Sira haree ba Jeová nia promesa sira
“Sira la haree promesa sira-neʼe sai loos, maibé sira haree neʼe husi dook.”—EBREU 11:13.
1. Oinsá mak kbiit atu bele imajina ajuda ita? (Haree dezeñu iha leten.)
JEOVÁ kria ita iha dalan neʼebé úniku tebes. Nia kria ita ho kbiit atu bele imajina kona-ba buat neʼebé ita seidauk haree. Ho kbiit neʼe ita bele halo planu ba futuru no oinsá bele halo desizaun neʼebé matenek. Jeová iha kbiit atu bele hatene kona-ba futuru, no nia sempre uza Eskritura sira atu fó-hatene ita kona-ba saida mak atu akontese iha futuru. Bainhira ita imajina buat neʼebé Jeová promete, neʼe ajuda ita atu tau fiar katak buat sira neʼebé Jeová hatete sei akontese duni.—2 Korinto 4:18.
2, 3. (a) Bainhira ita imajina kona-ba buat neʼebé Jeová atu halo, tanbasá mak neʼe la hanesan ho mehi? (b) Iha lisaun neʼe ita sei koʼalia kona-ba pergunta saida deʼit?
2 Dala ruma ita bele mehi kona-ba buat neʼebé laʼós realidade. Porezemplu, se labarik-feto ida mak imajina katak nia saʼe hela borboleta boot ida, neʼe laʼós tebes, neʼe hanesan mehi deʼit. Maibé se ita haree fali ba Ana, Samuel nia inan husi Bíblia, nia mós mehi ka imajina katak loron ida nia sei lori Samuel bá serbisu ho amlulik sira iha Jeová nia templu. Ba nia, ida-neʼe laʼós mehi deʼit, tanba nia sei halo duni hanesan neʼe. Hodi imajina kona-ba ninia promete neʼe ajuda nia tau fokus atu kumpre ninia objetivu. (1 Samuel 1:22) Hanesan neʼe mós se ita imajina kona-ba buat neʼebé Jeová promete mai ita, ita bele dehan katak ita imajina kona-ba buat neʼebé mak sei akontese duni iha futuru.—2 Pedro 1:19-21.
3 Iha tempu uluk, Jeová nia atan balu mós hanoin ka imajina beibeik kona-ba ninia promesa sira. Tanbasá mak hodi imajina ajuda tebes sira? No tanbasá mak diʼak ba ita atu imajina moris iha mundu foun bainhira Maromak kumpre ninia hakarak ba rai?
IMAJINA KONA-BA FUTURU HAMETIN SIRA-NIA FIAR
4. Tanbasá mak Abel bele imajina katak futuru sei sai diʼak?
4 Bainhira Adão no Eva halo sala, Jeová hatete ba samea: “Haʼu sei halo ó ho feto neʼe odi malu, no ó-nia bei-oan no feto neʼe nia bei-oan sei odi malu. Nia sei harahun ó-nia ulun no ó sei hakanek ninia ain-tuban.” (Gênesis [Kejadian] 3:14, 15) Maski Abel hatene liafuan sira-neʼe no iha fiar ba Jeová nia promete, maibé nia la hatene oinsá mak buat sira-neʼe atu sai loos. Karik nia hanoin beibeik kona-ba Jeová nia liafuan sira-neʼe. Karik nia hanoin: ‘Sé loos mak ida neʼebé samea atu hakanek ninia ain-tuban no atu ajuda ema sai perfeitu fali?’ Tanba Abel iha fiar katak Jeová nia promete sei sai loos, neʼe book nia hodi hasaʼe sakrifísiu ida ba Jeová no Jeová simu buat neʼebé nia halo.—Lee Gênesis (Kejadian) 4:3-5;a Ebreu 11:4.
5. Tanbasá mak imajina kona-ba futuru ajuda Enoc?
5 Enoc mak ema neʼebé iha fiar neʼebé metin ba Maromak. Nia moris iha ema aat sira-nia leet, no ema neʼebé koʼalia aat hasoru Maromak. Maibé Enoc la taʼuk hodi haklaken Maromak nia mensajen ba ema sira-neʼe katak Jeová sei oho ema aat hotu. (Judas 14, 15) Karik tanba nia imajina ka hanoin kona-ba mundu neʼebé sei la iha tan ema aat sira, no sei nakonu deʼit ho ema neʼebé adora Jeová mak halo nia iha aten-brani hodi haklaken Maromak nia mensajen neʼe.—Lee Ebreu 11:5, 6.
6. Rai-Nabeen liutiha, karik Noé hanoin kona-ba saida?
6 Tanba fiar mak Noé hetan salvasaun husi Rai-Nabeen. (Ebreu 11:7) No Rai-Nabeen liutiha, ninia fiar neʼe book nia hodi hasaʼe animál nuʼudar sakrifísiu ba Jeová. (Gênesis [Kejadian] 8:20) Hanesan Abel, Noé mós fiar katak iha futuru ema sei livre husi sala no mate. Maibé Rai-Nabeen liutiha, ema sai aat fali. Iha Nimrod nia ukun, nia halo ema kontra hasoru Jeová. Maski nuneʼe, Noé iha fiar neʼebé metin nafatin. (Gênesis [Kejadian] 10:8-12) Karik buat neʼebé fó konsola ba Noé mak nia imajina ka hanoin kona-ba loron sei toʼo mai bainhira mundu tomak la iha tan ukun-naʼin laran-aat sira, ema la iha sala tan, no mate mós sei la iha tan. Ita mós bele imajina kona-ba tempu furak hanesan neʼe iha futuru no lakleur tan tempu neʼe sei toʼo mai!—Roma 6:23.
SIRA IMAJINA KATAK PROMESA SIRA SAI LOOS ONA
7. Abraão, Isaac, no Jacob hanoin kona-ba futuru saida?
7 Ita bele fiar katak Abraão, Isaac, no Jacob mós hanoin kona-ba futuru furak neʼebé Maromak promete ba sira katak liuhusi sira-nia bei-oan mak nasaun hotu iha mundu tomak bele hetan Maromak nia bensaun. (Gênesis [Kejadian] 22:18; 26:4; 28:14) Maromak mós promete ba sira katak sira-nia família sei sai nasaun boot ida no hela iha rai furak ida neʼebé Jeová promete tiha ba sira. (Gênesis [Kejadian] 15:5-7) Tanba Abraão, Isaac, no Jacob iha fiar katak Jeová nia promesa sira sei sai loos, neʼe mak ajuda sira bele hanoin katak sira-nia bei-oan tama tiha ona ba rai promete nian. Tuir loloos husi tempu neʼebé Adão halo sala, Jeová sempre ajuda ninia atan sira atu fiar katak loron ida ema sei hetan fali moris perfeitu hanesan uluk.
8. Saida mak ajuda Abraão atu iha fiar neʼebé metin hodi halo tuir Jeová?
8 Tanba Abraão nia fiar neʼebé metin mak ajuda nia atu halo tuir Jeová hodi tahan hasoru susar oioin. Bíblia dehan katak Abraão no Jeová nia atan seluk bele haree ho fiar katak buat neʼebé Maromak promete mak metin duni maski promete sira-neʼe seidauk sai loos iha sira-nia tempu. Eskritura dehan: “Sira haree neʼe husi dook no haksolok ho promesa sira-neʼe.” (Lee Ebreu 11:8-13.) Abraão hatene katak Jeová kumpre ona ninia promesa barak iha tempu uluk, tan neʼe nia fiar katak buat neʼebé Jeová promete kona-ba futuru mós sei sai loos.
9. Oinsá mak fiar ba Maromak nia promesa ajuda Abraão?
9 Tanba fiar ba Jeová nia promesa sira mak Abraão prontu atu halo tuir. Porezemplu, Abraão husik ninia rai iha Ur no la hela metin iha rai-Kanaán nia sidade sira toʼo nia mate, tanba nia fiar katak sidade sira-neʼe nia ukun-naʼin hanesan deʼit ho rai-Ur nian. Sira hotu la adora Jeová no loron ida Jeová sei halakon sidade sira-neʼe. (Josué [Yosua] 24:2) Abraão hein ba tempu neʼebé Jeová no ninia governu mak sei ukun mundu tomak. Governu neʼe mak “sidade neʼebé iha hun metin, no ida neʼebé halo planu ba sidade neʼe no harii sidade neʼe mak Maromak”. (Ebreu 11:10) Abraão no mós Abel, Enoc, Noé no sira seluk, fiar katak sei iha moris-hiʼas no bainhira sira hanoin kona-ba moris rohan-laek iha mundu foun, sira-nia fiar ba Jeová mós sai metin liután.—Lee Ebreu 11:15, 16.
10. Hanoin kona-ba futuru ajuda Sara ka lae? Esplika toʼok.
10 Abraão nia feen Sara mós iha fiar neʼebé metin ba Jeová. Maski nia tinan 90 ona nia seidauk iha oan, maibé nia fiar katak loron ida nia sei iha oan. No nia mós imajina katak nasaun boot ida sei mai husi oan neʼe. (Ebreu 11:11, 12) Saida mak ajuda nia hodi bele iha fiar-an hanesan neʼe? Tanba Jeová hatete ba ninia laʼen: “Haʼu sei fó bensaun ba nia, no mós liuhusi nia mak haʼu sei fó ba ó oan-mane ida; no haʼu sei fó bensaun ba nia no nia sei sai inan ba nasaun barak no mós liurai sira.” (Gênesis [Kejadian] 17:16) Ikusmai, tuir Jeová nia promesa, Sara iha duni oan-mane ida naran Isaac. Liuhusi milagre ida-neʼe, Sara mós fiar katak Jeová nia promesa hotu mós sei sai loos. Ohin loron, ita mós bele hametin ita-nia fiar ba Jeová se ita hanoin kona-ba promesa sira neʼebé nia promete ona mai ita, tanba promesa sira-neʼe sei sai loos duni!
HATEKE LOLOOS BA KOLEN NEʼEBÉ NIA ATU SIMU
11, 12. Oinsá mak Moisés haburas ninia domin ba Jeová?
11 Moisés mós tau fiar ba Jeová nia promesa sira. Nia boot iha rai-Ejitu, moris nuʼudar liurai-oan ida. Maibé nia hadomi Jeová liu fali hadomi rikusoin no pozisaun. Ninia inan-aman rasik mak hanorin nia kona-ba Jeová, no husi sira, nia aprende katak Jeová promete ona atu halo ema Izraél livre husi atan ba ema Ejitu no fó sira rai promete nian. (Gênesis [Kejadian] 13:14, 15; Êxodo [Keluaran] 2:5-10) Bainhira Moisés hanoin beibeik kona-ba promesa neʼe, ninia domin ba Jeová mós sai kleʼan liután.
12 Eskritura sira esplika katak: “Liuhusi fiar mak Moisés la simu atu ema bolu nia nuʼudar oan husi Liurai Ejitu nia oan-feto kuandu nia sai boot ona. Nia hili atu hetan terus hamutuk ho Maromak nia povu duké hetan ksolok ba tempu uitoan iha sala laran, tanba nia haree katak moe neʼebé nia hetan nuʼudar Kristu iha folin boot liu fali rikusoin Ejitu nian; basá nia hateke loloos ba kolen neʼebé nia atu simu.”—Ebreu 11:24-26.
13. Oinsá mak hanoin beibeik kona-ba Jeová nia promesa sira ajuda Moisés?
13 Karik Moisés hanoin kleʼan tebes kona-ba Jeová nia promesa atu halo ema Izraél sira atu sai livre. Hanesan ho Maromak nia atan seluk, Moisés mós fiar katak Jeová sei halo ema livre husi mate. (Jó [Ayub] 14:14, 15; Ebreu 11:17-19) Bainhira nia komprende katak Jeová hadomi tebes ema hotu, neʼe halo Moisés mós hadomi liután Jeová no tau fiar ba nia. Ida-neʼe ajuda nia serbí Jeová iha ninia moris tomak. (Deuteronômio [Ulangan] 6:4, 5) Tan neʼe mak maski Liurai Ejitu nian hakarak oho nia, Moisés la taʼuk atu mate, tanba nia hatene katak iha futuru, Jeová sei fó bensaun ba nia.—Êxodo (Keluaran) 10:28, 29.
IMAJINA KONA-BA MUNDU FOUN
14. Ema barak mehi sala kona-ba saida deʼit?
14 Ohin loron ema barak moris iha mehi neʼebé sala. Porezemplu, ema barak mehi sala atu sai riku, atu nuneʼe sira la bele iha problema tan iha moris. Maibé Bíblia hatete katak iha Satanás nia mundu, ema sempre iha moris neʼebé “nakonu ho problema no triste”. (Salmo [Mazmur] 90:10) Ema balu hanoin sala katak ema nia governu sei bele rezolve problema hotu iha mundu tomak, maibé Bíblia dehan só Maromak nia Ukun deʼit mak iha kbiit atu halo nuneʼe. (Daniel 2:44) Ema barak mós hatete katak mundu neʼe sei la lakon, maibé Bíblia fó sai katak Maromak sei halo lakon hotu mundu aat neʼe. (Sofonias [Zefanya] 1:18; 1 João 2:15-17) Ema sira neʼebé hakarak deʼit atu moris iha mehi laran no lakohi aprende kona-ba Jeová nia promesa, sira sei sai triste iha futuru.
Imajina toʼok se Ita rasik mak iha ona mundu foun (Haree parágrafu 15)
15. (a) Tanbasá mak diʼak ba ita atu imajina kona-ba futuru neʼebé Maromak promete mai ita? (b) Saida mak Ita rasik hakarak atu halo iha mundu foun?
15 Jeová promete atu fó futuru neʼebé furak mai ita no nia hakarak ita mós atu hanoin beibeik kona-ba promesa neʼe. Tanba neʼe bele ajuda ita atu iha moris neʼebé kontente hodi serbí nia ba nafatin. Atu ita-nia esperansa iha rai ka iha lalehan, diʼak atu hanoin kona-ba saida mak Jeová promete ba ita atu halo iha neʼebá. Porezemplu, se ita-nia esperansa mak atu moris ba nafatin iha rai, imajina toʼok kona-ba solok neʼebé ita sei hetan hodi bele serbisu hamutuk ho ita-nia belun sira atu halo mundu sai jardín furak ida. Ema neʼebé tau matan ba serbisu neʼe mós hadomi tebes ita. Ema iha ita-nia sorin-sorin mós hadomi Jeová hanesan ita rasik hadomi nia. Ita mós iha forsa barak, saúde diʼak, problema la iha tan. Ita bele uza ita-nia matenek atu ajuda ema seluk no hahiʼi Maromak Jeová. Karik ita mós bele ajuda ema neʼebé foin hetan moris-hiʼas atu aprende kona-ba Jeová. (João 17:3; Apóstolu 24:15) Bainhira ita imajina kona-ba esperansa sira-neʼe, neʼe la hanesan ho mehi deʼit, tanba Bíblia mak promete katak buat sira-neʼe hotu sei sai loos iha futuru.—Isaías (Yesaya) 11:9; 25:8; 33:24; 35:5-7; 65:22.
KOʼALIA KONA-BA ATU HALO SAIDA IHA FUTURU
16, 17. Tanbasá mak diʼak atu koʼalia beibeik kona-ba futuru neʼebé Jeová promete mai ita?
16 Bainhira ita koʼalia ho ita-nia irmaun no irmán sira kona-ba buat saida deʼit mak ita hakarak halo iha mundu foun, tuir loloos ita ajuda malu atu halo esperansa furak neʼe sai moos liu iha ita-nia neon. Maski ita la hatene saida loos mak ita ida-idak atu halo iha mundu foun, maibé koʼalia kona-ba buat sira-neʼe hatudu katak ita iha duni fiar ba buat neʼebé Jeová promete mai ita. Iha dalan hanesan neʼe mós ita bele anima malu atu kontinua serbí Jeová iha loron susar sira. Iha tempu uluk mós apóstolu Paulo no irmaun sira iha Roma halo hanesan neʼe.—Roma 1:11, 12.
17 Se ita hanoin beibeik kona-ba futuru iha mundu foun, neʼe sei ajuda ita atu la hanoin beibeik kona-ba ita-nia problema sira ohin loron. Karik tanba preokupa liu ho problema mak apóstolu Pedro hatete ba Jesus: “Haree! Ami husik ona buat hotu atu tuir Ita, ami sei hetan saida?” Maibé atu ajuda Pedro no dixípulu seluk hodi hanoin kona-ba futuru, Jesus hatete ba sira: “Haʼu hatete loloos ba imi katak Maromak sei halo buat hotu sai foun kuandu Oan-Mane husi ema tuur iha ninia kadunan neʼebé nabilan. Iha tempu neʼebá, imi neʼebé laʼo tuir ona haʼu sei tuur mós iha kadunan sanulu-resin-rua atu tesi lia ba Izraél nia suku sanulu-resin-rua. No ema hotu neʼebé husik uma, maun-alin ka feton, inan ka aman, oan, ka rai tanba haʼu-nia naran sei simu barak liu fali no sei hetan moris ba nafatin.” (Mateus 19:27-29) Loos duni, Pedro no dixípulu seluk bele hanoin kona-ba atu ukun hamutuk ho Jesus iha lalehan no ajuda ema iha mundu foun atu sai perfeitu fali.
18. Tanbasá mak diʼak mai ita atu imajina katak iha tempu ida Maromak sei kumpre ninia promesa hotu?
18 Ita aprende ona saida mak ajuda Jeová nia atan sira iha tempu uluk hodi iha fiar neʼebé metin ba Jeová. Porezemplu, Abel imajina kona-ba futuru neʼebé Jeová promete, no Jeová sente kontente tanba Abel iha fiar ba buat neʼebé nia promete. Abraão imajina kona-ba tempu ida, Jeová nia promesa kona-ba ninia bei-oan sei sai loos, tan neʼe mak nia halo tuir Jeová maski nia hasoru susar oioin. (Gênesis [Kejadian] 3:15) Moisés haree kona-ba bensaun neʼebé Jeová promete ba nia no neʼe ajuda nia hodi hadomi no serbí Jeová ho laran-metin. (Ebreu 11:26) Bainhira ita imajina beibeik kona-ba tempu neʼebé Jeová nia promesa hotu sei sai loos, neʼe mós sei ajuda ita atu iha domin no fiar neʼebé kleʼan liután ba Jeová. Iha lisaun tuirmai ita sei koʼalia kona-ba oinsá mak ita bele uza ita-nia kbiit atu imajina iha dalan seluk tan.
[Nota–rodapé]
a Gênesis 4:3-5: “3 Tempu balu liu tiha, Kaím lori fuan primeiru husi buat neʼebé nia kuda iha toʼos atu hasaʼe nuʼudar sakrifísiu ba Jeová. 4 Maibé kona-ba Abel, nia lori ninia bibi-malae balu neʼebé moris primeiru, inklui mós sira-nia bokur. Jeová kontente ho Abel no ba ninia sakrifísiu, 5 maibé nia la kontente ho Kaím no ba ninia sakrifísiu. Entaun Kaím nia laran sai hirus tebes, no nia oin-buis.”