Resposta ba parte pergunta no resposta kona-ba Eskola Servisu Teokrátiku
Resposta ba parte pergunta no resposta kona-ba Eskola Servisu Teokrátiku husi semana 3 Marsu toʼo 28 Abríl, 2008.
INFORMASAUN MAI HUSI: Liafuan diak ba imi, Kitab Suci Terjemahan Dunia Baru [bi12], Menara Pengawal [w], Memperoleh Manfaat dari Pendidikan Sekolah Pelayanan Teokratis [be], “Segenap Alkitab Diilhamkan Allah dan Bermanfaat” (Edisaun 1991) [si], Bertukar Pikiran mengenai Ayat-Ayat Alkitab (Edisaun 2003) [rs].
MATADALAN: Estudante ida-idak presiza surat-tahan ba pergunta sira-neʼe husi Ita-nia Serbisu Reinu nian. Bainhira halaʼo pergunta no resposta ida-neʼe, ajuda rona-naʼin atu hafolin informasaun husi Eskola Servisu Teokrátiku durante fulan rua liubá. Katuas eskola nian bele husu pergunta seluk tan atu rona-naʼin bele: halo klaru pontu neʼebé importante; esplika razaun ba resposta sira; no fó komentáriu kona-ba oinsá mak bele halo tuir informasaun ruma. Surat-tahan ida-neʼe la iha resposta tomak; tan neʼe rona-naʼin sira karik fó resposta neʼebé lahanesan ho resposta neʼebé hakerek iha surat-tahan neʼe. Kuandu sira-nia resposta lasala no tuir buat neʼebé ita fiar, simu resposta sira-neʼe, maski sira la temi pontu neʼebé hakerek iha surat-tahan neʼe. Surat-tahan neʼe labele hatudu ba kongregasaun atu lee molok kongregasaun halaʼo pergunta no resposta, maibé katuas eskola bele uza informasaun neʼe kuandu halaʼo eskola. Pergunta no resposta sei halaʼo iha minutu 30 nia laran.
LIA-MENON BA KATUAS ESKOLA NIAN: Favór ida, hili irmaun ida neʼebé hetan knaar atu lee iha estudu Menara Pengawal atu hamriik iha plataforma no lee eskritura sira-neʼebé temi iha pergunta iha Ita-nia Serbisu Reinu nian. Baibain, irmaun neʼe lee uluk eskritura, no depois neʼe mak Ita lee pergunta. Tanba la iha tempu barak atu halaʼo pergunta no resposta, Ita bele deside atu la lee eskritura neʼebé naruk maibé esplika badak deʼit pontu importante.
Data neʼebé hakerek tuir pergunta sira-neʼe hatudu semana neʼebé informasaun neʼe hatoʼo iha reuniaun.
PONTU NEʼEBÉ AJUDA ITA ATU HANORIN
1. Kuandu prepara diskursu, tansá mak importante atu uza informasaun neʼebé hili tiha ona? Oinsá mak ita bele halo nuneʼe? [3 Mar., be-IN p. 234 par. 1–p. 235 par. 1] Hodi uza informasaun neʼebé hili tiha ona, ita hatudu respeitu ba hahán “iha tempu loloos” neʼebé mai husi atan “laran-metin no matenek”. (Mt 24:45) Atu uza ho diʼak informasaun neʼebé hili tiha ona, ita presiza hanoin didiʼak kona-ba informasaun neʼe no eskritura neʼebé temi iha laran. Depois, ita tenke hili pontu importante rua ka tolu neʼebé diʼak ba rona-naʼin, no prepara hodi esplika pontu sira-neʼe ho diʼak.
2. Kuandu ita hanorin, tansá mak importante atu husu pergunta? [10 Mar., be-IN p. 236 par. 1-5] Pergunta ajuda ema atu hanoin didiʼak kona-ba pontu neʼebé koʼalia daudauk no fó sai sira-nia hanoin. Halo nuneʼe bele loke dalan mai ita atu esplika lia-loos husi Bíblia. (Apos 8:30, 31)
3. Oinsá mak pergunta ajuda ita-nia rona-naʼin atu hanoin informasaun iha dalan neʼebé loos? [24 Mar., be-IN p. 237 par. 3–p. 238 par. 2] Hodi halo tuir Maromak Jeová nia ezemplu, ita bele uza pergunta sira hodi ajuda ema atu komprende razaun atu fiar lia-loos neʼebé ita hanorin. (Mal 1:2-10) Porezemplu, kuandu ita halaʼo estudu Bíblia, ita bele husu pergunta hanesan: Oinsá mak informasaun neʼebé ita koʼalia daudauk kona pontu neʼebé ita estuda tiha ona? Tansá mak ida-neʼe importante? Oinsá mak ida-neʼe kona ita-nia moris? Pergunta hanesan pergunta sira-neʼe ajuda ita-nia estudante atu uza sira-nia “kbiit atu hanoin”. (Rom 12:1, MF)
4. Kuandu hanorin ema, tansá mak importante atu husu pergunta neʼebé ajuda sira atu fó sai sira-nia sentimentu? (Prov 20:5; Mt 16:13-16; Joao 11:26) [31 Mar., be-IN p. 238 par. 4-6] Kuandu ema hatán ba pergunta, karik sira fó deʼit resposta neʼebé sira hanoin katak halo ita kontente. Maibé, atu ajuda ema diʼak liután, ita presiza atu buka-hatene buat neʼebé sira sente duni, hodi husu pergunta hanesan Jesus husu iha Mateus 16:13-16 no Joao 11:26.
5. Kuandu hanorin ema, tansá mak diʼak atu uza buat ruma atu halo komparasaun? (Gên 22:17; Jer 13:11) [21 Apr., be-IN p. 240 par. 1-3] Hodi uza liafuan uitoan deʼit, ita bele ajuda rona-naʼin atu hanoin toʼok kona-ba sasán ruma ka situasaun ruma, no kompara ida-neʼe ho buat neʼebé sira aprende daudauk. Hanesan neʼe ita bele book sira-nia hanoin no sentimentu. Bíblia iha komparasaun hanesan neʼe dala barak. Porezemplu, ema neʼebé lee beibeik Maromak nia Liafuan “hanesan ai-hun neʼebé kuda besik bee-dalan sira-neʼebé suli daudaun”, no ema aat “hanesan leaun ida” neʼebé hein atu ataka animál kiʼik. (Sal 1:3; 10:9) Dala ruma, diʼak atu esplika uitoan kona-ba komparasaun atu halo klaru liafuan sira-neʼe.
KNAAR NÚMERU 1
6. Livru Marcos fó matadalan saida deʼit mai ita atubele simu moris iha Maromak nia Reinu? [10 Mar., si-IN p. 186 par. 32] Livru Marcos hatudu katak ita tenke sai prontu atu: saran buat neʼebé iha folin mai ita, halakon tiha buat ruma neʼebé halo ita monu ba sala, ka haraik an hodi sai hanesan labarik neʼebé lailais atu simu hanorin. (Mc 8:35; 9:43-48; 10:13-15) Livru neʼe mós fó sai katak susar tebes ba ema neʼebé iha osan atu “tama iha Maromak nia reinu”. (Mc 10:23-25) No mós, livru neʼe hatudu ho klaru katak halo tuir ukun-fuan rua neʼebé boot liu mak folin boot liu fali hasaʼe sakrifísiu barak. (Mc 12:28-34)
7. Oinsá mak espíritu santu ajuda Maromak nia atan sira ohin loron? (Joao 14:25, 26) [24 Mar., be-IN p. 19 par. 2-3] Espíritu santu la ajuda ita atu hanoin fali buat neʼebé ita seidauk aprende, maibé espíritu santu ajuda ita atu hanoin-hetan buat importante neʼebé ita aprende tiha ona.
8. Bensaun diʼak liu saida mak ita bele simu kuandu ita hakaʼas an atu lee? [31 Mar., be-IN p. 21 par. 3] Kuandu ita hakaʼas an atu lee, ita bele “hetan koñesimentu kona-ba Maromak”. (Prov 2:5) Buat neʼebé ajuda tebes ita atu hametin liután ita-nia relasaun ho Maromak mak lee Maromak nia Liafuan. No mós, iha situasaun oioin kuandu halaʼo serbisu ba Maromak, ita presiza atu lee. Ita lee Bíblia no livru sira neʼebé esplika Bíblia iha reuniaun kongregasaun no mós iha serbisu haklaken.
9. Estudu katak sá loos? [14 Abr., be-IN p. 27 par. 3–p. 28 par. 1] Estuda laʼós katak lee deʼit. Maibé estudu katak hanoin ho diʼak kona-ba informasaun ruma. Atu halo ida-neʼe ita buka atu komprende loos buat neʼebé ita lee, no buka-hatene razaun tansá mak dehan nuneʼe. No mós ita hanoin didiʼak kona-ba oinsá mak informasaun neʼe iha relasaun ho Maromak Jeová no ninia hakarak, no oinsá mak ida-neʼe ajuda ita atu hatene buat neʼebé loos no sala, no mós oinsá mak ita bele halo tuir iha ita-nia moris no uza atu ajuda ema seluk.
10. Oinsá mak Livru Lucas hametin ita-nia fiar katak Maromak mak leno parte husi Bíblia neʼebé hakerek iha lia-ebraiku? [21 Abr., si-IN p. 192 par. 30-1] Livru Lucas fó ezemplu barak kona-ba oinsá mak eskritura sira husi parte Bíblia neʼebé hakerek iha lia-ebraiku sai loos. Ita bele hatene nuneʼe hodi kompara Lucas 4:17-19 ho Isaías 61:1, 2 no Lucas 18:32, 33 ho Salmo 22:7; Isaías 50:6; 53:5-7; no Jonas 1:17. Jesus nia liafuan neʼebé hakerek iha Lucas 24:44, 45 hatudu ho klaru katak parte Bíblia neʼebé hakerek iha lia-ebraiku mai husi Maromak.
PROGRAMA ATU LEE BÍBLIA
11. Tansá mak Jesus korrije mane ida neʼebé bolu Nia “Mestre Diʼak”? (Marcos 10:17, 18) [3 Mar., w08-IN 15/2 “Firman Yehuwa Itu Hidup—Pokok-Pokok Penting Buku Markus”] Hodi la simu títulu neʼebé hahiʼi nia, Jesus hasaʼe glória ba Maromak Jeová no hatudu katak Maromak mak buat diʼak hotu nia hun. Liután neʼe, Jesus dada ema nia atensaun ba lia-loos neʼebé importante tebes, katak Kriadór deʼit mak iha direitu atu deside saida mak diʼak no saida mak ladiʼak.
12. Jesus uza ai-figeira atu hatudu saida kona-ba nasaun Izraél? (Marcos 11:12-14, 20, 21) [3 Mar., w03-IN 15/5 p. 26 par. 2-3] Ai-figeira fó fuan no tahan neʼebé foun iha tempu hanesan deʼit—no dala ruma, fuan sai uluk liu fali tahan—tan neʼe, kuandu iha tahan maibé la iha fuan, ida-neʼe hatudu katak ai-figeira neʼe la iha folin. Hanesan ai-figeira neʼebé haree diʼak maibé la fó fuan, nasaun judeu mós diʼak iha liʼur deʼit. Maibé nasaun neʼe la iha hahalok neʼebé tuir Maromak nia hakarak, no ikusmai, la simu Maromak Jeová nia Oan-Mane rasik. Jesus fó malisan ba ai-figeira neʼebé la fó fuan, no loron tuirmai, dixípulu sira haree katak ai-hun neʼe namlaek ona. Ai-hun neʼebé namlaek ona hatudu loloos katak Maromak sei la simu ema judeu nuʼudar povu neʼebé Maromak hili.
13. Kuandu Maria koʼus Jesus, Maria nia tolun iha nia kabun laran mós hola parte atu nia sai isin-rua ka lae? (Lucas 1:35) [17 Mar., w08-IN 15/3 “Firman Yehuwa Itu Hidup—Pokok-Pokok Penting Buku Lukas”; it-2-IN p. 1250 par. 3] Atu Maria nia oan sai nuʼudar bei-oan husi Abraão, Judá, David, hodi tuir liafuan neʼebé Maromak koʼalia nanis ona, Maria nia tolun tenkesér hola parte atu nia sai isin-rua. (Gên 22:15, 18; 49:10; 2 Sam 7:8, 16) Maromak Jeová uza ninia espíritu santu atu muda ninia Oan-Mane nia moris neʼebé perfeitu ba Maria nia kabun no halo Maria sai isin-rua. (Mt 1:18) Klaru katak espíritu santu neʼe hamoos sala neʼebé iha Maria nia tolun, no husi tempu neʼe kedas espíritu santu proteje moris neʼe husi buat aat hotu.
14. Jesus nia dixípulu sira halo duni “buat neʼebé bandu iha loron-Sábadu” ka lae? (Lucas 6:1, 2, MF) [24 Mar., gt-IN kap. 31] Lae, sira la kontra Maromak Jeová nia ukun-fuan kona-ba loron-Sábadu. Ema farizeu sira hatete katak koʼa fini no hasai fini nia kulit atu han mak sala tanba sira halo serbisu. Maibé ema farizeu sira mak uza sala ukun-fuan neʼebé bandu atu la serbisu, no tan neʼe halo ukun-fuan kona-ba loron-Sábadu sai todan deʼit. Tuir loos ukun-fuan neʼe sei fó ba ema tempu neʼebé haksolok no ajuda sira hametin sira-nia relasaun ba Maromak. Tan neʼe, Jesus hasoru sira-nia lia hodi temi ezemplu neʼebé hakerek ona iha Eskritura atu hatudu katak Maromak Jeová nunka hakarak ema atu tuir ukun-fuan kona-ba loron-Sábadu iha dalan neʼebé hanehan ema. (Mt 12:3-5)
15. Ita aprende lisaun saida husi Jesus nia konsellu ba Marta? (Lucas 10:40-42) [7 Abr., w99-IN 1/9 p. 31] Ita hotu tenke “hili buat neʼebé diʼak liu” hodi hafolin liu ba oportunidade atu aprende kona-ba Maromak. Hodi hatene loloos buat neʼebé importante liu, ita halo kontente Maromak Jeová no simu bensaun husi nia. (Flp 1:9-11)