KAPÍTULU 32
Oinsá Jesus hetan protesaun?
DALA ruma Jeová halo buat kmanek oioin atu proteje joven sira no mós ema neʼebé labele proteje sira-nia an rasik. Se ó laʼo halimar iha área rurál, ó bele haree dalan ida oinsá Jeová halo nuneʼe. Maibé karik foufoun ó la komprende buat neʼebé akontese.
Ó haree manu ida neʼebé besik ó. Haree hanesan manu neʼe nia liras tohar. Bainhira ó koko hakbesik, manu neʼe hadook an husi ó. Ó koko laʼo tuir manu neʼe, maibé nia kontinua hadook an. Derrepente deʼit manu neʼe semo. Ninia liras la tohar. Ó hatene tanbasá manu neʼe halo nuneʼe?—
Tuir loloos, manu neʼe nia oan sira iha hela knuuk laran besik fatin neʼebé ohin manu neʼe tun. Manu-inan neʼe taʼuk katak ó sei hetan ninia oan sira no oho sira. Tan neʼe nia finje katak ninia liras tohar atu bele hadook ó husi ninia oan sira. Ó hatene sé mak bele proteje ó hanesan manu-inan proteje ninia oan sira?— Bíblia kompara Jeová ho manu-makikit neʼebé ajuda ninia oan sira.—Deuteronómio 32:11, 12.
Oinsá mak manu-inan proteje ninia oan sira?
Maromak Jeová nia oan neʼebé nia hadomi tebes mak Jesus Kristu. Bainhira Jesus iha lalehan, nia iha forsa boot, no ninia isin mak espíritu hanesan ninia Aman. Nia bele proteje ninia an rasik. Maibé bainhira nia moris iha rai nuʼudar bebé ida, nia presiza ema seluk atu proteje nia.
Atu Jesus bele kumpre Maromak nia hakarak iha rai, Jesus tenke sai boot no sai ema adultu neʼebé perfeitu. Maibé Satanás koko atu oho Jesus bainhira nia sei labarik. Istória kona-ba oinsá Diabu koko atu oho Jesus bainhira kiʼik no mós dalan neʼebé Jeová proteje Jesus mak istória neʼebé kapás tebes. Ó hakarak rona ka lae?—
Lakleur depois Jesus moris, Satanás hamosu fitun ida iha área Leste. Mane sira neʼebé estuda kona-ba fitun neʼebé bolu nuʼudar astrólogu laʼo tuir fitun neʼe ba kilómetru atus ba atus hodi toʼo Jeruzalein. Tuirmai sira husu kona-ba fatin neʼebé liurai Judeu ida moris bá. No ema sira neʼebé hatene buat neʼebé Bíblia fó sai nanis kona-ba neʼe, hatán: “Iha Belein.”—Mateus 2:1-6.
Depois astrólogu sira vizita Jesus, avizu saida mak Maromak fó ba sira atu bele salva Jesus?
Bainhira liurai laran-aat iha Jeruzalein naran Herodes rona kona-ba liurai foun neʼebé moris besik sidade Belein, nia hatete ba astrólogu sira: “Bá buka labarik kiʼik neʼe, no kuandu imi hetan ona nia, fó-hatene fali mai haʼu.” Tuir ó-nia hanoin, tanbasá Herodes hakarak hatene Jesus iha neʼebé?— Neʼe tanba Herodes laran-moras no hakarak oho Jesus.
Oinsá Maromak proteje ninia Oan-Mane?— Bainhira astrólogu sira hasoru tiha Jesus, sira fó prezente ba nia. Tuirmai Maromak fó avizu ba astrólogu sira-neʼe liuhusi mehi atu sira labele fila fali ba Herodes. Tan neʼe, sira fila fali ba sira-nia uma liuhusi dalan seluk no la presiza laʼo liu Jeruzalein. Bainhira Herodes hatene katak astrólogu sira fila fali ona ba sira-nia rai, Herodes sai hirus loos. Herodes buka atu oho Jesus, entaun nia haruka ema oho labarik-mane hotu iha Belein husi tinan rua ba kraik. Maibé iha tempu neʼebá, Jesus laʼós tan iha Belein.
Ó hatene oinsá ida-neʼe bele akontese?— Bainhira astrólogu sira fila ona ba sira-nia rai, Jeová fó avizu ba Maria nia laʼen José atu halai ba rai-Ejitu. Iha neʼebá, Jesus sei seguru no Herodes labele halo aat ba nia. Tinan balu liutiha bainhira Maria, José no Jesus fila husi rai-Ejitu, Maromak fó avizu ida tan ba José. Maromak fó sai liuhusi mehi katak sira presiza muda ba Nazaré, no iha neʼebá Jesus sei seguru.—Mateus 2:7-23.
Oinsá Jesus neʼebé sei kiʼik bele hetan protesaun?
Ó haree oinsá Jeová proteje ninia Oan-Mane ka lae?— Tuir ó-nia hanoin, sé mak hanesan manu-oan sira iha knuuk laran neʼebé subar hela ka hanesan Jesus bainhira nia sei labarik? Neʼe mak ó, loos ka lae?— Iha ema balu neʼebé hakarak lori susar ba imi. Ó hatene sé mak neʼe?—
Bíblia hatete katak Satanás mak hanesan leaun neʼebé hakarak han ita. Hanesan leaun buka atu han animál neʼebé kiʼik, Satanás no anju aat sira mós buka atu lori susar ba labarik sira. (1 Pedro 5:8) Maibé Jeová forsa liu fali Satanás. Jeová bele proteje ninia oan sira ka halakon buat aat hotu neʼebé Satanás hamosu ba Jeová nia oan sira.
Ó hanoin-hetan informasaun iha Kapítulu 10 husi livru neʼe ka lae?— Kapítulu neʼe fó sai kona-ba saida mak Diabu no anju aat sira halo atu lohi ó. Sin, sira koko atu book ó hodi halo relasaun seksuál neʼebé la loos tuir Maromak nia haree. Maibé, sé-sé deʼit mak bele halo relasaun seksuál?— Neʼe mak feto no mane neʼebé boot ona no kaben.
Maibé, triste mak ema boot balu gosta atu halo relasaun seksuál ho labarik. Bainhira ida-neʼe akontese, labarik-mane no feto sira-neʼe karik komesa halo hahalok la morál neʼebé sira aprende husi ema boot sira-neʼe. Sira mós komesa uza sira-nia orgaun seksuál iha dalan neʼebé sala. Neʼe akontese tinan barak liubá iha sidade Sodoma. Bíblia hatete katak ema iha Sodoma, “husi labarik toʼo katuas”, koko atu halo relasaun seksuál ho mane neʼebé mai vizita Lot.—Génesis 19:4, 5.
Hanesan Jesus presiza protesaun, ó mós presiza protesaun atu bele hasees an husi ema boot sira ka labarik sira seluk neʼebé koko atu halo relasaun seksuál ho ó. Baibain ema sira-neʼe finje atu habelun ho ó. Karik sira oferese atu fó buat ruma ba ó se ó promete atu la konta ba ema seluk kona-ba buat neʼebé sira hakarak halo ho ó. Maibé sira mak hanoin an deʼit hanesan Satanás no anju aat sira, no sira hakarak deʼit atu halo sira-nia an kontente. Sira buka ksolok liuhusi halo relasaun seksuál ho labarik sira. Neʼe mak hahalok neʼebé sala duni.
Ó hatene saida mak sira halo atu hetan ksolok?— Karik sira koko atu kaer ka book ó-nia orgaun seksuál. Ka sira kose sira-nia orgaun seksuál ba ó-nia orgaun seksuál. Ó labele husik ema seluk atu kaer ó-nia pénis ka vulva. Ó-nia naan ka feton, ka ó-nia inan-aman mós labele halo nuneʼe. Ó-nia parte isin nian sira-neʼe mak privadu.
Saida mak ó presiza hatete no halo se ema ruma koko atu kaer ka book ó-nia isin?
Oinsá ó bele proteje ó-nia isin husi ema sira neʼebé koko atu halo buat aat hanesan neʼe?— Primeiru, keta husik ema seluk kaer ka book ó-nia orgaun seksuál. Se ema ruma koko atu halo ida-neʼe, koʼalia ho lian makaʼas hodi dehan: “Para! Haʼu sei kesar ó.” Se ema neʼe dehan katak buat neʼebé akontese mak ó-nia sala, keta fiar ida-neʼe. Neʼe la loos. Bá no kesar nia, no labele taʼuk maski nia iha pozisaun boot ka nia mak ita-nia família ida. Ó presiza kesar nia maski nia hatete katak buat neʼebé imi halo mak imi naʼin-rua nia segredu. Maski ema neʼe promete atu fó prezente kapás ka ameasa atu halo aat ba ó, maibé ó tenke brani no kesar nia.
Ó la presiza taʼuk, maibé ó mós nafatin presiza kuidadu. Bainhira ó-nia inan-aman fó avizu ruma ba ó kona-ba ema ruma ka fatin ruma neʼebé perigu, ó presiza rona ba sira. Se ó halo nuneʼe, ó sei dook husi ema aat sira neʼebé hakarak atu halo aat ba ó.
Lee kona-ba proteje ó-nia an husi hahalok seksuál neʼebé la morál iha Génesis 39:7-12; Provérbios 4:14-16; 14:15, 16; 1 Korinto 6:18; no 2 Pedro 2:14.