Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • nwt 2 Reis 1:1-25:30
  • 2 Reis

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • 2 Reis
  • Bíblia Sagrada Tradusaun Mundu Foun
Bíblia Sagrada Tradusaun Mundu Foun
2 Reis

SEGUNDU REIS

1 Bainhira Acab mate tiha ona, ema Moab+ komesa kontra hasoru Izraél nia ukun.

2 Iha tempu neʼebá, Acazias monu tun husi kuak neʼebé taka ho ai iha kuartu ida iha uma-leten iha Samaria no nia kanek todan. Entaun nia haruka ema lori lia-menon, hodi dehan: “Bá husu toʼok Baal-Zebub, maromak Ekron nian,+ atu hatene se haʼu sei sai diʼak fali husi haʼu-nia kanek neʼe ka lae.”+ 3 Maibé Jeová nia anju dehan ba Elias,*+ ema Tisbe: “Hamriik, bá hasoru liurai Samaria nia ema sira neʼebé lori lia-menon no dehan ba sira: ‘Ó hanoin katak la iha Maromak ida iha Izraél mak ó husu fali ba Baal-Zebub, maromak Ekron nian, ka?+ 4 Tan neʼe, Jeová dehan nuneʼe: “Ó sei la hadeer husi kama neʼebé ó toba daudaun, tanba ó sei mate duni.”’” Tuirmai Elias bá.

5 Bainhira ema sira neʼebé lori lia-menon fila fali ba liurai, nia husu kedas ba sira: “Tanbasá mak imi fila fali ona?” 6 Sira hatán: “Iha mane ida neʼebé mai hasoru ami no dehan ba ami: ‘Fila fali ba liurai neʼebé haruka imi no hatete ba nia: “Jeová dehan nuneʼe: ‘Ó hanoin katak la iha Maromak ida iha Izraél mak ó haruka ema bá husu fali Baal-Zebub, maromak Ekron nian, ka? Tan neʼe, ó sei la hadeer husi kama neʼebé ó toba daudaun, tanba ó sei mate duni.’”’”+ 7 Entaun, liurai husu ba sira: “Mane neʼebé hasoru imi no koʼalia liafuan sira-neʼe ba imi, nia hanesan saida?” 8 Sira hatán: “Mane neʼe hatais roupa husi animál fulun+ no kesi sintu husi animál kulit.”+ Liurai dehan kedas: “Nia mak Elias ema Tisbe.”

9 Tuirmai liurai haruka xefe ba tropa naʼin-50 hamutuk ho ninia tropa naʼin-50 atu bá hasoru Elias. Bainhira xefe neʼe saʼe bá, Elias tuur hela iha foho leten. Nia dehan ba Elias: “Maromak loos nia atan,+ liurai dehan: ‘Tun mai.’” 10 Maibé Elias hatán ba xefe neʼe: “Se haʼu mak Maromak nia atan, entaun ahi sei tun husi lalehan+ hodi han ó no ó-nia tropa naʼin-50.” Ho ida-neʼe, ahi tun husi lalehan hodi han xefe neʼe no ninia tropa naʼin-50.

11 Entaun liurai haruka tan xefe ba tropa naʼin-50 hamutuk ho ninia tropa naʼin-50. Xefe neʼe bá no dehan ba Elias: “Maromak loos nia atan, liurai dehan: ‘Tun mai lalais.’” 12 Maibé Elias hatán ba sira: “Se haʼu mak Maromak loos nia atan, entaun ahi sei tun husi lalehan hodi han ó no ó-nia tropa naʼin-50.” Ho ida-neʼe, ahi tun husi lalehan hodi han xefe neʼe no ninia tropa naʼin-50.

13 Tuirmai liurai haruka fali xefe ba tropa naʼin-50 hamutuk ho ninia tropa naʼin-50. Maibé bainhira xefe terseiru neʼe bá hasoru Elias, nia hakneʼak no hakruʼuk ho oin ba rai iha Elias nia oin no komesa husu Elias nia laran-sadiʼa, hodi dehan: “Favór ida, oh Maromak loos nia atan, hafolin haʼu-nia moris no mós Ita-nia atan naʼin-50 neʼe nia moris. 14 Ahi tun ona husi lalehan hodi han xefe naʼin-rua neʼebé mai uluk no mós sira ida-idak nia tropa naʼin-50, maibé agora hafolin haʼu-nia moris bá.”

15 Ho ida-neʼe, Jeová nia anju hatete ba Elias: “Tun bá hamutuk ho xefe neʼe. Keta taʼuk ba nia.” Entaun nia hamriik no tun hamutuk ho xefe neʼe hodi bá hasoru liurai. 16 Tuirmai Elias dehan ba liurai: “Jeová dehan nuneʼe: ‘Uluk ó haruka ema atu husu Baal-Zebub, maromak Ekron nian.+ Neʼe tanba la iha Maromak ida iha Izraél ka?+ Tanbasá mak ó la husu Izraél nia Maromak nia liafuan? Tan neʼe, ó sei la hadeer husi kama neʼebé ó toba daudaun, tanba ó sei mate duni.’” 17 Nuneʼe Acazias mate, hodi tuir Jeová nia liafuan neʼebé fó sai ona liuhusi Elias. Acazias la iha oan-mane ida, entaun Jeorão*+ mak sai liurai hodi troka nia. Neʼe akontese iha tinan segundu husi Jeosafát nia oan-mane Jeorão nia ukun nuʼudar liurai iha rai-Judá.+

18 Kona-ba Acazias nia istória sira seluk,+ no kona-ba buat neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Izraél nia liurai sira.

2 Bainhira besik ona tempu atu Jeová foti saʼe Elias+ ba lalehan* iha anin-fuik laran,+ Elias no Eliseu+ laʼo sai husi Gilgal.+ 2 Elias hatete ba Eliseu: “Favór ida, hela deʼit iha neʼe, tanba Jeová haruka haʼu atu bá Betel.” Maibé Eliseu hatán: “Haʼu jura hodi Jeová, Maromak neʼebé moris, no jura hodi Ita-nia moris, katak haʼu sei la husik Ita.” Entaun sira naʼin-rua laʼo ba Betel.+ 3 Tuirmai profeta sira-nia oan-mane sira* iha Betel sai mai hasoru Eliseu no dehan: “Ó hatene ka lae katak ohin loron Jeová sei foti ó-nia naʼi husi ó no nia sei la sai tan ó-nia ulun-naʼin?”+ Nia hatán: “Nonook. Haʼu hatene ona.”

4 Elias hatete: “Eliseu, favór ida, hela deʼit iha neʼe, tanba Jeová haruka haʼu atu bá Jerikó.”+ Maibé Eliseu hatán: “Haʼu jura hodi Jeová, Maromak neʼebé moris no hodi Ita-nia moris, katak haʼu sei la husik Ita.” Entaun sira naʼin-rua laʼo ba Jerikó. 5 Tuirmai profeta sira-nia oan-mane sira iha Jerikó mai hasoru Eliseu no dehan: “Ó hatene ka lae katak ohin loron Jeová sei foti ó-nia naʼi husi ó no nia sei la sai tan ó-nia ulun-naʼin?” Nia hatán: “Nonook. Haʼu hatene ona.”

6 Tuirmai Elias hatete ba Eliseu: “Favór ida, hela deʼit iha neʼe, tanba Jeová haruka haʼu atu bá Mota Jordaun.” Maibé Eliseu hatán: “Haʼu jura hodi Jeová, Maromak neʼebé moris, no jura hodi Ita-nia moris, katak haʼu sei la husik Ita.” Entaun sira naʼin-rua kontinua laʼo. 7 Profeta sira-nia oan-mane sira naʼin-50 mós bá hamutuk ho sira no hamriik dook uitoan no hateke ba sira naʼin-rua neʼebé hamriik besik Mota Jordaun. 8 Tuirmai Elias foti ninia roupa profeta nian+ no lulun hamutuk no baku bee iha mota neʼe, no bee fahe ba parte rua, parte ida iha liman-karuk no ida iha liman-loos, nuneʼe sira naʼin-rua laʼo liu iha rai maran.+

9 Bainhira sira hakur ona mota neʼe, Elias hatete kedas ba Eliseu: “Husu bá saida mak ó hakarak haʼu halo ba ó antes Maromak foti haʼu husi ó.” Entaun Eliseu dehan: “Favór ida, haʼu bele simu espíritu*+ neʼebé Ita iha ba dala rua*+ ka lae?” 10 Elias hatán: “Ó husu buat neʼebé susar tebes. Se ó haree haʼu bainhira Maromak foti haʼu, entaun ó sei simu buat neʼebé ó husu. Maibé se ó la haree haʼu, ó sei la simu.”

11 Bainhira sira koʼalia daudaun no laʼo hamutuk hela, derrepente deʼit kuda-karreta no kuda sira neʼebé nabilan hanesan ahi+ haketak sira naʼin-rua, no Elias saʼe ba lalehan* iha anin-fuik laran.+ 12 Bainhira Eliseu haree hela Elias, nia hakilar dehan: “Haʼu-nia aman, haʼu-nia aman! Izraél nia kuda-karreta no ninia ema neʼebé saʼe kuda!”+ Bainhira Eliseu la haree tan Elias, Eliseu kaer ninia roupa rasik no lees ba rua.+ 13 Depois neʼe, Eliseu foti Elias nia roupa profeta nian+ neʼebé monu no Eliseu fila fali no hamriik besik Mota Jordaun nia ninin. 14 Tuirmai nia uza Elias nia roupa profeta nian neʼe hodi baku bee, no dehan: “Elias nia Maromak Jeová iha neʼebé?” Bainhira nia baku bee, bee neʼe fahe ba parte rua, parte ida iha liman-karuk no ida iha liman-loos, nuneʼe Eliseu laʼo liu.+

15 Bainhira profeta sira-nia oan-mane sira iha Jerikó haree Eliseu husi dook, sira dehan: “Espíritu neʼebé iha Elias agora tun ona ba Eliseu.”+ Entaun sira bá hasoru nia no hakneʼak ho oin ba rai. 16 Tuirmai sira dehan ba nia: “Iha mane forte naʼin-50 hamutuk ho Ita-nia atan sira. Favór ida, husik sira bá atu buka Ita-nia naʼi. Karik Jeová nia espíritu* foti saʼe nia no soe nia iha foho ida ka iha foho-leet ida.”+ Maibé nia dehan: “Keta haruka sira.” 17 Maibé sira kontinua obriga nia toʼo nia sai moe, entaun nia dehan: “Haruka sira bá.” Sira haruka mane naʼin-50 bá buka Elias, no mane sira-neʼe kontinua buka durante loron tolu maibé la hetan. 18 Bainhira sira fila fali, Eliseu hela daudaun iha Jerikó.+ Tuirmai nia hatete ba sira: “Haʼu hatete ona ba imi katak lalika bá, loos ka lae?”

19 Iha tempu neʼebá mane sira iha sidade neʼe hatete ba Eliseu: “Ami-nia naʼi, Ita-Boot bele haree katak sidade neʼe diʼak,+ maibé bee mak la diʼak, no rai neʼe mós maran.”* 20 Ho ida-neʼe, nia dehan: “Lori manko kiʼik ida neʼebé foun ba haʼu no tau masin iha laran.” Entaun sira lori neʼe ba nia. 21 Tuirmai nia laʼo ba bee-matan no kari masin ba bee-matan laran+ no dehan: “Jeová dehan nuneʼe: ‘Haʼu halo diʼak ona bee neʼe. Bee neʼe sei la halo tan ema mate ka la iha oan.’”* 22 Nuneʼe bee neʼe sai diʼak toʼo ohin loron tuir Eliseu nia liafuan.

23 Eliseu sai husi fatin neʼe no laʼo ba Betel. Bainhira nia laʼo daudaun iha dalan, labarik-mane balu sai mai husi sidade no komesa goza nia,+ no sira kontinua dehan: “Oi botak, saʼe bá! Oi botak, saʼe bá!” 24 Ikusmai nia fila oin hodi hateke ba sira no fó-malisan ba sira hodi Jeová nia naran. Tuirmai ursu-inan rua+ sai husi ai-laran no lees labarik naʼin-42 husi sira-nia leet ba pedasuk.+ 25 Nia kontinua laʼo husi fatin neʼe hodi bá Foho Karmel,+ no husi neʼebá mak nia fila fali ba Samaria.

3 Iha tinan 18 husi Liurai Jeosafát nia ukun iha rai-Judá, Acab nia oan-mane Jeorão+ sai liurai hodi ukun Izraél iha Samaria, no nia ukun ba tinan 12. 2 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree, maibé la aat liu hanesan ninia inan-aman, tanba nia hasai tiha Baal nia fatuk lulik* neʼebé ninia aman halo ona.+ 3 Maski nuneʼe, nia halo tuir nafatin Nebat nia oan-mane Jeroboão nia hahalok sala neʼebé dada ema Izraél monu ba sala.+ Nia la hasees an husi hahalok sira-neʼe.

4 Iha tempu neʼebá Liurai Mesa husi Moab iha bibi-malae barak, no baibain nia selu impostu* ba liurai Izraél ho bibi-malae oan 100.000 no bibi-malae aman 100.000 neʼebé fulun seidauk tesi. 5 Maibé bainhira Acab mate ona,+ liurai Moab kontra kedas liurai Izraél.+ 6 Entaun iha tempu neʼebá Liurai Jeorão sai husi Samaria hodi halibur tropa Izraél hotu. 7 Nia mós haruka lia-menon ba Liurai Jeosafát iha rai-Judá, hodi dehan: “Liurai Moab kontra ona haʼu. Ó bele bá hamutuk ho haʼu hodi halo funu hasoru Moab ka lae?” Jeosafát hatán: “Haʼu sei bá ho Ita-Boot.+ Ita ho haʼu mak ida deʼit. Ita-nia povu ho haʼu-nia povu mak ida deʼit. Haʼu-nia kuda mós Ita-nia kuda.”+ 8 Tuirmai Jeosafát husu: “Ita sei bá liuhusi dalan ida-neʼebé?” Jeorão hatán: “Ita sei liu dalan iha rai-fuik Edom.”

9 Depois neʼe, liurai Izraél bá hamutuk ho liurai Judá no liurai Edom.+ Bainhira sira laʼo-rai ona ba loron hitu, la iha tan bee ba sira-nia tropa no ba animál-hakiak neʼebé sira lori. 10 Liurai Izraél hatete: “Aii mate ona! Jeová halibur ona liurai naʼin-tolu atu entrega ba ema Moab nia liman!” 11 Ho ida-neʼe, Jeosafát hatete: “Iha rai neʼe iha Jeová nia profeta ka lae? Mai Ita husu nia kona-ba Jeová nia hanoin.”+ Entaun liurai Izraél nia atan ida hatán: “Iha fatin neʼe iha Safat nia oan-mane Eliseu,+ neʼebé uluk serbí nuʼudar Elias nia atan.”*+ 12 Jeosafát hatete: “Jeová koʼalia duni liuhusi nia.” Entaun liurai Izraél hamutuk ho Jeosafát no mós liurai Edom bá hasoru Eliseu.

13 Eliseu hatete ba liurai Izraél: “Tanbasá mak Ita mai buka haʼu?*+ Bá husu Ita-nia inan-aman nia profeta sira.”+ Maibé liurai Izraél dehan: “Keta hatete nuneʼe, tanba Jeová halibur ona ami liurai naʼin-tolu atu entrega ba ema Moab nia liman.” 14 Ho ida-neʼe, Eliseu dehan: “Haʼu jura hodi Jeová neʼebé ukun tropa lalehan nian, Maromak neʼebé moris no neʼebé haʼu serbí, se karik haʼu la hafolin liurai Jeosafát+ husi rai-Judá, haʼu sei la hateke ba Ita ka hanoin Ita.+ 15 Agora lori tokadór ida* mai.”+ Bainhira tokadór neʼe komesa toka arpa, Jeová tau liman* kedas ba Eliseu.+ 16 Nia hatete: “Jeová dehan nuneʼe: ‘Keʼe rai-kuak barak besik mota* maran neʼe, 17 tanba Jeová dehan nuneʼe: “Imi sei la haree anin, no imi sei la haree udan, maibé mota* maran neʼe sei nakonu ho bee.+ Imi no imi-nia animál-hakiak no animál sira seluk sei hemu bee neʼe.”’ 18 La susar ba Jeová atu halo buat sira-neʼe,+ no nia mós sei entrega ema Moab ba imi-nia liman.+ 19 Imi tenke harahun sidade hotu neʼebé iha moru aas+ no sidade hotu neʼebé importante, no imi tenke tesi ai-hun diʼak hotu, taka bee-matan hotu, no imi mós tenke soe fatuk ba rai diʼak hotu atu nuneʼe rai la fó rezultadu.”+

20 Iha loron tuirmai, maizumenus iha oras hasaʼe sakrifísiu trigu* nian iha dadeer,+ derrepente deʼit bee suli husi área Edom, no rai neʼe nakonu ho bee.

21 Ema Moab hotu rona katak liurai sira mai ona atu halo funu hasoru sira, entaun sira halibur mane hotu neʼebé bele kaer armas,* no sira hamriik iha Moab nia fronteira. 22 Bainhira sira hadeer iha dadeer-saan, loro-matan nia naroman tiru ba bee leten, maibé ema Moab neʼebé hamriik iha sorin seluk, haree bee neʼe mean hanesan raan. 23 Sira hatete: “Neʼe mak raan! Liurai sira oho malu ona ho surik. Oh ema Moab, mai ita bá hadau sira-nia sasán!”+ 24 Bainhira sira toʼo iha tropa Izraél nia hela-fatin, tropa Izraél hamriik no komesa ataka ema Moab, no ema Moab halai husi sira.+ Tropa Izraél kontinua oho ema Moab iha dalan toʼo rai-Moab. 25 Tropa Izraél harahun sidade sira, no tropa ida-idak soe fatuk ida ba rai diʼak hotu, hodi halo rai sira-neʼe nakonu ho fatuk. Sira taka bee-matan hotu,+ no tesi ai-hun diʼak hotu.+ Ikusmai hela deʼit sidade Kir-Hareset+ nia moru mak hamriik hela, no tropa sira haleʼu hodi tuda fatuk* no harahun sidade neʼe.

26 Bainhira liurai Moab haree katak nia lakon ona funu, nia lori ninia tropa naʼin-700 neʼebé kaer surik hodi koko atu ataka liurai Edom,+ maibé sira-nia forsa la toʼo. 27 Entaun liurai Moab foti ninia oan-mane primeiru neʼebé sei sai liurai hodi troka nia no hasaʼe oan neʼe nuʼudar sakrifísiu sunu nian+ iha moru leten. No ema sai hirus tebes hasoru Izraél, tan neʼe sira hakiduk husi liurai Moab no fila fali ba sira-nia rai.

4 Iha tempu neʼebá profeta nia oan-mane ida*+ nia feen bolu Eliseu, hodi dehan: “Haʼu-nia laʼen neʼebé mós Ita-nia atan mate ona, no Ita hatene ho didiʼak katak Ita-nia atan sempre hamtaʼuk Jeová.+ Maibé ema ida neʼebé fó debe ba ami, mai atu foti haʼu-nia oan naʼin-rua nuʼudar ninia atan.” 2 Entaun, Eliseu hatete ba nia: “Haʼu bele halo saida hodi ajuda ó? Fó-hatene mai haʼu saida mak iha ó-nia uma laran?” Feto neʼe hatán: “Ita-nia atan neʼe la iha buat ida iha uma laran, só iha deʼit mina iha buli rai-mean ida nia laran.”+ 3 Tuirmai Eliseu dehan: “Bá husu sanan-rai mamuk husi ó-nia viziñu hotu. Husu sanan-rai barak. 4 Tuirmai tama ba ó-nia uma laran ho ó-nia oan-mane sira no taka odamatan. Enxe mina nakonu iha sanan-rai sira-neʼe, no tau ketak sanan neʼebé nakonu ona.” 5 Entaun feto neʼe bá no husik hela Eliseu.

Bainhira feto neʼe taka tiha odamatan iha ninia uma, ninia oan-mane sira kontinua fó sanan-rai ba nia, no nia enxe mina ba sanan-rai sira-neʼe.+ 6 Bainhira sanan-rai sira nakonu ona, feto neʼe hatete ba ninia oan-mane ida: “Lori sanan-rai seluk tan mai haʼu.”+ Maibé nia hatán: “Sanan-rai la iha ona.” Ho ida-neʼe, mina mós para.+ 7 Depois neʼe, feto neʼe mai fó-hatene Maromak loos nia atan, no atan neʼe dehan: “Bá faʼan mina sira-neʼe no selu ó-nia debe, tuirmai ó no ó-nia oan-mane sira bele uza osan restu ba imi-nia presiza.”

8 Loron ida Eliseu laʼo ba Sunem,+ iha neʼebá iha feto naran-boot ida, no feto neʼe obriga nia atu han ai-han ruma.+ Baibain kuandu Eliseu liu fatin neʼe, nia sempre para iha feto neʼe nia uma atu han. 9 Entaun feto neʼe hatete ba ninia laʼen: “Haʼu hatene katak mane neʼebé sempre laʼo liu fatin neʼe mak Maromak nia atan santu ida. 10 Favór ida, mai ita harii kuartu kiʼik ida iha uma-leten+ no tau kama, meza, kadeira no ahi-oan fatin iha neʼebá. Nuneʼe, bainhira nia mai, nia bele hela iha kuartu neʼe.”+

11 Loron ida Eliseu mai iha fatin neʼe, no nia bá iha kuartu neʼebé iha uma-leten no toba iha neʼebá. 12 Tuirmai Eliseu hatete ba ninia ajudante Geazi:+ “Bolu feto Sunem+ neʼe mai.” Entaun Geazi bolu feto neʼe, no feto neʼe mai. 13 Tuirmai Eliseu hatete ba Geazi: “Favór ida, dehan ba feto neʼe: ‘Ó halo ona buat barak ba ami.+ Entaun haʼu bele halo fali saida ba ó?+ Ó hakarak haʼu koʼalia ba liurai+ ka ba xefe tropa nian hodi ajuda ó ka?’” Maibé feto neʼe hatán: “Lae, haʼu moris ho hakmatek iha haʼu-nia maluk nia leet.” 14 Eliseu dehan: “Se nuneʼe, ita bele halo saida ba nia?” Geazi hatán: “Tuir loloos, feto neʼe la iha oan-mane ida,+ no ninia laʼen mós katuas liu ona.” 15 Eliseu hatete kedas: “Bolu feto neʼe mai.” Entaun Geazi bolu feto neʼe, no feto neʼe mai hamriik iha odamatan. 16 Tuirmai Eliseu dehan: “Iha tinan oin iha tempu hanesan neʼe, ó sei koʼus* oan-mane ida.”+ Maibé feto neʼe hatán: “Oh haʼu-nia naʼi, Maromak loos nia atan! Keta koʼalia bosok ba Ita-nia atan-feto neʼe.”

17 Maibé feto neʼe sai isin-rua duni. Nia tuur-ahi oan-mane ida iha tempu hanesan iha tinan tuirmai hodi tuir buat neʼebé Eliseu hatete ona ba nia. 18 Oan neʼe sai boot, no loron ida nia bá buka ninia aman neʼebé hamutuk ho ema sira neʼebé koʼa trigu.* 19 Labarik neʼe kontinua dehan ba ninia aman: “Haʼu-nia ulun moras, moras loos!” Tuirmai ninia aman hatete ba atan ida: “Lori nia ba ninia inan.” 20 Entaun atan neʼe lori nia ba ninia inan, no labarik neʼe tuur iha ninia inan nia hitin toʼo meiudia, no mate.+ 21 Tuirmai feto neʼe saʼe ba kuartu iha uma-leten, no hatoba labarik neʼe iha Maromak loos nia atan nia kama,+ no nia taka odamatan, tuirmai nia tun fali. 22 Feto neʼe bolu ninia laʼen no dehan: “Favór ida, haruka ita-nia ajudante ida ba haʼu hodi lori mós kuda-burru ida, no husik haʼu bá lalais hodi hasoru Maromak loos nia atan, depois haʼu sei fila fali.” 23 Maibé ninia laʼen hatán: “Tanbasá mak ó bá hasoru nia agora? Ohin laʼós fulan-foun+ ka loron Sábadu.” Maibé feto neʼe dehan: “Buat hotu diʼak hela.” 24 Ho ida-neʼe, feto neʼe tau sela ba kuda-burru no hatete ba ninia ajudante: “Bá lalais. Keta halai neineik só deʼit se haʼu mak dehan.”

25 Entaun feto neʼe bá hasoru Maromak loos nia atan iha Foho Karmel. Bainhira Maromak loos nia atan haree feto neʼe husi dook, nia hatete kedas ba ninia ajudante Geazi: “Haree bá! Feto Sunem mak neʼebá. 26 Favór ida, halai bá hasoru nia no husu: ‘Ó diʼak ka lae? Ó-nia laʼen no ó-nia oan diʼak ka lae?’” Ho ida-neʼe, feto neʼe dehan: “Sira hotu diʼak.” 27 Bainhira feto neʼe mai hasoru Maromak loos nia atan iha foho neʼe, nia kaer metin kedas mane neʼe nia ain.+ Ho ida-neʼe, Geazi mai besik atu dudu sees tiha feto neʼe, maibé Maromak loos nia atan dehan: “Husik nia, tanba nia neon-susar tebes,* no Jeová subar ona neʼe husi haʼu hodi la fó sai ba haʼu.” 28 Entaun feto neʼe dehan: “Haʼu mak husu haʼu-nia naʼi kona-ba oan-mane ida ka? Haʼu rasik dehan ona: ‘Ita labele fó esperansa falsu mai haʼu.’”+

29 Eliseu hatete kedas ba Geazi: “Kesi ó-nia roupa iha ó-nia knotak+ no bá hodi lori haʼu-nia ai-tonka. Se ó hasoru ema ruma, keta kumprimenta nia, no se ema ruma kumprimenta ó, keta hatán nia. Bá no tau haʼu-nia ai-tonka iha labarik-mane neʼe nia oin.” 30 Ho ida-neʼe, labarik neʼe nia inan dehan: “Haʼu jura hodi Jeová, Maromak neʼebé moris, no jura hodi Ita-nia moris, haʼu sei la husik Ita.”+ Entaun Eliseu hamriik hodi bá hamutuk ho feto neʼe. 31 Geazi bá uluk liu iha sira-nia oin no tau ai-tonka iha labarik-mane neʼe nia oin, maibé labarik neʼe la book an no la iha lian ida.+ Geazi fila fali hasoru Eliseu no dehan ba nia: “Labarik neʼe la hadeer.”

32 Bainhira Eliseu tama ba uma laran, nia haree labarik-mane neʼe mate ona no latan hela iha Eliseu nia kama.+ 33 Eliseu tama no taka odamatan. Sira naʼin-rua deʼit mak iha kuartu laran. Tuirmai Eliseu komesa halo orasaun ba Jeová.+ 34 Depois neʼe, nia saʼe ba kama leten, no latan an iha labarik neʼe nia leten. Nia tau ninia ibun iha labarik neʼe nia ibun, ninia matan iha labarik neʼe nia matan, no taka ninia liman ba labarik neʼe nia liman no kontinua latan iha labarik neʼe nia leten, no labarik neʼe nia isin komesa manas.+ 35 Eliseu laʼo bá-mai iha uma neʼe, depois neʼe, nia saʼe fali ba kama leten no latan an iha labarik neʼe nia leten. Labarik-mane neʼe fani ba dala hitu, tuirmai labarik neʼe loke matan.+ 36 Eliseu bolu Geazi no dehan: “Bolu feto Sunem neʼe mai.” Entaun Geazi bolu feto neʼe no nia tama mai hasoru Eliseu. Tuirmai Eliseu dehan: “Koʼus ó-nia oan-mane bá.”+ 37 Feto neʼe tama hodi hakneʼak no hakruʼuk iha Eliseu nia ain, tuirmai feto neʼe koʼus ninia oan-mane no sai.

38 Bainhira Eliseu fila fali ba Gilgal, mosu hamlaha boot iha rai neʼe.+ Profeta sira-nia oan-mane sira+ tuur iha Eliseu nia oin, no Eliseu hatete ba ninia ajudante:+ “Tau sanan boot iha ahi leten no teʼin sopa hodi fó ba profeta sira.” 39 Entaun mane ida laʼo ba toʼos hodi kuʼu modo,* maibé nia hetan lakeru-hun fuik, no nia kuʼu lakeru-fuan, no tau nakonu iha ninia unuk. Tuirmai nia fila fali no koʼa lakeru neʼe hodi hatama ba sanan laran, maibé nia la hatene saida mak neʼe. 40 Depois neʼe, sira suru hodi fó ba profeta sira atu han, maibé bainhira sira han sopa neʼe, sira hakilar: “Oh Maromak loos nia atan, venenu mak iha sanan laran.” No sira labele han sopa neʼe. 41 Ho ida-neʼe, Eliseu dehan: “Lori trigu uut balu mai.” No nia hatama trigu neʼe ba sanan laran, depois neʼe, nia dehan: “Suru hodi fó ba mane sira-neʼe.” No venenu la iha tan iha sanan laran.+

42 Mane ida mai husi Baal-Salisa,+ no nia lori paun fuan 20 neʼebé halo husi sevada+ primeiru, no mós lori sevada foun karón ida hodi fó ba Maromak loos nia atan.+ Tuirmai Eliseu dehan: “Fó hahán neʼe ba ema sira-neʼe atu sira bele han.” 43 Maibé ninia ajudante hatán: “Oinsá mak haʼu bele fó hahán uitoan neʼe ba ema naʼin-100?”+ Eliseu dehan: “Fó ba ema sira-neʼe atu sira bele han, tanba Jeová dehan nuneʼe: ‘Sira sei han no sei iha resin.’”+ 44 Ho ida-neʼe, atan neʼe tau hahán iha ema sira-neʼe nia oin, no sira hotu han, maibé sei iha hahán resin+ hodi tuir liafuan neʼebé Jeová fó sai ona.

5 Iha tempu neʼebá liurai Síria nia xefe tropa nian naran Naaman mak mane neʼebé naran-boot. Naaman nia naʼi liurai gosta tebes nia tanba liuhusi nia mak Jeová halo ema Síria manán funu hasoru sira-nia inimigu.* Naaman mak asuwaʼin ida, maibé nia iha moras-lepra.* 2 Loron ida bainhira ema Síria bá ataka rai-Izraél, sira kaer labarik-feto ida husi neʼebá no halo labarik neʼe sai atan ba Naaman nia feen. 3 Labarik-feto neʼe hatete ba Naaman nia feen: “Se karik haʼu-nia naʼi vizita profeta+ neʼebé iha Samaria, nia sei kura duni haʼu-nia naʼi nia moras-lepra!”+ 4 Entaun nia* bá fó-hatene ba ninia naʼi kona-ba buat neʼebé labarik-feto husi rai-Izraél dehan.

5 Ho ida-neʼe, liurai Síria dehan ba Naaman: “Bá agora! Haʼu sei haruka karta ida ba liurai Izraél.” Ho ida-neʼe, Naaman bá, no nia lori mós osan-mutin kilograma 342,* ho osan-mean 6.000, no mós roupa pár sanulu. 6 Naaman lori karta neʼe ba liurai Izraél, neʼebé dehan: “Haʼu haruka haʼu-nia atan Naaman ba Ita-Boot hamutuk ho karta neʼe hodi Ita bele kura nia husi ninia moras-lepra.” 7 Bainhira liurai Izraél lee karta neʼe, nia lees kedas ninia roupa no dehan: “Haʼu mak Maromak neʼebé bele oho ema no salva ema nia moris ka?+ Tanba nia haruka ema neʼe mai, no husu haʼu atu kura ninia moras-lepra! Imi bele haree katak nia buka lia ho haʼu, loos ka lae?”

8 Maibé bainhira Maromak loos nia atan Eliseu rona katak liurai Izraél lees ona ninia roupa, nia haruka kedas ema bá koʼalia ho liurai, hodi dehan: “Tanbasá mak Ita lees Ita-nia roupa? Favór ida, haruka nia mai hasoru haʼu atu nuneʼe nia bele hatene katak iha profeta ida iha Izraél.”+ 9 Entaun Naaman bá toʼo Eliseu nia uma ho ninia kuda no kuda-karreta funu nian, no hamriik iha odamatan oin. 10 Maibé, Eliseu haruka ema ida lori lia-menon ba Naaman no dehan: “Bá, hoban an dala hitu+ iha Mota Jordaun.+ Hodi halo nuneʼe, Ita-nia isin sei sai diʼak no moos fali.” 11 Rona tiha neʼe, Naaman sai hirus no komesa husik fatin neʼe, no dehan: “Uluk haʼu hanoin iha haʼu-nia laran: ‘Profeta neʼe sei sai mai hasoru haʼu no hamriik iha neʼe hodi bolu ninia Maromak Jeová nia naran, no book nia liman bá-mai iha moras-lepra neʼe nia leten atu kura haʼu.’ 12 Mota Abana no Farpar neʼebé iha Damasku+ diʼak liu fali mota hotu iha Izraél, loos ka lae? Haʼu bele hoban an deʼit iha Damasku nia mota sira-neʼe no sai moos, loos ka lae?” Entaun, nia fila fali ho laran-nakali.

13 Naaman nia atan sira hakbesik ba nia no dehan: “Haʼu-nia naʼi,* se profeta neʼe dehan ba Ita atu halo buat neʼebé susar liu, Ita sei halo tuir, loos ka lae? Maibé agora, nia dehan deʼit ba Ita: ‘Hoban an hodi bele sai moos.’” 14 Rona tiha neʼe, nia tun bá no hoban an dala hitu iha Mota Jordaun, hodi tuir liafuan husi Maromak loos nia atan.+ Ho ida-neʼe, ninia isin sai diʼak fali hanesan labarik kiʼik nia isin,+ no nia sai moos ona.+

15 Depois neʼe, Naaman ho ninia tropa hotu fila fali ba Maromak loos nia atan,+ no nia hamriik iha atan neʼe nia oin, hodi dehan: “Agora haʼu hatene ona katak la iha Maromak ida iha mundu tomak só deʼit iha Izraél.+ Favór ida, simu prezente* husi Ita-nia atan neʼe.” 16 Maibé Eliseu dehan: “Haʼu jura hodi Jeová, Maromak neʼebé moris, neʼebé haʼu serbí, haʼu sei la simu prezente neʼe.”+ Naaman obriga Eliseu atu simu, maibé nia nafatin la simu. 17 Ikusmai, Naaman dehan: “Maski Ita la simu prezente, maibé haʼu husu favór ida, husik Ita-nia atan neʼe foti rai-metan husi rai neʼe neʼebé kuda-mula* rua bele lori, tanba Ita-nia atan sei la hasaʼe tan sakrifísiu sunu nian ka sakrifísiu ida ba maromak sira seluk, só ba Jeová deʼit. 18 Maibé haʼu hein katak Jeová bele fó perdua ba Ita-nia atan kona-ba buat ida tuirmai neʼe: Bainhira haʼu-nia naʼi tama ba Rimon nia templu atu hakruʼuk iha neʼebá, nia sadere an ba haʼu-nia liman, tan neʼe haʼu mós tenke hakruʼuk iha Rimon nia templu. Bainhira haʼu hakruʼuk iha Rimon nia templu, favór ida, haʼu hein katak, Jeová sei perdua Ita-nia atan tanba sala neʼe.” 19 Ho ida-neʼe, Eliseu dehan ba nia: “Laʼo bá ho dame.” Depois neʼe, Naaman bá no bainhira nia laʼo dook ona, 20 Maromak loos nia atan Eliseu+ nia ajudante Geazi+ hanoin: ‘Haʼu-nia naʼi husik deʼit Naaman+ ema Síria, fila hodi la simu buat neʼebé nia lori mai. Haʼu jura hodi Jeová, Maromak neʼebé moris, haʼu sei halai tuir Naaman no hetan buat ruma husi nia.’ 21 Entaun Geazi halai tuir Naaman. Bainhira Naaman haree ema ida halai mai, nia tun husi ninia kuda-karreta hodi hasoru ema neʼe no husu: “Buat hotu diʼak ka lae?” 22 Ho ida-neʼe, Geazi dehan: “Buat hotu diʼak. Haʼu-nia naʼi haruka haʼu mai, hodi dehan: ‘Foin lalais mane joven naʼin-rua mai husi área foho nian iha Efraim, sira mak profeta sira-nia oan-mane sira. Entaun favór ida, fó ba sira osan-mutin kilograma 34 ho grama 200* no mós roupa pár rua.’”+ 23 Naaman hatete: “Foti bá osan-mutin kilograma 68 ho grama 400.”* Nia kontinua obriga Geazi,+ entaun nia falun osan-mutin kilograma 68 ho grama 400 hodi tau iha karón rua, no mós roupa pár rua, no fó buat sira-neʼe ba ninia atan naʼin-rua, no sira lori iha Geazi nia oin.

24 Bainhira Geazi toʼo iha Ofel,* nia foti sasán sira-neʼe husi atan sira-nia liman no tau iha ninia uma laran no haruka atan sira-neʼe fila. Bainhira sira bá ona, 25 nia fila fali no hamriik iha ninia naʼi nia sorin. Iha tempu neʼe, Eliseu husu nia: “Geazi, ó foin fila husi neʼebé?” Maibé nia hatán: “Ita-nia atan la bá fatin ida.”+ 26 Eliseu hatete ba nia: “Ó hanoin haʼu la hatene katak ó duni tuir mane neʼe no nia tun husi ninia kuda-karreta hodi hasoru ó ka? Agora mak tempu atu simu osan-mutin, roupa, toʼos-oliveira, toʼos-uvas, bibi-malae, karau, atan-mane no atan-feto ka?+ 27 Tan neʼe agora Naaman nia moras-lepra+ sei kona fali ó no ó-nia jerasaun sira ba nafatin.” Geazi sai kedas husi Eliseu nia oin ho moras-lepra neʼebé mutin hanesan jelu-rahun.+

6 Profeta sira-nia oan-mane sira+ hatete ba Eliseu: “Haree bá! Fatin neʼebé ita hela daudaun mak kloot liu ba ita. 2 Favór ida, husik ami bá Mota Jordaun. Husik ami ida-idak foti ai-lolon husi neʼebá no harii uma ida iha neʼebá hodi ami bele hela.” Nia hatán: “Bá deʼit.” 3 Profeta sira-neʼe ida dehan: “Ita-Boot bele bá hamutuk ho Ita-nia atan sira ka lae?” Nia hatán: “Haʼu sei bá.” 4 Entaun, Eliseu bá hamutuk ho sira, no sira toʼo iha Mota Jordaun, no komesa tesi ai. 5 Bainhira profeta ida tesi daudaun ai, baliu-ulun monu ba bee laran, no nia hakilar dehan: “Aii, haʼu-nia naʼi, baliu neʼe haʼu empresta deʼit!” 6 Maromak loos nia atan Eliseu dehan: “Monu iha neʼebé?” Mane neʼe hatudu fatin ba nia. Tuirmai Eliseu tesi ai-pedasuk ida no soe ba fatin neʼe no halo baliu-ulun namlele fali. 7 Nia hatete: “Foti baliu-ulun neʼe.” Entaun mane neʼe lolo liman hodi foti.

8 Iha tempu neʼebá, liurai Síria bá halo funu hasoru ema Izraél.+ Nia halo planu hamutuk ho ninia atan sira no dehan: “Ita sei halibur tropa iha fatin ida hodi ataka.” 9 Tuirmai Maromak loos nia atan+ haruka ema bá koʼalia ho liurai Izraél, hodi dehan: “Kuidadu, labele laʼo liu fatin neʼe tanba ema Síria sei tun mai husi fatin neʼe.” 10 Entaun liurai Izraél haruka avizu ba ninia tropa sira iha fatin neʼebé Maromak loos nia atan fó sai ona ba nia. Maromak loos nia atan kontinua fó avizu ba liurai, no liurai hadook an husi fatin neʼe dala barak.*+

11 Neʼe halo liurai Síria sai laran-nakali tebes, tan neʼe nia bolu ninia atan sira no husu: “Fó-hatene mai haʼu! Iha ita-nia leet, sé mak apoia liurai Izraél?” 12 Tuirmai ninia atan ida dehan: “Haʼu-nia naʼi liurai, laʼós ami! Profeta Eliseu iha Izraél mak fó-hatene ba liurai Izraél kona-ba buat neʼebé Ita-Boot koʼalia iha Ita-nia kuartu laran.”+ 13 Liurai hatete: “Bá buka-hatene nia hela iha neʼebé, atu nuneʼe haʼu bele haruka ema atu kaer nia.” Ikusmai ema fó sai ba liurai: “Nia hela iha Dotan.”+ 14 Liurai haruka kedas tropa barak tebes hamutuk ho kuda no kuda-karreta funu nian ba sidade neʼe, no sira bá iha kalan hodi haleʼu sidade neʼe.

15 Iha dadeer-saan Maromak loos nia atan nia ajudante hadeer no sai ba liʼur, nia haree katak tropa sira neʼebé mai ho kuda no kuda-karreta funu nian haleʼu daudaun sidade neʼe. Entaun ajudante neʼe hatete kedas ba Eliseu: “Haʼu-nia naʼi, susar boot! Ita sei halo saida?” 16 Maibé Eliseu dehan: “Keta taʼuk!+ Iha tropa barak liu hamutuk ho ita duké ho sira.”+ 17 Tuirmai Eliseu komesa halo orasaun, hodi dehan: “Oh Jeová, favór ida, loke ninia matan atu nia bele haree.”+ Jeová loke kedas ajudante neʼe nia matan no nia haree katak área foho nian nakonu ho kuda no kuda-karreta funu nian sira neʼebé nabilan hanesan ahi+ haleʼu Eliseu.+

18 Bainhira tropa Síria tun mai atu ataka Eliseu, nia harohan ba Jeová, hodi dehan: “Favór ida, halo nasaun neʼe sai matan-delek.”+ Entaun Maromak halo tropa sira-neʼe sai matan-delek hodi tuir buat neʼebé Eliseu husu. 19 Eliseu dehan ba sira: “Laʼós dalan neʼe, no neʼe laʼós ninia sidade. Laʼo tuir haʼu, no haʼu sei lori imi ba mane neʼebé imi buka daudaun.” Maibé nia lori sira ba Samaria.+

20 Bainhira sira toʼo iha Samaria, Eliseu dehan: “Oh Jeová, loke sira-nia matan atu sira bele haree.” Ho ida-neʼe, Jeová loke sira-nia matan, no sira haree katak sira iha sidade Samaria nia klaran. 21 Bainhira liurai Izraél haree sira, nia hatete ba Eliseu: “Haʼu-nia naʼi,* haʼu bele oho sira ka lae?” 22 Maibé Eliseu hatán: “Ó labele oho sira. Tanba baibain ó sei la oho* ema neʼebé ó lori fila husi funu nuʼudar dadur, loos ka lae? Fó paun no bee ba sira atu sira bele han no hemu,+ tuirmai haruka sira fila fali ba sira-nia naʼi.” 23 Nuneʼe liurai halo festa boot ida ba sira, no sira han-hemu, depois neʼe, nia haruka sira fila fali ba sira-nia naʼi. Ho ida-neʼe, la iha tan grupu naʼok-teen husi Síria+ neʼebé mai hadau sasán husi rai-Izraél.

24 Liutiha tempu balu, Liurai Ben-Hadad husi Síria halibur ninia tropa hotu no bá halo serku ba Samaria.+ 25 Nuneʼe mosu hamlaha boot+ iha sidade Samaria tanba tropa Síria kontinua halo serku ba sidade neʼe. Tan neʼe, kuda-burru nia ulun+ ida nia folin osan-mutin 80, no manu-pombu nia teen liman isin rua* nia folin osan-mutin 5. 26 Bainhira liurai Izraél laʼo liu daudaun iha sidade nia moru leten, feto ida hakilar ba nia, hodi dehan: “Oh haʼu-nia naʼi liurai, ajuda ami!” 27 Nia hatán: “Se Jeová la ajuda ó, entaun husi neʼebé mak haʼu sei buka ajuda ba ó? Husi fatin sama trigu nian ka? Husi fatin halo tua-uvas nian ka? Husi fatin halo mina nian ka?” 28 Liurai husu feto neʼe: “Ó iha problema saida?” Nia hatán: “Feto neʼe hatete mai haʼu: ‘Fó ó-nia oan-mane mai, atu ita bele han nia ohin, no aban mak ita sei han haʼu-nia oan-mane.’+ 29 Nuneʼe ami daʼan haʼu-nia oan-mane no han.+ Loron tuirmai haʼu hatete ba feto neʼe: ‘Fó ó-nia oan-mane mai atu ita bele han nia.’ Maibé feto neʼe subar ninia oan-mane.”

30 Rona tiha feto neʼe nia liafuan, liurai lees kedas ninia roupa rasik.+ Bainhira liurai laʼo liu iha sidade nia moru leten, povu haree katak liurai hatais hena karón* iha ninia roupa nia laran. 31 Tuirmai liurai dehan: “Husik Maromak fó kastigu ba haʼu no aumenta tan kastigu neʼe se ohin haʼu la tesi sai Safat nia oan-mane Eliseu nia ulun!”+

32 Eliseu tuur daudaun iha ninia uma, no katuas sira mós tuur hamutuk ho nia. Liurai haruka mane ida bá uluk liu nia, maibé antes mane neʼe toʼo, Eliseu hatete ba katuas sira: “Imi haree ona oinsá ohodór nia oan-mane neʼe+ haruka ema mai atu tesi sai haʼu-nia ulun ka? Haree didiʼak bainhira mane neʼe mai, taka odamatan, tahan netik odamatan. Imi rona lian ka lae? Ninia naʼi laʼo tuir daudaun husi ninia kotuk.” 33 Bainhira Eliseu koʼalia hela, mane neʼe mai, no liurai mós toʼo mai no dehan: “Susar neʼe mai husi Jeová. Tanbasá mak haʼu hein tan Jeová nia ajuda?”

7 Eliseu hatete: “Rona Jeová nia liafuan bá. Jeová dehan nuneʼe: ‘Aban, maizumenus iha oras hanesan neʼe, iha portaun* Samaria nian, trigu uut neʼebé diʼak sea isin ida* ninia folin sei sai osan-mutin ida,* no sevada sea isin rua* ninia folin sei sai osan-mutin ida.’”+ 2 Rona tiha neʼe, ajudante neʼebé liurai tau fiar hatete ba Maromak loos nia atan: “Maski Jeová loke odamatan sira iha lalehan atu udan tun, liafuan neʼe sei akontese duni ka lae?”+ Eliseu hatán: “Ó sei haree neʼe ho ó-nia matan rasik,+ maibé ó sei la han ai-han sira-neʼe.”+

3 Iha mane moras-lepra naʼin-haat tuur besik sidade nia portaun,+ no sira dehan ba malu: “Tanbasá mak ita tuur deʼit iha neʼe toʼo ita mate? 4 Se ita tama ba sidade, agora hamlaha boot iha sidade laran,+ entaun ita sei mate iha neʼebá. Maibé se ita tuur deʼit iha neʼe, ita mós sei mate. Tan neʼe, mai ita laʼo ba tropa Síria nia hela-fatin. Se sira husik ita moris, ita sei kontinua moris, maibé se sira oho ita, entaun ita sei mate.” 5 Tuirmai, iha kalan nakukun, sira hamriik no laʼo bá tropa Síria nia hela-fatin. Bainhira sira besik tropa nia hela-fatin neʼe, sira la haree ema ida.

6 Tanba Jeová halo tropa Síria rona lian husi kuda-karreta funu nian no kuda sira, hanesan tropa neʼebé barak.+ Entaun sira hatete ba malu: “Haree bá! Liurai Izraél selu ona ema Hetes nia liurai sira no ema Ejitu nia liurai sira atu mai kontra ita!” 7 Sira hamriik kedas no halai iha nakukun laran, hodi husik hela sira-nia tenda, kuda, kuda-burru no sasán hotu iha tropa nia hela-fatin neʼe, no sira halai atu salva sira-nia moris.*

8 Bainhira mane moras-lepra sira-neʼe toʼo iha tropa nia hela-fatin, sira tama ba tenda ida no komesa han-hemu. Sira lori osan-mutin, osan-mean no roupa sira hodi bá subar. Tuirmai sira fila fali no tama ba tenda seluk, sira lori tan sasán sira husi fatin neʼe hodi bá subar.

9 Ikusmai sira dehan ba malu: “Buat neʼebé ita halo neʼe mak la loos. Agora ita tenke fó sai liafuan diʼak neʼe ba ema seluk! Se ita dada an no hein toʼo dadeer, ita merese atu hetan kastigu. Mai ita bá fó-hatene kedas liafuan diʼak neʼe iha liurai nia uma.” 10 Entaun sira bá no bolu guarda neʼebé hein sidade nia portaun no dehan ba sira: “Ami tama ba tropa Síria nia hela-fatin, maibé ema ida mós la iha neʼebá, ami la rona ema ida nia lian. Iha neʼebá iha deʼit kuda no kuda-burru sira neʼebé kesi hela, no tenda sira husik deʼit.” 11 Ho ida-neʼe, guarda sira hakilar hodi hatoʼo liafuan neʼe ba ema sira iha liurai nia palásiu laran.

12 Iha kalan neʼe liurai hadeer kedas no hatete ba ninia atan sira: “Favór ida, husik haʼu fó-hatene ba imi kona-ba buat neʼebé tropa Síria planu ona ba ita. Sira hatene katak ita hamlaha,+ tan neʼe sira husik tiha sira-nia hela-fatin hodi subar iha toʼos, no dehan: ‘Ema Izraél sei sai husi sidade, no ita sei kaer moris deʼit sira no tama ba sira-nia sidade.’”+ 13 Tuirmai ninia atan ida dehan: “Favór ida, husik mane balu foti kuda lima husi kuda sira neʼebé sei iha sidade laran. Loloos mane sira-neʼe nia situasaun hanesan deʼit ho ema Izraél lubun neʼebé hela iha neʼe. Sira mós sei mate hanesan ho ema Izraél hotu neʼebé mate ona. Tan neʼe, mai ita haruka sira bá hodi haree toʼok.” 14 Ho ida-neʼe, sira foti kuda-karreta rua hamutuk ho kuda sira, no liurai haruka sira bá tropa Síria nia hela-fatin, hodi dehan: “Bá haree toʼok.” 15 Mane sira-neʼe buka tuir tropa Síria toʼo Mota Jordaun, no sira haree iha dalan hotu nakonu ho roupa no sasán neʼebé tropa Síria soe hela tanba sira halai ho taʼuk. Tuirmai mane sira-neʼe fila fali no fó-hatene ba liurai.

16 Povu Izraél sai husi sidade hodi foti sasán iha tropa Síria nia hela-fatin, ho ida-neʼe, trigu uut neʼebé diʼak sea isin ida nia folin tun ba osan-mutin ida, no sevada sea isin rua nia folin tun ba osan-mutin ida, hodi tuir Jeová nia liafuan.+ 17 Liurai haruka ajudante neʼebé nia tau fiar hodi hein portaun, maibé povu sama nia iha portaun toʼo nia mate, neʼe tuir liafuan neʼebé Maromak loos nia atan fó sai ona ba liurai bainhira liurai bá hasoru atan neʼe. 18 Neʼe akontese tuir liafuan neʼebé Maromak loos nia atan hatete ona ba liurai, hodi dehan: “Aban, iha oras hanesan neʼe, iha portaun Samaria nian, sevada sea isin rua ninia folin sei sai osan-mutin ida, no trigu uut neʼebé diʼak sea isin ida ninia folin sei sai osan-mutin ida.”+ 19 Maibé iha tempu neʼebá ajudante neʼe hatete ba Maromak loos nia atan: “Maski Jeová loke odamatan sira iha lalehan atu udan tun, liafuan neʼe* sei akontese duni ka lae?” Eliseu hatán: “Ó sei haree neʼe ho ó-nia matan rasik, maibé ó sei la han ai-han sira-neʼe.” 20 Ida-neʼe akontese duni ba ajudante neʼe, tanba povu sama nia toʼo mate iha portaun.

8 Eliseu hatete ba feto neʼebé ninia oan-mane uluk Eliseu halo moris fali,+ hodi dehan: “Ó no ó-nia umakain, hamriik no muda ba fatin naran deʼit hodi hela nuʼudar ema estranjeiru, tanba Jeová fó sai ona katak sei mosu rai-hamlaha+ iha neʼe durante tinan hitu.” 2 Entaun feto neʼe halo tuir liafuan husi Maromak loos nia atan. Nia no ninia umakain bá hela iha ema Filístia nia rai+ durante tinan hitu.

3 Liutiha tinan hitu, feto neʼe fila fali husi ema Filístia nia rai no bá husu liurai kona-ba ninia uma no ninia toʼos. 4 Iha tempu neʼebá, liurai koʼalia ba Geazi, Maromak loos nia atan nia ajudante, hodi dehan: “Favór ida, konta ba haʼu kona-ba buat kmanek hotu neʼebé Eliseu halo ona.”+ 5 Bainhira Geazi konta daudaun ba liurai kona-ba oinsá Eliseu halo moris fali ema neʼebé mate ona,+ feto neʼebé ninia oan-mane uluk Eliseu halo moris fali, mai hasoru liurai atu husu kona-ba ninia uma no ninia toʼos.+ Ho ida-neʼe, Geazi dehan: “Haʼu-nia naʼi liurai, feto neʼebé haʼu konta mak neʼe, no ninia oan-mane neʼebé Eliseu halo moris fali mak neʼe.” 6 Entaun, liurai husu feto neʼe, no feto neʼe konta ba liurai. Tuirmai liurai haruka ema-boot ida neʼebé serbisu iha palásiu hodi ajuda feto neʼe, no liurai dehan: “Fó fali buat hotu neʼebé feto neʼe nian no selu fali osan tuir folin ba rezultadu husi ninia toʼos durante tempu neʼebé nia husik rai neʼe toʼo agora.”

7 Eliseu bá Damasku+ bainhira Liurai Ben-Hadad+ husi Síria moras hela. Entaun ema fó-hatene ba liurai: “Maromak loos nia atan+ mai ona iha neʼe.” 8 Ho ida-neʼe, liurai hatete ba Hazael:+ “Lori prezente ida no bá hasoru Maromak loos nia atan.+ Husu Jeová nia hanoin liuhusi atan neʼe, hodi dehan: ‘Haʼu sei sai diʼak fali husi moras neʼe ka lae?’” 9 Hazael bá hasoru Maromak loos nia atan neʼe no lori mós sasán diʼak oioin husi Damasku nuʼudar prezente hodi tula iha kuda-kamelu 40. Hazael mai no hamriik iha ninia oin, no dehan: “Ita-nia oan-mane Ben-Hadad, liurai Síria, haruka haʼu hodi husu: ‘Haʼu sei sai diʼak fali husi moras neʼe ka lae?’” 10 Eliseu hatán: “Bá no hatete ba nia: ‘Ó sei sai diʼak fali’, maibé Jeová hatudu ona ba haʼu katak nia sei mate duni.”+ 11 No Eliseu hateke metin ba Hazael toʼo halo Hazael moe. Tuirmai Maromak loos nia atan neʼe tanis. 12 Hazael husu: “Tanbasá mak haʼu-nia naʼi tanis?” Eliseu hatán: “Tanba haʼu hatene ó sei halo aat ba povu Izraél.+ Ó sei sunu sira-nia sidade sira neʼebé metin, ó sei oho funu-naʼin sira neʼebé kbiit boot ho surik, ó sei harahun sira-nia oan ba pedasuk, no ó sei lees feto sira neʼebé isin-rua.”+ 13 Hazael hatete: “Ita-nia atan neʼe hanesan asu deʼit, oinsá mak haʼu bele halo ida-neʼe?” Maibé Eliseu hatán: “Jeová hatudu ona ba haʼu katak ó sei ukun Síria nuʼudar liurai.”+

14 Tuirmai Hazael husik Eliseu no fila fali ba ninia naʼi. Ninia naʼi husu ba nia: “Eliseu hatete saida ba ó?” Nia hatán: “Eliseu dehan ba haʼu katak Ita sei sai diʼak fali.”+ 15 Maibé loron tuirmai, Hazael foti kolxa, hoban iha bee, no taka metin* ba ninia naʼi nia oin toʼo nia mate.+ Nuneʼe Hazael mak sai liurai hodi troka nia.+

16 Iha tinan lima husi Acab nia oan-mane Jeorão+ nia ukun iha Izraél, iha tempu neʼebé Liurai Jeosafát ukun rai-Judá, Jeosafát nia oan-mane Jeorão+ sai liurai hodi ukun rai-Judá. 17 Jeorão tinan 32 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan ualu. 18 Nia laʼo tuir liurai Izraél sira-nia dalan,+ hanesan ema sira husi Acab nia umakain,+ tanba nia hola Acab nia oan-feto nuʼudar ninia feen,+ no nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree.+ 19 Maibé Jeová lakohi halakon nasaun Judá tanba hanoin ninia atan David.+ Uluk nia promete ona ba David atu fó ahi-oan* ida ba David+ no ba ninia oan-mane sira ba nafatin.

20 Iha Jeorão nia tempu, ema Edom kontra hasoru Judá nia ukun+ no tuirmai ema Edom hili sira-nia liurai rasik.+ 21 Entaun Jeorão hamutuk ho ninia tropa neʼebé lori kuda-karreta bá Zair, no ema Edom haleʼu nia ho ninia komandante sira neʼebé dirije kuda-karreta funu nian, maibé nia hamriik durante kalan hodi halakon ema Edom, no tropa sira halai ba sira-nia tenda. 22 Maibé ema Edom nafatin kontra hasoru Judá toʼo ohin loron. Iha tempu neʼebá ema Libna+ mós kontra hasoru Judá nia ukun.

23 Kona-ba Jeorão nia istória sira seluk, no kona-ba buat hotu neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Judá nia liurai sira. 24 Ikusmai Jeorão mate* no sira hakoi nia hamutuk ho ninia beiʼala sira iha David nia Sidade.+ No ninia oan-mane Acazias+ mak sai liurai hodi troka nia.

25 Iha tinan 12 husi Acab nia oan-mane Jeorão nia ukun iha Izraél, Liurai Jeorão nia oan-mane Acazias sai liurai hodi ukun rai-Judá.+ 26 Acazias tinan 22 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein ba tinan ida. Ninia inan naran Atalia.+ Atalia mak Liurai Onri+ husi rai-Izraél nia bei-oan.* 27 Acazias laʼo tuir ema iha Acab nia umakain nia dalan.+ Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree hanesan Acab nia umakain, tanba ninia aman kaben ho feto husi Acab nia umakain.+ 28 Acazias bá hamutuk ho Acab nia oan-mane Jeorão hodi halo funu iha Ramot-Gilead+ hasoru Liurai Hazael husi Síria, maibé tropa Síria hakanek Jeorão.+ 29 Entaun Liurai Jeorão fila fali ba Jezreel+ atu bele sai diʼak fali husi ninia kanek neʼebé nia hetan husi tropa Síria iha Ramá bainhira nia halo funu hasoru Liurai Hazael husi Síria.+ Jeorão nia oan-mane Acazias, liurai Judá, tun ba Jezreel atu vizita Acab nia oan-mane Jeorão, tanba Jeorão hetan kanek.*

9 Profeta Eliseu bolu profeta nia oan-mane ida,* hodi dehan: “Kesi ó-nia roupa iha ó-nia knotak, no lori mina iha buli ida-neʼe no bá lalais Ramot-Gilead.+ 2 Bainhira ó toʼo iha neʼebá, buka Jeosafát nia oan-mane Jeú,+ Ninsi nia bei-oan. Ó tenke tama no haruka Jeú hamriik husi ninia maluk sira-nia leet no lori nia ba kuartu laran. 3 Tuirmai foti buli neʼebé iha mina no fui mina neʼe ba Jeú nia ulun no dehan: ‘Jeová dehan nuneʼe: “Haʼu hili* ona ó nuʼudar liurai ba Izraél.”’+ Tuirmai ó tenke loke odamatan no halai fila kedas.”

4 Ho ida-neʼe, profeta nia oan-mane* neʼe bá Ramot-Gilead. 5 Bainhira nia toʼo, xefe tropa nian sira tuur hela iha neʼebá. Nia dehan: “Oh xefe, haʼu lori lia-menon ba Ita.” Jeú husu: “Ba xefe ida-neʼebé?” Nia hatán: “Ba Ita-Boot.” 6 Entaun Jeú hamriik no tama ba uma laran. Profeta nia oan-mane* neʼe fui mina ba Jeú nia ulun no dehan: “Jeová, Izraél nia Maromak, dehan nuneʼe: ‘Haʼu hili* ona ó nuʼudar liurai ba Jeová nia povu Izraél.+ 7 Ó tenke oho ema husi ó-nia naʼi Acab nia umakain, nuneʼe mak haʼu sei selu fali haʼu-nia atan profeta sira-nia raan no Jeová nia atan seluk hotu nia raan, katak sira hotu neʼebé mate iha Jezabel nia liman.+ 8 Ema hotu iha Acab nia umakain tenke mate. Haʼu sei halakon mane hotu* husi Acab nia umakain, inklui mós ema neʼebé kbiit-laek no fraku iha Izraél.+ 9 Haʼu sei halo Acab nia umakain sai hanesan Nebat nia oan-mane Jeroboão+ nia umakain no hanesan Ahias nia oan-mane Baasa nia umakain.+ 10 Kona-ba Jezabel, asu sei han ninia isin iha toʼos laran iha Jezreel,+ no ema ida mós sei la hakoi nia.’” Tuirmai, profeta neʼe loke odamatan no halai.+

11 Bainhira Jeú fila fali ba ninia naʼi nia atan sira, sira husu nia: “Buat hotu diʼak ka lae? Tanbasá mak mane bulak neʼe mai hasoru ó?” Nia hatán ba sira: “Imi rasik hatene mane neʼe, nia koʼalia hanesan ema bulak.” 12 Maibé sira dehan: “Ó bosok! Favór ida, konta mai ami.” Tuirmai nia dehan: “Nia hatete nuneʼe mai haʼu, no nia hatutan tan: ‘Jeová dehan nuneʼe: “Haʼu hili* ona ó nuʼudar liurai ba Izraél.”’”+ 13 Rona tiha neʼe, sira ida-idak foti lalais sira-nia roupa no nahe iha eskada hodi nia laʼo,+ no sira huu dikur, hodi dehan: “Jeú sai ona liurai!”+ 14 Tuirmai Jeosafát nia oan-mane Jeú,+ Ninsi nia bei-oan, halo planu hodi kontra Jeorão.

Iha tempu neʼebá, Jeorão hamutuk ho tropa Izraél hotu iha Ramot-Gilead+ hodi defende rai-Izraél husi Liurai Hazael+ husi Síria. 15 Liutiha neʼe, Liurai Jeorão fila fali ba Jezreel+ atu bele sai diʼak fali husi kanek neʼebé nia hetan husi tropa Síria bainhira nia halo funu hasoru Liurai Hazael husi Síria.+

Jeú dehan: “Se imi apoia haʼu, keta husik ema ida halai sai husi sidade atu bá fó-hatene ida-neʼe iha Jezreel.” 16 Tuirmai Jeú saʼe ninia kuda-karreta no bá Jezreel, tanba Jeorão toba iha neʼebá no kanek hela, no mós Liurai Acazias husi Judá tun ona bá neʼebá atu haree Jeorão. 17 Bainhira guarda hamriik iha uma aas* leten iha Jezreel, nia haree Jeú nia tropa lubun hakbesik mai daudaun. Guarda neʼe hatete kedas: “Haʼu haree ema-lubun boot.” Jeorão dehan: “Bolu tropa ida no haruka nia saʼe kuda hodi bá hasoru sira, no husu ba sira: ‘Imi mai ho dame ka lae?’” 18 Entaun tropa neʼe saʼe kuda hodi bá hasoru Jeú no dehan: “Liurai husu nuneʼe: ‘Imi mai ho dame ka lae?’” Maibé Jeú hatán: “Ó hatene saida kona-ba ‘dame’? Laʼo tuir haʼu iha haʼu-nia kotuk!”

Tuirmai guarda dehan: “Tropa neʼe hasoru sira, maibé nia la fila fali.” 19 Ho ida-neʼe, Jeorão haruka tan tropa segundu neʼebé saʼe kuda, bainhira tropa neʼe hasoru sira, nia dehan: “Liurai husu nuneʼe: ‘Imi mai ho dame ka lae?’” Maibé Jeú hatán: “Ó hatene saida kona-ba ‘dame’? Laʼo tuir haʼu iha haʼu-nia kotuk!”

20 Tuirmai guarda dehan: “Tropa neʼe hasoru sira, maibé nia la fila fali, no dalan neʼebé mane neʼe lori kuda-karreta mak hanesan Ninsi nia bei-oan* Jeú, tanba Jeú lori kuda-karreta hanesan ema bulak.” 21 Jeorão hatete: “Prepara kuda-karreta!” Entaun sira prepara ninia kuda-karreta funu nian. Tuirmai Liurai Jeorão husi Izraél ho Liurai Acazias+ husi Judá saʼe sira ida-idak nia kuda-karreta funu nian hodi bá hasoru Jeú. Sira hasoru nia iha Nabot+ ema Jezreel nia toʼos.

22 Bainhira Jeorão haree Jeú, nia dehan kedas: “Jeú, ó mai ho dame ka lae?” Maibé Jeú hatán: “Oinsá mak bele iha dame se ó-nia inan Jezabel moris hela?+ Ninia hahalok hanesan feto-aat* no ninia hahalok matan-dook nian mós barak tebes.”+ 23 Jeorão fila kedas ninia kuda-karreta hodi halai, no nia hatete ba Acazias: “Acazias, nia lohi ona ita!” 24 Jeú foti ninia rama no hana kona Jeorão nia kotuk, no rama-oan tama borus ninia fuan, no nia mate iha ninia kuda-karreta laran. 25 Tuirmai Jeú hatete ba ninia ajudante ida naran Bidkar: “Foti nia hodi soe ba Nabot ema Jezreel nia toʼos.+ Hanoin-hetan, uluk haʼu no ó saʼe kuda-karreta hamutuk hodi tuir iha ninia aman Acab nia kotuk bainhira Jeová rasik fó sai liafuan kastigu neʼe kontra nia:+ 26 ‘Jeová dehan: “Horiseik haʼu haree Nabot nia raan+ no ninia oan-mane sira-nia raan no haʼu sei selu fali+ duni ba ó kona-ba raan neʼe iha toʼos neʼe”, Jeová dehan.’ Tan neʼe, foti ninia mate-isin no soe ba rai neʼe, hodi tuir Jeová nia liafuan.”+

27 Bainhira Liurai Acazias+ husi Judá haree buat neʼebé akontese, nia halai liuhusi dalan neʼebé besik jardín boot.* Depois neʼe, Jeú duni tuir nia no dehan: “Oho mós nia!” Entaun sira ataka nia iha ninia kuda-karreta bainhira nia iha dalan atu bá Gur, neʼebé besik Ibleam.+ Maibé nia kontinua halai toʼo Megido no mate iha neʼebá. 28 Ninia atan sira lori nia iha kuda-karreta hodi bá Jeruzalein, no sira hakoi nia iha ninia rate hamutuk ho ninia beiʼala sira iha David nia Sidade.+ 29 Iha tinan 11 husi Acab nia oan-mane Jeorão nia ukun mak Acazias+ sai liurai hodi ukun rai-Judá.

30 Bainhira Jeú mai toʼo Jezreel,+ Jezabel+ rona kona-ba neʼe. Entaun Jezabel pinta metan ninia matan-kulit no halo furak ninia fuuk no hateke tun husi janela. 31 Bainhira Jeú tama liuhusi portaun, Jezabel dehan: “Ó haluha ona buat neʼebé akontese ba Zimri neʼebé oho ninia naʼi ka?”+ 32 Jeú hateke saʼe ba janela, no dehan: “Sé mak apoia haʼu? Sé?”+ Ema-boot naʼin-rua ka tolu neʼebé serbisu iha palásiu hateke tun kedas ba nia. 33 Jeú hatete: “Soe tun feto neʼe!” Entaun sira soe tun Jezabel, no ninia raan balu katiik ba didin no kuda sira, no Jeú nia kuda sama ninia mate-isin. 34 Depois neʼe, nia tama no han-hemu. Nia dehan: “Favór ida, haloot tiha feto neʼebé hetan malisan neʼe nia mate-isin no lori bá hakoi, tanba nia mak liurai nia oan-feto.”+ 35 Maibé bainhira sira bá atu hakoi nia, sira hetan deʼit ulun-ruin no ninia ain-tanen ho liman-tanen sira.+ 36 Bainhira sira fila fali no fó-hatene ba Jeú, Jeú hatete: “Neʼe kumpre Jeová nia liafuan+ neʼebé fó sai ona liuhusi ninia atan Elias ema Tisbe, hodi dehan: ‘Asu sei han Jezabel nia isin iha toʼos ida iha Jezreel.+ 37 Jezabel nia mate-isin sei sai hanesan adubu* iha toʼos ida iha Jezreel, atu nuneʼe ema labele dehan: “Neʼe mak Jezabel.”’”

10 Acab+ nia oan-mane naʼin-70 hela iha Samaria. Entaun Jeú hakerek karta no haruka ba ulun-naʼin sira iha Jezreel, katuas sira,+ no guarda sira neʼebé tau matan ba Acab nia oan sira iha Samaria, hodi dehan: 2 “Bainhira imi simu karta neʼe, imi-nia naʼi nia oan-mane sira mós sei hamutuk ho imi, no imi mós iha kuda-karreta funu nian, kuda sira, armas, no imi hela iha sidade neʼebé iha moru aas. 3 Hili imi-nia naʼi nia oan-mane ida neʼebé diʼak no matenek liu,* no foti nia hodi tuur iha ninia aman nia kadunan. Tuirmai defende imi-nia naʼi nia umakain.”

4 Maibé sira sai taʼuk tebes no dehan: “Se liurai naʼin-rua deʼit labele kontra nia,+ entaun oinsá mak ita bele kontra nia?” 5 Tan neʼe, ema-boot neʼebé tau matan ba palásiu, governadór ba sidade, katuas sira no guarda sira haruka lia-menon tuirmai neʼe ba Jeú: “Ami mak Ita-nia atan sira, no ami sei halo buat naran deʼit neʼebé Ita haruka ami atu halo. Ami sei la foti ema ida sai liurai. Favór ida, halo deʼit buat neʼebé Ita hanoin mak diʼak.”

6 Tuirmai Jeú hakerek karta segundu, hodi dehan: “Se imi apoia haʼu no hakarak halo tuir haʼu, lori imi-nia naʼi nia oan-mane sira-nia ulun no mai hasoru haʼu aban iha Jezreel iha oras hanesan neʼe.”

Iha tempu neʼebá, liurai nia oan-mane naʼin-70 hamutuk hela ho mane naran-boot sira iha sidade neʼe; mane sira-neʼe mak haboot liurai nia oan-mane sira. 7 Bainhira sira simu karta neʼe, sira oho kedas liurai nia oan-mane naʼin-70,+ depois neʼe, tau sira-nia ulun iha bote laran no haruka ba Jeú iha Jezreel. 8 Ema neʼebé lori lia-menon tama mai no dehan ba Jeú: “Sira lori ona liurai nia oan-mane sira-nia ulun mai.” Ho ida-neʼe, nia dehan: “Tau ulun sira-neʼe butuk rua iha sidade nia portaun oin no husik toʼo dadeer.” 9 Bainhira Jeú sai iha dadeer-saan, nia hamriik iha povu hotu nia oin, hodi dehan: “Imi la iha sala.* Haʼu mak halo planu ba haʼu-nia naʼi no haʼu oho nia,+ maibé sé mak oho ema hotu neʼe? 10 Nuneʼe hatene bá katak Jeová nia liafuan hotu neʼebé Jeová fó sai ona kontra umakain Acab, sei la sai leet deʼit.*+ No Jeová kumpre ona buat neʼebé nia koʼalia liuhusi ninia atan Elias.”+ 11 Liután neʼe, Jeú mós oho ema restu hotu husi Acab nia umakain neʼebé hela iha Jezreel, no oho Acab nia ema naran-boot, ninia belun no ninia amlulik sira,+ toʼo la iha ema ida mak moris.+

12 Tuirmai Jeú hamriik no bá Samaria. Iha dalan neʼe iha uma* atu bibi-atan sira tesi bibi-malae fulun. 13 Iha neʼebá Jeú hasoru liurai Judá naran Acazias+ nia maun-alin sira, no nia dehan ba sira: “Imi mak sé?” Sira dehan: “Ami mak Acazias nia maun-alin, agora ami tun daudaun atu bá haree liurai nia oan-mane sira no haree liurai-feto* nia oan-mane sira diʼak ka lae.” 14 Jeú hatete kedas: “Kaer moris sira!” Nuneʼe sira kaer moris mane naʼin-42 no oho sira iha tanke* besik uma neʼebé uza atu tesi bibi-malae fulun. Jeú la husik ema ida moris.+

15 Bainhira Jeú sai husi fatin neʼe, nia hasoru Recab+ nia oan-mane Jeonadab,+ neʼebé mai hasoru nia. Jeú kumprimenta* nia, no dehan: “Ó hatudu laran-metin ba haʼu hanesan haʼu mós hatudu laran-metin ba ó ka lae?”

Jeonadab hatán: “Sin.”

“Se nuneʼe, lolo ó-nia liman mai haʼu.”

Entaun Jeonadab lolo liman ba Jeú, no nia dada Jeonadab saʼe ba ninia kuda-karreta. 16 Tuirmai Jeú dehan: “Bá hamutuk ho haʼu, no haree oinsá haʼu sei la simu ema neʼebé la hatudu laran-metin ba Jeová.”*+ Nuneʼe Jeú lori Jeonadab hamutuk ho nia iha kuda-karreta funu nian. 17 Nia toʼo iha Samaria, no oho ema restu hotu husi Acab nia umakain iha Samaria toʼo la husik ema ida moris,+ hodi tuir Jeová nia liafuan neʼebé fó sai ona ba Elias.+

18 Liután neʼe, Jeú halibur povu hotu hamutuk no dehan ba sira: “Acab halo buat uitoan hodi adora Baal,+ maibé Jeú sei halo buat barak liután atu adora Baal. 19 Tan neʼe, bolu Baal nia profeta hotu,+ ema hotu neʼebé adora Baal, no amlulik hotu mai.+ Ema ida labele falta, tanba haʼu sei hasaʼe sakrifísiu barak ba Baal. Ema neʼebé la mai sei mate.” Loloos Jeú lohi sira atu nuneʼe nia bele halakon ema sira neʼebé adora Baal.

20 Jeú hatutan tan: “Fó avizu kona-ba* reuniaun espesiál ba Baal.” Entaun sira fó sai avizu neʼe. 21 Depois neʼe, Jeú haruka ema habelar liafuan ba Izraél tomak, nuneʼe ema hotu neʼebé adora Baal mai. La iha ema ida mak la mai. Sira tama iha Baal nia templu,+ no templu neʼe nakonu husi rohan toʼo rohan. 22 Jeú hatete ba ema neʼebé tau matan ba kuartu neʼebé rai roupa sira, hodi dehan: “Lori roupa ba ema hotu neʼebé adora Baal.” Entaun nia lori roupa hodi fó ba ema sira-neʼe. 23 Tuirmai Jeú ho Recab nia oan-mane Jeonadab+ tama ba Baal nia templu. Jeú dehan ba ema sira neʼebé adora Baal: “Imi haree didiʼak atu la iha ema neʼebé adora Jeová iha imi-nia leet, só deʼit ema neʼebé adora Baal.” 24 Ikusmai sira tama hodi hasaʼe sakrifísiu no sunu sakrifísiu sira. Maibé Jeú haruka ona mane naʼin-80 hamriik iha liʼur, no dehan: “Haʼu entrega ema sira-neʼe ba imi-nia liman, se sira ida halai lakon, imi ida tenke mate hodi troka fali ninia moris.”

25 Bainhira nia remata ona hasaʼe sakrifísiu sunu nian, Jeú hatete ba guarda* no ajudante sira: “Tama mai no oho ema sira-neʼe! Keta husik ema ida halai!”+ Rona tiha neʼe, guarda no ajudante sira oho ema sira-neʼe ho surik no soe mate-isin ba liʼur, no sira kontinua tama toʼo Baal nia fatin sagradu* iha templu laran. 26 Tuirmai sira lori sai fatuk lulik sira*+ husi Baal nia templu no sunu ida-idak.+ 27 Sira harahun Baal nia fatuk lulik+ no mós harahun Baal nia templu,+ no halo neʼe sai fali sentina fatin toʼo ohin loron.

28 Ho ida-neʼe mak Jeú halakon Baal husi Izraél. 29 Maibé, Jeú halo sala hodi la hasees an husi Nebat nia oan-mane Jeroboão ninia hahalok sala neʼebé dada ema Izraél monu ba sala. Jeú husik deʼit estátua karau-oan osan-mean iha Betel no iha Dan.+ 30 Entaun, Jeová dehan ba Jeú: “Tanba ó halo buat diʼak no loos tuir haʼu-nia haree hodi kumpre buat hotu neʼebé haʼu hakarak atu halo ba Acab nia umakain,+ entaun ó-nia oan-mane sira sei tuur iha kadunan nuʼudar liurai atu ukun Izraél toʼo jerasaun haat.”+ 31 Maibé Jeú la halo tuir Jeová, Izraél nia Maromak, nia Ukun-Fuan ho ninia laran tomak.+ Jeú la hasees an husi Jeroboão nia hahalok sala neʼebé dada ema Izraél monu ba sala.+

32 Iha tempu neʼebá Jeová komesa hamenus Izraél nia rai uitoan-uitoan. Hazael kontinua ataka ema Izraél iha sira-nia área tomak,+ 33 husi Mota Jordaun nia sorin parte leste, rai-Gilead tomak, neʼebé nuʼudar hela-fatin ba ema Gad, ema Ruben, no ema Manasés,+ neʼe inklui mós área husi Aroer, neʼebé besik Foho-Leet* Arnon toʼo Gilead no Basan.+

34 Kona-ba Jeú nia istória sira seluk, no kona-ba ninia kbiit no buat hotu neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Izraél nia liurai sira. 35 Ikusmai Jeú mate,* no sira hakoi nia iha Samaria; no ninia oan-mane Jeoacaz+ mak sai liurai hodi troka nia. 36 Jeú ukun Izraél ba tinan 28 iha Samaria.

11 Bainhira Acazias nia inan Atalia+ haree katak ninia oan-mane mate ona,+ nia hamriik no buka atu oho liurai nia oan hotu.+ 2 Maibé Liurai Jeorão nia oan-feto Jeoseba, Acazias nia feton, foti Acazias nia oan-mane Jeoas+ husi liurai nia oan-mane sira-nia leet neʼebé Atalia atu oho. Jeoseba subar Jeoas ho feto neʼebé tau matan ba Jeoas iha kuartu ida. Sira kontinua subar nia husi Atalia, atu Atalia labele oho nia. 3 Jeoas hela ho feto neʼe ba tinan neen, sira subar iha Jeová nia uma, bainhira Atalia ukun hela rai neʼe.

4 Iha tinan hitu, Jeoada bolu xefe sira ba tropa naʼin-100 husi guarda Kariana no husi guarda palásiu nian,*+ no sira mai hasoru nia iha Jeová nia uma. Nia halo akordu* ho sira no haruka sira jura iha Jeová nia uma, depois neʼe, nia hatudu liurai nia oan-mane ba sira.+ 5 Nia haruka sira, dehan: “Imi tenke halo buat tuirmai neʼe: Imi tenke fahe ba grupu tolu, grupu ida sei halaʼo knaar hodi hein liurai nia palásiu+ iha loron Sábadu, 6 grupu ida seluk hein Portaun Fundasaun, no grupu seluk tan hein portaun neʼebé iha guarda palásiu sira-nia kotuk. Imi sei troka malu atu hein templu.* 7 Grupu rua iha imi-nia leet neʼebé la serbisu iha loron Sábadu tenke hein Jeová nia uma hodi proteje liurai. 8 Imi tenke haleʼu liurai iha ninia sorin-sorin. Imi ida-idak tenke kaer imi-nia armas. Ema seluk neʼebé tama tenke mate. Imi tenke hamutuk nafatin ho liurai iha fatin hotu neʼebé nia bá.”*

9 Xefe sira ba tropa naʼin-100+ halo tuir amlulik Jeoada nia liafuan. Tan neʼe, xefe ida-idak lori ninia ema sira neʼebé halaʼo knaar iha loron Sábadu, hamutuk ho ema sira neʼebé la halaʼo knaar iha loron Sábadu, no sira mai hasoru amlulik Jeoada.+ 10 Tuirmai amlulik foti Liurai David nia diman no eskudu kabuar sira neʼebé iha Jeová nia uma no fó ba xefe sira-neʼe. 11 No guarda palásiu nian+ hamriik iha sira ida-idak nia fatin iha uma neʼe nia sorin loos toʼo sorin karuk, besik altár+ no besik uma neʼe. Sira hamriik haleʼu liurai no kaer hela sira-nia armas. 12 Tuirmai Jeoada lori liurai nia oan-mane+ sai mai no tau koroa no surat-tahan lulun neʼebé iha Maromak nia Ukun-Fuan* iha ninia ulun.+ Sira foti nia sai liurai no fui mina* ba ninia ulun. Sira komesa basa liman no dehan: “Viva liurai!”+

13 Bainhira Atalia rona lian barullu tanba povu halai, nia mai kedas atu hasoru povu sira iha Jeová nia uma.+ 14 Atalia haree liurai hamriik daudaun besik uma neʼe nia riin hodi tuir toman atu hili liurai sira.+ Xefe sira no ema neʼebé huu trombeta+ hamriik hamutuk ho liurai, no povu hotu iha rai neʼe haksolok no huu trombeta. Ho ida-neʼe, Atalia lees ninia roupa no hakilar dehan: “Traidór! Traidór!” 15 Maibé amlulik Jeoada haruka xefe sira ba tropa naʼin-100,+ neʼebé simu knaar atu dirije tropa, hodi dehan: “Lori sai tiha feto neʼe husi imi-nia leet, no se ema ruma laʼo tuir nia, oho ema neʼe ho surik!” Tanba amlulik dehan ona: “Keta oho feto neʼe iha Jeová nia uma.” 16 Entaun sira kaer Atalia, no lori nia ba fatin neʼebé baibain kuda sira laʼo liu hodi tama ba liurai nia palásiu,+ no sira oho nia iha neʼebá.

17 Tuirmai Jeoada halo aliansa entre Jeová ho liurai no ho povu, katak sira sei kontinua sai Jeová nia povu,+ no nia mós halo aliansa entre liurai ho povu.+ 18 Depois neʼe, povu hotu iha rai neʼe bá Baal nia templu no harahun Baal nia altár sira,+ baku rahun estátua sira,+ no oho Matão, amlulik Baal nian,+ iha altár sira-nia oin.

Tuirmai amlulik Jeoada hili ulun-naʼin sira atu tau matan ba Jeová nia uma.+ 19 Nia mós haruka xefe sira ba tropa naʼin-100,+ guarda Kariana, guarda palásiu nian+ no povu hotu iha rai neʼe atu laʼo tuir liurai husi Jeová nia uma hodi tun toʼo liurai nia palásiu liuhusi dalan ba portaun husi guarda palásiu nian. Tuirmai Jeoas tuur iha kadunan nuʼudar liurai.+ 20 No povu hotu iha rai neʼe haksolok no sidade tomak hakmatek, tanba sira oho ona Atalia ho surik iha liurai nia palásiu.

21 Jeoas+ tinan hitu bainhira nia sai liurai.+

12 Iha tinan hitu husi Jeú nia ukun,+ Jeoas+ sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan 40. Ninia inan naran Zibia husi Beer-Seba.+ 2 Jeoas kontinua halo buat neʼebé loos tuir Jeová nia haree durante tempu hotu neʼebé amlulik Jeoada hanorin nia. 3 Maibé fatin aas* sira iha nafatin,+ no povu kontinua hasaʼe sakrifísiu no sunu sakrifísiu hodi halo suar iha fatin sira-neʼe.

4 Jeoas hatete ba amlulik sira: “Foti osan hotu neʼebé povu lori ona ba Jeová nia uma nuʼudar sakrifísiu santu,+ osan neʼebé ema ida-idak tenke selu,+ osan neʼebé ema* fó tanba juramentu, no osan hotu neʼebé ema fó ho laran ba Jeová nia uma.+ 5 Amlulik rasik mak sei foti osan husi povu* no uza osan neʼe atu hadiʼa uma neʼe nia parte sira neʼebé aat ona.”*+

6 Maski Jeoas nia ukun tama ona ba tinan 23, maibé amlulik sira seidauk hadiʼa hotu uma neʼe nia parte neʼebé aat.+ 7 Entaun Liurai Jeoas bolu amlulik Jeoada+ no mós amlulik sira seluk, no dehan ba sira: “Tanbasá mak imi la hadiʼa uma neʼe nia parte neʼebé aat? Imi labele foti tan osan husi povu se imi la uza osan neʼe atu hadiʼa uma neʼe.”+ 8 Ho ida-neʼe, amlulik sira konkorda atu la foti tan osan husi povu no la toma konta tan atu hadiʼa uma neʼe.

9 Tuirmai amlulik Jeoada foti kaixote ida+ no halo kuak iha kaixote neʼe nia matan no tau ida-neʼe besik altár. Bainhira tama ba Jeová nia uma, ema bele haree kaixote neʼe iha sorin loos. Iha kaixote neʼe mak amlulik sira neʼebé hein odamatan tau osan hotu neʼebé povu lori mai iha Jeová nia uma.+ 10 Bainhira amlulik sira haree katak osan barak ona iha kaixote neʼe, liurai nia sekretáriu no amlulik boot sei mai no foti* osan neʼebé povu lori mai ona iha Jeová nia uma no sura osan sira-neʼe.+ 11 Sira entrega osan neʼebé sira sura ona ba mane sira neʼebé simu knaar atu tau matan ba serbisu hodi hadiʼa Jeová nia uma. Tuirmai mane sira-neʼe selu badaen-ai no badaen sira seluk neʼebé serbisu iha Jeová nia uma,+ 12 no selu badaen-fatuk no ema neʼebé fera fatuk. Sira mós sosa ai no fatuk neʼebé fera ona atu uza hodi hadiʼa parte neʼebé aat iha Jeová nia uma no uza osan neʼe atu selu buat hotu neʼebé presiza atu hadiʼa uma neʼe.

13 Maibé sira la uza osan neʼebé povu lori ba Jeová nia uma atu halo basia husi osan-mutin, besi atu hamate ahi, manko, trombeta,+ ka sasán naran deʼit neʼebé halo husi osan-mean ka osan-mutin hodi uza iha Jeová nia uma.+ 14 Sira entrega deʼit osan neʼe ba mane sira neʼebé tau matan ba serbisu, no sira uza osan neʼe atu hadiʼa Jeová nia uma. 15 Sira la husu tuir mane sira neʼebé simu ona osan hodi selu serbisu-naʼin sira, tanba mane sira-neʼe mak laran-moos no bele tau fiar.+ 16 Maibé osan ba sakrifísiu taka sala nian+ no sakrifísiu sala nian la uza atu hadiʼa Jeová nia uma. Osan neʼe mak amlulik sira-nian.+

17 Iha tempu neʼebá mak Hazael,+ liurai Síria, bá halo funu hasoru Gat,+ no nia manán sidade neʼe, depois neʼe, nia deside atu ataka Jeruzalein.+ 18 Ho ida-neʼe, Liurai Jeoas husi Judá foti sasán santu hotu neʼebé ninia beiʼala Jeosafát, Jeorão no Acazias, liurai sira husi Judá, halo santu ona nuʼudar sakrifísiu, no mós foti sasán neʼebé nia fó ona nuʼudar sakrifísiu santu no foti osan-mean hotu husi osan-fatin iha Jeová nia uma no iha liurai nia palásiu, no haruka sasán sira-neʼe ba Hazael, liurai Síria.+ Tan neʼe, Hazael hakiduk husi Jeruzalein.

19 Kona-ba Jeoas nia istória sira seluk, no kona-ba buat hotu neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Judá nia liurai sira. 20 Maibé Jeoas nia atan sira halo planu aat ba nia+ no oho nia iha uma ida iha Millo,*+ iha dalan atu tun ba Sila. 21 Jeoas nia atan Jozakar, Simeat nia oan-mane, no Somer nia oan-mane Jeozabad mak ataka nia no oho nia.+ Sira hakoi nia hamutuk ho ninia beiʼala sira iha David nia Sidade, no ninia oan-mane Amazias mak sai liurai hodi troka nia.+

13 Iha tinan 23 husi Acazias+ nia oan-mane Jeoas+ nia ukun iha rai-Judá, Jeú nia oan-mane Jeoacaz+ sai liurai hodi ukun Izraél iha Samaria, no nia ukun ba tinan 17. 2 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree, no halo tuir nafatin Nebat nia oan-mane Jeroboão nia sala neʼebé dada ema Izraél atu halo sala.+ Nia la hasees an husi hahalok sira-neʼe. 3 Tan neʼe, Jeová sai hirus+ hasoru ema Izraél,+ no entrega sira ba Liurai Hazael+ husi rai-Síria nia liman no mós ba Hazael nia oan-mane Ben-Hadad+ nia liman durante sira-nia tempu tomak.

4 Iha tempu neʼebá Jeoacaz husu Jeová atu hatudu laran-sadiʼa,* no Jeová rona ba nia, tanba Nia haree ona terus neʼebé liurai Síria halo ba ema Izraél.+ 5 Tan neʼe, Jeová fó salvadór ida ba Izraél+ hodi halo sira livre husi Síria nia liman, nuneʼe ema Izraél bele hela fali iha sira-nia uma hanesan uluk.* 6 Maibé, sira la hasees an husi umakain Jeroboão nia sala neʼebé dada ema Izraél atu halo sala.+ Sira halo nafatin* sala neʼe, no sira husik ai-riin lulik*+ nafatin hamriik iha Samaria. 7 Jeoacaz nia tropa hela deʼit naʼin-50 neʼebé saʼe kuda, naʼin-10.000 neʼebé laʼo ain, no kuda-karreta 10, tanba liurai Síria oho ona tropa barak,+ nia sama sira hanesan rai-rahun iha fatin sama trigu nian.+

8 Kona-ba Jeoacaz nia istória sira seluk, no kona-ba ninia kbiit no buat hotu neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Izraél nia liurai sira. 9 Ikusmai Jeoacaz mate* no sira hakoi nia iha Samaria;+ no ninia oan-mane Jeoas mak sai liurai hodi troka nia.

10 Iha tinan 37 husi Liurai Jeoas nia ukun iha rai-Judá, Jeoacaz nia oan-mane Jeoas+ sai liurai hodi ukun Izraél iha Samaria, no nia ukun ba tinan 16. 11 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree, no la hasees an husi Nebat nia oan-mane Jeroboão nia sala hotu neʼebé dada ema Izraél atu halo sala.+ Nia halo nafatin* sala sira-neʼe.

12 Kona-ba Jeoas nia istória sira seluk, no kona-ba ninia kbiit no buat hotu neʼebé nia halo no oinsá nia halo funu hasoru Liurai Amazias husi Judá,+ neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Izraél nia liurai sira. 13 Ikusmai Jeoas mate* no sira hakoi nia iha Samaria hamutuk ho Izraél nia liurai sira.+ Jeroboão*+ mak tuur fali iha ninia kadunan.

14 Bainhira Eliseu+ kona moras todan neʼebé ikusmai halo nia mate, Liurai Jeoas husi Izraél bá vizita nia no tanis ba nia, hodi dehan: “Haʼu-nia aman, haʼu-nia aman! Izraél nia kuda-karreta no ninia ema neʼebé saʼe kuda!”+ 15 Tuirmai Eliseu dehan ba nia: “Foti rama-inan no rama-oan.” Ho ida-neʼe, nia foti rama-inan no rama-oan. 16 Tuirmai Eliseu hatete ba liurai Izraél: “Kaer rama neʼe.” Entaun liurai kaer rama, depois neʼe, Eliseu tula ninia liman iha liurai nia liman leten. 17 Tuirmai Eliseu dehan: “Loke janela neʼebé iha parte leste.” Ho ida-neʼe, liurai loke janela. Eliseu dehan: “Hana bá!” Nuneʼe, liurai hana rama. Eliseu hatutan tan: “Neʼe mak Jeová nia rama-oan manán* nian, rama-oan atu manán* Síria! Ó sei oho* ema Síria iha Afek+ toʼo ó halakon sira hotu.”

18 Eliseu hatutan tan: “Foti rama-oan sira”, no liurai foti rama-oan sira. Tuirmai Eliseu dehan ba liurai Izraél: “Baku ba rai.” Nuneʼe, liurai baku ba rai dala tolu no para. 19 Ho ida-neʼe, Maromak loos nia atan neʼe sai hirus hasoru liurai no dehan: “Loloos ó tenke baku ba rai dala lima ka dala neen! Hodi nuneʼe mak ó sei manán ema Síria toʼo sira lakon mohu, maibé agora ó sei manán ema Síria dala tolu deʼit.”+

20 Depois neʼe, Eliseu mate no ema hakoi nia. No tinan-tinan iha tempu neʼebé tama tinan foun,* grupu naʼok-teen husi Moab tama rai neʼe hodi hadau sasán.+ 21 Iha loron ida bainhira ema balu hakoi hela mane ida, sira haree grupu naʼok-teen mai, entaun sira soe lalais mate-isin neʼe ba Eliseu nia rate laran no halai tiha. Bainhira mane neʼe nia mate-isin kona Eliseu nia ruin sira, mane neʼe moris fali+ no hamriik.

22 Liurai Hazael+ husi Síria kontinua hanehan ema Izraél+ durante Jeoacaz nia moris tomak. 23 Maibé Jeová hatudu laran-diʼak no laran-sadiʼa ba sira+ no hanoin sira tanba ninia aliansa ho Abraão,+ Isaac+ no Jacob.+ Nia lakohi halakon sira, no nia la hasai sira husi ninia oin toʼo ohin loron. 24 Bainhira Liurai Hazael husi Síria mate ona, ninia oan-mane Ben-Hadad mak sai liurai hodi troka nia. 25 Jeoacaz nia oan-mane Jeoas foti fali sidade sira husi Hazael nia oan-mane Ben-Hadad nia liman. Uluk Hazael foti sidade sira-neʼe husi Jeoas nia aman Jeoacaz nia liman liuhusi funu. Jeoas manán funu hasoru* Ben-Hadad dala tolu,+ no nia foti fali Izraél nia sidade sira.

14 Iha tinan segundu husi Jeoacaz nia oan-mane Jeoas+ nia ukun iha rai-Izraél, Liurai Jeoas nia oan-mane Amazias sai liurai hodi ukun rai-Judá. 2 Amazias tinan 25 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan 29. Ninia inan naran Jeoadin husi Jeruzalein.+ 3 Amazias kontinua halo buat neʼebé loos tuir Jeová nia haree, maibé nia la hanesan ho ninia beiʼala David.+ Nia halo tuir buat hotu neʼebé ninia aman Jeoas halo.+ 4 Maski nuneʼe, fatin aas sira iha nafatin,+ no povu kontinua hasaʼe sakrifísiu no sunu sakrifísiu hodi halo suar iha fatin sira-neʼe.+ 5 Bainhira ninia pozisaun nuʼudar liurai metin ona, nia oho kedas atan sira neʼebé uluk oho ninia aman Liurai Jeoas.+ 6 Maibé nia la halakon ohodór nia oan-mane sira, tanba tuir Jeová nia mandamentu neʼebé hakerek ona iha Moisés nia Ukun-Fuan, neʼebé dehan: “Aman labele mate tanba sala neʼebé ninia oan halo, no oan labele mate tanba sala neʼebé ninia aman halo. Ema ida-idak tenke mate tanba ninia sala rasik.”+ 7 Nia oho tropa Edom+ naʼin-10.000 iha Foho-Leet Masin,+ no nia manán sidade Sela liuhusi funu,+ no troka sidade neʼe nia naran ba Joktel toʼo ohin loron.

8 Tuirmai Amazias haruka ema lori lia-menon ba Jeoacaz nia oan-mane Jeoas, Jeú nia bei-oan, neʼebé mak liurai Izraél, hodi dehan: “Mai toʼok, mai ita halo funu.”*+ 9 Liurai Jeoas husi Izraél haruka lia-menon tuirmai neʼe ba Liurai Amazias husi Judá: “Ai-tarak iha Líbanu haruka lia-menon ba ai-sedru iha Líbanu, hodi dehan: ‘Entrega ó-nia oan-feto mai atu sai haʼu-nia oan-mane nia feen.’ Maibé animál fuik iha Líbanu laʼo liu no sama tun tiha ai-tarak neʼe. 10 Haʼu hatene katak ó manán ona funu hasoru ema Edom,+ no neʼe halo ó sai foti an. Haksolok bá tanba ó manán, maibé tuur hakmatek deʼit iha ó-nia palásiu. Tanbasá mak ó buka susar no mate, no halakon nasaun Judá hamutuk ho ó?” 11 Maibé Amazias lakohi rona.+

Tan neʼe, Liurai Jeoas husi Izraél bá halo funu hasoru Liurai Amazias husi Judá iha Bet-Semes,+ neʼebé iha rai-Judá.+ 12 Tropa Judá lakon funu hasoru tropa Izraél, tan neʼe sira ida-idak halai fila ba sira-nia uma.* 13 Liurai Jeoas husi Izraél kaer tiha Liurai Amazias, Jeoas nia oan-mane, Acazias nia bei-oan, iha Bet-Semes. Tuirmai Liurai Jeoas husi Izraél mai ho Amazias toʼo Jeruzalein, no nia halo rahun moru Jeruzalein husi Portaun Efraim+ toʼo Portaun Sikun,+ neʼe naruk maizumenus metru 180.* 14 Nia foti osan-mean, osan-mutin no sasán hotu iha Jeová nia uma no iha osan-fatin iha liurai nia palásiu, no lori mós dadur sira. Tuirmai nia fila fali ba Samaria.

15 Kona-ba Jeoas nia istória sira seluk, no kona-ba ninia kbiit no buat hotu neʼebé nia halo, no oinsá nia halo funu hasoru Liurai Amazias husi Judá, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Izraél nia liurai sira. 16 Ikusmai Jeoas mate* no sira hakoi nia iha Samaria+ hamutuk ho Izraél nia liurai sira; no ninia oan-mane Jeroboão*+ mak sai liurai hodi troka nia.

17 Depois Jeoacaz nia oan-mane+ Liurai Jeoas husi Izraél mate tiha, Jeoas+ nia oan-mane Amazias,+ liurai Judá, moris tan tinan 15. 18 Kona-ba Amazias nia istória sira seluk, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Judá nia liurai sira. 19 Iha tempu ida, ema halo planu aat ba nia+ iha Jeruzalein, tan neʼe nia halai ba Lakis, maibé sira haruka ema bá tuir nia toʼo Lakis no oho nia iha neʼebá. 20 Sira tula fila ninia mate-isin iha kuda sira-nia leten, no sira hakoi nia iha Jeruzalein hamutuk ho ninia beiʼala sira iha David nia Sidade.+ 21 Tuirmai povu Judá hotu hili Azarias*+ neʼebé tinan 16,+ no foti nia sai liurai hodi troka ninia aman Amazias.+ 22 Azarias manán fali Elat+ no harii fali sidade neʼe hodi sai Judá nian bainhira Liurai Amazias mate ona.*+

23 Iha tinan 15 husi Jeoas nia oan-mane Amazias nia ukun iha rai-Judá, Liurai Jeoas nia oan-mane Jeroboão+ sai liurai hodi ukun Izraél iha Samaria, no nia ukun ba tinan 41. 24 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree. Nia la hasees an husi Nebat nia oan-mane Jeroboão nia sala hotu neʼebé dada ema Izraél atu halo sala.+ 25 Nia foti fali Izraél nia fronteira husi Lebo-Hamat*+ toʼo Tasi Araba,*+ hodi tuir liafuan neʼebé Jeová, Izraél nia Maromak, koʼalia ona liuhusi ninia atan Jonas,+ Amitai nia oan-mane, profeta husi Gat-Hefer.+ 26 Neʼe akontese tanba Jeová haree ona ema Izraél nia terus boot.*+ La iha tan ema ida neʼebé bele ajuda ema Izraél, inklui mós ema kbiit-laek no fraku. 27 Maibé Jeová promete ona atu la halakon Izraél nia naran husi mundu.+ Tan neʼe, nia salva sira liuhusi Jeoas nia oan-mane Jeroboão nia liman.+

28 Kona-ba Jeroboão nia istória sira seluk, no kona-ba ninia kbiit, buat hotu neʼebé nia halo, oinsá nia halo funu, no oinsá nia foti fali Damasku+ ho Hamat+ ba Judá iha Izraél, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Izraél nia liurai sira. 29 Ikusmai Jeroboão mate* no sira hakoi nia hamutuk ho liurai Izraél sira; no ninia oan-mane Zacarias+ mak sai liurai hodi troka nia.

15 Iha tinan 27 husi Liurai Jeroboão* nia ukun iha rai-Izraél, Liurai Amazias+ nia oan-mane Azarias*+ sai liurai hodi ukun rai-Judá.+ 2 Azarias tinan 16 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan 52. Ninia inan naran Jecolia husi Jeruzalein. 3 Nia kontinua halo buat neʼebé loos tuir Jeová nia haree, hanesan ninia aman Amazias halo ona.+ 4 Maski nuneʼe, fatin aas sira iha nafatin,+ no povu kontinua hasaʼe sakrifísiu no sunu sakrifísiu hodi halo suar iha fatin sira-neʼe.+ 5 Jeová fó moras ba liurai, no nia nafatin iha moras-lepra+ toʼo loron neʼebé nia mate. Nia hela ketak iha uma ida,+ no ninia oan-mane Jotão+ mak halaʼo knaar iha palásiu hodi tesi-lia ba povu iha rai neʼe.+ 6 Kona-ba Azarias nia istória sira seluk,+ no kona-ba buat hotu neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Judá nia liurai sira. 7 Ikusmai Azarias mate,*+ no sira hakoi nia hamutuk ho ninia beiʼala sira iha David nia Sidade; no ninia oan-mane Jotão mak sai liurai hodi troka nia.

8 Iha tinan 38 husi Liurai Azarias nia ukun+ iha rai-Judá, Jeroboão nia oan-mane Zacarias+ sai liurai hodi ukun Izraél iha Samaria, no nia ukun ba fulan neen. 9 Nia halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree, hanesan ninia beiʼala sira halo ona. Nia la hasees an husi Nebat nia oan-mane Jeroboão nia sala neʼebé dada ema Izraél halo sala.+ 10 Iha tempu neʼebá Jabes nia oan-mane Salum halo planu aat ba Zacarias no oho nia+ iha Ibleam.+ Bainhira nia oho tiha Zacarias, Salum mak sai liurai hodi troka Zacarias. 11 Kona-ba Zacarias nia istória sira seluk, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Izraél nia liurai sira. 12 Neʼe kumpre liafuan neʼebé Jeová fó sai ona ba Jeú, hodi dehan: “Ó-nia oan-mane sira+ sei tuur iha kadunan nuʼudar liurai atu ukun Izraél toʼo jerasaun haat.”+ No neʼe akontese duni.

13 Iha tinan 39 husi Liurai Uzias+ nia ukun iha rai-Judá, Jabes nia oan-mane Salum sai liurai, no nia ukun ba fulan ida tomak iha Samaria. 14 Iha tempu neʼebá Gadi nia oan-mane Menaem mai husi Tirza+ no toʼo iha Samaria, no nia oho Jabes nia oan-mane Salum+ iha Samaria. Bainhira nia oho tiha Salum, Menaem mak sai liurai hodi troka Salum. 15 Kona-ba Salum nia istória sira seluk no kona-ba planu aat neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Izraél nia liurai sira. 16 Iha tempu neʼebá mak Menaem mai husi Tirza no harahun sidade Tifsa no oho ema hotu neʼebé iha sidade laran no iha ninia área hotu, tanba ema iha sidade neʼe lakohi loke portaun ba Menaem. Nia harahun sidade neʼe no lees feto isin-rua sira-nia kabun.

17 Iha tinan 39 husi Liurai Azarias nia ukun iha rai-Judá, Gadi nia oan-mane Menaem sai liurai hodi ukun Izraél, no nia ukun ba tinan sanulu iha Samaria. 18 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree. Durante ninia moris tomak, nia la hasees an husi Nebat nia oan-mane Jeroboão nia sala hotu neʼebé dada ema Izraél atu halo sala.+ 19 Liurai Pul+ husi Asíria mai ataka rai-Izraél. Entaun Menaem fó osan-mutin kilograma 34.200* ba Pul atu Pul bele ajuda nia hodi hametin ninia pozisaun nuʼudar liurai.+ 20 Ho ida-neʼe, Menaem husu osan-mutin husi ema Izraél neʼebé riku no naran-boot.+ Nia fó osan-mutin 50* ba liurai Asíria nia tropa ida-idak. Tuirmai liurai Asíria fila fali no la hela tan iha rai-Izraél. 21 Kona-ba Menaem nia istória sira seluk,+ no kona-ba buat hotu neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Izraél nia liurai sira. 22 Ikusmai Menaem mate;* no ninia oan-mane Pecaias mak sai liurai hodi troka nia.

23 Iha tinan 50 husi Liurai Azarias nia ukun iha rai-Judá, Menaem nia oan-mane Pecaias sai liurai hodi ukun Izraél iha Samaria, no nia ukun ba tinan rua. 24 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree. Nia la hasees an husi Nebat nia oan-mane Jeroboão nia sala neʼebé dada ema Izraél atu halo sala.+ 25 Tuirmai ninia ajudante ida naran Peca,+ Remalias nia oan-mane, halo planu aat ba nia no oho nia hamutuk ho Argob no Arie iha Samaria iha uma aas* neʼebé seguru iha liurai nia palásiu. Mane Gilead naʼin-50 apoia Peca, no bainhira nia oho tiha Pecaias, nia mak sai liurai hodi troka Pecaias. 26 Kona-ba Pecaias nia istória sira seluk, no kona-ba buat hotu neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Izraél nia liurai sira.

27 Iha tinan 52 husi Liurai Azarias nia ukun iha rai-Judá, Remalias nia oan-mane Peca+ sai liurai hodi ukun Izraél iha Samaria, no nia ukun ba tinan 20. 28 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree. Nia la hasees an husi Nebat nia oan-mane Jeroboão nia sala neʼebé dada ema Izraél atu halo sala.+ 29 Iha tempu neʼebé Liurai Peca ukun Izraél, Liurai Tiglat-Pileser+ husi Asíria mai ataka no manán Ijon, Abel-Bet-Maaka,+ Janoa, Kedes,+ Hazor, Gilead+ no Galileia, katak área Naftali tomak,+ no liurai neʼe lori ema husi fatin sira-neʼe ba Asíria nuʼudar dadur.*+ 30 Tuirmai Elá nia oan-mane Oseias+ halo planu aat ba Remalias nia oan-mane Peca, no nia ataka hodi oho Peca. Oseias mak sai liurai hodi troka Peca iha tinan 20 husi Uzias nia oan-mane Jotão+ nia ukun nuʼudar liurai. 31 Kona-ba Peca nia istória sira seluk, no kona-ba buat hotu neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Izraél nia liurai sira.

32 Iha tinan segundu husi Remalias nia oan-mane Peca nia ukun iha rai-Izraél, Liurai Uzias+ nia oan-mane Jotão+ sai liurai hodi ukun rai-Judá. 33 Jotão tinan 25 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan 16. Ninia inan naran Jerusa, Zadoc nia oan-feto.+ 34 Nia kontinua halo buat neʼebé loos tuir Jeová nia haree, hanesan ninia aman Uzias halo ona.+ 35 Nia mak harii portaun leten nian iha Jeová nia uma.+ Maski nuneʼe, fatin aas sira iha nafatin, no povu kontinua hasaʼe sakrifísiu no sunu sakrifísiu hodi halo suar iha fatin sira-neʼe.+ 36 Kona-ba Jotão nia istória sira seluk, no kona-ba buat neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Judá nia liurai sira. 37 Iha tempu neʼebá Jeová komesa haruka Liurai Rezin husi Síria no Remalias nia oan-mane Peca+ hodi halo funu hasoru Judá.+ 38 Ikusmai Jotão mate* no sira hakoi nia hamutuk ho ninia beiʼala sira iha ninia beiʼala David nia Sidade. No ninia oan-mane Acaz mak sai liurai hodi troka nia.

16 Iha tinan 17 husi Remalias nia oan-mane Peca nia ukun, Liurai Jotão nia oan-mane Acaz+ sai liurai hodi ukun rai-Judá. 2 Acaz tinan 20 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan 16. Nia la halo buat neʼebé loos tuir ninia Maromak Jeová nia haree, nia la halo tuir ninia beiʼala David nia hahalok.+ 3 Nia laʼo tuir fali liurai Izraél sira-nia dalan,+ no nia mós sunu ninia oan-mane rasik iha ahi,*+ hodi tuir nasaun sira-nia hahalok neʼebé Jeová hakribi,+ katak nasaun sira neʼebé Nia hasai ona husi ema Izraél nia oin. 4 Acaz mós kontinua hasaʼe sakrifísiu no sunu sakrifísiu hodi halo suar iha fatin aas sira,+ iha foho-oan sira, no iha ai-hun buras hotu nia okos.+

5 Iha tempu neʼebá, Liurai Rezin husi rai-Síria hamutuk ho Remalias nia oan-mane Liurai Peca, neʼebé ukun rai-Izraél, bá halo funu hasoru Acaz iha Jeruzalein.+ Sira halo serku ba sidade maibé sira labele manán sidade neʼe. 6 Iha tempu neʼe Liurai Rezin husi Síria manán sidade Elat+ no entrega fali ba ema Edom, depois neʼe, nia duni sai ema Judeu* sira neʼebé iha Elat. No ema Edom tama ba Elat, no sira hela iha neʼebá toʼo ohin loron. 7 Entaun Acaz haruka ema bá husu Tiglat-Pileser,+ liurai Asíria, hodi dehan: “Haʼu mak Ita-nia atan no Ita-nia oan-mane. Mai no salva haʼu husi liurai Síria no liurai Izraél nia liman, neʼebé ataka daudaun haʼu.” 8 Depois neʼe, Acaz foti osan-mutin no osan-mean neʼebé iha Jeová nia uma no iha osan-fatin iha liurai nia palásiu no haruka ba liurai Asíria nuʼudar prezente.*+ 9 Liurai Asíria halo tuir Acaz nia liafuan hodi saʼe ba Damasku. Nia manán sidade neʼe, depois neʼe, nia lori ema iha sidade neʼe ba Kir nuʼudar dadur,*+ no nia mós oho Rezin.+

10 Liurai Acaz bá hasoru Liurai Tiglat-Pileser husi Asíria iha Damasku. Bainhira Liurai Acaz haree altár neʼebé iha Damasku, nia haruka dezeñu kona-ba altár neʼe ba amlulik Urias. Dezeñu neʼe hatudu altár nia modelu no oinsá atu halo altár neʼe.+ 11 Amlulik Urias+ harii altár ida+ hodi tuir matadalan hotu neʼebé Liurai Acaz haruka ona ba nia husi Damasku. Amlulik Urias halo hotu altár neʼe antes Liurai Acaz fila fali husi Damasku. 12 Bainhira liurai fila husi Damasku no haree altár neʼe, nia hakbesik no hasaʼe sakrifísiu iha altár neʼe nia leten.+ 13 No nia kontinua hasaʼe ninia sakrifísiu sunu nian no sunu sakrifísiu trigu* nian. Nia mós fui sakrifísiu hemu nian no hisik raan husi sakrifísiu dame nian iha altár neʼe nia leten. 14 Tuirmai nia muda altár riti+ neʼebé iha Jeová nia uma oin, neʼebé tau entre ninia altár no Jeová nia uma, no nia tau fali altár riti neʼe iha ninia altár nia sorin parte norte. 15 Liurai Acaz haruka amlulik Urias,+ hodi dehan: “Iha dadeer, ó tenke hasaʼe sakrifísiu sunu nian iha altár boot neʼe hodi halo suar,+ no iha kalan, hasaʼe sakrifísiu trigu nian.+ Ó tenke hasaʼe liurai nia sakrifísiu sunu nian no sakrifísiu trigu nian, no mós povu hotu nia sakrifísiu sunu nian, sakrifísiu trigu nian no sakrifísiu hemu nian iha altár neʼe nia leten. Ó mós tenke hisik raan hotu husi animál ba sakrifísiu sunu nian no sakrifísiu sira seluk iha altár neʼe nia leten. Kona-ba altár riti, haʼu sei hanoin atu halo saida ho ida-neʼe.” 16 Nuneʼe amlulik Urias halo tuir buat hotu neʼebé Liurai Acaz haruka nia atu halo.+

17 Liután neʼe, Liurai Acaz tesi karrosa nia didin sira+ ba pedasuk no nia hasai tanke husi karrosa leten,+ no nia hasai tanke neʼebé hanaran Tasi husi karau-aman riti sira-nia leten+ no hatuur neʼe iha rai neʼebé nahe ho fatuk.+ 18 No nia hasai tiha área neʼebé taka metin neʼebé baibain uza deʼit iha loron Sábadu no harii besik uma neʼe, liután neʼe, nia mós taka tiha odamatan neʼebé liurai sira uza atu tama ba Jeová nia uma. Nia halo nuneʼe tanba taʼuk liurai Asíria.

19 Kona-ba Acaz nia istória sira seluk, no kona-ba buat neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Judá nia liurai sira.+ 20 Ikusmai Acaz mate* no sira hakoi nia hamutuk ho ninia beiʼala sira iha David nia Sidade; no ninia oan-mane Ezequias*+ mak sai liurai hodi troka nia.

17 Iha tinan 12 husi Liurai Acaz nia ukun iha rai-Judá, Elá nia oan-mane Oseias+ sai liurai hodi ukun Izraél iha Samaria, no nia ukun ba tinan sia. 2 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree, maibé la aat liu hanesan liurai Izraél sira antes nia. 3 Liurai Salmaneser husi Asíria mai ataka Oseias,+ no Oseias sai atan ba nia no komesa selu impostu* ba nia.+ 4 Maibé, liurai Asíria hatene katak Oseias halo planu aat ba nia, tanba Oseias haruka ninia atan bá hasoru liurai Ejitu+ naran So no la selu impostu ba liurai Asíria hanesan nia halo tinan-tinan. Tan neʼe, liurai Asíria kesi nia no sulan iha komarka.

5 Liurai Asíria ataka rai tomak, no nia mai toʼo Samaria no halo serku ba sidade neʼe durante tinan tolu. 6 Iha tinan sia husi Oseias nia ukun, liurai Asíria manán Samaria.+ Tuirmai nia lori ema Izraél ba rai-Asíria nuʼudar dadur*+ no haruka sira hela iha Hala no iha Habor besik Mota Gozan+ no iha ema Média nia sidade sira.+

7 Neʼe akontese tanba ema Izraél halo sala hasoru Jeová, sira-nia Maromak, neʼebé lori sira sai husi rai-Ejitu,+ husi Faraó* nia liman. Ema Izraél adora* fali maromak sira seluk,+ 8 sira halo tuir toman sira husi nasaun neʼebé Jeová duni sai ona husi ema Izraél nia oin, no sira halo tuir deʼit toman neʼebé liurai Izraél sira inventa rasik.

9 Ema Izraél buka atu halo buat sira neʼebé la loos tuir Jeová, sira-nia Maromak, nia haree. Sira kontinua harii fatin aas sira iha sira-nia sidade hotu,+ husi guarda nia fatin* toʼo sidade sira neʼebé iha moru aas.* 10 Sira kontinua harii fatuk lulik* no ai-riin lulik sira*+ iha foho-oan hotu nia leten no iha ai-hun buras hotu nia okos,+ 11 no sira hasaʼe sakrifísiu* iha fatin aas hotu hanesan nasaun sira seluk halo, katak nasaun neʼebé Jeová hasai ona husi sira-nia oin.+ Sira kontinua halo hahalok aat atu hakanek Jeová nia laran.

12 Sira kontinua serbí estátua sira neʼebé Jeová hakribi,*+ neʼebé Nia dehan ona ba sira: “Imi labele halo nuneʼe!”+ 13 Jeová kontinua fó avizu ba ema Izraél no ema Judá liuhusi ninia profeta hotu no ninia atan hotu neʼebé haree vizaun,+ hodi dehan: “Husik tiha imi-nia hahalok aat sira!+ Halo tuir haʼu-nia mandamentu no lei sira hodi tuir ukun-fuan hotu neʼebé haʼu fó sai ona ba imi-nia beiʼala sira, no neʼebé haʼu fó sai ba imi liuhusi haʼu-nia atan profeta sira.” 14 Maibé sira lakohi rona, no sira nafatin ulun-toos* hanesan sira-nia beiʼala sira neʼebé la hatudu fiar ba Jeová, sira-nia Maromak.+ 15 Sira kontinua la halo tuir ninia ukun-fuan no aliansa+ neʼebé nia halo ona ho sira-nia beiʼala no la halo tuir ninia avizu neʼebé nia fó sai ona ba sira,+ no sira kontinua adora estátua folin-laek sira+ no sira rasik mós sai folin-laek ba nia,+ sira halo tuir nasaun hotu neʼebé haleʼu sira neʼebé Jeová hatete ona ba sira atu labele halo tuir.+

16 Sira kontinua husik Jeová, sira-nia Maromak, nia mandamentu hotu, no sira halo estátua karau-oan rua husi besi+ no harii ai-riin lulik ida,*+ no sira hakruʼuk ba tropa lalehan nian+ hotu no serbí Baal.+ 17 Sira mós sunu sira-nia oan-mane no oan-feto iha ahi,*+ sira siʼik futuru no buka sinál oioin,+ no sira kontinua envolve an* atu halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree hodi hakanek ninia laran.

18 Tan neʼe, Jeová sai hirus tebes ba ema Izraél toʼo nia halakon sira husi ninia oin.+ Nia la husik ema Izraél ida hela iha rai neʼe, só deʼit ema husi suku Judá.

19 Ema Judá mós la halo tuir Jeová, sira-nia Maromak, nia mandamentu,+ no sira mós halo tuir ema Izraél nia kostume sira.+ 20 Jeová la simu Izraél nia bei-oan hotu. Nia hamoe sira no entrega sira ba inimigu nia liman, toʼo nia halakon* sira husi ninia oin. 21 Nia hasai povu Izraél husi David nia umakain, no ema Izraél foti Nebat nia oan-mane Jeroboão nuʼudar liurai.+ Maibé Jeroboão lori ema Izraél laʼo sala dalan hodi la halo tuir Jeová, no nia dada ema Izraél atu halo sala boot. 22 No povu Izraél kontinua halo tuir Jeroboão nia sala hotu.+ Sira la hasees an husi sala sira-neʼe 23 toʼo Jeová halakon tiha ema Izraél husi ninia oin, hanesan nia fó sai ona liuhusi ninia atan profeta sira hotu.+ Nuneʼe inimigu lori ema Izraél sai husi sira-nia rai hodi bá rai-Asíria nuʼudar dadur,+ no sira sei iha neʼebá toʼo ohin loron.

24 Liurai Asíria lori ema husi Babilónia, Kuta, Ava, Hamat no Sefarvaim+ atu hela iha Samaria nia sidade sira hodi troka fali ema Izraél. Sira halo Samaria nuʼudar sira-nia rai no hela iha ninia sidade sira. 25 Bainhira ema sira-neʼe komesa hela iha neʼebá, sira la adora* Jeová. Tan neʼe, Jeová haruka leaun ba sira,+ no leaun sira-neʼe oho ema balu. 26 Ema fó-hatene ba liurai Asíria, hodi dehan: “Nasaun sira neʼebé Ita-Boot lori ona nuʼudar dadur no hela fali iha Samaria nia sidade sira, ema sira-neʼe la hatene kona-ba relijiaun* no Maromak husi rai neʼebá. Entaun Maromak kontinua haruka leaun ba sira, no leaun oho sira, tanba la iha ema ida mak hatene kona-ba relijiaun no Maromak husi rai neʼebá.”

27 Ho ida-neʼe, liurai Asíria dehan: “Husik amlulik ida neʼebé imi lori ona nuʼudar dadur atu fila fali hodi hela iha neʼebá atu bele hanorin povu kona-ba relijiaun no Maromak husi rai neʼebá.” 28 Entaun amlulik ida neʼebé uluk ema Asíria lori husi Samaria nuʼudar dadur, fila fali hodi hela iha Betel,+ no nia komesa hanorin povu kona-ba oinsá atu adora Jeová.+

29 Maski nuneʼe, ema husi nasaun oioin halo sira-nia maromak rasik,* no sira tau maromak sira-neʼe iha uma adorasaun nian iha fatin aas sira neʼebé uluk ema Samaria halo ona. Ema husi nasaun ida-idak halo nuneʼe iha sidade neʼebé sira hela bá. 30 Ema Babilónia halo estátua Sukot-Benot, ema Kute halo estátua Nergal, ema Hamat+ halo estátua Asima, 31 no ema Ava halo estátua Nibaz no estátua Tartak. Ema Sefarvaim sunu sira-nia oan-mane sira iha ahi nuʼudar sakrifísiu ba sira-nia maromak Adramelec no Anamelec.+ 32 Maski sira adora Jeová, maibé sira hili amlulik husi povu baibain atu serbí iha fatin aas sira, no amlulik sira-neʼe halaʼo knaar ba sira iha uma adorasaun nian iha fatin sira-neʼe.+ 33 Ho ida-neʼe, sira adora Jeová, maibé sira mós adora sira-nia maromak rasik tuir relijiaun* husi sira-nia nasaun rasik.+

34 Toʼo ohin loron sira halaʼo adorasaun tuir sira-nia relijiaun* uluk nian. La iha ema ida mak adora* Jeová, no la iha ema ida mak halo tuir ninia lei, desizaun, Ukun-Fuan no mandamentu neʼebé Jeová fó ona ba Jacob nia oan-mane sira. Jacob mak ema neʼebé Maromak troka ninia naran sai Izraél.+ 35 Bainhira Jeová halo aliansa ho ema Izraél,+ nia fó mandamentu ba sira, hodi dehan: “Imi labele adora maromak sira seluk, no imi labele hakruʼuk ba sira ka serbí sira ka hasaʼe sakrifísiu ba sira.+ 36 Maibé imi tenke adora Jeová, Maromak neʼebé lori imi sai husi rai-Ejitu ho ninia kbiit boot no liman neʼebé forte,+ imi tenke hakruʼuk ba nia,+ no imi tenke hasaʼe deʼit sakrifísiu ba nia. 37 Imi tenke halo tuir ho didiʼak ninia lei, desizaun, Ukun-Fuan no mandamentu sira neʼebé nia hakerek ona ba imi,+ no imi labele adora maromak sira seluk. 38 No imi labele haluha aliansa neʼebé haʼu halo ona ho imi,+ no imi labele adora maromak sira seluk. 39 Maibé imi tenke adora deʼit Jeová, imi-nia Maromak, tanba nia mak sei salva imi husi imi-nia inimigu hotu nia liman.”

40 Maibé sira la halo tuir nia, no sira halaʼo adorasaun tuir sira-nia relijiaun* uluk nian.+ 41 Nasaun sira-neʼe adora Jeová,+ maibé sira mós adora sira-nia estátua rasik. Sira-nia oan-mane no sira-nia bei-oan halo tuir buat neʼebé sira-nia beiʼala sira halo ona toʼo ohin loron.

18 Iha tinan terseiru husi Elá nia oan-mane Oseias+ nia ukun nuʼudar liurai ba Izraél, Liurai Acaz+ nia oan-mane Ezequias+ sai liurai hodi ukun rai-Judá. 2 Ezequias tinan 25 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan 29. Ninia inan naran Abi,* Zacarias nia oan-feto.+ 3 Nia kontinua halo buat neʼebé loos tuir Jeová nia haree,+ hanesan ninia beiʼala David.+ 4 Nia mak halakon fatin aas sira,+ harahun fatuk lulik sira,* no tesi ai-riin lulik.*+ Nia mós harahun samea riti neʼebé uluk Moisés halo,+ tanba toʼo tempu neʼe, povu Izraél hasaʼe sakrifísiu* ba samea riti neʼe no ema hanaran ida-neʼe nuʼudar estátua* samea riti.* 5 Nia tau fiar ba Jeová,+ Izraél nia Maromak, no husi liurai Judá sira hotu depois nia ka antes nia, la iha liurai ida mak hanesan nia. 6 Nia laran-metin ba Jeová+ no la fila kotuk ba Maromak. Nia kontinua halo tuir Jeová nia mandamentu sira neʼebé fó sai ona ba Moisés. 7 Jeová hamutuk ho nia. Nia hatudu matenek iha buat hotu neʼebé nia halo. Nia kontra hasoru liurai Asíria no lakohi serbí liurai neʼe.+ 8 Nia mós halakon ema Filístia+ toʼo Gaza no área sira iha neʼebá, husi guarda nia fatin* toʼo sidade neʼebé iha moru aas.*

9 Iha tinan haat husi Liurai Ezequias nia ukun, neʼe katak tinan hitu husi Elá nia oan-mane Oseias+ nia ukun ba Izraél, Liurai Salmaneser husi Asíria mai toʼo Samaria no komesa halo serku ba sidade neʼe.+ 10 Ema Asíria manán sidade Samaria+ iha tinan terseiru nia rohan, neʼe katak iha tinan neen husi Liurai Ezequias nia ukun, no tinan sia husi Liurai Oseias nia ukun ba Izraél. 11 Tuirmai liurai Asíria lori ema Izraél ba rai-Asíria nuʼudar dadur*+ no haruka sira hela iha Hala no iha Habor besik Mota Gozan no iha ema Média nia sidade sira.+ 12 Neʼe akontese tanba sira la rona ba sira-nia Maromak Jeová nia liafuan maibé sira kontinua kontra ninia aliansa, katak liafuan hotu neʼebé Jeová nia atan Moisés haruka sira atu halo.+ Sira la rona no la halo tuir.

13 Iha tinan 14 husi Liurai Ezequias nia ukun, Liurai Senaquerib husi Asíria+ mai hodi halo funu hasoru Judá nia sidade hotu neʼebé iha moru aas no manán sidade sira-neʼe.+ 14 Entaun Liurai Ezequias husi Judá haruka lia-menon ba liurai Asíria iha Lakis, hodi dehan: “Haʼu mak sala. Favór ida, hakiduk husi haʼu, no haʼu sei fó buat naran deʼit neʼebé Ita-Boot husu.” Liurai Asíria husu ba Liurai Ezequias husi Judá atu selu multa osan-mutin kilograma 10.260* no osan-mean kilograma 1.026.* 15 Ho ida-neʼe, Ezequias fó osan-mutin hotu neʼebé iha Jeová nia uma no iha osan-fatin iha liurai nia palásiu.+ 16 Iha tempu neʼebá Liurai Ezequias husi Judá hasai* odamatan sira iha Jeová nia templu+ no mós odamatan nia arus neʼebé Liurai Ezequias rasik taka ona ho osan-mean,+ no nia fó buat sira-neʼe ba liurai Asíria.

17 Husi Lakis,+ liurai Asíria haruka Tartan,* Rabsaris* no Rabsaque* hamutuk ho tropa barak hodi bá hasoru Liurai Ezequias iha Jeruzalein.+ Sira saʼe ba Jeruzalein no hamriik besik bee-dalan neʼebé suli husi kolan iha leten, besik dalan boot ba rai-luan neʼebé ema fase roupa.+ 18 Sira haruka atu bolu liurai, maibé Hilquias nia oan-mane Eliaquim+ neʼebé tau matan ba palásiu, sekretáriu Sebna,+ no mós Asaf nia oan-mane Joá neʼebé serbí nuʼudar hakerek-naʼin, sira sai mai hodi hasoru sira.

19 Entaun Rabsaque hatete ba sira: “Favór ida, hatete ba Ezequias: ‘Neʼe mak liafuan husi liurai boot, liurai husi rai-Asíria: “Ó-nia fiar bazeia ba saida?+ 20 Ó hatete: ‘Haʼu iha planu no iha kbiit atu halo funu’, maibé neʼe mak liafuan mamuk deʼit. Ó tau fiar ba sé mak ó brani atu kontra haʼu?+ 21 Ó fiar Ejitu atu apoia ó, maibé Ejitu mak hanesan duʼut-kain neʼebé tohar ona.+ Kuandu ema ida sadere ba duʼut neʼe, neʼe sei sona borus ninia liman. Faraó, liurai Ejitu, mak hanesan neʼe ba ema hotu neʼebé fiar nia. 22 Se karik imi hatete ba haʼu: ‘Ami tau fiar ba Jeová, ami-nia Maromak’,+ maibé loloos Ezequias sobu tiha ona ninia fatin aas no altár sira,+ loos ka lae? No Ezequias dehan ba povu Judá no Jeruzalein: ‘Imi tenke hakruʼuk iha altár neʼe nia oin iha Jeruzalein.’”’+ 23 Entaun favór ida, agora taru ho haʼu-nia naʼi liurai Asíria: Haʼu sei fó kuda 2.000 ba ó no haree toʼok se ó bele buka-hetan tropa neʼebé toʼo atu saʼe kuda sira-neʼe.+ 24 Entaun, se ó fiar Ejitu nia kuda-karreta sira no tropa neʼebé saʼe kuda, oinsá mak ó bele duni sai ulun-naʼin neʼebé kiʼik liu iha haʼu-nia naʼi nia atan sira-nia leet? 25 Jeová mak fó direitu ba haʼu atu mai halakon fatin neʼe. Jeová rasik dehan ba haʼu: ‘Bá ataka no halakon rai neʼe.’”

26 Ho ida-neʼe, Hilquias nia oan-mane Eliaquim, no Sebna+ no Joá hatete ba Rabsaque:+ “Favór ida, koʼalia ba Ita-nia atan sira ho lian Aramaiku,*+ tanba ami bele komprende. Labele koʼalia ba ami ho ema Judeu nia língua tanba povu iha moru leten rona hela.”+ 27 Maibé Rabsaque hatete ba sira: “Haʼu-nia naʼi haruka haʼu atu koʼalia liafuan sira-neʼe ba imi-nia naʼi no imi deʼit ka? Mensajen neʼe mós ba ema hotu neʼebé iha moru leten, katak sira hotu neʼebé sei han sira-nia tee rasik no hemu sira-nia mii rasik hamutuk ho imi, loos ka lae?”

28 Tuirmai Rabsaque hamriik no hakilar ho lian makaʼas iha ema Judeu nia língua, hodi dehan: “Rona ba liafuan husi liurai boot, liurai husi rai-Asíria.+ 29 Liurai dehan: ‘Keta husik Ezequias lohi imi, tanba nia la iha kbiit atu salva imi husi haʼu-nia liman.+ 30 No keta husik Ezequias halo imi tau fiar ba Jeová, hodi dehan: “Jeová sei salva duni ita, no sidade neʼe sei la monu ba liurai Asíria nia liman.”+ 31 Keta rona Ezequias, tanba liurai Asíria dehan nuneʼe: “Halo dame ho haʼu no rende an bá,* nuneʼe imi ida-idak sei han uvas-fuan husi imi-nia uvas-hun rasik no han figeira-fuan husi imi-nia ai-figeira rasik no hemu bee husi imi-nia tanke* rasik, 32 toʼo haʼu mai no lori imi ba rai neʼebé hanesan imi-nian rasik,+ rai neʼebé iha ai-han barak no tua-uvas foun, rai neʼebé iha paun barak no iha toʼos-uvas, rai neʼebé iha ai-oliveira no bani-been. Nuneʼe imi sei kontinua moris no la mate. Keta rona ba Ezequias, tanba nia lohi ona imi, hodi dehan: ‘Jeová sei salva ita.’ 33 Maromak sira neʼebé nasaun oioin adora, bele salva sira-nia rai husi liurai Asíria nia liman ka lae? 34 Maromak sira husi sidade Hamat+ no Arpad iha neʼebé? Maromak sira husi sidade Sefarvaim,+ Hena no Iva iha neʼebé? Sira bele salva Samaria husi haʼu-nia liman ka lae?+ 35 Husi rai sira-neʼe, maromak ida-neʼebé mak salva ona ninia rai husi haʼu-nia liman? Jeová bele salva Jeruzalein husi haʼu-nia liman ka?”’”+

36 Maibé povu sira kontinua nonook no la koʼalia liafuan ida ba nia, tanba liurai fó ona orden neʼebé dehan: “Imi keta hatán ba nia.”+ 37 Maibé Hilquias nia oan-mane Eliaquim neʼebé tau matan ba palásiu, hamutuk ho sekretáriu Sebna, no mós Asaf nia oan-mane Joá neʼebé nuʼudar hakerek-naʼin, sira mai hasoru Ezequias ho sira-nia roupa neʼebé sira lees ona no sira konta fali Rabsaque nia liafuan ba liurai.

19 Bainhira Liurai Ezequias rona ida-neʼe, nia lees ninia roupa no hatais hena karón.* Depois neʼe, nia tama ba Jeová nia uma.+ 2 Tuirmai nia haruka Eliaquim neʼebé tau matan ba palásiu, hamutuk ho sekretáriu Sebna no amlulik nia ulun-naʼin sira, no sira hatais hena karón, hodi bá hasoru Amoz nia oan-mane Isaias,+ neʼebé nuʼudar profeta. 3 Sira hatete ba nia: “Ezequias dehan nuneʼe: ‘Ohin mak loron terus nian, loron insulta nian* no loron moe nian. Loron neʼe hanesan tempu neʼebé bebé ida besik atu moris, maibé inan la iha forsa atu tuur-ahi.+ 4 Karik Jeová, Ita-Boot nia Maromak, sei rona Rabsaque nia liafuan hotu. Ninia naʼi liurai Asíria haruka nia mai atu sadik Maromak neʼebé moris.+ Karik Ita-nia Maromak Jeová sei selu fali ba nia tuir liafuan neʼebé Maromak rona ona. Tan neʼe, harohan+ bá atu husu ajuda ba ema restu neʼebé sei moris hela.’”

5 Entaun Liurai Ezequias nia atan sira bá hasoru Isaias,+ 6 no Isaias dehan ba sira: “Neʼe mak liafuan neʼebé imi tenke fó sai ba imi-nia naʼi: ‘Jeová dehan nuneʼe: “Keta taʼuk+ tanba liafuan neʼebé ó rona husi liurai Asíria nia atan sira neʼebé koʼalia aat haʼu.+ 7 Haʼu sei tau ideia ida iha ninia neon,* no nia sei rona mensajen no fila fali ba ninia rai rasik. Haʼu sei halo nia mate ho surik iha ninia rai.”’”+

8 Bainhira Rabsaque rona katak liurai Asíria sai ona husi Lakis,+ Rabsaque fila fali hodi bá hasoru nia no haree katak nia halo funu daudaun hasoru Libna.+ 9 Iha momentu neʼe, liurai rona katak Liurai Tiraka husi Etiópia mai ona atu halo funu hasoru nia. Tan neʼe, nia haruka ema lori tan lia-menon+ ba Ezequias, hodi dehan: 10 “Neʼe mak liafuan neʼebé imi tenke fó sai ba Liurai Ezequias husi Judá: ‘Keta husik Maromak neʼebé ó fiar atu lohi ó, hodi dehan: “Jeruzalein sei la monu ba liurai Asíria nia liman.”+ 11 Ó rona ona kona-ba buat neʼebé liurai sira husi Asíria halo ba rai hotu hodi harahun sira.+ Entaun ó deʼit mak sei la rahun ka? 12 Maromak sira husi nasaun oioin neʼebé haʼu-nia beiʼala sira halakon ona bele salva sira ka lae? Gozan, Haran,+ Resef ho povu husi Eden neʼebé iha Tel-Asar, sira agora iha neʼebé? 13 Liurai husi Hamat, liurai husi Arpad, no liurai sira husi sidade Sefarvaim, Hena no Iva iha neʼebé?’”+

14 Ezequias simu karta sira-neʼe husi atan sira neʼebé lori lia-menon no nia lee karta sira-neʼe. Tuirmai Ezequias saʼe ba Jeová nia uma no nahe karta sira-neʼe iha Jeová nia oin.+ 15 No Ezequias komesa harohan+ iha Jeová nia oin, hodi dehan: “Oh Jeová, Izraél nia Maromak, neʼebé tuur iha kadunan iha kerubín sira-nia leten,*+ Ita-Boot deʼit mak Maromak neʼebé loos iha nasaun sira hotu iha mundu tomak.+ Ita mak kria lalehan no rai. 16 Oh Jeová, favór ida, see tilun no rona bá!+ Oh Jeová, loke Ita-nia matan,+ no haree bá! Rona ba liafuan sira neʼebé Senaquerib haruka mai atu sadik Maromak neʼebé moris. 17 Oh Jeová, ema hotu hatene ona katak liurai sira husi rai-Asíria halakon ona nasaun sira ho sira-nia rai.+ 18 Sira soe tiha nasaun sira-neʼe nia maromak ba ahi, tanba sira laʼós Maromak+ maibé ema nia liman mak halo+ husi ai no fatuk. Tan neʼe mak sira bele halakon maromak sira-neʼe. 19 Maibé agora, oh Jeová, ami-nia Maromak, favór ida, salva ami husi ninia liman, atu nuneʼe nasaun hotu iha mundu neʼe bele hatene katak Ita deʼit mak Maromak, oh Jeová.”+

20 Amoz nia oan-mane Isaias haruka lia-menon neʼe ba Ezequias, hodi dehan: “Jeová, Izraél nia Maromak, dehan nuneʼe: ‘Haʼu rona ona ó-nia harohan+ kona-ba Liurai Senaquerib husi Asíria.+ 21 Neʼe mak liafuan neʼebé Jeová fó sai kontra nia:

“Siaun nia oan-feto virjen hakribi ona ó, nia goza ó.

Jeruzalein nia oan-feto doko ulun ba ó.

22 Ó koʼalia aat no sadik sé?+

Ó hasai lian makaʼas+

No hateke ho foti an ba sé?

Ó kontra ona Izraél nia Maromak neʼebé Santu!+

23 Ó sadik ona Jeová+ liuhusi ó-nia atan sira,+ hodi dehan:

‘Ho haʼu-nia kuda-karreta funu nian barak

Haʼu sei saʼe foho aas sira,

Ba parte dook liu husi Líbanu.

Haʼu sei tesi ninia ai-sedru neʼebé aas no ninia ai-juníperu neʼebé diʼak liu.

Haʼu sei tama ba ninia fatin neʼebé dook liu no ba ninia ai-laran neʼebé boot.

24 Haʼu sei keʼe bee-posu no hemu bee husi rai seluk,

Haʼu sei hamaran mota* hotu iha rai-Ejitu ho haʼu-nia ain-tanen.’

25 Ó seidauk rona ka? Desizaun neʼe halo ona* husi tempu uluk liubá.+

Haʼu prepara* ida-neʼe husi loron sira neʼebé liu ona.+

Agora haʼu sei kumpre ida-neʼe.+

Ó sei halo sidade sira neʼebé iha moru aas sai fali fatuk rahun butuk.+

26 Povu iha sidade sira-neʼe sei sai kbiit-laek;

Sira sei sai taʼuk no moe.

Sira sei sai hanesan ai-horis iha rai-luan no duʼut matak,+

Hanesan duʼut iha uma-kakuluk neʼebé sai maran tanba anin husi parte leste.*

27 Maibé haʼu hatene didiʼak bainhira ó tuur, bainhira ó laʼo sai, bainhira ó tama,+

No bainhira ó sai hirus tebes hasoru haʼu,+

28 Tanba ó sai hirus hasoru haʼu+ no haʼu rona ona ó-nia lian hirus.*+

Entaun haʼu sei tau besi-kaʼit iha ó-nia inus no kuda-freun+ iha ó-nia ibun,

No haʼu sei lori ó fila liuhusi dalan neʼebé ó mai.”+

29 “‘Ida-neʼe sei sai sinál ba ó:* Tinan neʼe imi sei han ai-han neʼebé moris mesak deʼit,* no iha tinan segundu, imi sei han ai-han neʼebé moris mesak deʼit.+ Maibé iha tinan terseiru imi sei kuda fini no koʼa, no imi sei kuda uvas iha toʼos no han ninia fuan.+ 30 Ema husi Judá nia umakain neʼebé la mate, katak sira neʼebé restu,+ sei sai hanesan ai-hun neʼebé iha abut no fó fuan. 31 Tanba ema restu sei sai husi Jeruzalein no sira neʼebé moris hela sei sai husi Foho Siaun. Jeová neʼebé ukun tropa lalehan nian mak sei halo ida-neʼe ho ninia laran-manas.+

32 “‘Tan neʼe, Jeová dehan nuneʼe kona-ba liurai Asíria:+

“Nia sei la tama ba sidade neʼe+

Nia sei la hana ninia rama-oan ida iha neʼebá

Ka kontra sidade neʼe ho eskudu

Ka ateru rai hodi halo aas atu ataka sidade neʼe.+

33 Nia sei fila liuhusi dalan neʼebé nia mai;

Nia sei la tama ba sidade neʼe”, Jeová mak dehan.

34 “Haʼu sei defende no salva sidade+ neʼe tanba haʼu-nia naran+

No tanba hanoin haʼu-nia atan David.”’”+

35 Iha kalan neʼe duni mak Jeová nia anju sai hodi oho mane naʼin-185.000 iha tropa Asíria nia hela-fatin.+ Bainhira ema hadeer iha dadeer-saan, sira haree mate-isin sira hotu.+ 36 Entaun Liurai Senaquerib husi rai-Asíria fila fali ba Nínive+ no hela iha neʼebá.+ 37 Loron ida, bainhira nia hakruʼuk iha ninia maromak Nisrok nia templu, ninia oan-mane rasik Adramelec no Sarezer oho nia ho surik+ no tuirmai sira halai ba rai-Ararat.+ Nuneʼe ninia oan-mane Esar-Hadon+ mak sai liurai hodi troka nia.

20 Loron ida, Ezequias sai moras todan toʼo besik atu mate.+ Nuneʼe Amoz nia oan-mane Isaias, neʼebé nuʼudar profeta, mai no hatete ba nia: “Jeová dehan nuneʼe: ‘Fó matadalan ba ó-nia umakain tanba ó sei mate. Ó sei la sai diʼak fali.’”+ 2 Rona tiha neʼe, Ezequias fila oin ba didin no komesa halo orasaun ba Jeová, hodi dehan: 3 “Oh Jeová, haʼu husu Ita-Boot, favór ida, hanoin-hetan oinsá haʼu laʼo ona ho laran-metin iha Ita-nia oin. Haʼu serbí Ita ho laran tomak, no haʼu halo buat neʼebé diʼak tuir Ita-nia haree.”+ No Ezequias komesa tanis makaʼas.

4 Bainhira Isaias seidauk laʼo toʼo pátiu* nia klaran, Jeová dehan ba Isaias:+ 5 “Fila fali no hatete ba Ezequias, ulun-naʼin ba haʼu-nia povu: ‘Jeová, ó-nia beiʼala David nia Maromak, dehan nuneʼe: “Haʼu rona ona ó-nia orasaun. Haʼu haree ona ó-nia matan-been.+ Haʼu sei kura ó.+ No iha loron terseiru ó sei laʼo ba Jeová nia uma.+ 6 Haʼu sei aumenta tinan 15 tan ba ó-nia moris, no haʼu sei salva ó no sidade neʼe husi liurai Asíria nia liman,+ no haʼu sei defende sidade neʼe tanba haʼu-nia naran no tanba haʼu hanoin haʼu-nia atan David.”’”+

7 Tuirmai Isaias dehan ba liurai nia atan sira: “Lori figeira-fuan maran neʼebé buti hamutuk ona.” Entaun sira lori mai hodi tau ba ninia fisur, no neineik-neineik fisur neʼe sai diʼak.+

8 Antes neʼe, Ezequias husu ba Isaias: “Sinál+ saida mak hatudu katak Jeová sei kura haʼu no katak haʼu sei laʼo ba Jeová nia uma iha loron terseiru?” 9 Isaias hatán: “Jeová fó sinál ida ba ó nuʼudar prova katak nia sei kumpre liafuan neʼebé nia hatete ona. Jeová dehan: Ó hakarak lalatak iha eskada* atu muda ba oin hakat sanulu ka hakiduk fali ba kotuk hakat sanulu?”+ 10 Ezequias hatete: “Kona-ba lalatak muda ba oin hakat sanulu, neʼe mak buat fasil, maibé lalatak labele hakiduk fali ba kotuk hakat sanulu.” 11 Profeta Isaias harohan ba Jeová, no Nia halo lalatak iha Acaz nia eskada hakiduk fali ba kotuk hakat sanulu husi ninia fatin.+

12 Iha tempu neʼebá, Baladan nia oan-mane Berodac-Baladan, neʼebé nuʼudar liurai Babilónia, haruka karta no prezente ba Liurai Ezequias, tanba nia rona katak uluk Ezequias moras.+ 13 Ezequias simu* sira no hatudu ba sira uma neʼebé nia tau ninia rikusoin hotu,+ neʼe katak osan-mutin, osan-mean, mina-bálsamu no mina folin-boot seluk, armas-fatin, no buat hotu neʼebé iha ninia osan-fatin. Ezequias hatudu ba sira buat hotu iha ninia palásiu no iha rai hotu neʼebé nia ukun.

14 Depois neʼe, profeta Isaias mai hasoru Liurai Ezequias no husu nia: “Mane sira-neʼe dehan saida? Sira mai husi neʼebé?” Ezequias hatán: “Sira mai husi fatin dook, husi rai-Babilónia.”+ 15 Tuirmai Isaias husu: “Saida mak sira haree iha ó-nia palásiu?” Ezequias hatán: “Sira haree buat hotu iha haʼu-nia palásiu. Haʼu hatudu ba sira buat hotu iha haʼu-nia osan-fatin.”

16 Tuirmai Isaias hatete ba Ezequias: “Rona ba Jeová nia liafuan:+ 17 ‘Tempu sei toʼo mai, no ema sei lori ba Babilónia+ buat hotu neʼebé iha ó-nia palásiu no buat hotu neʼebé ó-nia beiʼala sira rai hela toʼo ohin loron. Sira sei la husik hela buat ida’, Jeová mak dehan. 18 ‘Sira sei lori ó-nia jerasaun+ balu ba Babilónia no sai ema-boot iha liurai Babilónia nia palásiu.’”+

19 Ho ida-neʼe, Ezequias hatete ba Isaias: “Jeová nia liafuan neʼebé Ita fó sai ona mak diʼak.”+ Nia hatutan tan: “Haʼu hein katak sei iha dame no hakmatek* durante haʼu-nia moris.”+

20 Kona-ba Ezequias nia istória sira seluk, no kona-ba ninia kbiit no oinsá nia halo kolan+ no bee-dalan hodi lori bee ba sidade,+ neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Judá nia liurai sira. 21 Ikusmai Ezequias mate;*+ no ninia oan-mane Manasés+ mak sai liurai hodi troka nia.+

21 Manasés+ tinan 12 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan 55.+ Ninia inan naran Hefziba. 2 Nia halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree, hodi halo tuir nasaun sira seluk nia hahalok+ neʼebé Jeová hakribi, katak nasaun sira neʼebé Nia hasai ona husi ema Izraél nia oin.+ 3 Manasés harii fali fatin aas sira neʼebé ninia aman Ezequias harahun ona,+ nia harii altár sira ba Baal no halo ai-riin lulik,*+ hanesan Liurai Acab husi Izraél halo ona.+ No nia hakruʼuk ba tropa lalehan nian hotu no serbí sira.+ 4 Nia mós harii altár sira iha Jeová nia uma,+ neʼebé Jeová rasik dehan: “Haʼu sei tau haʼu-nia naran iha Jeruzalein.”+ 5 No nia harii altár sira ba tropa lalehan nian+ hotu iha pátiu* rua neʼebé iha Jeová nia uma.+ 6 Nia sunu ninia oan-mane rasik iha ahi.* Nia mós halo masonik, buka sinál oioin,+ hili ema neʼebé koko atu koʼalia ho ema mate no mós ema neʼebé siʼik futuru atu serbí nia.+ Nia halo hahalok aat barak tebes tuir Jeová nia haree hodi hakanek Ninia laran.

7 Manasés tau ai-riin lulik*+ iha Maromak Jeová nia uma. Uluk Maromak fó sai ona ba David no ninia oan-mane Salomão kona-ba uma neʼe, hodi dehan: “Haʼu sei tau haʼu-nia naran iha uma neʼe no iha Jeruzalein ba nafatin, tanba neʼe mak sidade neʼebé haʼu hili ona husi Izraél nia suku sira hotu nia leet.+ 8 No se ema Izraél halo tuir ho didiʼak haʼu-nia mandamentu hotu,+ Ukun-Fuan hotu, neʼebé haʼu fó sai ona liuhusi haʼu-nia atan Moisés, haʼu mós sei nunka halo tan sira laʼo sai husi rai neʼebé haʼu fó ona ba sira-nia beiʼala sira.”+ 9 Maibé sira la halo tuir, no Manasés kontinua lori sira laʼo sala dalan, hodi dada sira halo hahalok neʼebé aat liu fali nasaun sira neʼebé Jeová halakon ona husi ema Izraél nia oin.+

10 Jeová kontinua koʼalia ba sira liuhusi ninia atan profeta sira,+ hodi dehan: 11 “Liurai Manasés husi Judá halo ona buat aat hotu neʼe. Nia halo hahalok aat liu fali ema Amoreu hotu+ neʼebé antes nia,+ no nia dada ema Judá hodi halo sala ho ninia estátua sira neʼebé haʼu hakribi.* 12 Tan neʼe, Jeová, Izraél nia Maromak, dehan nuneʼe: ‘Haʼu sei lori susar ida ba Jeruzalein+ no Judá. Ema hotu neʼebé rona kona-ba susar neʼe sei hakfodak.*+ 13 No haʼu sei dada tali sukat nian+ ba Jeruzalein hanesan haʼu halo ona ba Samaria+ no haʼu mós sei uza nivel* neʼebé haʼu uza ona ba Acab nia umakain,+ no haʼu sei hamoos Jeruzalein hanesan ema hamoos manko no doku tiha.+ 14 Haʼu sei husik tiha ema restu husi povu neʼebé nuʼudar haʼu-nia liman-rohan+ no entrega sira ba sira-nia inimigu nia liman, no sira-nia inimigu sei kaer sira no foti sira-nia sasán,+ 15 tanba sira halo buat neʼebé aat tuir haʼu-nia haree no kontinua hakanek haʼu-nia laran husi loron neʼebé sira-nia beiʼala sira sai husi rai-Ejitu toʼo ohin loron.’”+

16 Manasés halo sala tanba dada ema Judá monu ba sala hodi halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree, no nia mós oho ema laran-moos barak tebes toʼo sira-nia raan nakonu iha Jeruzalein husi rohan toʼo rohan.+ 17 Kona-ba Manasés nia istória sira seluk, no kona-ba buat hotu neʼebé nia halo, no ninia sala sira, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Judá nia liurai sira. 18 Ikusmai Manasés mate* no sira hakoi nia besik ninia uma iha jardín naran jardín Uza;+ no ninia oan-mane Amon mak sai liurai hodi troka nia.

19 Amon+ tinan 22 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan rua.+ Ninia inan naran Mesulemet, Haruz husi Jotba nia oan-feto. 20 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree, hanesan ninia aman Manasés halo ona.+ 21 Nia kontinua laʼo tuir ninia aman nia dalan hotu, no nia kontinua serbí no hakruʼuk ba estátua sira neʼebé Maromak hakribi* neʼebé ninia aman serbí.+ 22 Nuneʼe, nia husik Jeová, ninia beiʼala nia Maromak, no nia la laʼo tuir Jeová nia dalan.+ 23 Ikusmai Liurai Amon nia atan sira halo planu aat ba nia no oho nia iha ninia uma rasik. 24 Maibé povu sira iha rai neʼe oho ema hotu neʼebé halo planu aat ba Liurai Amon, no sira hili Amon nia oan-mane Josias sai liurai hodi troka nia.+ 25 Kona-ba Amon nia istória sira seluk, no kona-ba buat neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Judá nia liurai sira. 26 Sira hakoi nia iha ninia rate iha jardín Uza;+ no ninia oan-mane Josias+ mak sai liurai hodi troka nia.

22 Josias+ tinan ualu bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan 31.+ Ninia inan naran Jedida, Adaias husi Bozkat+ nia oan-feto. 2 Nia halo buat neʼebé loos tuir Jeová nia haree no laʼo tuir ninia beiʼala David nia dalan hotu.+ Nia la laʼo sees ba liman-loos ka ba liman-karuk.

3 Iha tinan 18 husi Liurai Josias nia ukun, liurai haruka ninia sekretáriu Safan, Azalias nia oan-mane, Mesulam nia bei-oan, atu bá Jeová nia uma,+ hodi dehan: 4 “Bá hasoru amlulik boot Hilquias,+ no haruka nia halibur osan hotu neʼebé povu lori ba Jeová nia uma,+ osan neʼebé guarda sira neʼebé hein odamatan halibur ona husi povu.+ 5 Tuirmai fó osan ba ema sira neʼebé simu ona knaar atu tau matan ba serbisu iha Jeová nia uma, no ema sira-neʼe tenke entrega fali osan ba badaen sira iha Jeová nia uma atu hadiʼa uma neʼe nia parte sira neʼebé aat ona,*+ 6 neʼe katak, entrega osan ba badaen sira neʼebé halo serbisu oioin husi ai no fatuk. No sira tenke uza osan neʼe atu sosa ai no fatuk neʼebé fera tiha ona hodi hadiʼa uma neʼe.+ 7 Maibé labele husu tuir mane sira-neʼe kona-ba osan neʼebé fó ba sira, tanba mane sira-neʼe laran-moos no bele tau fiar.”+

8 Depois neʼe, amlulik boot Hilquias hatete ba sekretáriu Safan:+ “Haʼu hetan ona livru Ukun-Fuan+ iha Jeová nia uma.” Entaun, Hilquias fó livru neʼe ba Safan no Safan komesa lee.+ 9 Tuirmai sekretáriu Safan bá hasoru liurai no dehan: “Ita-nia atan sira hasai ona osan neʼebé sira hetan iha uma neʼe, no sira entrega ona osan neʼe ba mane sira neʼebé tau matan ba serbisu iha Jeová nia uma.”+ 10 Sekretáriu Safan mós hatete ba liurai: “Iha mós livru ida+ neʼebé amlulik Hilquias fó ona ba haʼu.” Tuirmai Safan komesa lee livru neʼe ba liurai.

11 Bainhira liurai rona liafuan sira husi livru Ukun-Fuan neʼe, nia lees kedas ninia roupa.+ 12 Tuirmai liurai fó mandamentu ba amlulik Hilquias, ba Safan nia oan-mane Ahikam,+ Micaias nia oan-mane Akbor, sekretáriu Safan, no mós ba liurai nia atan Asaias, hodi dehan: 13 “Bá husu Jeová hodi reprezenta haʼu, reprezenta povu no nasaun Judá tomak. Husu kona-ba liafuan husi livru neʼebé foin hetan, tanba Jeová nia hirus lakan makaʼas ona hasoru ita.+ Neʼe akontese tanba ita-nia beiʼala sira la kumpre liafuan iha livru neʼe no la halo tuir liafuan hotu neʼebé hakerek ona kona-ba ita.”

14 Entaun amlulik Hilquias, Ahikam, Akbor, Safan no Asaias bá hasoru profeta feto+ ida naran Hulda. Feto neʼe mak Salum nia feen. Salum mak Tikva nia oan-mane, Haras nia bei-oan, no Salum mak tau matan ba roupa sira. Hulda hela iha área foun iha sidade Jeruzalein, no sira koʼalia ho nia iha neʼebá.+ 15 Hulda hatete ba sira: “Jeová, Izraél nia Maromak, dehan nuneʼe: ‘Hatete ba mane neʼebé haruka imi mai hasoru haʼu: 16 “Jeová dehan nuneʼe: ‘Haʼu sei lori susar ba rai neʼe no ba ninia ema sira, hodi tuir liafuan hotu neʼebé hakerek ona iha livru neʼebé liurai Judá lee.+ 17 Sira husik ona haʼu no hasaʼe sakrifísiu* ba maromak sira seluk+ hodi hakanek haʼu-nia laran ho buat hotu neʼebé sira halo ho sira-nia liman rasik,+ tan neʼe haʼu sei halakan haʼu-nia hirus hasoru fatin neʼe no neʼe labele hamate.’”+ 18 Maibé imi tenke hatete ba liurai Judá neʼebé haruka imi mai atu husu Jeová: “Jeová, Izraél nia Maromak, dehan nuneʼe: ‘Kona-ba liafuan sira neʼebé ó rona ona, 19 neʼebé haʼu fó sai ona hodi kontra fatin neʼe no ema neʼebé hela iha fatin neʼe, katak sira sei hetan malisan no sai buat neʼebé halo ema taʼuk, bainhira ó rona ida-neʼe ó simu,* ó haraik an+ iha Jeová nia oin, ó lees ó-nia roupa+ no tanis iha haʼu-nia oin, haʼu mós rona ona ó’, Jeová mak dehan. 20 ‘Tan neʼe mak ó-nia matan sei la haree susar hotu neʼebé haʼu sei lori ba rai neʼe, no ó sei mate* ho dame no hakoi iha ó-nia rate rasik.’”’” Tuirmai sira lori fali liafuan sira-neʼe ba liurai.

23 Entaun liurai haruka lia-menon hodi bolu katuas sira hotu husi Judá no Jeruzalein.+ 2 Depois neʼe, liurai saʼe ba Jeová nia uma hamutuk ho mane Judá hotu, ema Jeruzalein hotu, amlulik sira, profeta sira, no povu hotu husi kiʼik toʼo boot. Nia lee ba sira liafuan hotu husi livru+ aliansa nian+ neʼebé hetan ona iha Jeová nia uma.+ 3 Liurai hamriik besik uma neʼe nia riin no halo aliansa* iha Jeová nia oin,+ katak nia sei halo tuir Jeová no kumpre Ninia mandamentu, avizu no lei sira hotu ho ninia laran tomak no moris tomak, no mós kumpre liafuan aliansa nian hotu neʼebé hakerek ona iha livru neʼe. No povu hotu konkorda ho aliansa neʼe.+

4 Tuirmai liurai haruka amlulik boot Hilquias,+ amlulik sira seluk, no guarda sira neʼebé hein odamatan atu bá Jeová nia templu hodi hasai tiha sasán hotu neʼebé halo ba Baal, ba ai-riin lulik*+ no ba tropa lalehan nian hotu. Nia sunu sasán sira-neʼe iha Jeruzalein nia liʼur iha foho-lolon Sedron, no nia lori sasán sira-neʼe nia uut ba Betel.+ 5 Nia hasai tiha maromak falsu nia amlulik sira neʼebé uluk liurai Judá sira hili atu hasaʼe sakrifísiu* iha fatin aas iha Judá nia sidade sira no iha fatin neʼebé haleʼu Jeruzalein, no mós hasai tiha amlulik sira neʼebé hasaʼe sakrifísiu* ba Baal, loro-matan, fulan, fitun-lubun zodíaku no tropa lalehan nian hotu.+ 6 Nia lori sai ai-riin lulik*+ husi Jeová nia uma ba Jeruzalein nia liʼur, ba Foho-Leet Sedron, no nia sunu neʼe+ iha neʼebá no harahun toʼo uut no lekar iha povu baibain nia rate leten.+ 7 Nia mós harahun tiha uma sira husi mane sira neʼebé faʼan an* iha templu.+ Uma sira-neʼe iha Jeová nia uma, no feto sira neʼebé soru hena tenda nian ba ai-riin lulik* mós iha neʼebá.

8 Tuirmai Josias lori sai amlulik hotu husi Judá nia sidade sira, no hafoʼer* fatin aas sira neʼebé amlulik sira uza atu hasaʼe sakrifísiu,* husi Geba+ toʼo Beer-Seba.+ Nia mós harahun fatin aas sira neʼebé harii besik portaun Josué nian. Josué mak xefe sidade nian. Fatin aas sira-neʼe iha liman-karuk bainhira ema tama ba sidade nia portaun. 9 Amlulik ba fatin aas sira labele serbí iha Jeová nia altár iha Jeruzalein,+ maibé sira bele han paun neʼebé la iha fermentu hamutuk ho sira-nia maun-alin sira. 10 Josias mós hafoʼer* Tofet,+ fatin neʼebé iha Foho-Leet Hinom*+ atu nuneʼe labele iha tan ema ida mak sunu ninia oan-mane ka oan-feto iha ahi* nuʼudar sakrifísiu ba Molec.*+ 11 No nia bandu ema atu labele lori kuda sira neʼebé liurai Judá haketak ona ba loro-matan hodi tama ba Jeová nia uma liuhusi pórtiku,* neʼe katak liuhusi Natan-Melec nia sala han-fatin. Natan-Melec mak ema-boot ida neʼebé serbisu iha palásiu. Josias sunu kuda-karreta sira neʼebé haketak ona ba loro-matan.+ 12 Liurai Josias mós sobu altár sira neʼebé liurai Judá sira harii ona iha uma-kakuluk+ iha Acaz nia kuartu leten, no mós altár sira neʼebé Manasés harii ona iha pátiu* rua iha Jeová nia uma.+ Nia harahun altár sira-neʼe toʼo sai uut no soe iha Foho-Leet Sedron. 13 Liurai hafoʼer* fatin aas sira iha Jeruzalein oin neʼebé iha parte súl* husi Foho Harahun nian,* neʼebé Salomão, liurai Izraél, harii ona hodi adora ema Sidon nia maromak-feto Astoret neʼebé Maromak loos hakribi, ema Moab nia maromak Kemos neʼebé Maromak loos hakribi no ema Ammon nia maromak Milkom+ neʼebé Maromak loos hakribi. 14 Nia harahun fatuk lulik,* tesi ai-riin lulik,*+ no halo nakonu fatin sira-neʼe ho ema nia ruin. 15 Nia mós harahun altár iha Betel, no harahun fatin aas neʼebé Nebat nia oan-mane Jeroboão halo ona hodi dada ema Izraél atu halo sala.+ Bainhira nia harahun tiha altár ho fatin aas neʼe, nia sunu fatin aas, harahun toʼo uut, no sunu ai-riin lulik.*+

16 Bainhira Josias haree rate sira iha foho leten, nia haruka ema atu hasai ruin sira husi rate no sunu iha altár leten hodi hafoʼer* altár neʼe, hodi tuir Jeová nia liafuan neʼebé fó sai ona liuhusi Maromak loos nia atan neʼebé hatete nanis ona katak buat sira-neʼe sei akontese.+ 17 Tuirmai nia dehan: “Sé nia rate mak haʼu haree daudaun neʼebá?” Mane sira husi sidade neʼe hatán ba nia: “Neʼe mak Maromak loos nia atan husi Judá+ nia rate, uluk nia mak fó sai nanis buat sira neʼebé agora Ita-Boot halo ona ba altár iha Betel.” 18 Entaun nia dehan: “Imi husik deʼit nia. Keta book ninia ruin sira.” Ho ida-neʼe, sira la book profeta neʼe nia ruin, no mós profeta ida seluk husi Samaria nia ruin.+

19 Josias mós harahun tiha uma adorasaun nian hotu iha fatin aas sira neʼebé iha Samaria nia sidade,+ neʼebé liurai Izraél harii ona atu hakanek Maromak nia laran, no nia halo ba fatin sira-neʼe hanesan buat neʼebé nia halo ona iha Betel.+ 20 Iha altár leten mak nia oho amlulik hotu neʼebé serbí iha fatin aas sira iha neʼebá, no nia sunu ema nia ruin iha altár leten.+ Depois neʼe, nia fila fali ba Jeruzalein.

21 Tuirmai liurai fó orden ba povu hotu, hodi dehan: “Selebra Páskua*+ ba Jeová, imi-nia Maromak, hanesan hakerek ona iha livru aliansa nian neʼe.”+ 22 Povu seidauk selebra Páskua hanesan neʼe husi tempu neʼebé juís sira tesi-lia ba Izraél ka husi tempu neʼebé liurai Izraél no liurai Judá sira ukun.+ 23 Iha tinan 18 husi Liurai Josias nia ukun, sira selebra Páskua neʼe ba Jeová iha Jeruzalein.

24 Josias mós hasai tiha ema neʼebé koko atu koʼalia ho ema mate, ema neʼebé siʼik futuru,+ estátua terafín,*+ estátua sira neʼebé Maromak hakribi,* no buat seluk hotu iha rai-Judá no iha Jeruzalein neʼebé Maromak hakribi, hodi halo tuir liafuan sira iha Ukun-Fuan+ neʼebé hakerek ona iha livru neʼebé amlulik Hilquias hetan iha Jeová nia uma.+ 25 Antes Josias nia tempu, la iha liurai ida mak hanesan nia neʼebé fila fali ba Jeová ho ninia laran tomak, ninia moris tomak+ no ninia kbiit tomak, hodi tuir Moisés nia Ukun-Fuan hotu, no depois ninia tempu mós la iha liurai ida hanesan nia.

26 Maski nuneʼe, Jeová la hatún ninia hirus neʼebé lakan makaʼas hasoru nasaun Judá tanba buat aat hotu neʼebé Manasés halo ona hodi hakanek Ninia laran.+ 27 Jeová hatete: “Haʼu mós sei hasai Judá husi haʼu-nia oin,+ hanesan haʼu hasai tiha ona Izraél.+ Haʼu sei la simu tan sidade Jeruzalein neʼebé haʼu hili ona, no la simu tan uma neʼebé uluk haʼu dehan: ‘Haʼu-nia naran sei kontinua iha fatin neʼe.’”+

28 Kona-ba Josias nia istória sira seluk, no kona-ba buat hotu neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Judá nia liurai sira. 29 Iha Josias nia tempu mak Faraó Neco, liurai Ejitu, bá atu hasoru liurai Asíria besik Mota Eufrates, no Liurai Josias sai hodi halo funu hasoru Neco. Maibé bainhira Neco haree Josias, nia oho Josias iha Megido.+ 30 Entaun ninia atan sira tula ninia mate-isin iha kuda-karreta laran hodi lori husi Megido bá Jeruzalein no hakoi iha ninia rate rasik. Tuirmai povu iha rai neʼe hili Josias nia oan-mane Jeoacaz, fui mina* ba ninia ulun, no foti nia sai liurai hodi troka ninia aman.+

31 Jeoacaz+ tinan 23 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante fulan tolu. Ninia inan naran Hamutal,+ Jeremias husi Libna nia oan-feto. 32 Nia komesa halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree, hodi halo tuir ninia beiʼala sira-nia hahalok aat hotu.+ 33 Faraó Neco+ hatama nia ba komarka iha sidade Ribla+ iha rai-Hamat, atu nuneʼe nia labele ukun iha Jeruzalein. Tuirmai Neco haruka ema iha rai neʼe selu impostu osan-mutin kilograma 3.420* no osan-mean kilograma 34 ho grama 200.*+ 34 Faraó Neco mós hili Josias nia oan-mane Eliaquim sai liurai hodi troka ninia aman Josias no Neco troka Eliaquim nia naran ba Jeoquim. Maibé Neco foti Jeoacaz no lori nia ba rai-Ejitu,+ no ikusmai nia mate iha neʼebá.+ 35 Jeoquim fó osan-mutin no osan-mean ba Faraó, maibé Jeoquim tenke haruka povu iha rai neʼe atu fó impostu osan-mutin neʼebé Faraó husu. Nia deside osan-mutin no osan-mean hira mak povu ida-idak tenke selu hodi fó ba Faraó Neco.

36 Jeoquim+ tinan 25 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan 11.+ Ninia inan naran Zebida, Pedaias husi Ruma nia oan-feto. 37 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree,+ hodi halo tuir ninia beiʼala sira-nia hahalok aat hotu.+

24 Iha Jeoquim nia tempu, Liurai Nabukodonozór+ husi Babilónia mai halo funu hasoru nia, no nia sai Nabukodonozór nia atan ba tinan tolu. Maibé ikusmai Jeoquim kontra nia. 2 Tuirmai Jeová komesa haruka grupu naʼok-teen husi Kaldeia,+ Síria, Moab no Ammon mai ataka Jeoquim no hadau sasán. Jeová kontinua haruka sira kontra Judá atu halakon Judá, hodi tuir ninia liafuan+ neʼebé fó sai ona liuhusi ninia atan profeta sira. 3 Buat sira-neʼe akontese ba ema Judá tanba Jeová nia orden atu halakon sira husi ninia oin+ tanba Manasés nia sala hotu neʼebé nia halo ona,+ 4 no mós tanba nia oho ema laran-moos barak,+ nia halo nakonu Jeruzalein ho ema laran-moos sira-nia raan no Jeová lakohi fó perdua.+

5 Kona-ba Jeoquim nia istória sira seluk, no kona-ba buat hotu neʼebé nia halo, neʼe hakerek ona iha livru istória kona-ba Judá nia liurai sira.+ 6 Ikusmai Jeoquim mate;*+ no ninia oan-mane Joaquim mak sai liurai hodi troka nia.

7 Liurai Ejitu la haruka tan ninia tropa sira sai husi ninia rai, tanba liurai Babilónia foti ona liurai Ejitu nia rai hotu,+ husi Uádi* Ejitu+ toʼo Mota Eufrates.+

8 Joaquim+ tinan 18 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante fulan tolu.+ Ninia inan naran Neusta, Elnatan husi Jeruzalein nia oan-feto. 9 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree, hodi halo tuir ninia aman nia hahalok aat hotu. 10 Iha tempu neʼebá Liurai Nabukodonozór husi Babilónia nia atan sira mai halo funu hasoru Jeruzalein no halo serku ba sidade neʼe.+ 11 Liurai Nabukodonozór husi Babilónia toʼo iha sidade neʼe bainhira ninia atan sira halo serku daudaun.

12 Liurai Joaquim husi Judá hamutuk ho ninia inan, ninia atan sira, ulun-naʼin sira,* ema-boot sira+ neʼebé serbisu iha palásiu entrega an ba liurai Babilónia.+ Ho ida-neʼe, liurai Babilónia lori nia nuʼudar dadur iha tinan ualu husi liurai Babilónia nia ukun.+ 13 Tuirmai liurai Babilónia foti rikusoin hotu husi Jeová nia uma no husi liurai nia palásiu.+ Nia baku rahun sasán osan-mean hotu neʼebé Liurai Salomão husi Izraél halo ona iha Jeová nia templu.+ Neʼe akontese hodi tuir liafuan neʼebé Jeová fó sai ona. 14 Nia kaer ema Jeruzalein hotu, ulun-naʼin hotu,+ funu-naʼin hotu neʼebé kbiit boot, badaen-besi* no badaen seluk,+ hamutuk naʼin-10.000, hodi lori nuʼudar dadur.* Nia husik deʼit ema neʼebé kiak liu mak hela iha rai neʼe.+ 15 Ho ida-neʼe, nia lori Liurai Joaquim+ ba Babilónia nuʼudar dadur.+ Nia mós lori liurai nia inan, liurai nia feen sira, ema-boot sira neʼebé serbisu iha palásiu, no mane naran-boot sira iha rai neʼe. Nia lori sira hotu husi Jeruzalein atu sai dadur iha Babilónia. 16 Liurai Babilónia mós lori funu-naʼin hotu hamutuk naʼin-7.000, no mós badaen-besi* no badaen seluk naʼin-1.000, katak mane forte hotu neʼebé treinu ona atu halo funu, hodi bá Babilónia nuʼudar dadur. 17 Liurai Babilónia foti Joaquim nia tiu+ Matanias sai liurai hodi troka nia, no liurai Babilónia troka Matanias nia naran ba Zedequias.+

18 Zedequias tinan 21 bainhira nia sai liurai, no nia ukun iha Jeruzalein durante tinan 11. Ninia inan naran Hamutal,+ Jeremias husi Libna nia oan-feto. 19 Nia kontinua halo buat neʼebé aat tuir Jeová nia haree, hodi halo tuir Jeoquim nia hahalok aat hotu.+ 20 Buat sira neʼebé akontese iha Jeruzalein no iha Judá halo Jeová hirus toʼo soe sira husi ninia oin.+ No Zedequias kontra hasoru liurai Babilónia.+

25 Iha loron sanulu fulan-sanulu tinan sia husi Zedequias nia ukun, Liurai Nabukodonozór+ husi Babilónia ho ninia tropa hotu mai atu ataka Jeruzalein.+ Nia halo serku ba sidade neʼe no harii moru haleʼu sidade,+ 2 no nia kontinua halo serku ba sidade neʼe toʼo tinan 11 husi Liurai Zedequias nia ukun. 3 Iha loron sia fulan-haat, ema iha sidade neʼe sai hamlaha tebes+ tanba la iha tan ai-han ba povu.+ 4 Ikusmai, tropa Babilónia sobu moru iha sidade neʼe,+ no iha kalan bainhira tropa Kaldeia haleʼu hela sidade neʼe, tropa Judá hotu halai sai. Sira halai liuhusi portaun neʼebé iha moru rua nia leet besik liurai nia jardín, no Liurai Zedequias halai liuhusi dalan Araba nian.+ 5 Maibé tropa Kaldeia sira duni tuir Liurai Zedequias, no sira toman nia iha rai-tetuk maran Jerikó nian, no ninia tropa hotu halai namkari hodi husik hela nia. 6 Tuirmai, tropa Kaldeia sira kaer liurai neʼe+ no lori nia ba liurai Babilónia iha sidade Ribla, no sira tesi-lia ba nia. 7 Sira oho Zedequias nia oan-mane sira iha Zedequias nia oin. Tuirmai Nabukodonozór halo Zedequias nia matan sai delek, kesi nia ho korrente riti, no lori nia ba Babilónia.+

8 Iha loron hitu fulan-lima tinan 19 husi Liurai Nabukodonozór nia ukun ba rai-Babilónia, Nebuzaradan,+ xefe ba guarda sira, neʼebé mós nuʼudar liurai Babilónia nia atan, mai toʼo Jeruzalein.+ 9 Tuirmai, Nebuzaradan sunu Jeová nia uma,+ liurai nia palásiu+ no uma hotu iha Jeruzalein laran.+ Nia mós sunu ema naran-boot hotu nia uma.+ 10 No tropa Kaldeia tomak neʼebé hamutuk ho xefe guarda neʼe harahun moru sira neʼebé haleʼu Jeruzalein.+ 11 Nebuzaradan, xefe guarda neʼe, kaer povu restu neʼebé sei iha sidade laran, no nia mós lori ema neʼebé rende an ona ba liurai Babilónia hamutuk ho povu sira seluk hodi sai dadur* iha Babilónia.+ 12 Maibé xefe guarda neʼe husik povu balu neʼebé kiak liu hodi hela iha rai neʼe atu halo serbisu iha toʼos-uvas no mós halo serbisu todan seluk.+ 13 No tropa Kaldeia harahun Jeová nia uma nia riin sira neʼebé halo husi riti,+ karrosa riti sira,+ no mós tanke riti neʼebé hanaran Tasi+ iha Jeová nia uma, no sira lori riti sira-neʼe ba Babilónia.+ 14 Tropa Kaldeia mós foti ahi-kadesan fatin, kanuru boot, besi atu hamate ahi, kopu no sasán seluk hotu neʼebé halo husi riti, neʼebé uza ba adorasaun iha templu. 15 Xefe guarda neʼe mós foti ahi-anar fatin no manko neʼebé halo husi osan-mean+ no osan-mutin+ neʼebé moos. 16 Maibé kona-ba riin rua neʼebé halo husi riti, tanke neʼebé hanaran Tasi, no karrosa riti sira neʼebé Salomão halo ona atu uza iha Jeová nia uma, riti sira-neʼe todan demais toʼo tetu mós labele.+ 17 Uma neʼe nia riin ida-idak aas metru ualu,*+ no buat neʼebé enfeita besi-riin nia ulun mós halo husi riti, ninia aas metru ida ho sentímetru 34,* no rede ho romaun-fuan neʼebé enfeita haleʼu riin nia ulun mós halo husi riti.+ Riin rua neʼe haree hanesan deʼit.

18 Tuirmai, xefe guarda neʼe mós kaer amlulik boot Seraias,+ amlulik segundu naran Sofonias,+ no mós guarda naʼin-tolu neʼebé hein odamatan.+ 19 Nia mós kaer ema-boot ida neʼebé serbisu iha palásiu, neʼebé mak ulun-naʼin ba tropa sira, no mós liurai nia konsellu-naʼin naʼin-lima neʼebé nia hetan iha sidade laran. Nia mós kaer xefe tropa nia sekretáriu neʼebé iha knaar atu halibur povu, ho mane baibain naʼin-60 neʼebé nia hasoru iha sidade laran. 20 Nebuzaradan,+ xefe guarda neʼe, kaer ema sira-neʼe no lori ba liurai Babilónia iha sidade Ribla.+ 21 Tuirmai liurai Babilónia oho ema sira-neʼe iha sidade Ribla iha rai-Hamat.+ Nuneʼe mak ema lori povu Judá sai husi sira-nia rai nuʼudar dadur.+

22 Liurai Nabukodonozór husi Babilónia hili Ahikam+ nia oan-mane Gedalias,+ Safan+ nia bei-oan, sai nuʼudar ulun-naʼin ba povu restu neʼebé nia husik hela iha rai-Judá.+ 23 Bainhira xefe tropa nian hotu no sira-nia tropa sira rona katak liurai Babilónia hili ona Gedalias sai ulun-naʼin, sira bá kedas hasoru Gedalias iha sidade Mizpa. Xefe sira-neʼe mak Netanias nia oan-mane Ismael; Karea nia oan-mane Joanan; Tanumet ema Netofa nia oan-mane Seraias; no Jazanias husi ema Maaka nia jerasaun, hamutuk ho sira-nia tropa.+ 24 Gedalias jura ba sira no ba sira-nia tropa, hodi dehan: “Keta taʼuk atu sai atan ba ema Kaldeia sira. Hela iha rai neʼe no serbí liurai Babilónia bá, atu nuneʼe buat hotu sei sai diʼak ba imi.”+

25 Iha fulan-hitu, Netanias nia oan-mane Ismael,+ Elisama nia bei-oan, neʼebé moris husi liurai nia jerasaun, mai hamutuk ho mane naʼin-sanulu, no sira ataka no oho Gedalias, no mós oho ema Judeu no ema Kaldeia sira neʼebé hamutuk ho Gedalias iha Mizpa.+ 26 Depois neʼe, povu hotu, husi kiʼik toʼo boot, inklui mós xefe tropa nian, hamriik no halai ba rai-Ejitu,+ tanba sira taʼuk ema Kaldeia.+

27 Ikusmai, iha loron 27 fulan-12 tinan 37 husi tempu neʼebé Liurai Joaquim+ husi rai-Judá sai dadur, Liurai Evil-Merodak, neʼebé sai liurai ba rai-Babilónia iha tinan neʼe, nia halo Liurai Joaquim husi rai-Judá sai livre hodi hasai nia husi komarka laran.+ 28 Liurai Evil-Merodak koʼalia ho laran-diʼak ba Joaquim, no fó nia pozisaun* aas liu fali liurai seluk neʼebé hamutuk ho nia iha Babilónia. 29 Nuneʼe, Joaquim hasai ninia roupa dadur nian, no iha ninia moris tomak, nia han iha liurai nia meza. 30 Iha Joaquim nia moris tomak, loroloron nia simu ai-han husi liurai.

Naran neʼe katak “Jeová mak haʼu-nia Maromak”.

Neʼe katak Acazias nia alin-mane.

Ka “kalohan leten”. Neʼe katak fatin neʼebé manu sira semo.

Karik “profeta sira-nia oan-mane sira” refere ba eskola ida ba profeta sira, ka grupu profeta.

Karik neʼe mak Maromak nia espíritu santu ka Elias nia dalan atu hanoin. Haree “Ruah” iha Glosáriu.

Ka “parte rua”.

Ka “kalohan leten”. Neʼe katak fatin neʼebé manu sira semo.

Ka “anin”.

Ka karik “no feto sira abortu iha rai neʼe”.

Ka karik “la halo tan feto sira abortu”.

Haree “Fatuk lulik” iha Glosáriu.

Ka “fó prezente”.

Ka “uluk fui bee ba Elias nia liman”.

Orj., “Saida ba haʼu no ba Ita?”

Ka “lori ema neʼebé toka arpa”.

Ka “Jeová nia kbiit tun”.

Ka “uádi”. Haree Glosáriu.

Ka “uádi”. Haree Glosáriu.

Neʼe bele refere mós ba sevada. Haree “Sakrifísiu trigu nian” iha Glosáriu.

Ka “mane hotu neʼebé kesi sintu”.

Ka “tuda fatuk hodi uza tali-baku”.

Orj., “ema ida husi profeta sira-nia oan-mane sira”.

Ka “hakoʼak”.

Ka “sevada”.

Ka “sente moruk”.

Ka “malva”.

Ka “Jeová salva ema Síria”.

Ka “iha moras kulit”.

Karik neʼe refere ba Naaman.

Orj., “talentu 10”. Haree Ap. B14.

Orj., “Haʼu-nia aman”.

Orj., “bensaun”.

Neʼe mak oan husi kuda-burru aman no kuda-inan.

Orj., “talentu 1”.

Orj., “talentu 2”.

Neʼe mak fatin ida iha Samaria, karik foho-oan ida ka fatin protesaun.

Ka “laʼós dala ida ka dala rua deʼit”.

Orj., “Haʼu-nia aman”.

Ka “la oho ho surik no rama”.

Orj., “kabo 1/4”. Neʼe mak 305 ml. Haree Ap. B14.

Haree “Hena karón” iha Glosáriu.

Ka “merkadu”.

Ka “litru 7,33”. Haree Ap. B14.

Orj., “siklo 1”. Haree Ap. B14.

Ka “litru 14,66”.

Haree “Nefes” iha Glosáriu.

Ka “buat ida hanesan neʼe”.

Ka “no tau”.

Neʼe katak jerasaun.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Orj., “oan-feto”.

Ka “moras”.

Orj., “ema ida husi profeta sira-nia oan-mane sira”. Haree nota iha 1Rs 20:35.

Orj., “fui mina”. Haree “Fui mina” iha Glosáriu.

Ka “profeta nia ajudante”.

Ka “profeta nia ajudante”.

Orj., “fui mina”. Haree “Fui mina” iha Glosáriu.

Orj., “ema naran deʼit neʼebé mii iha moru-lolon”. Liafuan sira-neʼe refere ba mane no uza atu hatudu hakribi.

Orj., “fui mina”. Haree “Fui mina” iha Glosáriu.

Ka “torre”. Haree Glosáriu.

Orj., “oan-mane”.

Ka “Nia halo prostituisaun”.

Orj., “uma jardín”.

Ka “estrume”.

Ka “laran-loos”.

Ka “Imi laran-loos”.

Orj., “sei la monu ba rai”.

Karik fatin neʼe uza atu kesi bibi-malae atu bele tesi sira-nia fulun.

Neʼe katak liurai-feto Jezabel, Liurai Jeorão nia inan.

Haree Glosáriu.

Ka “haraik bensaun ba”.

Ka “haree haʼu-nia laran-manas ba Jeová”.

Orj., “Halo santu”.

Orj., “halaidór”.

Orj., “sidade”. Karik neʼe mak hanesan fatin protesaun.

Haree “Fatuk lulik” iha Glosáriu.

Ka “Uádi”. Haree Glosáriu.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Orj., “halaidór”.

Ka “aliansa”.

Ka karik “palásiu”.

Orj., “hamutuk nafatin ho liurai kuandu nia sai no kuandu nia tama”.

Orj., “no Testemuñu”.

Haree “Fui mina” iha Glosáriu.

Haree “Fatin aas” iha Glosáriu.

Haree “Nefes” iha Glosáriu.

Ka “ema neʼebé nia koñese”.

Ka “nakfera ona”.

Ka “tau iha pasta”. Orj., “kesi”.

Ka “oho nia iha Bet-Millo”. Haree “Millo” iha Glosáriu.

Ka “halo mamar Jeová nia oin”.

Neʼe katak iha dame no hakmatek.

Orj., “laʼo nafatin iha”.

Haree “Ai-riin lulik” iha Glosáriu.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Orj., “laʼo nafatin iha”.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Neʼe katak Jeroboão II.

Ka “salvasaun”.

Ka “atu salva ó husi”.

Ka “manán funu hasoru”.

Karik neʼe refere ba tempu manas, neʼe maizumenus fulan-Abríl. Haree Ap. B15.

Ka “Jeoas tuku monu”.

Ka “hasoru malu oin ba oin”.

Orj., “tenda”.

Orj., “kóvado 400”. Haree Ap. B14.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Neʼe katak Jeroboão II.

Naran neʼe katak “Jeová ajuda ona”. Ninia naran seluk mak Uzias neʼebé temi iha 2Rs 15:13; 2Kr 26:1-23; Isa 6:1 no Zac 14:5.

Orj., “bainhira liurai latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Ka “fatin atu tama ba Hamat”.

Neʼe katak Tasi Masin, ka Tasi Mate.

Ka “nia moris neʼebé moruk tebes”.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Neʼe katak Jeroboão II.

Naran neʼe katak “Jeová ajuda ona”. Ninia naran seluk mak Uzias neʼebé temi iha 2Rs 15:13; 2Kr 26:1-23; Isa 6:1 no Zac 14:5.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Orj., “talentu 1.000”. Haree Ap. B14.

Orj., “siklo 50”. Neʼe katak 570 g. Haree Ap. B14.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Ka “torre”.

Haree “Ezíliu” iha Glosáriu.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Orj., “halo ninia oan-mane rasik liu husi ahi”.

Ka “mane sira husi Judá”.

Ka “atu selu nia”.

Haree “Ezíliu” iha Glosáriu.

Neʼe bele refere mós ba sevada. Haree “Sakrifísiu trigu nian” iha Glosáriu.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Naran neʼe katak “Jeová fó forsa”.

Ka “fó prezente”.

Haree “Ezíliu” iha Glosáriu.

Neʼe mak títulu ba liurai sira iha rai-Ejitu.

Orj., “hamtaʼuk”.

Ka “torre”.

Neʼe katak iha fatin hotu, maski fatin neʼebé iha ema uitoan deʼit ka ema barak.

Haree “Fatuk lulik” iha Glosáriu.

Haree “Ai-riin lulik” iha Glosáriu.

Ka “sunu sakrifísiu hodi halo suar”.

Ka “ídolu sira neʼebé foʼer tebes”. Liafuan Ebraiku neʼe karik mai husi liafuan “teen”. Liafuan neʼe uza atu hatudu hakribi.

Orj., “sira nafatin halo sira-nia kakorok toos”.

Haree “Ai-riin lulik” iha Glosáriu.

Orj., “halo sira-nia oan-mane no oan-feto liu husi ahi”.

Orj., “faʼan an”.

Ka “soe”.

Orj., “la hamtaʼuk”, iha versíkulu neʼe no kapítulu tomak.

Ka “toman atu halaʼo adorasaun”.

Ka “maromak sira”.

Ka “toman atu halaʼo adorasaun”.

Ka “toman atu halaʼo adorasaun”.

Orj., “hamtaʼuk”.

Ka “toman atu halaʼo adorasaun”.

Neʼe mak naran badak ba Abias.

Haree “Fatuk lulik” iha Glosáriu.

Haree “Ai-riin lulik” iha Glosáriu.

Ka “sunu sakrifísiu hodi halo suar”.

Ka “ídolu”. Haree Glosáriu.

Ka “hanaran Neustan”.

Ka “torre”.

Neʼe katak iha fatin hotu, maski fatin neʼebé iha ema uitoan deʼit ka ema barak.

Haree “Ezíliu” iha Glosáriu.

Orj., “talentu 300”. Haree Ap. B14.

Orj., “talentu 30”.

Orj., “tesi sai”.

Ka “komandante”.

Ka “xefe ba ema-boot iha liurai nia palásiu”.

Ka “xefe ba ema neʼebé tau matan ba liurai Asíria nia hemu”.

Ka “lian Síria”.

Orj., “Halo bensaun ida ho haʼu no sai mai”.

Haree Glosáriu.

Haree “Hena karón” iha Glosáriu.

Ka “loron korrije nian”.

Orj., “tau espíritu iha nia”. Haree “Ruah” iha Glosáriu.

Ka karik “kerubín sira-nia leet”.

Ka “Mota Nilo nia mota kiʼik sira”.

Orj., “Buat neʼe halo ona”.

Ka “forma”.

Neʼe mak anin manas neʼebé huu makaʼas husi rai-fuik maran.

Orj., “no ó-nia lian hirus toʼo ona haʼu-nia tilun”.

Neʼe katak Ezequias.

Ka “moris husi trigu-musan neʼebé monu iha rai”.

Haree Glosáriu.

Karik neʼe mak eskada neʼebé sira uza atu sura oras.

Ka “rona ba”.

Ka “lia-loos”.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Haree “Ai-riin lulik” iha Glosáriu.

Haree Glosáriu.

Orj., “halo ninia oan-mane rasik liu husi ahi”.

Haree “Ai-riin lulik” iha Glosáriu.

Ka “ídolu sira neʼebé foʼer tebes”. Liafuan Ebraiku neʼe karik mai husi liafuan “teen”. Liafuan neʼe uza atu hatudu hakribi.

Orj., “Ema hotu nia tilun neʼebé rona kona-ba neʼe sei makili”.

Ka “tali-prumu”.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Ka “ídolu sira neʼebé foʼer tebes”.

Ka “nakfera ona”.

Ka “sunu sakrifísiu hodi halo suar”.

Orj., “ó-nia laran mamar”.

Orj., “no haʼu sei halibur ó ho ó-nia beiʼala sira”. Neʼe mak liafuan poezia neʼebé refere ba mate.

Ka “hafoun fali aliansa”.

Haree “Ai-riin lulik” iha Glosáriu.

Ka “sunu sakrifísiu hodi halo suar”.

Ka “sunu sakrifísiu hodi halo suar”.

Haree “Ai-riin lulik” iha Glosáriu.

Ka “husi prostitutu sira”. Neʼe katak mane neʼebé halo prostituisaun neʼebé liga ho adorasaun falsu.

Haree “Ai-riin lulik” iha Glosáriu.

Neʼe katak halo fatin neʼe la merese tan nuʼudar fatin adorasaun.

Ka “sunu sakrifísiu hodi halo suar”.

Neʼe katak halo fatin neʼe la merese tan nuʼudar fatin adorasaun.

Orj., “Foho-Leet Hinom nia Oan-Mane”. Haree “Gehena” iha Glosáriu.

Orj., “halo ninia oan-mane ka oan-feto liu husi ahi”.

Haree Glosáriu.

Neʼe katak fatin neʼebé iha kakuluk no riin sira.

Haree Glosáriu.

Neʼe katak halo fatin neʼe la merese tan nuʼudar fatin adorasaun.

Orj., “sorin liman-loos”. Neʼe katak parte súl kuandu ema hateke ba parte leste.

Neʼe katak Foho Oliveira, liuliu foho neʼe nia parte súl neʼebé mós hanaran nuʼudar Foho Laran-Kanek.

Haree “Fatuk lulik” iha Glosáriu.

Haree “Ai-riin lulik” iha Glosáriu.

Haree “Ai-riin lulik” iha Glosáriu.

Neʼe katak halo fatin neʼe la merese tan nuʼudar fatin adorasaun.

Haree Glosáriu.

Ka “família nia maromak sira”. Haree “Terafín” iha Glosáriu.

Ka “ídolu sira neʼebé foʼer tebes”. Liafuan Ebraiku neʼe karik mai husi liafuan “teen”. Liafuan neʼe uza atu hatudu hakribi.

Haree “Fui mina” iha Glosáriu.

Orj., “talentu 100”. Haree Ap. B14.

Orj., “talentu 1”.

Orj., “latan hamutuk ho ninia beiʼala sira”.

Haree Glosáriu.

Ka “liurai nia oan-mane sira”.

Ka karik “badaen neʼebé harii moru”.

Haree “Ezíliu” iha Glosáriu.

Ka karik “badaen neʼebé harii moru”.

Haree “Ezíliu” iha Glosáriu.

Orj., “kóvado 18”. Haree Ap. B14.

Orj., “kóvado 3”.

Ka “fó nia kadunan neʼebé”.

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe