi̱. Xú káʼnii nindoo ni̱jkha̱ gáʼñúún a̱ngiu̱lú Pablo á mu nagún kuya̱a̱ mu magida̱ʼ guʼwá ejua̱a̱nʼ xá. Niniña̱a̱nʼ maʼga gáʼñúún a̱ngiu̱lú, numuu dí ikhaa nimbájxu̱u̱ májánʼ gajmíi̱n soldados bi̱ niñewa̱a̱n.

5 Xúʼko̱ má erígá dí mbiʼi xúgi̱. Mbaʼiin Testigos de Jeobá bi̱ nuxudi̱i̱nʼ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ o nagún kudiin náa campos de concentración nuniñu̱u̱nʼ mutaraʼa ma̱ngaa nuxnún i̱ʼwáʼ ñajunʼ muni̱, ga̱jma̱a̱ numuu dí xóo míjíinʼ xa̱bu̱ nindxu̱ún. Guʼyáá xkri̱da ndrígóo mbáa xa̱bu̱ bi̱ nigruigú maʼniga̱jma̱a̱ Ajngá rawuunʼ Dios índo̱ xtáa guʼwá e̱jua̱nʼ náa Rumania. Nitháán dí maʼga guʼwá ejua̱a̱nʼ mbá 75 tsiguʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí naʼni kúwáʼ. Nda̱wa̱á xa̱bu̱ bugi̱ ni̱jkha̱nú niriʼkumina̱a̱ʼ, dí asndu bi̱ nuñewa̱a̱n guʼwá ejua̱a̱nʼ nixnáá ñajunʼ dí maʼga gáʼtsi̱ dí ndañún awúu̱n rúʼko̱, nagájnuu gáʼtsi̱ náa xuajin dí asndu tséyóoʼ má magún soldado bi̱ muñewa̱a̱n. Índo̱ narígá xígi̱ naguma mba̱a̱ Jeobá, raʼkháa mbáa xa̱bu̱ numbaaʼ (1 Ped. 2:12).

6, 7. Xú káʼnii nisngajma a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá Roma dí nindúún kuyáá Pablo gajmíi̱n a̱ngui̱i̱n rá.

6 Náa Puteoli, Pablo gajmíi̱n a̱ngui̱i̱n mbáa nigún rajkhúún mbá 50 kilómetros asndu náa Capua, dí ikhí nigún náa kamba̱a̱ Apia rí na̱jkha̱nú asndu náa Roma. Índo̱ kúwá ragún náa kamba̱a̱ rígi̱ ndiyáá xkua̱ mba̱a̱ dí kua̱ʼa̱n náa Italia dí gíʼ náa mijngii lamáa Mediterráneo. Ma̱ngaa kamba̱a̱ rígi̱ nanújngoo náa laguna dí mbiʼyuu Pontinas rí naguanúu mbá 60 kilómetros náa phú xuajin dí na̱jkha̱nú náa xuáá ndrígóo Apio. Lucas niʼthí: “Índo̱ a̱ngiu̱xu bi̱ kúwá [Roma] nidxawíín ga̱jma̱a̱ numuxuʼ, ikhú niguwáʼ”. Nigún náa xuáá ndrígóo Apio asndu náa kúwíin náa rí nutháán Tres Tabernas, dí naguanúu mbá 50 kilómetros náa phú xuajin. ¡Ra̱ʼkhá tháán tsínguáʼ nigún, nini̱ rígi̱ numuu dí nindúún kuñún a̱ngiu̱ún! (Hech. 28:15.)

7 Náa xuáá rígi̱ na̱nguá gáʼchú mu mbuya̱a̱ jxu̱ún xa̱bu̱ bi̱ naguánú ikhí. Horacio, mbáa xa̱bu̱ romano bi̱ najmaʼniiʼ wéñuuʼ bi̱ nindxu̱u̱ poeta ga̱jma̱a̱ naʼnirámáʼ mu matsíjmiin eʼwíinʼ, niʼthí dí “náa xuáá ndrígóo Apio, kúwá mbaʼiin xa̱bu̱ bi̱ nuñajunʼ náa lamáa ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ bi̱ tsédxuun a̱jkiu̱ún”. Ma̱ngaa niʼthí dí “iyaʼ dí rígá ikhí ra̱ʼkhá tháán tsaga”, rí asndu tándoo makuiʼtsu ikhí. Maski ajndu xúʼko̱ nindxu̱u̱ xuáá rúʼko̱, mú a̱ngiu̱lú bi̱ Roma niguáʼthi̱i̱n ikhí Pablo gajmíi̱n a̱ngui̱i̱n.

8. Náá numuu dí Pablo nixnáa núma̱aʼ Dios índo̱ ndiʼñún a̱ngiu̱lú rá.

8 Lucas xóó niʼnirámáʼ: “Índo̱ Pablo ndiʼñún, nixnáa núma̱aʼ Dios ga̱jma̱a̱ ndiyáa tsiakii” (Hech. 28:15). Gajkhun dí ndiyáa tsiaki̱i̱ Pablo índo̱ ndiʼñún a̱ngiu̱lú, mbáa tikhuun dí ikhiin nindxu̱ún bi̱ niʼninuuʼ má nákha ginii. Náá numuu dí nixnáa núma̱aʼ Dios xá. Numuu dí ikhaa ndaʼyoo dí ngajua na̱ʼkha̱ náa espíritu santo ndrígóo Jeobá (Gál. 5:22). Xó má nákha wajyúuʼ, xúʼko̱ má dí mbiʼi xúgi̱, espíritu santo ndrígóo Jeobá naxkajxi̱i̱n a̱ngiu̱lú dí mutaraʼa má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ dí muxnún tsiaki̱i̱ bi̱ nda̱ñúunʼ (1 Tes. 5:11, 14).

9. Xú káʼnii gándoo gúʼyaridáá xkri̱da ndrígu̱ún a̱ngiu̱lú bi̱ nigún gúndriguíi Pablo rá.

9 Mbá xkri̱da, espíritu santo naxkajxi̱i̱n a̱ngiu̱lú mu mundriguíin náa guʼwún, xóo circuito, misioneros ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ bi̱ nuni̱ kájxi̱ ñajuunʼ Jeobá, nguáná a̱ngiu̱lú bugi̱ ndayóoʼ muni̱ gínámijná mu muni̱ itháan ñajuunʼ Dios. Ikhaa jngóo, índo̱ gáʼkha̱ gárajxáánʼ circuito, guraximíjna̱: “Lá ma̱ndoo mambáyúu itháan ndxájuʼ ráʼ. Lá ma̱ndoo magruiguíin náa goʼwóʼ xáʼ. Lá ma̱ndoo maríyaʼ mbiʼi mu maʼgá gátaraʼa gajmíʼ xáʼ.” Á mu nu̱ʼni̱ xúʼko̱ maguma tsajkurámáánʼ. Mbáa asndu makumulú xóo nikumu̱ún a̱ngiu̱lú Roma, ga̱jma̱a̱ numuu dí nindriguíi Pablo gajmíi̱n a̱ngui̱i̱n náa guʼwún, rúʼko̱ niʼni dí mudxawíín xúgíʼ rí Dios niʼni ga̱jma̱a̱ numún ikhiin (Hech. 15:3, 4).

“Asndu náá ethi ga̱jma̱a̱ numuu grupo rígi̱” (Hechos 28:16-22)

10. Ndiéjuunʼ niʼni Pablo índo̱ ni̱jkha̱nú náa Roma, ga̱jma̱a̱ xú káʼnii nixtáa xá.

10 Lucas niʼthí: “Índo̱ nijkuánuxu Roma, Pablo niniña̱a̱nʼ rí maguanúu mbáwíí [náa mbá guʼwá] ga̱jma̱a̱ mbáa soldado bi̱ mañewu̱u̱n” (Hech. 28:16). Dí xígi̱ kaʼnii niniña̱a̱nʼ Pablo, ndiyóoʼ dí maxtoʼóo ga̱jma̱a̱ cadena náa mbáa soldado bi̱ nañewu̱u̱n. Mú ikhaa tániñuuʼ raʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ numuu Reino maski ajndu nixtoʼóo. Índo̱ niʼni ajtsú mbiʼi dí ndiyáaʼ jxu̱u̱ʼ nindxaʼwún xúgíinʼ judíos bi̱ guáʼdáá numún mu maʼtámíjná gajmíi̱n.

11, 12. Xú káʼnii ndiyáʼ maʼthúún Pablo bi̱ judíos dí ikhaa táʼkha̱ gákruigi̱i̱n xá.

11 Pablo niʼthún: “A̱ngui̱nʼ, maski má nda̱a̱ nimbá dí raʼkhí rí ni̱ni̱ ga̱jma̱a̱ numuu xuajen ma̱ngaa numuu rí naguʼwún nuni̱ wajin xiʼñúlú, mú náa Jerusalén nixnajxu̱u̱n náa ñawúúnʼ xa̱bu̱ romanos mu maʼgá guʼwá e̱jua̱nʼ. Nda̱wa̱á rí ndiyáá ga̱jma̱a̱ numuʼ, ikhiin nindúún munikríñu̱u̱nʼ numuu rí nda̱a̱ mbá numuu rí makhañúʼ. Numuu rí bi̱ judío tsémbánúún rí nuthi, ikha jngóo ndiyóoʼ rí manda̱ʼa̱ maʼgá náa César, raʼkháa ga̱jma̱a̱ numuu rí gúʼdoo mbá xkujndu ga̱jma̱a̱ numuu xuajñunʼ” (Hech. 28:17-19).

12 Índo̱ Pablo niʼthún “a̱ngui̱nʼ” bi̱ judíos, nindoo mambáñún mbuyáá dí ikhaa nimbá miʼtsú táʼniún dí raʼkhí (1 Cor. 9:20). Ma̱ngaa nimbáñún mbuyáá dí ikhaa táʼkha̱ gákruigi̱i̱n a̱ngui̱i̱n bi̱ nindxu̱ún judíos, ikhaa ninda̱ʼa̱ dí ma̱ʼkha̱ náa César mu mambanúu xkujndu ndrígóo. Mú, judíos na̱nguá eyáá ga̱jma̱a̱ numuu xkujndu rígi̱ (Hech. 28:21). Náá numuu dí na̱nguá nidxawíín xá. Mbáa xa̱bu̱ bi̱ najmañuu niʼthí: “Nakujmaa dí barco dí ni̱ʼkha̱ ga̱jma̱a̱ Pablo ni̱ʼkha̱nú ginii náa Italia, nda̱wa̱á dí ninújngoo gu̱nʼ dí naʼni gúwan, ikhaa jngóo táʼngo̱o̱ gáguáʼnú ginuun bi̱ maguwáʼ kuñu̱u̱n ajngáa dí nirígá náa Jerusalén, ni má túxuʼma mbá carta náa naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu xkujndu rúʼko̱”.

13, 14. Xú káʼnii nigíʼdu̱u̱ Pablo niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Reino, ga̱jma̱a̱ xú káʼnii gándoo gúʼyaridáá xá.

13 Mbá nacha̱ apóstol Pablo nigíʼdu̱u̱ niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Reino mu maxkajxi̱i̱ a̱jkiu̱ún judíos mudxawíín ajngáa rí májánʼ. Ikhú Pablo niʼthún: “Ninda̱ʼa̱ rí mba̱ya̱laʼ mu muʼtámíjná ga̱jma̱a̱ numuu rí guáʼthi̱i̱n xa̱bu̱ Israel, ikha jngóo kaxtoʼóʼ ga̱jma̱a̱ cadena rígi̱” (Hech. 28:20). Nduyáá má dí guaʼti̱i̱n marigá nda̱wa̱á, rí maʼnimbánuu Mesías ga̱jma̱a̱ Reino ndrígóo, xóo má najuiʼsngáa náa guʼwá nagimbíi̱n. Nákha Pablo xóó tséʼthún, judíos bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ nitháán: “Májánʼ má gáʼni dí mudxáwiinxu rí gárata ga̱jma̱a̱ numuu rí natatsaʼwáminaʼ, numuu rí asndu náá ethi ga̱jma̱a̱ numuu grupo rígi̱” (Hech. 28:22).

14 Índo̱ nuʼtáraʼa ajngáa rí májánʼ, ma̱ndoo mu̱ʼni̱ xó má niʼni Pablo. Ma̱ndoo muʼniu̱u̱n graxe̱, majmulú xkri̱da, ma̱ngaa guʼyáʼ mbá dí maxkajxi̱i̱n mudxawíín dí gúʼthúún. Dí mbiʼi xúgi̱ kuáʼdáá mbaʼa i̱yi̱i̱ʼ dí ma̱ndoo mambáyúlú xóo folleto dí mbiʼyuu Gajmañaaʼ matraxnuu ga̱jma̱a̱ marasngáa májánʼ. Lá najmulú májánʼ i̱yi̱i̱ʼ rígi̱ mu muʼtáraʼa ráʼ.

Guʼtáraʼa kájxi̱ xó má niʼni Pablo (Hechos 28:23-29)

15. Ndiéjuunʼ nindxu̱u̱ a̱jkhu̱ enii dí niʼni Pablo náa niʼtáráʼa rá.

15 Niri̱ya̱ʼ awan rí mbóo mbiʼi muwi̱i̱n gajmiún, mbiʼi rúʼko̱ nigún “mbaʼin wéñuuʼ xa̱bu̱” náa guʼwá rí ikhaa xtáa. “Ikhú miʼcha̱ asndu wakíʼ niʼthún kájxi̱ ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios, ga̱jma̱a̱ nijmuu Xtángoo ndrígóo Moisés ma̱ngaa rí ninirámáʼ profetas mu maʼni rí munimbu̱ún kuyáá Jesús” (Hech. 28:23). Náa ajngáa rígi̱ nagájnuriyo̱o̱ʼ mbá a̱jkhu̱ punto dí gíʼdoo wéñuuʼ numuu. Timbá, Pablo niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios. Raga̱jma̱, niʼniminaʼ dí gáʼthúún xa̱bu̱ maʼga̱nú náa a̱jkiu̱ún. Ragajtsú, nijmuu má xúʼko̱ Ajngá rawuunʼ Dios. Raga̱jkhu̱, na̱nguá niraʼwíí maʼni dí i̱ndó nanigu̱u̱ʼ ikhaa, numuu dí niʼtárúʼún xa̱bu̱ nákhi “miʼcha̱ asndu wakíʼ”. ¡Ninindxu̱u̱ mbá májánʼ xkri̱da dí ma̱ndoo mbuʼyaridáá! Ndiéjuunʼ nirígá dí xígi̱ kaʼnii niʼni xá. Maski ajndu “tikhuun ninimbu̱u̱n dí ikhaa niʼthí mú eʼwíinʼ na̱nguá”, índo̱ ikhiin tsémbánún “nigíʼdi̱i̱ nigúun” (Hech. 28:24, 25a).

16-18. a) Náá numuu dí Pablo táʼniuu tsiánguá dí xóo nini̱ judíos náa Roma rá. b) Ndiéjuunʼ gúʼni̱ á mu xa̱bu̱ tsíñún gúdxawíín ajngáa dí najkua kuʼyúlú rá.

16 Índo̱ Pablo ndiʼyoo dí xúʼko̱ kaʼnii nini̱ xa̱bu̱, táʼniuu tsiánguá, numuu dí xúʼko̱ má nijuiʼtáriyaʼ marigá (Hech. 13:42-47; 18:5, 6; 19:8, 9). Índo̱ kúwá ragúun xa̱bu̱, ikhú niʼthún bi̱ niguwáʼ: “Ikha jngóo espíritu santo nijmiuu profeta Isaías mu maʼthúún rígi̱ wajin xiʼñála niʼthí: ‹Ayuʼ náa xuajen rígi̱ ga̱jma̱a̱ aratháán: Ikháanʼla mudxawíín mú nditháan xákrua̱ʼa̱la. Muyejxi̱ mú nditháan xúya̱a̱. Numuu rí niʼni gújkhúʼ a̱jkiu̱ún xa̱bu̱ bugi̱›” (Hech. 28:25b-27). Ga̱jma̱a̱ numuu rí xa̱bu̱ bugi̱ niʼni gújkhúʼ a̱jkiu̱ún rígi̱ niʼni dí xáʼndúún gúdxawíín ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios (Hech. 28:27). ¡Phú gíná nindxu̱u̱ dí táʼndún gúdxawíín!

17 Índo̱ apóstol Pablo niʼthí ajngáa rígi̱, niʼni mbuyáá dí maski ajndu ikhiin táʼndún gúdxawíín, mú bi̱ rañájúúnʼ judíos maʼndún mudxawíín (Hech. 28:28; Sal. 67:2; Isa. 11:10). Ndiʼyoo má dí niʼthí nindxu̱u̱ gajkhun, numuu dí mbaʼiin xa̱bu̱ bi̱ rañájúúnʼ judíos niguánú nidxawíín ga̱jma̱a̱ numuu xa̱bu̱ ñajunʼ ndrígóo Dios (Hech. 13:48; 14:27).

18 Gu̱ʼni̱ xó má niʼni Pablo, á mu nduʼyáá dí xa̱bu̱ tsíñún gúdxawíín xágawúnlú, nduʼyáá má dí xátaʼa̱án mbaʼiin xa̱bu̱ náa maʼtáñajunʼ Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios (Mat. 7:13, 14). Índo̱ mbáa naʼdxawuun ajngáa rí májánʼ ga̱jma̱a̱ na̱jkha̱nú nanindxu̱u̱ xa̱bi̱i̱ Dios nundríguíi ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱lú, nakuwáánʼlú gagi wéñuuʼ (Luc. 15:7).

“Nimbá tsérikoo rí maʼthúún ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios” (Hechos 28:30, 31)

19. Xú káʼnii nijmuu májánʼ mbiʼi Pablo índo̱ nindoo rá.

19 Lucas niguámbóo niʼnirámáʼ ga̱jma̱a̱ ajngáa rígi̱: “[Pablo] niguanúu a̱jma̱ tsiguʼ kañiiʼ náa guʼwá rí nitíʼñuu. Nagruiguíin májánʼ xúgíinʼ bi̱ nagún ruyáá, mú, ikhaa nditháan tsémiñuu ma̱ngaa nimbá tsérikoo rí maʼthúún ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios ma̱ngaa rí maʼsngúún ga̱jma̱a̱ numuu Tátá Jesucristo” (Hech. 28:30, 31). Pablo niniñuuʼ májánʼ xkri̱da náa ikháánʼ, dí mundríguíin májánʼ eʼwíinʼ náa guʼwúlú, dí muguaʼdáá mbá fe gújkhúʼ ga̱jma̱a̱ dí muʼtáraʼa má xúʼko̱.

20, 21. Arathá tsíín xa̱bíi̱ nimbáñún dí niʼtáráʼa Pablo náa Roma.

20 Pablo nigruiguíi ga̱jma̱a̱ gamajkhu Onésimo, bi̱ niʼni kríyamínáʼ numuu dí ninindxu̱u̱ yumbáá náa Colosas. Pablo nimbáyúu mu maʼga̱nú mani̱ndxu̱u̱ xa̱bi̱i̱ Cristo. Rígáa Onésimo ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ mbáa ndxájuu ‹bi̱ jmbii, ga̱jma̱a̱ bi̱ nindoo kaʼyoo›, dí asndu Pablo ni̱jkha̱nú ndiʼyoo ‹xóo mbáa a̱ʼdióo› (Col. 4:9; Filem. 10-12). Pablo ni̱jkha̱nú ndiʼyoo dí Onésimo ra̱ʼkhá tháán nimbáyúu.a

21 Nikúwá mbaʼiin xa̱bu̱ bi̱ nimbáñún xóo niʼni Pablo, xó má niʼthún a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa Filipos: “Nañambáá mu mawán ri̱go̱o̱ ajngáa rí májánʼ, numuu rí xúgíinʼ soldado bi̱ nuñewa̱a̱n xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ xtáa Roma ga̱jma̱a̱ xúgíinʼ eʼwíinʼ nduyáá rí kaxtoʼóʼ ga̱jma̱a̱ cadena rígi̱ numuu Cristo. Rí xúgi̱ mbaʼin a̱ngiu̱lú bi̱ nuni̱ ñajuunʼ Tátá niguáʼdáá itháan tsiakii núma̱aʼ má ga̱jma̱a̱ cadena dí kaxtoʼóʼ ga̱jma̱a̱, ma̱ngaa kúwá rusngajma rí tsémiñún mutaraʼa ajngá rawuunʼ Dios” (Filip. 1:12-14).

22. Xú káʼnii nijmuu májánʼ mbiʼi Pablo índo̱ nixtáa náa Roma rá.

22 Pablo nijmuu májánʼ iwáá mbiʼi dí nixtáa náa Roma mu maʼnirámáʼ i̱yi̱i̱ʼ dí gíʼdoo wéñuuʼ numuu dí niguanúu náa Escrituras Griegas Cristianas.b Carta rúʼko̱ raʼkháa i̱ndó nimbáñúún cristiano bi̱ nikúwá nákha̱ siglo timbá, ma̱ngaa nambáyúlúʼ asndu manga̱ánʼ rí mbiʼi xúgi̱, numuu rí consejo dí niʼnirámáʼ nayambáá wéñuʼ xúgi̱ xó má nákha mbiʼi dí niʼnirámáʼ  (2 Tim. 3:16, 17).

I̱YI̱I̱ʼ DÍ NIʼNIRÁMÁʼ ÍNDO̱ NI̱JKHA̱ TIMBÁ MIʼTSÚ NÁA GUʼWÁ E̱JUA̱Nʼ ROMA

Nákha tsiguʼ 60 o 61, índo̱ Pablo ni̱jkha̱ timbá aʼphu̱ guʼwá e̱jua̱nʼ náa Roma niʼnirámáʼ mbá witsu i̱yi̱i̱ʼ. Náa i̱yi̱i̱ʼ rí na̱jkha̱ inuu Filemón, ikhí apóstol niʼthí dí ikhaa ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ xóo anu̱u̱ Onésimo, mbáa ñumbáá bi̱ nigájnuu ragáyúu náa patriúun. Patrón bugi̱ nindxu̱u̱ bi̱ ni̱jkha̱ inuu i̱yi̱i̱ʼ rígi̱. Ikhaa jngóo Pablo niʼthúu̱n: ‹Nakuʼnguáanʼ maʼga̱a̱ mbu̱júu̱ náa ikháán Onésimo bi̱ nákha ginii támbáyaaʼ wéñuuʼ, atayáá xóo ndxájuaaʼ bi̱ nandaaʼ xtayáá› (Filem. 10-12, 16).

I̱yi̱i̱ʼ rí na̱jkha̱ inún Colosenses, ikhí niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Onésimo “bi̱ nákhá ginii nixtáa má ikhí” (Col. 4:9). Onésimo ga̱jma̱a̱ Tíquico, nindrigú ñajunʼ mitsaanʼ dí nigún kudúún a̱jma̱ i̱yi̱i̱ʼ dí niʼnirámáʼ apóstol xó má dí ni̱jkha̱ náa inún a̱ngiu̱lú Efesios (Efes. 6:21).

I̱yi̱i̱ʼ rí na̱jkha̱ inún Filipenses ikhí niʼthún dí ikhaa ‹xtáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ kaxtoʼóo ga̱jma̱a̱ cadena›. Ma̱ngaa niʼthún ga̱jma̱a̱ numuu Epafrodito bi̱ a̱ngiu̱lú Filipos nixuʼmaa mu mambáyúu apóstol, mú ikhaa niʼniuu nandii asndu nigíʼ makhañúu. Pablo niʼnirámáʼ: “Xtáa ngíná numuu rí ikháanʼ nidxawíín rí naʼniuu nandii” ga̱jma̱a̱ xóó niʼthún “guyamajkhún má xúʼko̱ xa̱bu̱ bi̱ xóo ikhaa” (Filip. 1:7; 2:25-30).

I̱yi̱i̱ʼ rí na̱jkha̱ inún Hebreos, ikhí niʼthúún cristianos bi̱ ni̱ndxu̱ún judío bi̱ kúwá náa Judea. Maski ajndu na̱nguá eʼthí tsáa phú niʼnirámáʼ i̱yi̱i̱ʼ rígi̱, mú nakujmaa dí Pablo nindxu̱u̱ bi̱ niʼnirámáʼ, numuu dí nambríguii ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ i̱yi̱i̱ʼ dí ikhaa niʼnirámáʼ. Nakujmaa dí xúʼko̱ nindxu̱u̱, numuu dí ikhaa niʼthún dí a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa Italia nurajxi̱ín, ma̱ngaa niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Timoteo bi̱ ni̱jkha̱ ga̱jma̱a̱ náa Roma (Filip. 1:1; Col. 1:1; Filem. 1; Heb. 13:23, 24).

23, 24. Xú káʼnii eyaridáá Pablo a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa guʼwá ejua̱a̱nʼ rá.

23 Maski ajndu náa Hechos tséʼthí, mú Pablo nigumakríyáaʼ nda̱wa̱á dí nixtáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ mbá a̱jkhu̱ tsiguʼ: A̱jma̱ tsiguʼ náa Cesarea ga̱jma̱a̱ a̱jma̱ tsiguʼ náa Roma (Hech. 23:35; 24:27).c Ikhaa nditháan tákáguabaaʼ, niʼni má xúʼko̱ ñajuunʼ Dios. Xúʼko̱ má dí mbiʼi xúgi̱, maski ajndu mbaʼiin a̱ngiu̱lú tri̱ʼi̱i̱n guʼwá ejua̱a̱nʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí nuni̱ ñajuunʼ Dios, kúwá má xúʼko̱ gagi ga̱jma̱a̱ tséniña̱a̱ʼ rutaraʼa. Guʼyáá xóo nigíʼnuu ndxájulú Adolfo, ikhaa nixtáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ España ga̱jma̱a̱ numuu dí naʼni ñajuunʼ Dios. Mbáa soldado niʼthúu̱n: “Naʼniuxu̱ tsiánguá. Maski ajndu nunixu̱ dí matamíniiʼ, índo̱ itháan eni̱ gínáánʼxu̱, itháan má nadxaaʼ ga̱jma̱a̱ xtaʼdáá gamajkuaaʼ ga̱jma̱á nindxu̱xu”.

24 Ga̱jma̱a̱ numuu dí xóo niʼni ndxájulú buʼko̱, xúgíinʼ nikumu̱ún kuyáá dí asndu niniña̱a̱nʼ paʼta guʼwá ejua̱a̱nʼ náa kraʼaa. Mbaʼiin soldado nagún rurajxi̱i̱ ga̱jma̱a̱ numuu Biblia. Soldado bi̱ nañewu̱u̱n nato̱ʼo̱o̱ náa kraʼaa mu maguxnuu Biblia, mú ndxájulú Adolfo naguanúu rexa̱a̱ mu mayejngoo. ¡Xóo xnduʼwá kaʼnii! ¡Ikhaa nañewu̱u̱n soldado bi̱ ndaʼyajngawii! Garmáʼáan má xúʼko̱ a̱jkiu̱lú xkri̱da rígi̱, numuu rí mambáyúlú mu xámiñulúʼ muʼtáraʼa “ajngá rawuunʼ Dios” náa mbiʼi mingíjyúuʼ dí kuwáánʼ.

25, 26. a) Ndiéjuunʼ nindxu̱u̱ kiʼtáriyaʼ dí ndiʼyoo nimbánuu Pablo dí asndu xóó tséjkha̱nú 30 tsiguʼ rá. b) Xú káʼnii mbríguii rígi̱ ga̱jma̱a̱ xóo mbiʼi dí kuwáánʼ rá.

25 Náa libro ndrígóo Hechos naʼthí itháan ga̱jma̱a̱ numuu Pablo apóstol ndrígóo Cristo. Índo̱ ikhaa nixtáa náa mbá guʼwá katiʼñáá, niʼthún má xúʼko̱ xa̱bu̱ “ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios”. Náa timbá capítulo na̱ʼkha̱ raʼthí ga̱jma̱a̱ numuu ñajunʼ dí Jesús nixnúún mu̱ni̱ xa̱bi̱i̱, ikhaa niʼthún: “Mundrígúla tsiakii índo̱ espíritu santo gáʼkha̱ náa ikháanʼla. Mu̱tala ga̱jma̱a̱ numuʼ náa Jerusalén, náa xúgíʼ Judea ga̱jma̱a̱ náa Samaria, ma̱ngaa asndu náa naguámbári̱go̱o̱ numbaaʼ” (Hech. 1:8). Táʼni má 30 tsiguʼ índo̱ “nijuiʼtáraʼa náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ” ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios (Col. 1:23).d ¡Rígi̱ nasngájma nguáthá mba̱a̱ tsiaki̱i̱ gíʼdoo espíritu santo! (Zac. 4:6.)

26 Dí mbiʼi xúgi̱, espíritu santo rígi̱ naxnún tsiaki̱i̱ a̱ngui̱i̱n Cristo bi̱ naguanún ga̱jma̱a̱ “eʼwíinʼ mugu̱”, mu xúʼko̱ mutaraʼa “kájxi̱ ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios” náa itháan dí 230 país (Juan 10:16; Hech. 28:23). Ndiéjuunʼ gándoo gúʼthí ga̱jma̱a̱ numulú ikháánʼ rá. Lá nu̱ʼni̱ asndu xó má eʼngulú mu muruguambáá náa ñajunʼ rígi̱ ráʼ.

XÓO NIXTÁA PABLO NÁKHA TSIGUʼ 61

Pablo ni̱jkha̱ náa inuu xa̱bu̱ ñajunʼ Nerón nákha tsiguʼ 61, ikhaa niʼthí dí Pablo tágiʼdoo aʼkhúun. Na̱nguá nigumarámáʼ kuduun dí niʼni nda̱wa̱á. Ikhaa niríyaʼ awan dí maʼga España, mbáa tsiguʼ má rúʼko̱ ni̱jkha̱ ikhí (Rom. 15:28). Nákha tsiguʼ 95, Clemente bi̱ xtáa náa Roma niʼnirámáʼ dí Pablo “ni̱jkha̱ asndu náa naguámbári̱go̱o̱ numbaaʼ”.

Pablo niʼnirámáʼ timbá ga̱jma̱a̱ raga̱jma̱ i̱yi̱i̱ʼ rí ni̱jkha̱ inuu Timoteo, ma̱ngaa Tito nákha xóó tségajnáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ. Ma̱ngaa nduʼyáá dí ikhaa ni̱jkha̱ náa Creta, Macedonia, Troas ga̱jma̱a̱ Nicópolis (1 Tim. 1:3; 2 Tim. 4:13; Tito 1:5; 3:12). Mbáa náa iwáá xuajin griega rígi̱ nirugua̱a̱ mbu̱júu̱. Tséʼniuu má xú káʼnii nirígá, nákha tsiguʼ 65 nixuda̱a̱ʼ mbu̱júu̱ náa guʼwá e̱jua̱nʼ Roma. Historiador romano bi̱ mbiʼyuu Tácito niʼthí dí nákha tsiguʼ 64 nikha̱a̱ mbá ta̱pha̱ Roma, xa̱bu̱ ñajunʼ Nerón niʼni tsu̱du̱ún cristianos dí ikhiin nitsikha, ikhaa jngóo nigíʼdu̱u̱ niʼni gíníin. Ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á, Nerón niʼtáñájunʼ dí muxiyáa Pablo.

Náa raga̱jma̱ i̱yi̱i̱ʼ rí ni̱jkha̱ inuu Timoteo, apóstol Pablo na̱ndo̱ʼo̱o̱ Timoteo ga̱jma̱a̱ Marcos dí magún gúyáá mbá nacha̱, numuu dí ndiʼyoo má dí muxiyáa. Ma̱ngaa niʼthí dí Lucas ga̱jma̱a̱ Onesíforo támiñún índo̱ nini̱ gínámijná ga̱jma̱a̱ numuu, xóo dí muni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n, numuu dí nákha ikhú á mu nusngajma pa̱jnu dí nindxu̱ún cristianos muxudi̱i̱nʼ náa guʼwá e̱jua̱nʼ ga̱jma̱a̱ asndu migamíi muradíin (2 Tim. 1:16, 17; 4:6-9, 11). Mbáa Pablo nixiyáa nda̱wa̱á dí niʼnirámáʼ i̱yi̱i̱ʼ rígi̱, nákha tsiguʼ 65. Nuthi dí ajtsú tsiguʼ nda̱wa̱á Nerón nixíyami̱na̱ʼ.

“AJNGÁA MÁJÁNʼ RÍ NIJUIʼTÁRAʼA NÁA XÚGÍʼ TSU̱DU̱U̱ KU̱BA̱ʼ”

Nákha tsiguʼ 61, índo̱ Pablo kraʼaa náa guʼwá e̱jua̱nʼ Roma, niʼnirámáʼ ajngáa rígi̱: “Ajngáa májánʼ rí nijuiʼtáraʼa náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ” (Col. 1:23). Ndiéjuunʼ nindoo gáʼthí xá.

Ikhaa nindoo gáʼthí dí náa tikhuu xuajin mba̱ʼu̱ ‹nijuiʼtáraʼa ajngáa rí májánʼ›. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí Alejandro Magno nito̱ʼo̱o̱ náa mbayuuʼ Asia asndu náa India, rígi̱ nirígá nákha 300 tsiguʼ wapháá dí xóó tségumaa Cristo. Xúʼko̱ má Julio César niʼni gámbáa Britania nákha tsiguʼ 55 tsiguuʼ ginii, ga̱jma̱a̱ nákha tsiguʼ 43 mbiʼi dí nixtáa apóstol Pablo xa̱bu̱ ñajunʼ Claudio nito̱ʼo̱o̱ náa isla dí naguanúu náa xígií sur. Ma̱ngaa náa Lejano Oriente najmaʼnuuʼ wéñuuʼ numuu dí ikhí naxtagojo̱o̱ xtíin dí májánʼ.

Lá nijuiʼtáraʼa náa Britania, China ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ xuajin dí rígá náa Lejano Oriente rá’. Nakujmaa dí na̱nguá. Índo̱ Pablo niʼnirámáʼ i̱yi̱i̱ʼ dí nikuʼma náa a̱ngiu̱lú Colosenses, ikhaa xóó tséʼngo̱o̱ gáʼtaraʼa xúgíʼ náa nindoo, nakujmaa dí nákha tsiguʼ 56 niʼtáráʼa náa España, numuu dí ikhaa niʼthí “niguámboʼ má nitaráʼa náa mbaaʼ rígi̱” (Rom. 15:20, 23, 24). Ikhaa jngóo índo̱ na̱jkha̱ mbayáa tsiguʼ 61 nijuiʼtáraʼa ajngáa rí májánʼ ga̱jma̱a̱ numuu Reino náa mbaʼa xuajin. Pablo niʼngo̱o̱ ni̱jkha̱ náa xuajñún judíos ga̱jma̱a̱ bi̱ rañájúúnʼ judíos bi̱ nijngún iyááʼ náa Pentecostés nákha tsiguʼ 33, xó má náa xuajin dí nigún rajnguʼwún apóstoles ndrígio̱o̱ Cristo (Hech. 2:1, 8-11, 41, 42).

a Pablo nindoo dí maguanúu ga̱jma̱a̱ Onésimo, mú á mu naguanúu ga̱jma̱a̱ manújgurámuuʼ xtángoo ndrígu̱ún romanos, ma̱ngaa manújgurámuuʼ náa Filemón bi̱ nindxu̱u̱ patriúun Onésimo. Ikhaa jngóo niʼthúu̱n dí matanga̱a̱ náa Colosas, mú nikuʼma mbá i̱yi̱i̱ʼ náa niʼthúu̱n Filemón dí magruiguíi ga̱jma̱a̱ májánʼ Onésimo, numuu dí ma̱ngaa ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ cristiano (File. 13-19).

b Atayáá náa kúgumaʼá “Witsu i̱yi̱i̱ʼ dí Pablo niʼnirámáʼ índo̱ ni̱jkha̱ timbá miʼtsú náa guʼwá e̱jua̱nʼ Roma”.

c Atayáá náa kúgumaʼá “Xóo nixtáa Pablo nákha tsiguʼ 61”.

d Atayáá náa kúgumaʼá ikháá má ináa rígi̱ “Ajngáa májánʼ rí nijuiʼtáraʼa náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ”.

    I̱yi̱i̱ʼ náa ajngáa me̱ʼpha̱a̱ (2007-2025)
    Atrugua̱a̱
    Atambáʼtaa
    • me̱ʼpha̱a̱
    • Náa mataxuʼmá
    • Xóo nandaʼ ma̱ta̱ya̱a̱
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Xtángoo náa naʼthí rí xú káʼnii majmaaʼ
    • Xtángoo náa naʼthí rí nañewu̱u̱n dato ndrígáʼ
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Atambáʼtaa
    Náa mataxuʼmá