Apóstolu
21 Ho triste ami husik hela sira no saʼe ró hodi bá loos deʼit toʼo Kos, maibé loron tuirmai ami bá Rodes, no husi neʼebá ami bá Patara. 2 No kuandu ami hetan ró neʼebé atu bá Fenísia, ami saʼe ró neʼe no bá. 3 No kuandu ami haree ona illa Xipre iha ami-nia sorin karuk, ami liu deʼit hodi bá Síria, no ami para iha Tiro, tanba iha neʼebá mak ró neʼe hatún sasán sira. 4 Ami buka no hetan dixípulu sira no hela iha neʼebá toʼo loron hitu. Maibé liuhusi espíritu santu, sira fó avizu beibeik ba Paulo atu la sama ain iha Jeruzalein. 5 Liutiha ida-neʼe, ami husik fatin neʼe hodi kontinua ami-nia viajen; maibé sira hotu, inklui mós feto no labarik sira, lori ami toʼo tasi. No ami hakneʼak hamutuk iha tasi-ibun no halo orasaun. 6 Tuirmai, ami fó adeus ba malu no ami saʼe ró, no sira fila fali ba sira-nia uma.
7 Ami husik hela Tiro, no ho ró ami toʼo ba Tolome, no ami kumprimenta maun-alin sira no hela ho sira loron ida. 8 Loron tuirmai ami sai husi neʼe no toʼo ba Sezareia, no ami laʼo ba Filipe nia uma, nia haklaken-naʼin ba liafuan diʼak, no nia mós ida husi ema naʼin-hitu neʼebé apóstolu sira hili, no ami hela ho nia. 9 Nia iha oan-feto naʼin-haat neʼebé hatoʼo Maromak nia liafuan nuʼudar profeta no sira sei klosan hela.* 10 No depois ami hela ba loron balu, profeta ida naran Ágabo tun mai husi Judeia, 11 no nia mai hasoru ami no foti Paulo nia sintu hodi kesi nia rasik nia ain ho liman no dehan: “Espíritu santu dehan nuneʼe: ‘Iha Jeruzalein, ema judeu sei kesi sintu neʼe nia naʼin iha dalan hanesan neʼe no sei entrega nia ba ema husi nasaun seluk nia liman.’” 12 Rona tiha ida-neʼe, ami no mós sira neʼebé husi fatin neʼe, husu beibeik ba nia atu labele saʼe ba Jeruzalein. 13 Tuirmai Paulo hatán: “Tansá mak imi tanis hodi halo haʼu laran-susar? Hatene bá katak, haʼu laʼós deʼit prontu atu ema kesi haʼu, maibé haʼu mós prontu atu mate iha Jeruzalein tan Naʼi Jesus nia naran.” 14 Kuandu ami la bele ona troka ninia hanoin, ami la obriga tan nia no dehan: “Naʼi Jeová nia hakarak sai loos bá.”
15 Liutiha loron balu, ami prepara an hodi laʼo no ami saʼe ba Jeruzalein. 16 No dixípulu balu husi Sezareia mós laʼo hamutuk ho ami atu lori ami ba Nason nia uma. Nia husi Xipre, no nia mós ida husi dixípulu sira neʼebé primeiru, no ami atu hela iha nia uma. 17 Kuandu ami toʼo ba Jeruzalein, maun-alin sira simu ami ho kontente. 18 No iha loron tuirmai Paulo bá hamutuk ami atu hasoru Tiago; no katuas sira hotu mós iha neʼebá. 19 Nia kumprimenta sira no hahú konta ba sira buat hotu neʼebé Maromak halo ona iha nasaun sira-nia leet liuhusi ninia serbisu haklaken.
20 Depois rona tiha ida-neʼe, sira fó glória ba Maromak, no sira dehan ba nia: “Ami-nia belun, ó hatene katak iha ona ema judeu rihun ba rihun neʼebé sai fiar-naʼin, no sira hotu laran-manas kona-ba Ukun-Fuan. 21 Maibé sira rona lia-anin katak ó hanorin ona ema judeu hotu iha nasaun seluk nia leet kona-ba buat neʼebé kontra Moisés nia Ukun-Fuan no atu husik Ukun-Fuan neʼe, hodi fó-hatene sira atu la fó sirkunsizaun ba sira-nia oan no la halo tuir ita-nia toman. 22 Entaun, saida mak ita sei halo? Basá sira sei rona katak ó iha neʼe ona. 23 Tan neʼe, halo tuir bá buat neʼebé ami atu dehan ba ó: Iha mane naʼin-haat iha ami-nia leet neʼebé halo ona promesa. 24 Lori mane sira-neʼe ho ó no hamoos ó-nia an tuir lei hamutuk ho sira no selu buat neʼebé presiza, atu nuneʼe sira bele koi tiha sira-nia fuuk. Ho ida-neʼe, ema hotu sei hatene katak lia-anin neʼebé ema koʼalia kona-ba ó mak la loos, maibé katak ó-nia hahalok loos no ó rasik mós halo tuir Ukun-Fuan. 25 No kona-ba fiar-naʼin neʼebé husi nasaun seluk, ami haruka tiha ona ami-nia desizaun ba sira katak sira tenke hasees an husi buat neʼebé ema hasaʼe ona ba estátua, husi raan, husi animál neʼebé ema buti mate no husi sala-foʼer.”
26 No iha loron tuirmai Paulo lori mane sira-neʼe no hamoos nia an rasik tuir lei hamutuk ho sira, no sira tama ba templu atu hatudu sai kona-ba bainhira mak sira-nia loron sira atu hamoos an nian sei ramata hodi nuneʼe amlulik bele hasaʼe prezente ba Maromak ba sira ida-idak.
27 No kuandu loron hitu neʼe besik ona atu hotu, ema judeu sira husi Ázia haree nia iha templu no sira hahú halo ema-lubun sai hirus. No sira kaer nia 28 hodi hakilar dehan: “Ema Izraél sira, ajuda ami! Mane neʼe mak ida neʼebé hanorin iha fatin hotu hodi kontra ita-nia povu no ita-nia Ukun-Fuan no mós fatin neʼe, liután neʼe, nia lori ema gregu mai iha templu neʼe no halo foʼer ona fatin santu neʼe.” 29 Sira dehan ida-neʼe tanba uluk sira haree Trófimo husi Éfeso hamutuk ho nia iha sidade, no sira hanoin katak Paulo lori ona nia hodi tama ba templu. 30 No sidade tomak sai runguranga, no povu halai hamutuk ba templu no sira kaer Paulo no dada nia ba templu nia liʼur, no sira taka kedas odamatan. 31 No nuʼudar sira koko atu oho nia, ema fó-hatene ba komandante tropa nian* katak Jeruzalein tomak agora runguranga loos; 32 entaun komandante neʼe lori kedas ninia tropa no kapitaun sira no halai tun ba sira. Kuandu ema sira-neʼe haree komandante no mós tropa sira, sira para atu baku Paulo.
33 Tuirmai, komandante neʼe mai besik no kaer Paulo no haruka atu kesi nia ho korrente rua; no komandante neʼe hahú husu ba sira kona-ba nia mak sé no saida mak nia halo. 34 No ema-lubun neʼe hahú hakilar no balu dehan buat ida, maibé balu fali dehan buat seluk. Tanba ema-lubun runguranga loos, entaun komandante neʼe la hatene ho loloos saida mak mosu, no nia haruka atu lori Paulo ba fatin tropa nian. 35 Maibé kuandu nia toʼo iha eskada, situasaun sai aat liu toʼo soldadu sira tenke hiʼit no lori nia tanba violénsia neʼebé ema-lubun halo; 36 basá ema-lubun kontinua laʼo tuir no hakilar dehan: “Oho nia!”
37 No kuandu tropa sira besik ona atu lori tama nia ba fatin tropa nian, Paulo dehan ba komandante: “Haʼu bele koʼalia buat ruma ba Ita?” Nia hatán: “Ó hatene koʼalia lia-gregu ka? 38 Ó laʼós ema Ejitu neʼebé foin lalais neʼe book ema atu kontra governu no lori ema ohodór naʼin-4.000 hodi bá rai-fuik?” 39 Tuirmai Paulo dehan: “Loloos, haʼu mak ema judeu ida, husi Tarsu iha Silísia, haʼu sidadaun ba sidade ida neʼebé naran-boot. No haʼu husu Ita, fó lisensa mai haʼu atu koʼalia ba povu neʼe.” 40 Depois hetan tiha lisensa, Paulo hamriik iha eskada no nia halo sinál ho nia liman ba povu neʼe. Kuandu ema hotu nonook ona, nia koʼalia ba sira ho lia ema ebreu nian hodi dehan: