Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • mwbr20 Fevereiru p. 1-8
  • Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken
  • Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken—2020
  • Subtítulu
  • 3-9 FEVEREIRU
  • 10-16 FEVEREIRU
  • RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | GÉNESIS 15-17
  • 17-23 FEVEREIRU
  • RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | GÉNESIS 18-19
  • 24 FEVEREIRU–1 MARSU
  • RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | GÉNESIS 20-21
Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken—2020
mwbr20 Fevereiru p. 1-8

Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken

3-9 FEVEREIRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | GÉNESIS 12-14

“Aliansa neʼebé kona Ita”

(Génesis 12:1, 2) Jeová dehan ba Abram: “Sai husi ó-nia rai no husik ó-nia família sira no ó-nia aman nia umakain hodi bá rai neʼebé haʼu sei hatudu ba ó. 2 Haʼu sei halo ó sai nasaun boot ida, no haʼu sei haraik bensaun ba ó, no haʼu sei halo ó naran-boot, no ema seluk sei hetan bensaun tanba ó.

it-1-E p. 522 par. 4

Aliansa

Aliansa ho Abraão. Aliansa ho Abraão komesa laʼo bainhira Abram (Abraão) hakur mota Eufrates iha dalan atu bá Kanaan. Aliansa Ukun-fuan nian hahú tinan 430 liutiha. (Gal 3:17) Jeová koʼalia ona ba Abraão bainhira Abraão hela iha Mezopotámia, iha Ur, ema Kaldeia nia rai, no fó-hatene nia atu laʼo ba rai neʼebé Maromak sei hatudu ba nia. (Aps 7:2, 3; Gén 11:31; 12:1-3) Iha Éxodo 12:40, 41 dehan katak bainhira ema Izraél hela ona iha Ejitu no Kanaan ba tinan 430 ona, “iha loron neʼe duni” Izraél, neʼebé uluk atan iha Ejitu, sai husi Ejitu. Loron neʼebé sira sai husi Ejitu mak 14 Nisan, tinan 1513 Antes Era Comum, iha loron Páskua. (Éx 12:2, 6, 7) Neʼe hatudu katak karik Abraão hakur Mota Eufrates iha dalan atu bá Kanaan iha 14 Nisan tinan 1943 Antes Era Comum, no iha fatin neʼe mak aliansa ho Abraão komesa laʼo. Bainhira Abraão laʼo tama ba Kanaan toʼo Siquém, Maromak mosu fali ba Abraão dala ida tan no esplika klaru liután ninia promesa ba Abraão hodi dehan: “Haʼu sei fó rai neʼe ba ó-nia bei-oan.” Hodi koʼalia nuneʼe, Maromak hatudu katak aliansa neʼe iha ligasaun ho promete neʼebé Maromak halo iha Jardín Eden, no hatudu mós katak “bei-oan” neʼe sei mosu liuhusi ema nia jerasaun. (Gén 12:4-7) Iha Génesis 13:14-17; 15:18; 17:2-8, 19; 22:15-18, hatudu tempu seluk neʼebé Jeová esplika liután ninia promesa ba Abraão.

(Génesis 12:3) Haʼu sei haraik duni bensaun ba ema neʼebé fó bensaun ba ó, no haʼu sei fó-malisan ba ema neʼebé hotar ó, no família hotu iha rai sei hetan duni bensaun liuhusi ó.”

w89-E 7/1 p. 3 par. 4

Tanbasá presiza hatene lia-loos kona-ba Abraão

Jeová nia promesa katak família hotu iha rai sei hetan duni bensaun liuhusi Abraão mak promesa neʼebé furak tebes, no Maromak repete promesa neʼe ba Abraão dala rua tan. (Gén 18:18; 22:18) Atu kumpre promesa neʼe, Maromak mós sei fó moris-hiʼas ba ema balu husi família sira neʼebé jerasaun lakon ona. Moris sei sai furak tebes ba sira, tanba sira barak sei moris-hiʼas iha mundu neʼebé hanesan Paraízu neʼebé uluk Adão lakon. Tuirmai, sira sei aprende oinsá mak sira bele hetan bensaun moris rohan-laek.—Gén 2:8, 9, 15-17; 3:17-23.

(Génesis 13:14-17) Depois Lot haketak an tiha husi Abram, Jeová dehan ba Abram: “Favór ida, foti matan no haree rai neʼe husi ó-nia fatin, haree ba parte norte no súl, ba parte leste no oeste, 15 tanba rai hotu neʼebé ó haree, haʼu sei fó ba ó no ó-nia bei-oan nuʼudar liman-rohan ba nafatin. 16 No haʼu sei halo ó-nia bei-oan sai barak hanesan rai-rahun iha rai. Se ema ida bele sura rai-rahun iha rai, neʼe katak nia mós bele sura ó-nia bei-oan. 17 Hamriik bá, laʼo haleʼu rai neʼe tuir ninia naruk no ninia luan, tanba haʼu sei fó rai neʼe ba ó.”

it-2-E p. 213 par. 3

Ukun-fuan

Bazeia ba evidénsia sira, matenek-naʼin balu fiar katak, bainhira ema atu hola rai, ema neʼebé faʼan rai neʼe sei lori ida neʼebé atu hola bá fatin ida hodi nia bele haree didiʼak rai hotu neʼe, inklui ninia baliza sira. Bainhira ida neʼebé atu hola rai neʼe hatete: “Haʼu haree”, neʼe hatudu katak nia simu ona rai neʼe tuir lei. Bainhira Jeová promete ba Abraão katak nia sei simu rai-Kanaan, Maromak dehan ba nia atu haree ba parte norte, súl, leste no oeste. Abraão la dehan, “Haʼu haree,” karik tanba Maromak dehan nia sei fó rai neʼe ba Abraão nia bei-oan iha tempu seluk. (Gén 13:14, 15) Maromak haruka Moisés, ida neʼebé reprezenta Izraél, atu “haree” rai neʼebé Maromak promete, no, se ideia neʼebé foin esplika iha leten mak loos, entaun neʼe hatudu katak rai neʼe sei fó ba ema Izraél tuir lei, no sira sei foti rai neʼe iha tempu neʼebé Josué mak dirije sira. (Deu 3:27, 28; 34:4; kompara ho buat neʼebé Satanás oferese ba Jesus iha Mt 4:8.) Buat seluk neʼebé iha signifika legál nian mak, laʼo haleʼu rai ida ho objetivu atu foti rai neʼe. (Gén 13:17; 28:13) Iha dokumentu antigu balu, bainhira atu faʼan rai ida, sira mós hakerek ai-hun ida-idak.—Kompara ho Gén 23:17, 18.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

(Génesis 13:8, 9) Entaun Abram dehan ba Lot: “Favór ida, la diʼak atu mosu istori malu entre haʼu no ó no entre haʼu-nia atan no ó-nia atan sira, tanba ita naʼin-rua mak família. 9 Nuneʼe, ó bele hili parte naran deʼit husi rai neʼe. Favór ida, mai ita haketak malu. Se ó bá liman-karuk, haʼu sei bá liman-loos. Maibé se ó bá liman-loos, haʼu sei bá liman-karuk.”

w16.05 p. 5 par. 12

Rezolve problema ho domin

Husi Bíblia ita bele haree ezemplu balu oinsá mak Maromak nia atan sira bele rezolve problema iha dalan neʼebé lori dame. Ezemplu ida mak kona-ba Abraão ho ninia sobriñu Lot. Sira naʼin-rua hakiak animál barak, no sira-nia bibi-atan diskute malu tanba rai kloot liu ba animál sira. Tanba Abraão hakarak rezolve problema ho dame, nia fó oportunidade ba Lot atu hili uluk fatin neʼebé diʼak ba Lot. (Gén 13:1, 2, 5-9) Abraão mak ezemplu neʼebé diʼak tebes! Nia buka uluk dame, laʼós buka diʼak ba ninia an deʼit. Ninia laran-luak neʼe halo nia lakon ka lae? Lae, tanba iha tempu problema ho Lot rezolve tiha, Jeová haraik bensaun boot ba nia. (Gén 13:14-17) Husi neʼe ita bele aprende saida? Ita aprende katak bainhira Jeová nia atan rezolve sira-nia problema ho domin, maski neʼe bele halo sira lakon buat ruma, maibé Jeová sei fó bensaun ba sira.

(Génesis 14:18-20) No Liurai Melkizedek husi Salém lori paun no tua-uvas mai. Nia mak amlulik ba Maromak neʼebé Aas Liu Hotu. 19 Tuirmai nia haraik bensaun ba Abram no dehan: “Bensaun ba Abram husi Maromak neʼebé Aas Liu Hotu, Kriadór ba lalehan no rai, 20 no fó hahiʼi ba Maromak neʼebé Aas Liu Hotu, Maromak neʼebé entrega ó-nia inimigu ba ó!” Abram fó porsentu sanulu ba Melkizedek husi rikusoin hotu neʼebé nia foti husi funu.

(Ebreu 7:4-10) Haree bá, mane neʼe mak ema importante tebes! Tan razaun neʼe Abraão neʼebé mak família nia ulun, fó porsentu sanulu husi rikusoin diʼak liu hotu neʼebé nia foti husi funu. 5 Loloos, tuir Ukun-Fuan, Levi nia oan-mane sira neʼebé simu knaar nuʼudar amlulik tenke foti porsentu sanulu husi povu, neʼe katak husi sira-nia maun-alin sira, maski sira mak Abraão nia bei-oan. 6 Maibé mane neʼe, neʼebé laʼós husi família Levi, nia foti porsentu sanulu husi Abraão no fó bensaun ba Abraão neʼebé simu ona promesa sira. 7 Ita labele nega katak ida neʼebé ladún importante simu bensaun husi ida neʼebé importante liu. 8 Ema Levi neʼebé simu porsentu sanulu, sira sei mate, maibé kona-ba mane ida seluk neʼebé simu ona porsentu sanulu, eskritura fó sasin katak nia moris. 9 No ita bele dehan katak Levi neʼebé simu porsentu sanulu, nia mós selu ona porsentu sanulu liuhusi Abraão, 10 tanba nia seidauk moris bainhira Melkizedek hasoru ninia beiʼala.

it-2-E p. 683 par. 1

Amlulik

Melkizedek, liurai husi Salém mak amlulik ida (kohén) neʼebé úniku tebes. Bíblia la esplika kona-ba ninia família, ninia tempu moris ka mate. Nia la simu ninia knaar nuʼudar amlulik tanba nia mai husi família amlulik nian, no mós, la iha ida antes nia no la iha ida neʼebé troka nia. Melkizedek mak liurai no amlulik iha tempu hanesan. Ninia knaar nuʼudar amlulik mak boot liu amlulik sira neʼebé mai husi Levi, tanba Levi fó porsentu sanulu ba Melkizedek. Ita bele dehan hanesan neʼe tanba Levi mai husi jerasaun Abraão nian, no Abraão fó porsentu sanulu ba Melkizedek. (Gén 14:18-20; Ebr 7:4-10) Kona-ba buat sira-neʼe mak Melkizedek sai ilas ba Jesus Kristu, ida neʼebé mak “amlulik ba nafatin hanesan Melkizedek”.—Ebr 7:17.

TREINU KONA-BA HAKLAKEN

w12-E 1/1 p. 8

Feen neʼebé folin-boot no hadomi Maromak

Sara kaben ho mane ida neʼebé iha fiar metin tebes ba Maromak Jeová. Maibé Sara rasik mós hatudu ezemplu neʼebé diʼak tebes mai ita. Tuir loloos, dala tolu Bíblia temi ninia naran nuʼudar ema ida neʼebé hatudu ezemplu neʼebé diʼak ba feto sira atu halo tuir. (Isa 51:1, 2; Ebr 11:11; 1Pe 3:3-6) Maski Bíblia la fó sai buat barak kona-ba feto neʼe, maibé ita bele nafatin aprende kona-ba ninia hahalok furak sira.

Porezemplu, hanoin toʼok kona-ba saida mak Sara halo bainhira Abraão fó-hatene nia katak Maromak hakarak sira atu sai husi Ur. Karik nia hanoin kona-ba sira atu bá neʼebé no tanbasá. Karik nia hanoin kona-ba oinsá sira sei hetan sira-nia presiza loroloron nian. Ka nia sente triste tanba tenke husik ninia belun no família sira, no la hatene bainhira mak nia sei hasoru fali sira. Maski nuneʼe, Sara prontu atu bá tanba nia fiar katak Jeová sei fó bensaun ba nia tanba nia halo tuir Jeová.—Aps 7:2, 3.

Sara laʼós deʼit Maromak nia atan neʼebé prontu atu halo tuir, nia mós feen ida neʼebé folin-boot. Nia nunka hanoin atu hadau ninia laʼen nia pozisaun iha família laran, maibé nia iha respeitu neʼebé kleʼan ba Abraão no apoia ho laran nuʼudar Abraão dirije iha família laran. Sara hafurak ninia an liuhusi ninia hahalok furak sira.—1Pe 3:1-6.

Hahalok sira-neʼe diʼak ba feen sira ohin loron ka lae? Feen ida naran Jill neʼebé kaben ba tinan 30 ona hatete: “Sara nia ezemplu hanorin haʼu katak haʼu bele sente livre atu koʼalia nakloke ba haʼu-nia laʼen kona-ba haʼu-nia hanoin, maibé iha tempu hanesan, haʼu-nia laʼen, nuʼudar ulun ba família, nia iha responsabilidade atu foti desizaun ikus. Bainhira nia halo ona ida-neʼe, haʼu-nia knaar mak atu halo buat hotu neʼebé haʼu bele atu apoia desizaun neʼe.”

Karik lisaun furak liu neʼebé ita aprende husi Sara mak neʼe: Maski nia bonita tebes, nia la husik ida-neʼe halo nia sai foti an. (Gén 12:10-13) Nia, ho haraik an, apoia Abraão iha buat hotu neʼebé sira hasoru iha sira-nia moris. Sin, Abraão no Sara mak feen-laʼen neʼebé fiar metin ba Jeová, haraik an, no hatudu hahalok domin. Ita bele fiar katak sira mak nuʼudar bensaun boot ba malu.

10-16 FEVEREIRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | GÉNESIS 15-17

“Tanbasá mak Jeová fó naran foun ba Abram no Sarai?”

(Génesis 17:1) Bainhira Abram tinan 99, Jeová mosu ba Abram no dehan ba nia: “Haʼu mak Maromak neʼebé Kbiit Boot Liu Hotu. Moris tuir haʼu-nia hakarak no hatudu bá katak ó iha hahalok loos.

it-1-E p. 817

Sala, Hetan sala

Ema nia dalan sira no buat neʼebé ema halo nunka perfeitu tanba ita hotu hetan sala husi Adão. (Rom 5:12; Sal 51:5) Maibé Jeová, neʼebé la iha sala, “hatene ho didiʼak nia kria ita husi saida, no nia hanoin-hetan katak ita mak rai-rahun deʼit”, no nia hatudu laran-sadiʼa. (Sal 103:13, 14) Noé, neʼebé fiar metin no halo tuir Maromak, Jeová haree nia nuʼudar ema neʼebé “moris ho hahalok loos iha ninia jerasaun nia leet”. (Gén 6:9) Nia mós haruka Abraão: “Moris tuir haʼu-nia hakarak no hatudu bá katak ó iha hahalok loos.” (Gén 17:1) Maski mane sira-neʼe mós sala-naʼin no ikusmai mate, maibé Jeová, neʼebé “haree ema nia laran”, haree sira nuʼudar ema neʼebé iha hahalok loos. (1Sa 16:7; kompara ho 2Re 20:3; 2Kr 16:9.) Nia haruka ema Izraél: “Imi tenke moris ho hahalok loos iha Jeová, imi-nia Maromak, nia oin.” (Deu 18:13; 2Sa 22:24) Nia fó ninia Oan neʼebé la iha sala nuʼudar sakrifísiu (Ebr 7:26), no bazeia ba sakrifísiu neʼe, Jeová bele haree ema neʼebé hatudu fiar no halo tuir nia nuʼudar ema neʼebé laran-loos, maski nuneʼe, nia nafatin kaer nia pozisaun nuʼudar Juís neʼebé laran-loos no iha hahalok loos.—Rom 3:25, 26.

(Génesis 17:3-5) Ho ida-neʼe, Abram hakneʼak no hakruʼuk ho oin ba rai, no Maromak kontinua koʼalia ho nia dehan: 4 “Kona-ba haʼu, haʼu halo ona aliansa ho ó, no ó sei sai duni aman ba nasaun barak. 5 Ó-nia naran laʼós tan Abram, maibé ó-nia naran sei sai fali Abraão, tanba haʼu sei halo ó sai nuʼudar aman ba nasaun barak.

it-1-E p. 31 par. 1

Abraão

Tempu liu daudaun. Sira iha rai-Kanaan maizumenus ba tinan sanulu ona, maibé Sara nafatin la iha oan. Nia fó ninia atan-feto husi Ejitu, Agar ba Abraão atu Abraão bele iha oan liuhusi nia. No iha tinan 1932 Antes Era Comum, bainhira Abraão tinan 86 ona, Ismael moris. (Gén 16:3, 15, 16) Iha 1919 Antes Era Comum, bainhira Abraão tinan 99 ona, Jeová haruka mane hotu iha Abraão nia umakain atu hetan sirkunsizaun nuʼudar sinál ka garantia kona-ba relasaun espesiál neʼebé Jeová iha ho Abraão. Iha tempu neʼe mós, Jeová troka Abram nia naran sai fali Abraão “tanba haʼu [Jeová] sei halo ó sai nuʼudar aman ba nasaun barak”. (Gén 17:5, 9-27; Rom 4:11) Lakleur depois neʼe, anju naʼin-tolu mai hodi reprezenta Jeová, no Abraão simu hodi hatudu laran-diʼak ba sira. Anju sira-neʼe promete katak Sara sei iha oan-mane ida iha tinan ida nia laran!—Gén 18:1-15.

(Génesis 17:15, 16) Tuirmai Maromak dehan ba Abraão: “Kona-ba ó-nia feen Sarai, ó labele tan bolu nia Sarai, tanba ninia naran sei sai fali Sara. 16 Haʼu sei haraik bensaun ba nia no liuhusi nia mak ó sei iha oan-mane ida. Haʼu sei haraik bensaun ba Sara no nia sei sai nuʼudar inan ba nasaun barak no ba liurai sira.”

w09-E 2/1 p. 13

Naran nia signifikadu

Maromak rasik dala ruma troka ema nia naran tanba razaun neʼebé liga ho profesia. Porezemplu, Abram, neʼebé signifika “Aman mak iha pozisaun aas”, Maromak troka ba Abraão neʼebé signifika “Aman ba ema-lubun”. Ikusmai, Abraão sai duni aman ba nasaun barak. (Gén 17:5, 6) Hanoin mós kona-ba Abraão nia feen Sarai, neʼebé karik iha signifikadu “Gosta diskute malu”. Karik nia kontente tebes bainhira Maromak fó naran foun ba nia, “Sara” neʼebé signifika “Liurai nia oan-feto” hodi hatudu katak liurai sira sei mai husi nia.—Gén 17:15, 16.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

(Génesis 15:13, 14) Tuirmai Maromak dehan ba Abram: “Hatene loloos bá katak ó-nia bei-oan sei sai ema estranjeiru iha rai neʼebé laʼós sira-nian, no ema iha neʼebá sei halo sira sai atan no hanehan sira ba tinan 400. 14 Maibé haʼu sei tesi-lia ba nasaun neʼebé sira serbí, no depois neʼe, sira sei sai husi nasaun neʼe hodi lori sasán barak.

it-1-E p. 460-461

Tempu

Jeová dehan ba Abram (Abraão): “Hatene loloos bá katak ó-nia bei-oan sei sai ema estranjeiru iha rai neʼebé laʼós sira-nian, no ema iha neʼebá sei halo sira sai atan no hanehan sira ba tinan 400.” (Gén 15:13; haree mós Aps 7:6, 7.) Jeová hatete liafuan sira-neʼe antes “bei-oan” neʼebé promete, Isaac, moris mai. Iha tinan 1932 AEC, Abraão nia oan Ismael moris mai husi atan-feto husi Ejitu, Agar, no iha 1918 AEC, Isaac foin moris. (Gén 16:16; 21:5) Se ita sura tinan 400 ba kotuk husi tempu ema Izraél sai husi Ejitu, neʼebé remata tempu “hanehan” neʼe (Gén 15:14), neʼe lori ita ba tinan 1913 AEC. Iha tempu neʼe, Isaac maizumenus tinan lima. Isaac haketak susu ona no nia mak “ema estranjeiru” ona iha rai neʼebé laʼós ninian. Iha tempu neʼe, tempu “hanehan” neʼebé fó-hatene nanis komesa ona, tanba Ismael, neʼebé maizumenus tinan 19, “goza” nia. (Gén 21:8, 9) Ohin loron, karik ita hanoin Ismael goza Abraão nia oan mak buat kiʼik deʼit, maibé iha tempu uluk la hanesan neʼe. Ita bele hatene ida-neʼe liuhusi Sara nia reasaun. Nia hakarak duni sai tiha Agar no ninia oan Ismael, no Maromak mós konkorda ho ida-neʼe. (Gén 21:10-13) No tanba Maromak hakarak istória neʼe hakerek iha ninia Liafuan, neʼe mós hatudu katak tempu “hanehan” ba tinan 400 neʼebé sei remata bainhira ema Izraél sai husi Ejitu, komesa iha tempu neʼe.—Gal 4:29.

(Génesis 15:16) Maibé iha jerasaun haat, ó-nia bei-oan sira sei fila fali mai iha neʼe, tanba tempu atu fó kastigu ba ema Amoreu seidauk toʼo.”

it-1-E p. 778 par. 4

Sai husi Ejitu

“Iha jerasaun haat.” Jeová dehan ba Abraão katak iha jerasaun haat, ninia bei-oan sira sei fila ba Kanaan. (Gén 15:16) Iha tempu neʼebá, ema bele moris ba tinan barak. Maski nuneʼe, durante tinan 430 husi tempu neʼebé aliansa ho Abraão komesa laʼo, toʼo tempu neʼebé ema Izraél sai husi Ejitu, iha liu fali jerasaun haat. Maibé tempu neʼebé ema Izraél hela iha Ejitu mak tinan 215 deʼit. ‘Jerasaun haat’ husi tempu neʼebé sira tama Ejitu bele sura hanesan neʼe, hodi uza suku Levi nuʼudar ezemplu: (1) Levi, (2) Kohat, (3) Amram, no (4) Moisés.—Éx 6:16, 18, 20.

17-23 FEVEREIRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | GÉNESIS 18-19

“‘Juís ba mundu tomak’ halakon Sodoma no Gomorra”

(Génesis 18:23-25) Abraão hakbesik no husu: “Ita sei halakon duni ema laran-loos hamutuk ho ema aat ka? 24 Se karik iha ema laran-loos naʼin-50 iha sidade neʼe nia laran, Ita sei halakon sira no la fó perdua ba fatin neʼe maski iha ema laran-loos naʼin-50 iha laran ka? 25 Haʼu hatene Ita sei nunka halo hanesan neʼe hodi halo mate ema laran-loos hamutuk ho ema aat. Tanba se Ita halo ida-neʼe, entaun rezultadu ba ema laran-loos no ema aat mak hanesan deʼit! Haʼu hatene Ita sei nunka halo ida-neʼe. Juís ba mundu tomak sei la halo buat neʼebé loos ka?”

w17.04 p. 18 par. 1

“Juis ba raiklaran tomak” sempre halo buat neʼebé loos

“JUIS ba raiklaran tomak sei la halo buat neʼebé sala, loos ka lae?” (Gén 18:25) Abraão husu pergunta hanesan neʼe laʼós tanba nia iha duvida, maibé tanba nia iha fiar tomak katak Jeová sei tesi lia ba sidade Sodoma no Gomorra ho justisa neʼebé loos. Nia fiar katak Jeová sei nunka atu halakon “ema laran-loos hamutuk ho ema aat”. Tinan 400 liutiha, Jeová koʼalia kona-ba ninia an: “Nia neʼebé hanesan Fatuk, ninia serbisu mak perfeitu, tanba ninia dalan sira hotu mak loos. Maromak laran-metin, nia sempre hatudu justisa, nia iha hahalok loos no laran-loos.”—Deu 31:19; 32:4.

(Génesis 18:32) Ikusmai Abraão dehan: “Favór ida Jeová, keta sai hirus, maibé husik haʼu koʼalia dala ida tan: Oinsá se Ita hetan deʼit ema naʼin-sanulu iha neʼebá?” Maromak hatán: “Haʼu sei la harahun sidade tanba ema naʼin-sanulu neʼe.”

w18.08 p. 30 par. 4

Pasiénsia—Hahalok tahan ho esperansa

Ezemplu neʼebé diʼak liu hotu kona-ba hatudu pasiénsia mak husi Jeová rasik. (2Pe 3:15) Bíblia temi dala barak kona-ba Jeová nia pasiénsia neʼebé boot. (Ne 9:30; Isa 30:18) Ita sei hanoin-hetan ka lae bainhira Abraão husu pergunta barak ba Jeová kona-ba Jeová nia desizaun atu halakon sidade Sodoma? Jeová la korta Abraão nia koʼalia, maibé rona ho pasiénsia ba ninia pergunta no preokupasaun ida-idak. Tuirmai Jeová temi fali buat neʼebé preokupa Abraão no fó fiar ba nia katak, se hetan deʼit ema naʼin-sanulu neʼebé laran-loos iha Sodoma, Jeová sei la halakon sidade neʼe. (Gén 18:22-33) Sin, Jeová sempre kontrola an no rona ho pasiénsia.

(Génesis 19:24, 25) Tuirmai Jeová hatún ahi no enxofre hanesan udan ba Sodoma no Gomorra, ida-neʼe mai husi Jeová, husi lalehan. 25 Ho ida-neʼe, nia harahun sidade sira-neʼe, sin, área neʼe tomak, inklui ema hotu iha sidade sira-neʼe no mós ai-horis sira.

w10 15/11 p. 26 par. 12

Naʼi Jeová mak ita-nia ukun-naʼin boot liu!

Ita bele fiar katak lakleur tan Maromak Jeová sei loloos ukun buat hotu, tanba nia sei la husik buat aat laʼo ba nafatin. Tuir loloos, ita hatene katak agora mak loron ikus sira. Iha tempu uluk, Naʼi Jeová halakon ema aat iha tempu Rai-Nabeen. Nia halakon sidade Sodoma no Gomorra no Faraó hamutuk ho ninia tropa sira. Sísera hamutuk ho nia tropa no Senaquerib ho tropa Asíria, la iha kbiit atu kontra Ida neʼebé Aas Liu Hotu. (Gén 7:1, 23; 19:24, 25; Éx 14:30, 31; Juí 4:15, 16; 2Re 19:35, 36) Nuneʼe, ita bele fiar duni katak Maromak Jeová sei la husik ema no anju aat sira atu nafatin hafoʼer nia naran no haterus nia Testemuña sira. Liután neʼe, agora daudauk ita haree buat barak neʼebé hatudu katak Jesus ukun ona no katak mundu neʼe nia rohan besik ona.—Mt 24:3.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

(Génesis 18:1) Depois neʼe, Jeová mosu ba Abraão besik ai-hun boot sira iha Mamre bainhira nia tuur hela iha tenda nia odamatan oin iha tempu neʼebé rai-manas loos.

(Génesis 18:22) Tuirmai, mane sira-neʼe sai husi fatin neʼe hodi bá Sodoma, maibé Jeová kontinua hamutuk ho Abraão.

w88-E 5/15 p. 23 par. 4-5

Iha ema neʼebé haree ona Maromak ka lae?

Husi buat neʼebé ita foin koʼalia, agora ita bele komprende tanbasá Abraão koʼalia ba anju ida hanesan nia koʼalia ba Maromak rasik. Tanba anju neʼe iha Abraão nia oin nuʼudar Maromak nia reprezentante, no anju neʼe koʼalia loloos buat neʼebé Maromak hakarak koʼalia ba Abraão, tan neʼe mak Bíblia dehan katak “Jeová mosu ba Abraão”.—Gén 18:1.

Hanesan telefone ka rádiu bele hatoʼo mensajen loloos ba ema seluk, anju sira neʼebé reprezenta Maromak mós bele fó sai Maromak nia mensajen ho loloos. Tan neʼe ita bele komprende oinsá Abraão, Moisés, Manoá no ema seluk bele koʼalia ho anju ida hanesan sira koʼalia ho Maromak. Maski ema sira-neʼe bele haree anju sira-neʼe, no anju sira-neʼe mós haleno Maromak nia glória, maibé sira labele haree Maromak. Tan neʼe, neʼe la kontra apóstolu João nia liafuan neʼebé dehan: “Ema ida seidauk haree Maromak.” (Jo 1:18) Buat neʼebé mane sira-neʼe haree mak anju sira neʼebé reprezenta Maromak, maibé laʼós Maromak rasik.

(Génesis 19:26) Maibé Lot nia feen, neʼebé laʼo iha Lot nia kotuk, hateke fali ba kotuk, no nia sai estátua masin.

w19.06 p. 20 par. 3

Ajuda ema seluk atu tahan hasoru estrese

Lot halo desizaun neʼebé sala bainhira nia hili atu hela iha ema la morál sira-nia leet iha rai-Sodoma. (Lee 2 Pedro 2:7, 8.) Área neʼe buras tebes, maibé Lot hasoru situasaun susar barak tanba muda ba neʼebá. (Gén 13:8-13; 14:12) Lot nia feen karik gosta tebes sidade neʼe ka gosta ema balu neʼebé hela iha neʼebá toʼo nia la halo tuir Jeová. Lot nia feen mate bainhira Maromak halo ahi no enxofre tun husi lalehan. Hanoin kona-ba Lot nia oan-feto naʼin-rua. Mane sira neʼebé troka prenda ho sira mate iha Sodoma. Lot lakon ninia uma, rikusoin no mós ninia feen. (Gén 19:12-14, 17, 26) Durante tempu susar neʼe, Jeová lakon pasiénsia ba Lot ka lae? Lae duni.

24 FEVEREIRU–1 MARSU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | GÉNESIS 20-21

“Jeová sempre kumpre buat neʼebé nia promete”

(Génesis 21:1-3) Jeová hanoin-hetan Sara tuir buat neʼebé nia dehan ona, no Jeová kumpre ninia promesa kona-ba Sara. 2 Entaun Sara sai isin-rua no tuur-ahi oan-mane ida ba Abraão bainhira Abraão katuas ona hodi tuir tempu neʼebé Maromak promete ona ba nia. 3 Abraão hanaran ninia oan-mane, ida neʼebé Sara tuur-ahi, nuʼudar Isaac.

wp17.5 p. 14-15

Sara, “Inan ba liurai sira”

Karik Ita hanoin katak Sara hamnasa tanba nia la iha fiar. Maibé neʼe la loos. Bíblia hatete: “Liuhusi fiar mak Sara mós sai isin-rua, maski ninia tinan liu ona, tanba nia hatene katak ida neʼebé fó promesa neʼe mak laran-metin.” (Ebr 11:11) Sara koñese didiʼak Maromak Jeová. Nia hatene katak Jeová sei kumpre Ninia promesa hotu. Ita hotu presiza iha fiar hanesan neʼe, loos ka lae? Tan neʼe, ita presiza koñese didiʼak Maromak. Se ita halo nuneʼe, ita bele komprende katak Sara iha razaun neʼebé loos atu fiar ba Maromak. Tanba Jeová mak Maromak neʼebé laran-metin, no sempre kumpre ninia promesa, maski dala ruma nia uza dalan neʼebé halo ita hakfodak ka hamnasa!

“RONA NIA BÁ”

Ikusmai, bainhira Sara tinan 90, nia tuur-ahi oan-mane ida. Iha tempu neʼebá, ninia laʼen doben tinan 100 ona! Hodi halo tuir Maromak nia liafuan, Abraão hanaran bebé neʼe Isaac, neʼebé signifika “Hamnasa”. Imajina toʼok, maski Sara kole tanba foin partu, maibé nia hatudu oin-midar, hodi dehan: “Maromak halo ona haʼu hamnasa; no ema hotu neʼebé rona ida-neʼe sei haksolok ho haʼu.” (Gén 21:6) Maromak nia milagre furak neʼe lori haksolok ba Sara toʼo nia mate. Maibé, atu haboot oan mak responsabilidade neʼebé boot.

Bainhira Isaac tinan lima, Abraão ho ninia família halo festa boot ba Isaac kuandu nia haketak susu. Iha tempu neʼebá, Sara haree katak Agar nia oan-mane, Ismael, neʼebé tinan 19 sempre goza Isaac neʼebé sei kiʼik. Tuir loloos, Ismael nia dalan atu goza Isaac laʼós halimar deʼit. Kona-ba neʼe, apóstolu Paulo hakerek katak Ismael fó-terus ba Isaac. Sara la kontente ho ida-neʼe tanba neʼe bele lori perigu ba nia oan-mane nia moris. Sara hatene katak liuhusi Isaac mak Jeová nia promesa sei sai loos. Tan neʼe, ho aten-brani, Sara husu Abraão atu duni sai Agar no Ismael.—Gén 21:8-10; Gal 4:22, 23, 29.

Abraão sente oinsá? Bíblia hatete: “Buat neʼebé Sara dehan kona-ba Abraão nia oan-mane neʼe halo nia sente laran-susar tebes.” Abraão hadomi Ismael, tan neʼe nia la komprende katak Ismael nia hahalok aat sei lori problema boot ba família. Maibé Jeová haree didiʼak situasaun neʼe no korrije Abraão. Bíblia konta: “Maromak dehan ba Abraão: ‘Keta sai laran-susar ho buat neʼebé Sara hatete ba ó kona-ba ó-nia oan-mane neʼe no ó-nia atan-feto. Rona nia bá, tanba bei-oan neʼebé promete ona ba ó sei mai liuhusi Isaac.’” Jeová mós fó-hatene ba Abraão katak Nia sei tau matan ba Agar no Ismael. Entaun, Abraão halo tuir Maromak.—Gén 21:11-14.

(Génesis 21:5-7) Abraão tinan 100 bainhira Isaac moris. 6 Tuirmai Sara dehan: “Maromak halo ona haʼu hamnasa no ema hotu neʼebé rona ida-neʼe mós sei haksolok ho haʼu.” 7 Nia hatutan tan: “Sé mak uluk hanoin katak Abraão nia feen Sara bele fó-susu ba oan ida? Maibé haʼu tuur-ahi ona oan-mane ida ba Abraão bainhira nia katuas ona.”

(Génesis 21:10-12) Entaun Sara dehan ba Abraão: “Duni sai atan-feto neʼe no ninia oan-mane, tanba atan-feto neʼe nia oan sei la simu liman-rohan hamutuk ho haʼu-nia oan-mane, Isaac!” 11 Maibé buat neʼebé Sara dehan kona-ba Abraão nia oan-mane neʼe halo Abraão sente laran-susar tebes. 12 Tuirmai Maromak dehan ba Abraão: “Keta sai laran-susar ho buat neʼebé Sara hatete ba ó kona-ba ó-nia oan-mane neʼe no ó-nia atan-feto. Rona nia bá, tanba bei-oan neʼebé promete ona ba ó sei mai liuhusi Isaac.

(Génesis 21:14) Entaun Abraão hadeer sedu iha dadeer, no nia foti paun ho bee-fatin ida neʼebé halo husi animál kulit no fó ba Agar. Nia tau buat sira-neʼe iha Agar nia kabaas no haruka nia sai hamutuk ho ninia oan-mane. Nuneʼe sira sai no laʼo-lemo iha rai-fuik Beer-Seba.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

(Génesis 20:12) No tuir loloos, nia mak haʼu-nia feton duni. Ami naʼin-rua iha aman ida deʼit maibé inan ketaketak, no haʼu kaben ho nia.

wp17.3 12, nota.

“Ó mak feto neʼebé bonita”

Sara mak Abraão nia alin-feto husi inan neʼebé la hanesan. Sira naʼin-rua nia aman mak Tera. (Gén 20:12) Maski ita ohin loron la kaben ho ita-nia maun ka alin rasik, maibé diʼak atu hanoin-hetan katak ema iha tempu antigu iha saúde neʼebé diʼak liu fali ita-nian. Sira mak jerasaun neʼebé besik liu ba Adão no Eva neʼebé uluk iha saúde perfeitu. Tan neʼe, kaben entre família la lori problema saúde nian ba oan sira hanesan ohin loron. Maibé liutiha maizumenus tinan 400 husi Abraão nia tempu, ema nia moris sai badak hanesan ho ita-nian, no Moisés nia Ukun-Fuan mós bandu ema Izraél atu labele kaben ho sira-nia família.—Lev 18:6.

(Génesis 21:33) Tuirmai Abraão kuda ai-tamargeira ida iha Beer-Seba, no iha fatin neʼe, nia bolu Jeová nia naran, Maromak neʼebé iha ba nafatin.

w89-E 7/1 p. 20 par. 9

Abraão mak ezemplu diʼak ba ema neʼebé hakarak sai belun ho Maromak

Abram simu ida-neʼe hodi hatudu sai liuhusi ninia fiar. Bíblia dehan: “Iha fatin neʼe Abram harii altár ida ba Jeová.” (Gén 12:7) Ita bele fiar, karik nia hasaʼe animál nuʼudar sakrifísiu, tanba liafuan “altár” iha lian Ebreu katak “fatin hasaʼe sakrifísiu”. Tuirmai, Abram mós kontinua halo buat neʼebé hanesan iha fatin oioin iha rai neʼe. No nia mós hahú “bolu Jeová nia naran”. (Gén 12:8; 13:18; 21:33) Liafuan Ebreu neʼebé tradús nuʼudar “bolu Jeová nia naran” bele iha arti “fó sai (haklaken) kona-ba naran neʼe”. Klaru katak Abram nia família no mós ema hotu neʼebé hela iha Kanaan rona no haree oinsá nia ho aten-brani fó sai kona-ba ninia Maromak nia naran, Jeová. (Gén 14:22-24) Hanesan neʼe mós ho ohin loron, ema hotu neʼebé hakarak sai Jeová nia belun tenke bolu Jeová nia naran iha fiar. Neʼe inklui liuhusi hola parte iha serbisu haklaken, “hasaʼe nafatin sakrifísiu hahiʼi nian ba Maromak, neʼe katak, liafuan neʼebé sai husi ita-nia ibun hodi fó sai ninia naran ba ema hotu”.—Ebr 13:15; Rom 10:10.

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe