Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • g23 No. 1 p. 3-5
  • Bee

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • Bee
  • Matan-moris bá!—2023
  • Subtítulu
  • Informasaun seluk neʼebé hanesan
  • Saida mak akontese ba bee?
  • Ita-nia planeta—Kria atu rekupera an
  • Saida mak ema halo daudaun
  • Esperansa husi Bíblia
  • Saida mak Bíblia dehan kona-ba krize bee iha mundu tomak?
    Tópiku seluk tan
Matan-moris bá!—2023
g23 No. 1 p. 3-5
Feto ida tanaat bee neʼebé moos husi mota.

PLANETA MUNDU BELE DURA KA LAE?

BEE

KRIATURA iha mundu neʼe presiza bee atu bele moris. Tuir loloos, bee mak domina kriatura moris hotu nia isin. Lagoa, mota, bee-matan no bee iha rai-okos fornese bee ba ema no animál atu hemu no fó benefísiu ba ai-horis sira.

Saida mak akontese ba bee?

Planeta mundu nakonu ho bee, maibé tuir Organizasaun Meteorolójika Mundiál, “bee neʼebé fresku iha planeta mundu mak uitoan deʼit”. Neʼe toʼo ba kriatura moris hotu iha mundu. Maibé planeta neʼe hasoru problema kona-ba poluisaun bee no bee neʼebé fresku sai menus tanba ema uza demais bee no mudansa ba klima. Sientista sira hatete katak iha tinan 30 tan, ema naʼin-5.000.000.000 sei hasoru susar atu hetan bee neʼebé moos.

Ita-nia planeta—Kria atu rekupera an

Planeta mundu iha kapasidade atu bele prodús bee. Rai, kriatura sira iha bee laran no loro-matan nia naroman mós hola parte atu halo bee sai moos. Haree toʼok evidénsia neʼebé hatudu katak Maromak kria ita-nia planeta ho kapasidade atu rekupera an.

  • Rai bele tais buat oioin neʼebé hafoʼer bee. Ai-horis balu neʼebé moris iha rai neʼebé bokon iha kapasidade atu hamoos nitrojéniu, fósforu, no mós kímiku sira hanesan pestisida.

  • Sientista sira deskobre ona oinsá bee bele moos nafatin iha natureza. Foʼer orgániku sei kahur ho bee neʼebé suli no tuirmai baktéria sira mak sei halo bee sai moos fali.

  • Sipu sira neʼebé moris iha mota ka lagoa iha kapasidade atu hamoos lalais kímiku neʼebé lori perigu, karik iha dalan neʼebé diʼak liu fali sistema neʼebé ema kria atu hamoos bee.

  • Ita-nia planeta kontrola bee liuhusi siklu bee nian neʼebé hanaran sistema idrolojia. Siklu neʼe hamutuk ho prosesu natureza seluk kontrola bee atu labele sai menus ka lakon husi ita-nia planeta.

    ITA HATENE KA LAE?

    Rai—Filtru naturál

    Rai mak hanesan filtru neʼebé hasai metál, kímiku, foʼer orgániku, no foʼer oioin neʼebé suli hamutuk ho bee. Kuandu bee tun ba rai-okos, rai sei tais didiʼak bee toʼo sai moos fali, no seguru atu hemu.

    Esplikasaun kona-ba rai neʼebé sai nuʼudar filtru atu tais bee. Udan-been tun ba rai, fatuk kiʼik sira, no rai-mean, ikusmai bee sai moos iha rai-okos.

    Rai-henek no fatuk

    Rai-henek no fatuk kiʼik sira sei tais buat foʼer neʼebé kontamina iha bee.

    Baktéria oioin

    Baktéria sira neʼebé iha rai-okos bele hamoos venenu sira neʼebé lori perigu ba ema. Baktéria balu bele troka oli neʼebé venenu sai fali dióksidu-karbonu no bee.

    Kímiku sira

    Rai neʼebé iha karga eletróniku negativu bele dada komponente sira ho karga eletróniku pozitivu, porezemplu amóniu neʼebé lori perigu ba kriatura sira.

Saida mak ema halo daudaun

Foto sira: 1. Mane ida hadiʼa ninia karreta atu oli labele turuk. Nia uza balde atu oli labele fakar ba rai. 2. Mane ida lori matéria kímiku nia fatin ba área neʼebé halibur lixu hodi bele prodús fali.

Hodi la husik oli turuk no la soe buat kímiku arbiru, ita sei ajuda mantein bee neʼebé moos

Matenek-naʼin sira hatete katak ita presiza kuidadu atu la estraga bee. Hodi bele hamenus kontaminasaun iha bee, keta husik oli turuk husi ita-nia transporte no labele soe ai-moruk no kímiku sira iha sentina ka bee dalan.

Enjeñeiru sira dezenvolve métodu neʼebé bele haketak masin husi tasi-been ho objetivu atu prodús bee neʼebé bele hemu.

Maibé neʼe deʼit seidauk toʼo. Atu haketak masin husi tasi-been mak solusaun neʼebé susar atu implementa tanba presiza gasta osan boot no enerjia barak. Kona-ba oinsá atu fornese bee neʼebé moos, relatóriu ida iha tinan 2021 fó sai komentáriu husi Nasoins Unidas, dehan: “Presiza dezenvolve lalais métodu neʼebé diʼak liu atu prodús bee neʼebé moos ba ema hotu iha mundu tomak.”

Esperansa husi Bíblia

“Maromak . . . dada bee turuk ida-idak saʼe ba leten, sira sai fali abuabu no udan, tan neʼe kalohan sira fakar tun bee, no bee neʼe tun ba ema hotu.”—Job 36:​26-28.

Maromak kria siklu naturál atu bele proteje bee iha mundu.—Eclesiastes 1:7.

Hanoin toʼok: Maromak kria ona prosesu oioin atu prodús bee neʼebé moos. Neʼe katak nia mós iha kbiit no hakarak atu hadiʼa problema neʼebé mosu tanba ema nia hahalok, loos ka lae? Haree informasaun “Maromak promete katak planeta mundu sei dura” iha pájina 15.

APRENDE LIUTÁN

Molékula bee.

Bee mak úniku tanba sustenta moris. Haree vídeo Keajaiban Ciptaan Menyingkapkan Kemuliaan Allah—Air iha jw.org/id.

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe