Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • mwbr20 Jullu p. 1-8
  • Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken
  • Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken—2020
  • Subtítulu
  • 6-12 JULLU
  • 13-19 JULLU
  • 20-26 JULLU
  • 27 JULLU–2 AGOSTU
Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken—2020
mwbr20 Jullu p. 1-8

Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken

6-12 JULLU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | ÉXODO 6-7

“Agora ó sei haree saida mak haʼu sei halo ba Faraó”

(Éxodo 6:1) Entaun Jeová dehan ba Moisés: “Agora ó sei haree saida mak haʼu sei halo ba Faraó. Ho haʼu-nia liman neʼebé forte haʼu sei halo nia haruka haʼu-nia povu sai husi ninia rai, no laʼós deʼit haruka sira sai, maibé nia sei duni sai sira husi rai neʼe.”

(Éxodo 6:6, 7) “Tan neʼe, dehan ba ema Izraél: ‘Haʼu mak Jeová, no haʼu sei lori imi sai husi susar neʼebé imi hetan husi ema Ejitu no salva imi hodi imi labele sai atan tan ba sira. Haʼu sei salva imi ho liman neʼebé forte no fó kastigu neʼebé boot ba ema Ejitu. 7 No haʼu sei foti imi nuʼudar haʼu-nia povu, no haʼu sei sai imi-nia Maromak, no imi sei hatene duni katak haʼu mak Jeová, imi-nia Maromak, neʼebé sei lori imi sai husi Ejitu no hasai susar neʼebé sira fó ba imi.

it-2-E p. 436 par. 3

Moisés

Iha mós mudansa boot neʼebé akontese ba povu Izraél sira. Foufoun sira apoia Moisés, maibé kuandu Faraó komesa hatodan sira ho serbisu neʼebé boot liután, sira hahú muramura hasoru Moisés toʼo halo Moisés sente laran-kraik no hatoʼo ninia laran-susar ba Jeová. (Éx 4:29-31; 5:19-23) Iha tempu neʼebá mak Maromak neʼebé Aas Liu Hotu fó-hatene ba Moisés katak nia sei kumpre buat neʼebé Abraão, Isaac, no Jacob hakarak atu hatene, neʼe mak kona-ba signifikadu kompletu husi ninia naran Jeová, liuhusi halo livre povu Izraél no halo sira sai nasaun boot ida iha rai neʼebé nia promete ona. (Éx 6:1-8) Maski nuneʼe, povu Izraél nafatin lakohi rona ba Moisés. Maibé depois akontese tiha susar númeru sia, sira komesa fó apoia tomak ba Moisés no rona nia, tan neʼe, depois susar sanulu akontese tiha, Moisés bele organiza povu Izraél sira ho didiʼak no lori sira sai husi Ejitu “hanesan tropa”.—Éx 13:18.

(Éxodo 7:4, 5) Maibé Faraó sei la rona ba imi, no haʼu sei foti haʼu-nia liman kontra rai-Ejitu no lori haʼu-nia ema-lubun, katak haʼu-nia povu Izraél, sai husi rai-Ejitu hodi fó kastigu neʼebé boot ba ema Ejitu. 5 No ema Ejitu sei hatene duni katak haʼu mak Jeová bainhira haʼu lolo liman kontra sira no lori ema Izraél sai husi sira-nia leet.”

it-2-E p. 436 par. 1-2

Moisés

Iha Faraó, liurai Ejitu nia oin. Moisés no Arão agora iha knaar importante iha funu hasoru Ejitu nia maromak falsu sira. Faraó bolu ninia amlulik sira neʼebé halo masonik, neʼebé Janes no Jambres mak sai nuʼudar ulun-naʼin, atu uza sira-nia maromak falsu nia kbiit hodi kontra Jeová nia kbiit. (2Ti 3:8) Milagre primeiru neʼebé Moisés haruka Arão atu halo iha Faraó nia oin hatudu katak Jeová mak boot liu fali Ejitu nia maromak sira. Maski nuneʼe, Faraó nafatin ulun-toos. (Éx 7:8-13) Tuirmai kuandu akontese susar terseiru, amlulik sira-neʼe mós rekoñese, “Neʼe mosu tanba Maromak nia kbiit!” No sira hetan terus makaʼas tanba fisur no sira labele bá hasoru Faraó atu kontra Moisés durante susar neʼe akontese.—Éx 8:16-19; 9:10-12.

Susar sira-neʼe halo ema nia laran sai mamar ka sai ulun-toos liután. Moisés no Arão fó avizu bainhira susar ida-idak atu akontese. Susar sira-neʼe akontese duni tuir avizu neʼebé sira fó sai ona, no neʼe hatudu katak Moisés mak ida neʼebé reprezenta Jeová. Ema barak komesa koʼalia kona-ba Maromak nia naran iha Ejitu no neʼe halo ema balu nia laran sai mamar liután, maibé ema seluk ulun-toos liután. Porezemplu, ema Izraél no ema Ejitu balu nia laran sai mamar, maibé Faraó no ninia ema sira sai ulun-toos liután. (Éx 9:16; 11:10; 12:29-39) Ema Ejitu hatene, laʼós katak sira halo sira-nia maromak hirus mak sira hetan susar, maibé katak Jeová mak fó kastigu ba Ejitu nia maromak sira. Kuandu susar númeru sia akontese tiha ona, “Moisés rasik mós sai naran-boot iha rai-Ejitu, iha Faraó nia atan sira no povu neʼe nia leet”.—Éx 11:3.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

(Éxodo 6:3) Uluk haʼu mosu beibeik ba Abraão, Isaac no Jacob nuʼudar Maromak neʼebé Kbiit Boot Liu Hotu, maibé haʼu la hatudu sai buat hotu kona-ba haʼu-nia naran Jeová ba sira.

it-1-E p. 78 par. 3-4

Kbiit Boot Liu Hotu

Bainhira Jeová halo promesa ba Abraão kona-ba ninia oan Isaac neʼebé sei moris, Jeová uza títulu “Maromak neʼebé Kbiit Boot Liu Hotu” (Él Shad·daí). Abraão tenke iha fiar neʼebé metin katak Jeová nia kbiit toʼo ba nia atu kumpre promesa neʼe. Títulu neʼe mós uza tan iha versíkulu sira neʼebé dehan Maromak sei fó bensaun ba Isaac no Jacob nuʼudar ema neʼebé sei simu liman-rohan husi aliansa Abraão nian.—Gén 17:1; 28:3; 35:11; 48:3.

Tanba ida-neʼe, Jeová bele dehan ba Moisés: “Uluk haʼu mosu beibeik ba Abraão, Isaac no Jacob nuʼudar Maromak neʼebé Kbiit Boot Liu Hotu [beʼÉl Shad·daí], maibé haʼu la hatudu sai buat hotu kona-ba haʼu-nia naran Jeová ba sira.” (Éx 6:3) Neʼe la dehan katak mane sira-neʼe la hatene Jeová nia naran, tanba sira uza beibeik, no ema antes sira mós uza. (Gén 4:1, 26; 14:22; 27:27; 28:16) Tuir loloos, iha livru Génesis, neʼebé konta kona-ba mane fiar-naʼin sira-neʼe, títulu “Kbiit Boot Liu Hotu” mosu dala 6 deʼit maibé naran Jeová mosu dala 172 iha testu orijinál iha lian Ebraiku. Maski liuhusi esperiénsia rasik, mane fiar-naʼin sira-neʼe hatene didiʼak tanbasá Maromak iha direitu atu simu títulu neʼe, maibé sira seidauk iha oportunidade atu komprende didiʼak signifikadu neʼebé loos husi naran Jeová. Kona-ba neʼe, livru ida hatete katak promesa sira neʼebé ema fiar-naʼin sira-neʼe simu mak kona-ba tempu ida iha futuru. Sira tenke fiar katak Jeová mak Maromak ida neʼebé iha kbiit atu kumpre promesa sira-neʼe. Tempu neʼebé Maromak fó sai ninia an ba Moisés iha ai-tarak neʼebé lakan mak boot liu no furak liu. Maromak fó sai ninia naran Yahweh hodi hatudu ninia kbiit, no mós katak uluk nia hamutuk ona ho Abraão, Isaac, no Jacob, no nia kontinua hamutuk ho sira durante sira-nia moris tomak.—The Illustrated Bible Dictionary, Vol. 1, p. 572, husi J. D. Douglas, 1980.

(Éxodo 7:1) Tuirmai Jeová dehan ba Moisés: “Haʼu halo ona ó hanesan Maromak ba Faraó, no ó-nia maun Arão sei sai nuʼudar ó-nia profeta.

it-2-E p. 435 par. 5

Moisés

Maski Moisés la fiar an, maibé nia bele kumpre ninia knaar. Moisés hatudu katak nia la fiar an, hodi dehan nia la matenek atu koʼalia. Agora nia la hanesan ona ho Moisés neʼebé tinan 40 liubá neʼebé foti desizaun rasik atu halo livre povu Izraél. Dala barak nia hatete ba Jeová katak nia labele kumpre no husu Jeová atu la fó knaar neʼe ba nia. Maski neʼe halo Maromak la kontente, nia nafatin uza Moisés no hili Arão atu sai nuʼudar Moisés nia lia-naʼin. Tanba Moisés reprezenta Maromak, nia sai hanesan “Maromak” ba Arão, neʼebé koʼalia iha Moisés nia fatin. Bainhira hasoru malu ho katuas sira husi nasaun Izraél, no mós dala balu hasoru malu ho Faraó, Jeová fó matadalan no mandamentu sira ba Moisés, no tuirmai Moisés fó-hatene ida-neʼe ba Arão. Tan neʼe, tuir loloos Arão mak koʼalia iha Faraó nia oin (laʼós Faraó neʼebé ukun bainhira Moisés iha Ejitu tinan 40 antes neʼe). (Éx 2:23; 4:10-17) Tempu balu liutiha, Jeová temi Arão nuʼudar Moisés nia “profeta”. Hanesan Moisés nuʼudar Maromak nia profeta neʼebé simu mandamentu husi Maromak, nuneʼe mós Arão simu mandamentu husi Moisés. No mós, Maromak dehan ba Moisés katak nia sei halo Moisés sai hanesan “Maromak ba Faraó”, katak Moisés hetan kbiit no forsa liu fali Faraó, no Moisés la presiza taʼuk ba liurai Ejitu neʼe.—Éx 7:1, 2.

TREINU KONA-BA HAKLAKEN

w15 15/1 p. 9 par. 6-7

Fó agradese ba Jeová no nia sei haraik bensaun

6 Oinsá mak ita bele banati-tuir Paulo nia ezemplu? Ita bele hanoin didiʼak kona-ba buat neʼebé Maromak Jeová halo ona mai ita. (Sal 116:12) Oinsá mak Ita sei hatán se ema husu ba Ita, ‘Ita agradese ba bensaun saida deʼit husi Jeová?’ Ita sei sura Ita-nia relasaun diʼak ho Jeová ka lae? Ka hetan perdua ba Ita-nia sala liuhusi Jesus nia sakrifísiu? Ita sei temi irmaun-irmán sira-nia naran neʼebé ajuda Ita durante iha Ita-nia tempu susar ka lae? Oinsá ho Ita-nia kaben no oan sira? Uza tempu hodi hanoin didiʼak kona-ba bensaun oioin neʼebé Maromak fó ona ba Ita. Tanba hodi halo nuneʼe, bele book Ita-nia laran atu fó agradese ba nia loroloron.—Lee Salmo 92:1, 2.

7 Bainhira ita hanoin didiʼak ba bensaun sira husi Jeová, neʼe sei book ita atu fó obrigadu ba nia iha ita-nia orasaun. (Sal 95:2; 100:4, 5) Ema balu halo orasaun ba Maromak Jeová tanba atu husu deʼit buat ruma. Maibé Jeová kontente tebes se ita mós fó agradese ba nia kona-ba buat neʼebé nia halo ona mai ita. Iha Bíblia laran, ita bele lee kona-ba Maromak nia atan barak hanesan Ana no Ezekias, neʼebé fó agradese ba Jeová iha sira-nia orasaun. (1Sa 2:1-10; Isa 38:9-20) Nuneʼe, banati-tuir sira-nia ezemplu diʼak hodi fó agradese ba Jeová iha ita-nia orasaun. (1Ts 5:17, 18) Tanba se Ita halo nuneʼe, Ita sei sente kmaan, Ita-nia domin ba Jeová sei sai buras liután, no Ita sei hakbesik ba nia nafatin nuʼudar ninia belun.—Tgo 4:8.

13-19 JULLU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | ÉXODO 8-9

“Maromak uza Faraó neʼebé foti an atu kumpre Ninia hakarak”

(Éxodo 8:15) Bainhira Faraó haree katak manduku sira la iha ona, nia sai ulun-toos no lakohi rona ba sira, hanesan Jeová hatete nanis ona.

it-2-E p. 1040-1041

Ulun-toos

Jeová hatudu ninia pasiénsia ba ema hotu hodi husik ema, no mós nasaun sira atu kontinua moris maski tuir loloos sira merese mate. (Gén 15:16; 2Pe 3:9) Ema balu troka sira-nia hahalok no bele hetan ninia laran-sadiʼa (Jos 2:8-14; 6:22, 23; 9:3-15), maibé ema seluk sai ulun-toos liután hasoru Jeová no ninia povu sira. (Deu 2:30-33; Jos 11:19, 20) Tanba Jeová la hanetik ema ida atu sai ulun-toos, dala ruma Bíblia dehan katak Jeová ‘husik sira sai ulun-toos’ ka halo sira-nia laran sai toos. Kuandu ikusmai nia tesi-lia ba ema neʼebé ulun-toos, neʼe hatudu ninia kbiit neʼebé boot no lori hahiʼi ba ninia naran.—Kompara ho Éx 4:21; Jo 12:40; Rom 9:14-18.

(Éxodo 8:18, 19) Amlulik sira neʼebé halo masonik mós koko atu halo buat neʼebé hanesan hodi uza sira-nia segredu masonik nian atu hamosu susuk, maibé sira labele. Entaun susuk sira haterus ema no animál sira. 19 Ho ida-neʼe, amlulik sira neʼebé halo masonik dehan ba Faraó: “Neʼe mosu tanba Maromak nia kbiit!” Maibé Faraó kontinua ulun-toos, no nia lakohi rona ba sira, hanesan Jeová hatete nanis ona.

(Éxodo 9:15-17) Toʼo agora haʼu seidauk lolo haʼu-nia liman hodi fó kastigu aat ba ó no ó-nia povu, se lae, karik ó lakon ona husi mundu neʼe. 16 Maibé tan razaun tuirmai neʼe mak haʼu husik ó moris: atu hatudu haʼu-nia kbiit no atu haʼu-nia naran bele fó sai iha mundu tomak. 17 Entaun ó sei hatudu nafatin hahalok foti an hasoru haʼu-nia povu hodi la haruka sira sai ka?

it-2-E p. 1181 par. 3-5

Hahalok aat

Jeová mós uza situasaun oioin hodi nuneʼe ema neʼebé aat la ho neon kumpre Jeová nia hakarak. Maski sira kontra Maromak, nia bele tahan sira atu nuneʼe bele proteje ninia atan sira neʼebé laran-metin, no bele uza ema aat sira-neʼe nia hahalok atu hatudu sai Jeová nia hahalok loos.—Rom 3:3-5; 23-26; 8:35-39; Sal 76:10.

Ezemplu ida mak kona-ba Faraó. Liuhusi Moisés no Arão, Jeová fó avizu ba Faraó atu husik livre povu Izraél. Jeová la halo Faraó sai ema aat, maibé nia husik Faraó atu kontinua moris no Jeová hamosu situasaun neʼebé halo Faraó rasik hatudu sai katak nia mak ema aat no merese mate. Jeová nia razaun atu halo ida-neʼe hakerek iha Éxodo 9:16, dehan: “Tan razaun tuirmai neʼe mak haʼu husik ó moris: atu hatudu haʼu-nia kbiit no atu haʼu-nia naran bele fó sai iha mundu tomak.”

Susar Sanulu neʼebé kona ema Ejitu, neʼebé remata ho Faraó nia mate hamutuk ho ninia soldadu sira iha Tasi Mean, hatudu sai kona-ba Jeová nia forsa neʼebé boot. (Éx 7:14–12:30; Sal 78:43-51; 136:15) Tinan barak liutiha, nasaun viziñu sira nafatin koʼalia kona-ba neʼe, no neʼe halo Jeová nia naran hetan hahiʼi iha mundu tomak. (Jos 2:10, 11: 1Sa 4:8) Se karik Jeová oho kedas Faraó, ema sei la rona kona-ba ninia forsa no kbiit boot neʼebé nia hatudu hodi salva povu Izraél.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

(Éxodo 8:21) Maibé se ó la haruka haʼu-nia povu sai, haʼu sei haruka lalar boot ba ó, ó-nia atan sira no ó-nia povu, no sira sei tama ba ó-nia uma laran. Ema Ejitu nia uma hotu sei nakonu ho lalar boot, no lalar boot sira-neʼe mós sei taka rai neʼebé ema Ejitu hela bá.

it-1-E p. 878

Lalar boot

Susar númeru haat neʼebé kona rai-Ejitu mak lalar boot, maibé neʼe la kona ema Izraél sira neʼebé hela iha Gosen. Kona-ba liafuan Ebreu neʼebé tradús nuʼudar “lalar boot”, ita ladún hatene lalar neʼe mak ida neʼebé loos.—Éx 8:21, 22, 24, 29, 31; Sal 78:45; 105:31.

Karik lalar neʼe mak ida neʼebé tata ema no animál no depois, xupa sira-nia raan. Lalar balu, bainhira sei ular hela, bele moris iha ema no animál nia isin. Lalar sira-neʼe neʼebé moris iha ema nia isin bele hetan iha rai sira neʼebé manas tebes. Tan neʼe, lalar sira hanesan neʼe sei lori duni terus ba ema Ejitu no sira-nia animál hotu, no dala ruma mós bele halo mate.

(Éxodo 8:25-27) Ikusmai Faraó bolu Moisés ho Arão no dehan: “Bá, hasaʼe sakrifísiu ba imi-nia Maromak iha rai neʼe.” 26 Maibé Moisés dehan: “Ami labele halo ida-neʼe, tanba buat neʼebé ami hasaʼe ba Jeová nuʼudar sakrifísiu mak buat neʼebé ema Ejitu hakribi. Entaun se ami hasaʼe sakrifísiu neʼebé ema Ejitu hakribi iha sira-nia oin, sira sei tuda mate ami, loos ka lae? 27 Ami sei halo viajen ba loron tolu hodi bá rai-fuik, no iha neʼebá mak ami sei hasaʼe sakrifísiu ba Jeová, ami-nia Maromak, hodi tuir buat neʼebé nia hatete ba ami.”

w04-E 3/15 p. 25 par. 9

Pontu importante husi livru Éxodo

8:26, 27—Tanbasá mak Moisés dehan katak ema Izraél nia sakrifísiu sira mak “buat neʼebé ema Ejitu hakribi”? Ema Ejitu adora animál oioin. Tan neʼe, bainhira Moisés koʼalia kona-ba hasaʼe animál nuʼudar sakrifísiu, neʼe hametin ninia liafuan katak ema Izraél sira tenke sai atu fó sakrifísiu ba Jeová.

20-26 JULLU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | ÉXODO 10-11

“Moisés no Arão hatudu aten-brani neʼebé boot”

(Éxodo 10:3-6) Entaun Moisés no Arão bá hasoru Faraó no dehan: “Jeová, ema Ebreu nia Maromak, dehan nuneʼe: ‘Toʼo bainhira tan mak ó lakohi halo tuir haʼu? Haruka haʼu-nia povu sai atu sira bele serbí haʼu. 4 No se ó lakohi nafatin atu haruka haʼu-nia povu sai, aban haʼu sei lori gafañotu ba ó-nia rai tomak. 5 Sira sei taka rai tomak, toʼo labele haree rai. Sira sei han buat neʼebé udan ho jelu-fatuk la estraga no buat neʼebé restu ba imi, no sira sei han ai-horis hotu neʼebé moris iha toʼos. 6 Sira sei halo nakonu ó-nia uma, ó-nia atan sira-nia uma no ema Ejitu hotu nia uma. Gafañotu sira-neʼe sei sai barak tebes. Ó-nia aman no ó-nia avó sira mós nunka haree buat ida hanesan neʼe iha sira-nia tempu toʼo agora.’” Ho ida-neʼe, nia fila no sai husi Faraó nia oin.

w09-E 7/15 p. 20 par. 6

Halo tuir Jesus nia ezemplu—Haklaken ho aten-brani

6 Hanoin mós kona-ba aten-brani neʼebé Moisés hatudu bainhira nia koʼalia ba Faraó. Ema haree Faraó, laʼós nuʼudar reprezentante husi maromak sira, maibé nuʼudar maromak ida, neʼe mak oan-mane husi Ra, maromak loro-matan nian. Hanesan Faraó sira seluk, karik nia mós adora estátua kona-ba ninia an rasik. Buat naran deʼit neʼebé Faraó hatete, ema tenke halo tuir. Faraó neʼebé iha kbiit boot, foti an no ulun-toos, la toman atu rona ema seluk manda nia. Moisés, bibi-atan neʼebé laran-maus, hasoru ema hanesan neʼe dala barak maski la simu konvite. Saida mak Moisés nia mensajen ba Faraó? Sei iha susar boot. No saida mak Moisés husu? Nia husu Faraó atu husik livre atan millaun ba millaun sai husi rai-Ejitu! Buat neʼebé Moisés halo presiza aten-brani ka lae? Presiza duni!—Núm 12:3; Ebr 11:27.

(Éxodo 10:24-26) Tuirmai Faraó bolu Moisés no dehan: “Bá hodi serbí Jeová. Imi-nia oan sira mós bele bá hamutuk ho imi. Só deʼit imi-nia bibi-malae no karau mak hela.” 25 Maibé Moisés dehan: “Ita-Boot rasik mak sei fó ba ami animál hodi hasaʼe nuʼudar sakrifísiu sira no sakrifísiu sunu nian, no ami sei hasaʼe buat sira-neʼe ba Jeová, ami-nia Maromak. 26 Ami mós sei lori ami-nia animál-hakiak hamutuk ho ami. Animál ida mós sei la hela, tanba ami sei uza animál balu atu adora Jeová, ami-nia Maromak, no ami mós la hatene saida mak ami sei hasaʼe ba Jeová toʼo ami bá iha fatin neʼebá.”

(Éxodo 10:28) Faraó dehan ba nia: “Sai husi haʼu-nia oin! Keta koko atu haree fali haʼu-nia oin, tanba iha loron neʼebé ó haree haʼu-nia oin, ó sei mate.”

(Éxodo 11:4-8) Tuirmai Moisés hatete ba Faraó: “Jeová dehan nuneʼe: ‘Maizumenus bainhira kalan fahe-rua, haʼu sei laʼo liu rai-Ejitu tomak, 5 no oan primeiru hotu iha rai-Ejitu sei mate, hahú husi Faraó neʼebé tuur iha kadunan nia oan primeiru toʼo atan-feto neʼebé kiʼik liu nia oan primeiru, no mós animál hotu nia oan primeiru. 6 Iha rai-Ejitu tomak, ema sei tanis hodi hakilar makaʼas, no buat ida hanesan neʼe seidauk mosu no sei nunka mosu tan. 7 Maibé asu ida mós sei la hatenu ba mane Izraél sira ka ba sira-nia animál-hakiak, hodi nuneʼe imi sei hatene katak Jeová bele haketak ema Ejitu husi ema Izraél.’ 8 No Ita-nia atan hotu sei mai hasoru haʼu no hakneʼak no hakruʼuk ho oin ba rai, hodi dehan: ‘Sai bá, Ita no Ita-nia povu hotu neʼebé tuir Ita.’ Depois neʼe, haʼu sei sai.” Ho ida-neʼe, nia sai husi Faraó nia oin ho hirus makaʼas.

it-2-E p. 436 par. 4

Moisés

Presiza aten-brani no fiar atu hasoru Faraó. Moisés no Arão bele kumpre sira-nia knaar tan deʼit ho kbiit no espíritu santu neʼebé Jeová fó ba sira. Faraó mak liurai husi ukun neʼebé boot liu iha tempu neʼebá. Nia foti an tebes, no ema haree nia nuʼudar maromak ida. Iha neʼebá iha mós ninia ema sira. Nia iha konsellu-naʼin sira, tropa komandante, guarda no atan sira. Iha mós ema sira neʼebé kontra tebes Moisés, neʼe mak ulun-naʼin relijiaun sira no amlulik neʼebé halo masonik. Ema sira-neʼe mak iha pozisaun segundu tuir Faraó. Sira hamutuk apoia Faraó iha adorasaun ba Ejitu nia maromak sira. Moisés no Arão bá hasoru Faraó, laʼós dala ida deʼit, maibé dala barak, no Faraó nia laran sai toos ba beibeik tanba nia hakarak kontrola nafatin ninia atan Ebreu sira. Bainhira Moisés no Arão fó sai tiha kona-ba susar númeru ualu, Faraó duni sai sira husi nia oin, no bainhira susar númeru sia liu tiha, Faraó haruka sira atu labele koko haree fali ninia oin, se lae, sira sei mate.—Éx 10:11, 28.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

(Éxodo 10:1, 2) Tuirmai Jeová dehan ba Moisés: “Bá hasoru Faraó, tanba haʼu husik nia no ninia atan sira sai ulun-toos, atu nuneʼe haʼu bele hatudu sinál sira-neʼe iha ninia oin. 2 Haʼu mós halo nuneʼe atu ó bele konta fali ba ó-nia oan no ó-nia bei-oan sira kona-ba oinsá haʼu fó kastigu makaʼas ba ema Ejitu no kona-ba sinál neʼebé haʼu hatudu iha sira-nia leet, nuneʼe imi sei hatene duni katak haʼu mak Jeová.”

w95-E 9/1 p. 11 par. 11

Sasin hasoru maromak falsu

11 Bainhira ema Izraél sei iha hela Ejitu, Jeová dehan ba Moisés: “Bá hasoru Faraó, tanba haʼu husik nia no ninia atan sira sai ulun-toos, atu nuneʼe haʼu bele hatudu sinál sira-neʼe iha ninia oin. Haʼu mós halo nuneʼe atu ó bele konta fali ba ó-nia oan no ó-nia bei-oan sira kona-ba oinsá haʼu fó kastigu makaʼas ba ema Ejitu no kona-ba sinál neʼebé haʼu hatudu iha sira-nia leet, nuneʼe imi sei hatene duni katak haʼu mak Jeová.” (Éx 10:1, 2) Ema Izraél neʼebé laran-metin sei konta ba sira-nia oan kona-ba Jeová nia hahalok boot sira. Depois, sira-nia oan sei konta tutan fali ba sira-nia oan, husi jerasaun ba jerasaun. Nuneʼe, ema sei hanoin-hetan nafatin Jeová nia hahalok boot sira. Ohin loron, inan-aman sira mós iha responsabilidade atu hanorin sira-nia oan kona-ba Maromak.—Deu 6:4-7; Prv 22:6.

(Éxodo 11:7) Maibé asu ida mós sei la hatenu ba mane Izraél sira ka ba sira-nia animál-hakiak, hodi nuneʼe imi sei hatene katak Jeová bele haketak ema Ejitu husi ema Izraél.’

it-1-E p. 783 par. 5

Sai husi Ejitu

Jeová fó glória ba ninia naran no salva Izraél iha dalan neʼebé kmanek tebes. Bainhira seguru ona iha Tasi Mean nia sorin leste, Moisés no mane Izraél sira kanta knananuk, no ninia biin Miriam, profeta feto, foti tamborín no feto hotu lori tamborín tuir nia no dansa, no sira kanta simu malu ho mane sira. (Éx 15:1, 20, 21) Povu Izraél ketak ona husi sira-nia inimigu. Bainhira sira sai husi Ejitu, ema no animál labele halo aat ba sira. Asu ida mós la hatenu ba ema Izraél sira. (Éx 11:7) Maski istória iha Éxodo la dehan katak Faraó rasik mate hamutuk ho ninia tropa sira iha Tasi Mean, maibé Salmo 136:15 dehan katak Jeová “soe Faraó no ninia tropa sira ba Tasi Mean”.

27 JULLU–2 AGOSTU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | ÉXODO 12

“Selebrasaun Páskua nia signifikadu ba ema Kristaun”

(Éxodo 12:5-7) Imi tenke hili bibi-malae neʼebé la iha moras ida, no bibi-malae aman neʼe tenke tinan ida. Imi bele hili bibi-malae aman ka bibi-timur aman. 6 Imi tenke tau matan ba bibi neʼe toʼo loron 14 iha fulan neʼe, no kongregasaun Izraél tomak tenke oho bibi neʼe iha rai-nakaras. 7 Sira tenke foti raan balu no hisik ba odamatan nia arus parte sorin loos no sorin karuk no parte leten iha uma neʼebé sira han naʼan-bibi neʼe.

w07-E 1/1 p. 20 par. 4

“Imi sei sente haksolok loos”

4 Jesus mate iha 14 Nisan tinan 33 Era Comum. Iha Izraél, loron 14 Nisan mak loron Páskua, tempu neʼebé haksolok. Tinan-tinan iha loron neʼe, família sira han bibi-oan ida neʼebé la iha moras. Hodi nuneʼe, sira la haluha oinsá bibi-oan nia raan hola parte atu salva ema Izraél nia oan primeiru bainhira Maromak nia anju oho ema Ejitu nia oan primeiru iha 14 Nisan tinan 1513 Antes Era Comum. (Éx 12:1-14) Bibi Páskua nian neʼe reprezenta Jesus, no kona-ba nia, apóstolu Paulo hatete: “Tanba Kristu, ita-nia bibi-oan Páskua nian, mate tiha ona nuʼudar sakrifísiu.” (1Ko 5:7) Hanesan raan husi bibi-oan Páskua nian, Jesus nia raan neʼebé fakar fó salvasaun ba ema barak.—Jo 3:16, 36.

(Éxodo 12:12, 13) Tanba haʼu sei laʼo liu rai-Ejitu iha kalan neʼe no oho oan primeiru hotu iha rai-Ejitu, husi ema toʼo animál. Haʼu sei tesi-lia no fó kastigu ba maromak hotu iha rai-Ejitu. Haʼu mak Jeová. 13 Raan neʼe sei sai nuʼudar imi-nia sinál iha uma neʼebé imi hela bá. Kuandu haʼu haree raan neʼe, haʼu sei hakat liu deʼit imi. Susar sei la kona imi no haʼu sei la halakon imi bainhira haʼu fó kastigu ba rai-Ejitu.

it-2-E p. 583 par. 6

Páskua

Jesus kumpre buat espesífiku sira husi selebrasaun Páskua. Porezemplu, liuhusi raan neʼebé tau ba uma nia arus iha Ejitu, oan primeiru bele hetan salvasaun husi Maromak nia anju. Apóstolu Paulo koʼalia kona-ba ema neʼebé sei bá lalehan nuʼudar kongregasaun husi sira neʼebé nuʼudar oan primeiru (Ebr 12:23), no nia koʼalia kona-ba Kristu nuʼudar sira-nia salvadór liuhusi ninia raan. (1Ts 1:10; Éf 1:7) Ema Izraél labele halo tohar bibi-oan Páskua nia ruin sira. Kona-ba Jesus, profesia dehan katak ninia ruin sira la iha ida mak sei tohar, no ida-neʼe sai loos duni iha tempu neʼebé nia mate. (Sal 34:20; Jo 19:36) Nuneʼe, selebrasaun Páskua neʼebé ema Judeu sira halaʼo ba tinan atus ba atus mak buat ida husi Moisés nia Ukun-Fuan neʼebé hanesan lalatak ba buat neʼebé atu mai no neʼe refere ba Jesus, “Maromak nia Bibi-Oan.”—Ebr 10:1; Jo 1:29.

(Éxodo 12:24-27) “Imi tenke halo selebrasaun neʼe tanba neʼe mak lei ba nafatin ba imi no imi-nia oan sira. 25 Bainhira imi tama ona ba rai neʼebé Jeová sei fó ba imi hanesan nia fó sai ona, imi tenke kontinua halaʼo selebrasaun neʼe. 26 No bainhira imi-nia oan sira husu imi: ‘Selebrasaun neʼe katak sá?’ 27 Imi tenke dehan: ‘Neʼe mak sakrifísiu Páskua nian ba Jeová, Maromak neʼebé hakat liu deʼit ema Izraél nia uma sira iha rai-Ejitu bainhira nia fó susar ba ema Ejitu, maibé nia salva ita-nia umakain sira.’” Tuirmai povu hakneʼak no hakruʼuk ho oin ba rai.

w13 15/12 p. 20 par. 13-14

‘Ida-neʼe tenke sai nuʼudar memoriál ba imi’

13 Husi jerasaun ba jerasaun, ema Israel sira hanorin sira-nia oan buat neʼebé importante kona-ba Festa Salvasaun nian. Ida mak Jeová bele proteje ninia atan sira. Labarik sira aprende katak Jeová mak Maromak neʼebé moris no nia hanoin no tau matan ba ninia povu. Nia hatudu ida-neʼe kuandu nia salva ema Israel nia oan primeiru durante malisan númeru 10 iha rai-Egiptu.

14 Nuʼudar inan-aman kristaun sira, maski Maromak la haruka Ita atu fó-hatene ba Ita-nia oan sira kona-ba Festa Salvasaun nian tinan-tinan, maibé Ita mós bele hanorin sira buat importante kona-ba selebrasaun neʼe, katak Maromak proteje ninia povu. Ita-nia oan sira bele haree ho klaru katak Ita fiar Maromak proteje ita ohin loron ka lae? (Sal 27:11; Isa 12:2) Ita hakarak hanorin Ita-nia oan iha dalan neʼebé la halo sira baruk, maibé halo sira kontente atu rona. Buat neʼebé ita aprende husi Festa Salvasaun nian sei ajuda Ita-nia família atu tau fiar liután ba Jeová.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

(Éxodo 12:12) Tanba haʼu sei laʼo liu rai-Ejitu iha kalan neʼe no oho oan primeiru hotu iha rai-Ejitu, husi ema toʼo animál. Haʼu sei tesi-lia no fó kastigu ba maromak hotu iha rai-Ejitu. Haʼu mak Jeová.

it-2-E p. 582 par. 2

Páskua

Susar sira neʼebé kona Ejitu mak hanesan tesi-lia ba Ejitu nia maromak sira, liuliu susar sanulu, oan primeiru neʼebé mate. (Éx 12:12) Bibi-malae aman mak santu ba maromak Ra, tan neʼe, hisik bibi-oan Páskua nia raan ba odamatan nia arus, neʼe hanesan hatún tebes sira-nia maromak. Ba ema Ejitu, karau aman mós sagradu. Tan neʼe, bainhira karau nia oan primeiru mate, neʼe mós hatún tebes maromak Osiris. Faraó rasik, ema adora nia nuʼudar Ra nia oan. Maibé bainhira Faraó nia oan primeiru mate, neʼe hatudu katak Ra no Faraó la iha kbiit.

(Éxodo 12:14-16) “‘Imi tenke hanoin-hetan loron neʼe, no imi tenke selebra loron neʼe nuʼudar festa ba Jeová iha imi-nia jerasaun hotu. Imi tenke halo selebrasaun neʼe tanba neʼe mak ukun-fuan ba nafatin. 15 Durante loron hitu imi tenke han paun neʼebé la iha fermentu. Sin, iha loron primeiru imi tenke hasai fermentu hotu husi imi-nia uma, tanba ema naran deʼit neʼebé han buat neʼebé iha fermentu hahú husi loron primeiru toʼo loron hitu, ema neʼe tenke mate hodi halakon husi Izraél nia leet. 16 Iha loron primeiru imi tenke halaʼo reuniaun boot santu, no iha loron hitu, imi tenke halaʼo reuniaun boot santu ida tan. Imi labele halo serbisu iha loron sira-neʼe. Buat ida deʼit neʼebé imi bele halo mak prepara hahán neʼebé ema ida-idak presiza atu han.

it-1-E p. 504 par. 1

Reuniaun boot

Bainhira ema Izraél halaʼo “reuniaun boot santu” sira labele halo serbisu. Porezemplu, loron primeiru no loron hitu husi Festa Paun Fermentu-Laek mak “reuniaun boot santu” no kona-ba neʼe Jeová dehan: “Imi labele halo serbisu iha loron sira-neʼe. Buat ida deʼit neʼebé imi bele halo mak prepara hahán neʼebé ema ida-idak presiza atu han.” (Éx 12:15, 16) Durante ‘reuniaun boot santu sira’ amlulik sira nafatin hasaʼe sakrifísiu ba Jeová (Lev 23:37, 38), maibé klaru neʼe la kontra lei neʼebé dehan katak labele halo serbisu baibain. Tempu sira-neʼe laʼós ba ema atu sai baruk, maibé neʼe lori benefísiu espirituál ba sira. Iha loron Sábadu, semana-semana, povu sira halibur hamutuk atu adora no aprende kona-ba Maromak. Iha ema nia oin, sira lee no esplika Maromak nia Liafuan, hanesan ikusmai ema halo iha sinagoga sira. (Aps 15:21) Tan neʼe, maski povu sira la halo serbisu iha loron Sábadu ka iha ‘reuniaun boot santu sira’, sira uza tempu neʼe atu halo orasaun no hanoin kleʼan kona-ba sira-nia Kriadór no ninia hakarak sira.

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe