“Ema ida-idak sei lori ninia todan rasik”
“Ita ida-idak sei hatán ba Maromak kona-ba ita-nia hahalok rasik.”—ROMA 14:12.
1. Iha situasaun saida mak mane joven Ebreu naʼin-tolu lori sira-nia todan rasik?
MANE joven naʼin-tolu husi Ebreu neʼebé hela iha Babilónia presiza halo desizaun neʼebé bele salva sira-nia an ka lakon vida. Sira sei hakruʼuk ba estátua boot hodi halo tuir nasaun nia lei, ka la adora estátua neʼe no tama iha fornu neʼebé ahi lakan makaʼas? Joven sira-neʼe mak Sadrak, Mexak no Abednego, no sira la iha tempu atu koʼalia ho ema seluk; sira mós la presiza halo nuneʼe. Ho aten-brani, sira hatete: “Oh liurai, ami hakarak Ita hatene katak . . . ami sei la serbí Ita-nia maromak sira ka adora estátua osan-mean neʼebé Ita halo ona.” (Daniel 3:1-18) Mane Ebreu naʼin-tolu neʼe lori sira-nia todan rasik.
2. Sé mak fó influénsia ba governadór Pilatos nia desizaun kona-ba Jesus? Neʼe halo Pilatos sai livre husi ninia todan ka lae?
2 Maizumenus tinan 600 liutiha, ema lori kazu hasoru mane ida ba governadór ida. Bainhira governadór neʼe buka-hatene didiʼak kona-ba kazu neʼe, nia komprende katak mane neʼebé ema duun loloos la halo sala. Maibé ema-lubun hakarak mane neʼe hetan kastigu-mate. Governadór koko atu troka ema-lubun nia hanoin, maibé ikusmai nia husik ninia responsabilidade no halo tuir deʼit ema-lubun nia hakarak. Nia fase liman, no hatete: “Haʼu la iha sala ida ho ema neʼe nia raan.” Tuirmai, nia entrega mane neʼe ba ema-lubun atu prega nia. Loos, governadór Pónsio Pilatos lakohi lori ninia responsabilidade atu tesi-lia ba Jesus, tan neʼe nia husik deʼit ema seluk atu kaer fali ninia todan. Maski nia fase liman, maibé nia nafatin lori todan kona-ba tesi-lia ba Jesus neʼebé la tuir justisa.—Mateus 27:11-26; Lucas 23:13-25.
3. Tanbasá mak ita labele husik ema seluk atu halo desizaun ba ita?
3 Oinsá ho Ita? Kuandu Ita presiza halo desizaun rua, Ita mak hanesan joven Ebreu naʼin-tolu, ka Ita husik deʼit ema seluk atu deside ba Ita? Halo desizaun mak buat neʼebé la fasil. Ita presiza sai maduru atu bele halo desizaun neʼebé loos. Porezemplu, inan-aman presiza halo desizaun diʼak ba sira-nia oan ho idade menór. Klaru katak susar atu halo desizaun bainhira hasoru situasaun neʼebé komplikadu no presiza tetu didiʼak buat oioin. Maibé, responsabilidade atu halo desizaun laʼós buat neʼebé todan demais hanesan susar neʼebé presiza entrega ba ema neʼebé “kumpre Maromak nia kritéria”. (Galásia 6:1, 2) Tuir loloos, neʼe mak todan neʼebé ita ida-idak mak lori, no “ida-idak sei hatán ba Maromak kona-ba ita-nia hahalok rasik”. (Roma 14:12) Bíblia hatete: “Ema ida-idak sei lori ninia todan rasik.” (Galásia 6:5) Se nuneʼe, oinsá mak ita bele halo desizaun diʼak iha ita-nia moris? Primeiru, ita presiza rekoñese katak ita la perfeitu, no aprende saida mak ita presiza atu bele halo desizaun diʼak.
Buat neʼebé importante liu atu halo desizaun
4. Feen-laʼen primeiru nia hahalok hanorin lisaun importante saida mai ita kona-ba halo desizaun?
4 Iha tempu ulukliu, feen-laʼen primeiru halo desizaun neʼebé lori dezastre boot. Sira hili atu han ai-fuan husi ai-hun koñesimentu kona-ba buat diʼak no aat. (Génesis 2:16, 17) Tanbasá mak sira deside hanesan neʼe? Bíblia hatete: “Feto neʼe haree katak ai-fuan husi ai-hun neʼe diʼak atu han no ai-hun neʼe haree furak, sin, ai-hun neʼe haree diʼak tebes. Nuneʼe nia hahú kuʼu ai-fuan neʼe no han. Tuirmai, nia fó ai-fuan ba ninia laʼen bainhira hamutuk ho nia, no ninia lae mós han.” (Génesis 3:6) Eva halo desizaun hodi hanoin an deʼit. No tuirmai Adão deside atu halo tuir deʼit buat neʼebé Eva halo ona. Rezultadu mak sala no mate “tama iha mundu”, no “ema hotu mate”. (Roma 5:12) Adão ho Eva nia hahalok hanorin lisaun importante kona-ba ita ema: Se ita la kaer metin ba Maromak nia matadalan, fasil deʼit ba ita atu halo desizaun neʼebé sala.
5. Oinsá mak Jeová fó matadalan mai ita? Ita presiza halo saida hodi bele hetan benefísiu?
5 Ita kontente tebes tanba Maromak Jeová fó matadalan mai ita! Bíblia hatete mai ita: “Se imi laʼo sala dalan ba sorin loos ka ba sorin karuk, imi-nia tilun rasik sei rona lian ida husi imi-nia kotuk dehan: ‘Dalan mak neʼe. Laʼo tuir ida-neʼe bá.’” (Isaias 30:21) Jeová koʼalia mai ita liuhusi ninia Liafuan Bíblia. Ita tenke estuda Bíblia no buka-hetan koñesimentu neʼebé loos. Atu bele halo desizaun neʼebé loos, ita presiza han ‘ai-han toos ba ema maduru’. Ita mós presiza ‘uza beibeik ita-nia kbiit atu tetu didiʼak no treinu ita-nia kbiit neʼe atu hatene saida mak loos no saida mak sala’. (Ebreu 5:14) Ita bele treinu ita-nia kbiit atu hanoin hodi aplika buat neʼebé ita aprende husi Maromak nia Liafuan.
6. Ita presiza halo saida atu ita-nia konxiénsia bele laʼo ho didiʼak?
6 Buat importante ida neʼebé ajuda ita atu halo desizaun mak ita-nia konxiénsia. Ita-nia konxiénsia iha kapasidade atu tesi-lia ba ita-nia an, no ajuda ita hatene ‘buat neʼebé ita halo mak loos ka sala’. (Roma 2:14, 15) Maibé atu ita-nia konxiénsia bele laʼo ho didiʼak, ita presiza hetan koñesimentu neʼebé loos husi Maromak nia Liafuan no treinu ita-nia konxiénsia atu aplika Liafuan neʼe. Se lae, ita-nia konxiénsia bele hetan influénsia lalais husi ema nia kostume ka toman. Situasaun neʼebé haleʼu ita no ema seluk nia opiniaun mós bele book ita atu halo desizaun sala. Saida mak sei akontese se ita lakohi halo tuir avizu husi ita-nia konxiénsia no sai toman atu la halo tuir Maromak nia mandamentu? Neineik-neineik, ita-nia konxiénsia sei “labele sente tan buat ida hanesan kulit neʼebé hanas ona ho besi”, hanesan kulit mahar ho fitar neʼebé labele sente buat ida. (1 Timóteo 4:2) Maibé konxiénsia neʼebé hetan ona treinu husi Maromak nia Liafuan bele lori ita ba dalan neʼebé loos no halo desizaun diʼak.
7. Saida mak importante atu bele halo desizaun ho matenek?
7 Hodi bele kaer responsabilidade atu halo desizaun diʼak, ita presiza duni koñesimentu neʼebé loos kona-ba Bíblia no abilidade atu aplika ida-neʼe. Duké foti desizaun lalais, ita presiza fahe tempu atu buka-hatene Maromak nia prinsípiu sira no uza ita-nia kbiit atu hanoin hodi aplika prinsípiu sira-neʼe. Maski dala ruma ita presiza halo desizaun kedas hanesan Sadrak, Mexak no Abednego, ita bele halo desizaun diʼak se ita iha ona koñesimentu neʼebé loos kona-ba Maromak nia Liafuan no treinu ona ita-nia konxiénsia. Agora mai ita hanoin kona-ba situasaun rua, no haree oinsá mak ita bele aumenta ita-nia abilidade atu halo desizaun.
Ita sei ransu ho sé?
8, 9. (a) Prinsípiu saida deʼit mak hatudu katak ita presiza sees husi ransu neʼebé la diʼak? (b) Ransu neʼebé la diʼak refere deʼit ba ransu ho ema neʼebé la iha morál ka lae? Esplika toʼok.
8 Apóstolu Paulo hakerek: “Keta husik ema seluk lohi imi. Ransu hamutuk ho ema aat sei estraga toman diʼak.” (1 Korinto 15:33) Jesus Kristu hatete ba ninia dixípulu sira: “Imi laʼós mundu neʼe nian.” (João 15:19) Kuandu ita aprende prinsípiu sira-neʼe, la susar ba ita atu komprende katak ita presiza sees husi ransu ho ema neʼebé halo sala seksuál ka adultériu, naʼok-teen, lanu-teen, no ema neʼebé halo hahalok aat hanesan neʼe. (1 Korinto 6:9, 10) Maibé kuandu ita komprende liután lia-loos husi Bíblia, ita rekoñese katak perigu mós atu ransu ho ema hanesan neʼe liuhusi haree filme, televizaun, komputadór, ka lee livru. No ransu ho ema neʼebé “subar sira-nia hahalok aat” hodi haruka mensajen ba malu liuhusi internét mós lori perigu mai ita.—Salmo 26:4.
9 Oinsá kona-ba ransu beibeik ho ema neʼebé iha morál diʼak maibé la iha fiar ba Maromak neʼebé loos? Eskritura hatete: “Aat-naʼin mak domina mundu tomak.” (1 João 5:19) Ita bele komprende katak ransu neʼebé la diʼak laʼós deʼit kona-ba ransu ho ema neʼebé halo hahalok aat ka la iha morál. Tan neʼe, ita hakarak sai belun diʼak ho ema neʼebé hadomi Jeová deʼit.
10. Saida mak ajuda ita atu halo desizaun ho didiʼak kona-ba ransu ho ema neʼebé fiar la hanesan?
10 Maibé ita labele sees husi ema hotu iha mundu iha dalan kompletu, no Maromak mós la husu ita atu halo hanesan neʼe. (João 17:15) Kuandu ita haklaken, eskola, ka serbisu, ita presiza duni atu hasoru ema neʼebé fiar la hanesan. No ema Kristaun barak iha kaben neʼebé fiar la hanesan. Maibé se ita treinu ita-nia kbiit atu hanoin, ita bele komprende katak koʼalia ho ema neʼebé fiar la hanesan tuir ida-idak nia situasaun no presiza, neʼe la hanesan duni ho sai belun ho mundu. (Tiago 4:4) Tan neʼe, ita bele halo desizaun ho didiʼak kona-ba se ita hola parte ka lae iha atividade estra iha eskola hanesan desportu ka dansa, no tuir festa atu ransu ho maluk serbisu.
Hili serbisu
11. Kuandu ita halo desizaun kona-ba serbisu, ita presiza hanoin ulukliu kona-ba saida?
11 Aplika Bíblia nia prinsípiu sira ho didiʼak ajuda ita halo desizaun kona-ba oinsá atu kumpre ita-nia responsabilidade atu ‘tau matan ba ita-nia família’. (1 Timóteo 5:8) Buat neʼebé ita presiza hanoin ulukliu mak serbisu saida mak ita sei halo. Se ita hili serbisu neʼebé apoia buat neʼebé Bíblia bandu, neʼe sala duni. Tan neʼe ema Kristaun neʼebé loos sei la simu serbisu neʼebé envolve adora maromak falsu sira, naʼok, uza raan iha dalan neʼebé sala, ka hahalok seluk neʼebé kontra Bíblia. Ita mós lakohi bosok ka lohi ema maski ita-nia patraun haruka ita atu halo nuneʼe.—Apóstolu 15:29; Apokalipse 21:8.
12, 13. Ita presiza hanoin kona-ba buat importante saida tan kuandu atu halo desizaun kona-ba serbisu?
12 Maibé oinsá se serbisu neʼe rasik la kontra Maromak nia mandamentu? Kuandu ita aumenta koñesimentu kona-ba lia-loos no ita-nia kbiit atu hanoin, ita bele komprende katak iha buat seluk tan neʼebé ita presiza tetu. Oinsá se serbisu neʼe halo ita envolve iha hahalok neʼebé kontra Bíblia, porezemplu, serbisu atu atende telefone iha fatin taru osan? Ita presiza duni atu hanoin kona-ba ita simu saláriu husi neʼebé. Porezemplu, ema Kristaun ida neʼebé iha kompañia rasik hakarak manán tender atu pinta igreja ka lae?—2 Korinto 6:14-16.
13 Maibé oinsá se loron ida ita-nia patraun mak haruka ita atu pinta igreja nia didin? Iha situasaun hanesan neʼe, ita presiza hanoin kona-ba ita iha kbiit toʼo neʼebé no ita sei envolve an toʼo neʼebé. No oinsá kona-ba serbisu hanesan lori karta ka sasán ba fatin hotu, inklui mós fatin neʼebé halo buat neʼebé sala? Ita bele aplika prinsípiu husi Mateus 5:45 ba Ita-nia desizaun ka lae? Ita mós labele haluha katak serbisu neʼebé ita halo loroloron bele fó impaktu ba ita-nia konxiénsia. (Ebreu 13:18) Loos duni, atu bele lori ita-nia todan hodi halo desizaun diʼak kona-ba serbisu, ita presiza aumenta ita-nia kbiit atu hanoin, no mós treinu ita-nia konxiénsia neʼebé ita simu husi Maromak.
“Hanoin didiʼak kona-ba nia iha ó-nia dalan hotu”
14. Antes atu halo desizaun, ita presiza hanoin uluk kona-ba saida?
14 Oinsá se ita presiza halo desizaun kona-ba buat seluk, hanesan edukasaun ka tratamentu médiku? Antes atu halo desizaun, ita presiza buka-hetan Bíblia nia prinsípiu sira neʼebé bele kona ita-nia situasaun no tuirmai uza ita-nia kbiit atu hanoin hodi aplika prinsípiu sira-neʼe. Liurai Salomão iha Izraél antigu hatete: “Tau fiar ba Jeová ho ó-nia laran tomak, no labele sadere ba ó-nia matenek rasik. Hanoin didiʼak kona-ba nia iha ó-nia dalan hotu, no nia sei halo loos ó-nia dalan sira.”—Provérbios 3:5, 6.
15. Husi ema Kristaun iha apóstolu sira-nia tempu, ita bele aprende saida kona-ba halo desizaun?
15 Dala barak ita-nia desizaun sira bele afeta ema seluk, tan neʼe ita presiza hanoin kona-ba ida-neʼe. Porezemplu, ema Kristaun sira iha apóstolu nia tempu la iha tan obrigasaun atu halo tuir Moisés nia Ukun-Fuan. Sira bele han hahán neʼebé la moos tuir Ukun-Fuan, no la presiza hanoin barak kona-ba hahán neʼebé bele ka labele han. Maibé kona-ba animál nia naʼan neʼebé hasaʼe ona ba adorasaun falsu, apóstolu Paulo hakerek: “Se ai-han halo haʼu-nia maun-alin sidi, haʼu sei nunka han tan naʼan, atu nuneʼe haʼu sei la halo haʼu-nia maun-alin sidi.” (1 Korinto 8:11-13) Paulo anima ninia maluk Kristaun sira atu hanoin ema seluk nia konxiénsia hodi labele halo sira sidi. Ita lakohi halo desizaun neʼebé halo ema seluk sidi.—1 Korinto 10:29, 32.
Buka matenek husi Maromak
16. Oinsá mak orasaun bele ajuda ita kuandu ita halo desizaun?
16 Orasaun bele ajuda duni ita kuandu ita halo desizaun. Dixípulu Tiago hatete: “Se imi ida presiza matenek, nia tenke husu beibeik ba Maromak, no Maromak sei fó matenek ba nia, tanba Maromak fó ba ema hotu ho laran-luak no la hamoe sira.” (Tiago 1:5) Ho fiar metin, ita bele sadere ba Jeová liuhusi orasaun no husu matenek neʼebé ita presiza atu bele halo desizaun diʼak. Kuandu ita fó sai ita-nia laran-susar ba Maromak no husu ninia matadalan, espíritu santu bele ajuda ita atu komprende didiʼak eskritura no ajuda ita hanoin-hetan eskritura seluk tan neʼebé bele ajuda ita.
17. Oinsá mak ema seluk bele ajuda ita kuandu halo desizaun?
17 Ema seluk mós bele ajuda ita kuandu halo desizaun ka lae? Sin, Jeová fó ona ema Kristaun neʼebé maduru iha kongregasaun. (Éfeso 4:11, 12) Ita bele koʼalia ho sira, liuliu se Ita presiza halo desizaun boot ruma. Ema neʼebé hatene Maromak nia hanoin no iha ona esperiénsia barak kona-ba moris bele fó-hanoin ita prinsípiu balu neʼebé karik bele kona ita-nia desizaun no ajuda ita atu “hatene loloos buat neʼebé importante liu”. (Filipe 1:9, 10) Maibé ita labele haluha: Ita tenke kuidadu atu la husik ema seluk mak foti desizaun ba ita. Ita ida-idak mak tenke lori ita rasik nia todan.
Ita-nia desizaun sempre lori rezultadu diʼak ka lae?
18. Ita bele hatete saida kona-ba rezultadu husi desizaun diʼak?
18 Se ita halo desizaun neʼebé tuir Bíblia nia prinsípiu no halo ita-nia konxiénsia moos nafatin, ita sei sempre hetan rezultadu diʼak? Sin, desizaun diʼak sei lori duni rezultadu diʼak. Maibé dala ruma ita sente hanesan ita-nia desizaun diʼak mós bele lori rezultadu la diʼak. Porezemplu, Sadrak, Mexak no Abednego hatene katak rezultadu saida mak sira sei hetan kuandu sira deside atu la adora estátua boot. (Daniel 3:16-19) Hanesan neʼe mós, bainhira apóstolu sira hatete ba ema Judeu sira iha Sinédriu katak sira tenke halo tuir Maromak duké halo tuir ema, ema baku sira antes husik sira livre. (Apóstolu 5:27-29, 40) Liután neʼe, “tempu susar no situasaun neʼebé mosu derrepente deʼit” bele fó impaktu aat ba ita-nia desizaun. (Eclesiastes 9:11) Se ita hetan susar maski halo ona desizaun neʼebé loos, ita bele fiar metin katak Jeová sei ajuda ita tahan no ikusmai nia sei haraik bensaun mai ita.—2 Korinto 4:7.
19. Oinsá mak ita bele lori ita-nia todan rasik hodi kumpre ita-nia responsabilidade atu halo desizaun?
19 Entaun, kuandu ita halo desizaun, ita tenke buka Bíblia nia prinsípiu sira no uza ita-nia kbiit atu hanoin oinsá mak bele aplika prinsípiu sira-neʼe. Ita mós bele agradese ba Jeová nia ajuda liuhusi ninia espíritu santu no maluk sira neʼebé maduru iha kongregasaun. Hodi simu matadalan no ajuda hanesan neʼe, mai ita lori ita-nia todan rasik hodi kumpre ita-nia responsabilidade atu halo desizaun diʼak.
Ita aprende saida?
• Saida mak importante liu atu halo desizaun neʼebé diʼak?
• Oinsá mak sai ema maduru bele kona ita-nia desizaun kona-ba ransu ho ema?
• Kuandu ita halo desizaun kona-ba serbisu, ita presiza hanoin kona-ba saida deʼit?
• Kuandu atu halo desizaun, ita bele hetan ajuda saida deʼit?
[Dezeñu]
Adão ho Eva nia hahalok hanorin lisaun importante mai ita
[Dezeñu]
Antes atu halo desizaun importante, buka Maromak nia prinsípiu sira