Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • bt kap. 3 p. 20-27
  • “Sai nakonu ho espíritu santu”

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • “Sai nakonu ho espíritu santu”
  • “Fó Sasin ho Didiʼak kona-ba Maromak nia Ukun”
  • Subtítulu
  • Informasaun seluk neʼebé hanesan
  • “Dixípulu hotu halibur hamutuk iha fatin ida deʼit” (Apóstolu 2:1-4)
  • “Sira rona dixípulu sira koʼalia iha sira ida-idak nia lian” (Apóstolu 2:5-13)
  • “Pedro hamriik” (Apóstolu 2:14-37)
  • “Imi ida-idak hetan batizmu” (Apóstolu 2:38-47)
  • Batizmu hodi aman, oan no espíritu santu nia naran?
    Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Reinu—2010
  • “Agora imi mak Maromak nia povu”
    Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Ukun—2014
  • Dixípulu sira simu espíritu santu
    Aprende husi Istória iha Bíblia
“Fó Sasin ho Didiʼak kona-ba Maromak nia Ukun”
bt kap. 3 p. 20-27

KAPÍTULU 3

“Sai nakonu ho espíritu santu”

Akontesimentu sira kuandu Maromak haraik ninia espíritu santu iha loron Pentekostes

Bazeia ba Apóstolu 2:1-47

1. Esplika toʼok situasaun iha loron Pentekostes.

EMA barak iha Jeruzalein kontente tebes.a Suar sai husi templu nia altár nuʼudar ema Levi kanta knananuk Alel nian. (Salmo 113 toʼo 118) Karik neʼe mak knananuk neʼebé grupu rua mak kanta hodi simu malu. Ema barak neʼebé nakonu iha Jeruzalein mai husi fatin dook oioin hanesan Elam, Mezopotámia, Kapadósia, Pontus, Ejitu, no Roma.b Sira mai atu halo saida? Sira mai atu selebra loron Pentekostes neʼebé mós bolu nuʼudar ‘loron neʼebé halibur ai-han primeiru husi toʼos’. (Núm 28:26) Sira selebra neʼe tinan-tinan, bainhira tempu koʼa sevada remata no tempu koʼa trigu hahú. Neʼe mak loron neʼebé lori kontente.

Mapa neʼebé hatudu ema neʼebé rona liafuan diʼak iha loron Pentekostes 33 EC mai husi neʼebé. 1. Área sira: Líbia, Ejitu, Etiópia, Bitínia, Pontus, Kapadósia, Judeia, Mezopotámia, Babilónia, Elam, Média, no Pártia. 2. Sidade sira: Roma, Alexandria, Menfis, Antiokia (iha Síria), Jeruzalein, no Babilónia. 3. Tasi sira: Tasi Mediterráneu, Tasi Metan, Tasi Mean, Tasi Káspiu, no Gulfu Pérsia.

JERUZALEIN MAK SENTRU BA RELIJIAUN JUDEU NIAN

Livru Apóstolu nia parte primeiru fó sai akontesimentu barak neʼebé akontese iha Jeruzalein. Sidade neʼe mak iha entre foho sira iha área Judeia nia klaran, maizumenus kilómetru 55 husi Tasi Mediterráneu. Iha tinan 1070 AEC, Liurai David manán uma aas ida iha Foho Siaun nia tutun. Ikusmai sidade neʼe aumenta boot liután no sai nuʼudar sidade kapitál ba nasaun Izraél antigu.

Foho Siaun mak besik Foho Moria, no tuir ema Judeu nia istória, iha neʼebá mak Abraão besik atu hasaʼe Isaac nuʼudar sakrifísiu. Ida-neʼe akontese maizumenus tinan 1.900 antes akontesimentu sira neʼebé temi iha livru Apóstolu. Foho Moria sai parte ba sidade Jeruzalein bainhira Salomão harii templu ba Jeová iha fatin neʼebá. Templu neʼe mak sentru ba ema Judeu nia adorasaun no mós moris loroloron nian.

Ema Judeu husi fatin oioin bá templu neʼe atu hasaʼe sakrifísiu, halaʼo adorasaun, no selebra festa sira neʼebé halaʼo tinan-tinan. Sira halo nuneʼe hodi halo tuir Maromak nia mandamentu neʼebé dehan: “Tinan ida dala tolu, mane hotu tenke bá hodi hamriik iha Jeová, imi-nia Maromak, nia oin iha fatin neʼebé nia sei hili.” (Deut 16:16) Ema Judeu nia tribunál no governu neʼebé bolu nuʼudar Sinédriu mós iha Jeruzalein.

2. Buat kmanek saida mak akontese iha loron Pentekostes tinan 33 EC?

2 Maizumenus iha tuku sia dadeer iha tempu bailoro tinan 33 EC, akontese buat furak ida neʼebé ema nunka haluha. Derrepente deʼit iha “lian tarutu ida husi lalehan hanesan anin neʼebé huu makaʼas”. (Após 2:2) Jesus nia dixípulu naʼin-120 halibur iha uma ida no rona lian makaʼas neʼe. Tuirmai buat kmanek ida akontese. Sira haree buat neʼebé hanesan ahi-lakan kiʼik-kiʼik no ahi ida-idak tun hodi hela iha sira ida-idak nia leten. Dixípulu sira “sai nakonu ho espíritu santu” no komesa koʼalia língua oioin! Bainhira dixípulu sira sai husi uma neʼe, ema oioin neʼebé mai vizita Jeruzalein hakfodak tanba sira bele koʼalia ema sira-neʼe nia língua! Sin, sira rona dixípulu sira “koʼalia iha sira ida-idak nia lian”.—Após 2:1-6.

3. (a) Tanbasá loron Pentekostes tinan 33 EC mak akontesimentu importante iha istória kona-ba adorasaun neʼebé loos? (b) Oinsá mak Pedro uza xave primeiru husi “xave sira ba Ukun lalehan nian” bainhira koʼalia ba ema-lubun?

3 Akontesimentu neʼe mak parte importante iha istória kona-ba adorasaun neʼebé loos tanba neʼe hatudu katak Izraél espirituál, ka kongregasaun Kristaun hahú ona. Kongregasaun neʼe harii husi ema neʼebé iha esperansa atu bá lalehan. (Gal 6:16) Maibé iha buat seluk tan neʼebé akontese. Bainhira Pedro koʼalia ba ema-lubun boot, nia uza xave primeiru husi xave tolu ba Ukun lalehan nian. Xave ida-idak loke dalan ba ema oioin atu simu bensaun furak. (Mt 16:18, 19) Xave primeiru loke dalan ba ema Judeu no ema neʼebé simu ona relijiaun Judeu nian atu simu liafuan diʼak no sai Maromak nia oan sira neʼebé nia hili liuhusi espíritu santu.c Sira sai parte ba Izraél espirituál nian, tan neʼe sira iha esperansa atu ukun nuʼudar liurai no amlulik iha Maromak nia Ukun. (Apok 5:9, 10) Ikusmai, ema Samaria no ema husi nasaun seluk mós hetan oportunidade neʼebé hanesan. Saida mak ema Kristaun ohin loron bele aprende husi akontesimentu importante neʼe?

“Dixípulu hotu halibur hamutuk iha fatin ida deʼit” (Apóstolu 2:1-4)

4. Hanesan ho ema Kristaun iha tempu uluk, kongregasaun Kristaun ohin loron halo serbisu saida?

4 Foufoun kongregasaun Kristaun iha dixípulu maizumenus naʼin-120 neʼebé “halibur hamutuk iha fatin ida deʼit”, iha kuartu ida iha andár leten no Maromak hili ona sira liuhusi espíritu santu. (Após 2:1) Ikusmai iha loron neʼebá, ema rihun ba rihun mak hetan batizmu. No kongregasaun Kristaun kontinua sai boot toʼo ohin loron! Kongregasaun Kristaun ohin loron iha mane no feto neʼebé hamtaʼuk Maromak, no sira “haklaken liafuan diʼak kona-ba Maromak nia Ukun iha mundu tomak nuʼudar sasin ba nasaun hotu” antes mundu nia rohan toʼo mai.—Mt 24:14.

5. Bensaun saida mak ema Kristaun ohin loron no iha tempu uluk hetan kuandu ransu hamutuk?

5 Kongregasaun Kristaun mós ajuda no anima ema neʼebé iha esperansa atu bá lalehan no “bibi-malae seluk”. (João 10:16) Paulo hafolin dalan neʼebé irmaun-irmán sira apoia malu no fó sai ida-neʼe iha ninia karta ba ema Kristaun iha Roma, hodi dehan: “Haʼu hakarak tebes atu hasoru imi, atu nuneʼe haʼu bele fahe liafuan ruma neʼebé sei ajuda imi atu hametin imi-nia relasaun ho Maromak; ka, atu ita bele anima no hametin malu liuhusi ita-nia fiar, imi-nia fiar no mós haʼu-nian.”—Rom 1:11, 12.

ROMA MAK SIDADE KAPITÁL BA NASAUN BOOT IDA

Durante akontesimentu sira iha livru Apóstolu, Roma mak sidade neʼebé boot liu no iha kbiit boot liu iha tempu neʼebá. Roma mak sidade kapitál ba nasaun ida neʼebé iha kbiit boot no ukun husi Bretaña toʼo Áfrika Norte no husi Oseanu Atlántiku toʼo Tasi Pérsia.

Ema neʼebé hela iha Roma mai husi kultura, rasa, língua, no fiar neʼebé la hanesan. Ema no mós negósiu-naʼin husi fatin oioin bele halo viajen ba Roma tanba iha dalan sira neʼebé diʼak. Ró barak mós bá ponte-kais Óstia neʼebé besik Roma. Ró sira-neʼe lori hahán no sasán karun oioin ba ema neʼebé hela iha Roma.

Iha apóstolu sira-nia tempu, ema naʼin-millaun ida liu mak hela iha Roma. Porsentu 50 husi populasaun neʼebé hela iha sidade neʼe mak atan sira neʼebé uluk nuʼudar kriminozu, labarik neʼebé ema faʼan ka inan-aman husik hela, no ema neʼebé tropa Roma kaer nuʼudar dadur durante funu. Bainhira Jenerál Pompeu husi Roma manán Jeruzalein iha tinan 63 AEC, nia mós lori ema Judeu nuʼudar dadur hodi sai atan.

Ema barak neʼebé hela iha Roma mak kiak, hela iha uma-andár neʼebé rabat malu, no presiza hetan subsídiu husi governu atu bele sustenta sira-nia moris. Maibé liurai sira harii fatin públiku oioin atu hafurak sidade neʼe. Iha teatru no estádiu boot oioin neʼebé sai nuʼudar fatin ba ema atu haree ho gratuitu drama sira, gladiadór sira oho malu, no kuda-karreta halai-taru.

6, 7. Oinsá kongregasaun Kristaun ohin loron kumpre Jesus nia mandamentu atu haklaken ba nasaun hotu?

6 Kongregasaun Kristaun ohin loron mós iha objetivu neʼebé hanesan ho kongregasaun Kristaun iha tempu uluk. Jesus fó knaar neʼebé susar ba dixípulu sira maibé mós lori kontente. Nia hatete ba sira: “Laʼo bá no hanorin ema husi nasaun hotu atu sai haʼu-nia dixípulu, fó batizmu ba sira hodi Aman, Oan no espíritu santu nia naran. Hanorin sira atu halo tuir mandamentu hotu neʼebé haʼu fó ona ba imi.”—Mt 28:19, 20.

7 Jeová uza kongregasaun Kristaun husi Testemuña ba Jeová atu kumpre serbisu neʼe ohin loron. Klaru katak, dala ruma susar atu haklaken ba ema neʼebé koʼalia língua seluk. Maski nuneʼe, Jeová nia organizasaun prodús ona publikasaun sira neʼebé bazeia ba Bíblia iha língua 1.000 liu. Se Ita sempre tuir reuniaun, haklaken no hanorin ema atu sai dixípulu, Ita bele iha razaun atu sente kontente. Ohin loron Ita mós sai parte ba grupu kiʼik neʼebé halaʼo knaar importante atu haklaken kona-ba Jeová nia naran!

8. Oinsá mak kongregasaun Kristaun ajuda ita?

8 Atu ajuda ita tahan ho kontente durante tempu susar, Maromak Jeová fó mai ita irmaun-irmán sira iha mundu tomak. Paulo hakerek ba ema Kristaun Ebreu: “Mai ita hanoin malu hodi fó laran-manas ba malu atu hatudu domin no hahalok diʼak, no maski ema balu sai toman ona atu la halibur hamutuk, maibé imi keta haluha atu halibur hamutuk, no fó aten-brani ba malu, liuliu bainhira imi haree loron neʼe besik daudaun ona.” (Ebr 10:24, 25) Kongregasaun Kristaun mak prezente husi Jeová atu Ita bele anima ema seluk no mós hetan anima. Hakbesik nafatin ba irmaun-irmán sira no keta para atu halibur hamutuk iha reuniaun sira!

“Sira rona dixípulu sira koʼalia iha sira ida-idak nia lian” (Apóstolu 2:5-13)

Jesus nia dixípulu sira haklaken ba ema Judeu no ema neʼebé simu ona relijiaun Judeu.

“Ita rona sira koʼalia iha ita-nia lian kona-ba buat furak oioin neʼebé Maromak halo.”​—Apóstolu 2:11

9, 10. Irmaun-irmán balu halo saida atu bele haklaken iha língua seluk?

9 Imajina toʼok kontente neʼebé ema Judeu no ema neʼebé simu ona relijiaun Judeu nian sente iha loron Pentekostes tinan 33 EC. Ema barak iha tempu neʼebá karik komprende língua ida neʼebé ema hotu uza, hanesan língua Gregu ka Ebraiku. Maibé agora “sira rona dixípulu sira koʼalia iha sira ida-idak nia lian”. (Após 2:6) Ita bele fiar katak sira neʼebé rona liafuan diʼak iha sira-nia língua rasik sente kontente tebes. Ohin loron ema Kristaun la simu milagre atu bele koʼalia iha língua seluk. Maski nuneʼe, irmaun-irmán barak haklaken kona-ba Maromak nia Ukun ba ema husi nasaun oioin. Oinsá? Balu aprende língua foun atu bele serbí iha kongregasaun neʼebé besik, ka muda ba nasaun seluk. Baibain tanba sira hakaʼas an atu aprende língua seluk, neʼe halo ema iha haklaken-fatin admira ho sira.

10 Porezemplu, irmán Christine aprende língua Gujarati hamutuk ho Testemuña naʼin-hitu. Kuandu nia hasoru ninia kolega serbisu neʼebé koʼalia língua Gujarati, nia hasé feto neʼe ho língua Gujarati. Feto neʼe hakfodak no hakarak hatene tanbasá Christine hakaʼas an atu aprende língua susar hanesan Gujarati. Neʼe loke dalan ba Christine atu haklaken. Feto neʼe hatete ba Christine: “Klaru katak ó-nia mensajen importante tebes.”

11. Oinsá ita bele haklaken ba ema neʼebé koʼalia língua seluk?

11 Klaru katak laʼós ita hotu bele aprende língua foun. Maski nuneʼe, ita bele haklaken kona-ba Maromak nia Ukun ba ema neʼebé koʼalia língua seluk. Oinsá? Ita bele uza aplikasaun JW Language® hodi aprende dalan simples atu hasé ema iha Ita-nia área neʼebé koʼalia língua seluk. Ita mós bele aprende fraze balu iha língua neʼe hodi book ema atu aprende kona-ba Bíblia. Hatudu ba sira jw.org, no karik Ita bele loke ba sira vídeo no publikasaun iha sira-nia língua rasik. Hodi uza ekipamentu sira-neʼe iha serbisu haklaken, ita bele sente haksolok hanesan ema Kristaun iha tempu uluk bainhira ema husi nasaun seluk hakfodak tanba rona liafuan diʼak “iha sira ida-idak nia lian”.

EMA JUDEU IHA MEZOPOTÁMIA NO EJITU

Livru The History of the Jewish People in the Age of Jesus Christ (175 AEC–135 EC) hatete: “Ema neʼebé hela iha Mezopotámia, Média, no Babilónia mak jerasaun husi nasaun Izraél suku sanulu no nasaun Judá neʼebé uluk ema Asíria no Babilónia lori ba neʼebá.” Tuir livru Ezras 2:64, iha deʼit ema Izraél naʼin-42.360 neʼebé fila fali ba Jeruzalein husi Babilónia, iha tinan 537 AEC. Flávio Josefo hatete katak iha apóstolu sira-nia tempu, iha ema Judeu rihun ba rihun neʼebé “hela iha Babilónia”. Maizumenus entre tinan 200 EC no tinan 500 EC, ema Judeu neʼebé hela iha neʼebá prodús livru sira neʼebé ikusmai ema koñese nuʼudar Talmude Babilónia.

Dokumentu oioin fó prova katak ema Judeu sira hela ona iha Ejitu maizumenus husi tinan 500 AEC. Iha tempu neʼebá, Jeremias fó sai lia-menon ba ema Judeu neʼebé hela iha fatin oioin iha Ejitu, inklui iha Menfis. (Jer 44:1, nota) Karik ema Judeu barak muda ba Ejitu durante tinan 323 AEC toʼo tinan 30 AEC. Josefo hatete katak ema Judeu mak ema primeiru neʼebé komesa hela iha Alexandria. Ikusmai, ema Judeu hetan lisensa atu organiza parte husi sidade neʼebé sira hela bá. Iha apóstolu sira-nia tempu, hakerek-naʼin Judeu naran Filo hatete katak ema Judeu naʼin-millaun ida hela iha Ejitu, husi Líbia toʼo iha Etiópia.

“Pedro hamriik” (Apóstolu 2:14-37)

12. (a) Profeta Joel fó sai profesia saida neʼebé sai loos iha loron Pentekostes tinan 33 EC? (b) Tanbasá Jesus nia dixípulu sira hatene katak profesia neʼe sei sai loos?

12 “Pedro hamriik” no koʼalia ba ema barak neʼebé mai husi nasaun oioin. (Após 2:14) Nia esplika katak Maromak fó kbiit ba dixípulu sira atu koʼalia língua oioin no neʼe kumpre profesia neʼebé Joel fó sai: “Haʼu sei fakar haʼu-nia espíritu ba ema oioin.” (Joel 2:28) Antes Jesus saʼe ba lalehan, nia hatete ba ninia dixípulu sira: “Haʼu sei husu ba Aman no nia sei fó ajuda-naʼin seluk.” Jesus esplika katak ajuda-naʼin neʼe mak espíritu santu.—João 14:16, 17.

13, 14. Oinsá mak Pedro book ninia rona-naʼin nia laran, no oinsá mak ita bele banati-tuir nia?

13 Ikusmai Pedro koʼalia nakloke ba ema sira-neʼe hodi dehan: “Umakain Izraél hotu hatene ho loloos bá katak Jesus neʼebé imi oho ona iha ai-riin, Maromak halo ona nia nuʼudar Naʼi no Kristu.” (Após 2:36) Klaru katak Pedro nia rona-naʼin barak la haree bainhira ema fó kastigu-mate ba Jesus iha ai-riin terus nian. Maibé nuʼudar nasaun Judeu, sira mak tenke hatán ba hahalok neʼe. Maski nuneʼe, Pedro koʼalia ho respeitu no koko book sira-nia laran. Pedro laʼós atu duun sira, maibé nia hakarak sira atu arrepende an. Sira sai hirus ka lae? Lae. Pedro nia liafuan halo sira sente “laran kanek tebes”. No sira husu: “Ami tenke halo saida?” Tanba Pedro koʼalia ba sira ho respeitu, neʼe book sira-nia laran no ikusmai sira arrepende an.—Após 2:37.

14 Ita bele banati-tuir dalan neʼebé Pedro book ema nia laran. Bainhira haklaken, ita la presiza korrije uma-naʼin nia hanoin sala hotu. Maibé diʼak atu koʼalia kona-ba pontu neʼebé ita no ema neʼe konkorda. Se ita halo nuneʼe, ita bele ajuda nia komprende Bíblia. Bainhira ita banati-tuir dalan neʼebé Pedro hanorin, karik ema laran-loos sei simu buat neʼebé ita hatoʼo.

EMA KRISTAUN IHA PONTUS

Husi ema sira neʼebé rona ba Pedro nia liafuan iha loron Pentekostes tinan 33 EC, iha mós ema Judeu husi Pontus, neʼe mak distritu ida iha Ázia Menór nia parte norte. (Após 2:9) Sira balu lori liafuan diʼak ba sira-nia hela-fatin, tanba bainhira Pedro hakerek ninia karta primeiru, nia temi ema fiar-naʼin sira neʼebé “hela namkari” iha fatin oioin, inklui Pontus.f (1 Ped 1:1) Ninia karta hatudu katak ema Kristaun sira-neʼe “sente laran-susar . . . tanba hasoru terus oioin” tanba sira-nia fiar. (1 Ped 1:6) Neʼe inklui ema fó-terus no kontra sira.

Karta neʼebé Liurai Roma naran Trajano no governadór ba Pontus naran Pilínio haruka ba malu hatudu katak ema Kristaun iha Pontus hetan terus. Maizumenus tinan 112 EC, governadór Pilínio hakerek katak hanorin Kristaun mak hanesan “moras” ida neʼebé fó ameasa ba ema hotu maski mane ka feto, joven ka idade, no riku ka kiak. Pilínio fó oportunidade ba ema Kristaun atu nega Kristu, se lae nia sei oho sira. Ema Kristaun neʼebé halo orasaun ba maromak falsu sira ka estátua Trajano sei livre. Pilínio rekoñese katak ema Kristaun loos lakohi halo buat sira-neʼe.

f Liafuan Gregu neʼebé tradús nuʼudar “hela namkari” bele refere ba ema Judeu neʼebé hela iha fatin oioin. Ida-neʼe hatudu katak ema Kristaun primeiru mak ema Judeu.

“Imi ida-idak hetan batizmu” (Apóstolu 2:38-47)

15. (a) Saida mak Pedro hatete, no neʼe lori rezultadu saida? (b) Tanbasá ema barak neʼebé rona liafuan diʼak iha loron Pentekostes bele hetan kedas batizmu?

15 Iha loron Pentekostes tinan 33 EC, Pedro hatete ba ema Judeu no ema neʼebé simu ona relijiaun Judeu: “Arrepende an bá, no imi ida-idak hetan batizmu.” (Após 2:38) Rezultadu mak maizumenus ema naʼin-3.000 hetan batizmu, karik iha kolan besik Jeruzalein.d Sira ansi foti desizaun atu hetan batizmu ka lae? Neʼe katak ohin loron estudante Bíblia no labarik sira bele hetan batizmu maski sira seidauk prontu ka lae? Lae. Hanoin-hetan, sira neʼebé hetan batizmu iha loron Pentekostes tinan 33 EC mak ema neʼebé badinas atu estuda Maromak nia Liafuan, no sira mak parte ba nasaun neʼebé dedika ona ba Jeová. Liután neʼe, sira mós hatudu ona sira-nia laran-manas. Sira balu halo viajen dook atu bele selebra festa sira tinan-tinan. Depois simu tiha lia-loos kona-ba Jesus nia knaar importante atu kumpre Maromak nia hakarak, sira prontu atu kontinua serbí Maromak nuʼudar ema Kristaun neʼebé batizmu ona.

EMA NEʼEBÉ SIMU ONA RELIJIAUN JUDEU NIAN REFERE BA SÉ?

“Ema Judeu no mós ema neʼebé simu ona relijiaun Judeu nian” rona Pedro haklaken iha loron Pentekostes tinan 33 EC.​—Após 2:10.

Mane ida neʼebé kumpre kritéria atu kaer knaar atu fahe hahán mak Nicolau neʼebé Bíblia temi nuʼudar “ema Antiokia neʼebé simu ona relijiaun Judeu nian”. (Após 6:3-5) Sira mak ema husi nasaun seluk neʼebé simu relijiaun Judeu nian. Ema haree sira nuʼudar ema Judeu tanba sira simu ema Izraél nia Maromak no Ukun-Fuan, hetan sirkunsizaun, la adora maromak seluk, no mós sai parte ba nasaun Izraél.

Depois livre tiha husi Babilónia iha tinan 537 AEC, ema Judeu barak hela dook husi rai-Izraél maibé sira nafatin halo tuir relijiaun Judeu nian. Tan neʼe nasaun sira neʼebé hela besik ka dook husi Izraél hatene kona-ba relijiaun Judeu nian. Hakerek-naʼin sira iha tempu antigu, hanesan Horásio no Séneka, fó sai katak ema barak neʼebé hela besik ema Judeu iha fatin oioin gosta sira no sira-nia fiar, no sai ema neʼebé fiar ba relijiaun Judeu nian.

16. Oinsá ema Kristaun iha tempu uluk hatudu hahalok la hanoin an deʼit?

16 Klaru katak Jeová haraik bensaun ba ema Kristaun iha tempu uluk. Bíblia hatete: “Sira hotu neʼebé sai fiar-naʼin halibur hamutuk no fahe ba malu buat hotu neʼebé sira iha. Sira faʼan sira-nia sasán no rikusoin, no fahe neʼe ba ema hotu hodi tuir ema ida-idak nia presiza.”e (Após 2:44, 45) Ema Kristaun ohin loron hakarak banati-tuir sira-nia domin no hahalok la hanoin an deʼit.

17. Ema ida presiza halo saida atu bele hetan batizmu?

17 Bíblia hatudu katak iha hakat oioin neʼebé ema ida tenke halo antes nia bele dedika an no hetan batizmu. Nia presiza aprende kona-ba Maromak nia Liafuan. (João 17:3) Nia presiza hatudu sai ninia fiar no mós arrepende ninia sala hodi hatudu katak nia triste tebes kona-ba neʼe. (Após 3:19) Nia tenke troka ninia hahalok no komesa moris tuir Maromak nia hakarak. (Rom 12:2; Éf 4:23, 24) Tuirmai nia presiza dedika an ba Maromak liuhusi orasaun, no hetan batizmu.—Mt 16:24; 1 Ped 3:21.

18. Ema Kristaun neʼebé batizmu ona hetan oportunidade saida?

18 Ita dedika an ona no hetan batizmu ka lae? Se nuneʼe, aproveita oportunidade hotu neʼebé Ita hetan ona. Hanesan dixípulu sira iha tempu uluk, Jeová bele uza Ita atu haklaken ho didiʼak no halo tuir ninia hakarak!

a Haree kaixa “Jeruzalein mak sentru ba relijiaun Judeu nian”.

b Haree kaixa sira “Roma mak sidade kapitál ba nasaun boot ida”; “Ema Judeu iha Mezopotámia no Ejitu” no “Ema Kristaun iha Pontus”.

c Haree kaixa “Ema neʼebé simu ona relijiaun Judeu nian refere ba sé?”

d Iha tan tempu seluk neʼebé ema barak liu mak hetan batizmu. Neʼe mak iha loron 7 Agostu 1993, iha reuniaun boot internasionál husi Testemuña ba Jeová iha Kiev, Ukránia, ema naʼin-7.402 mak hetan batizmu iha pixina neen. Presiza oras rua no minutu 15 atu fó batizmu ba ema hotu.

e Arranju neʼe ajuda atu tau matan ba ema neʼebé mai husi fatin dook, atu nuneʼe sira bele kontinua hela iha Jeruzalein ba tempu balu hodi aprende liután kona-ba sira-nia fiar foun. Sira fahe sira-nia sasán ho hakarak rasik, laʼós tanba ema seluk mak obriga.—Após 5:1-4.

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe